Kategorija: Ekonomija

Cijene naftnih derivata u Republici Srpskoj povećane su u prethodnom periodu, a možemo očekivati i novo povećanje od dva do tri pfeniga u narednih nekoliko dana, rekao je u Јutarnjem programu RTRS Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

– Prije 10 dana došlo je do povećanja cijena dizela i benzina. Nadamo se da cijena neće dostići najavljenih 2,75 KM – navodi Savić.

Savić navodi da je na svjetskoj berzi došlo do povećanja cijena što se samim tim refleksovalo na rafinerijske i ulazne cijene distributera.

Dodaje da su brojni faktori ti koji utiču na cijenu naftnih derivata, od dešavanja na globanom nivou do sukoba u Ukrajini.

– Rast cijena u proteklih nekoliko dana je prestao i nadam se da će tako i ostati – navodi Đurić.

Danas na osnovu juerašnjeg rasta ili pada formiramo cijenu za sutra, ističe Đurić.

Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u blagim padu nakon što je Amerika najavila planove za nove sankcije protiv Irana.

U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora pala za 15 centi ili 0,17 odsto i sada je 89,95 dolara po barelu.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za osam centi ili 0,9 odsto i iznosi 85,33 dolara po barelu.

Američki ministar finansija Dženet Jelen upozorila je nešto ranije da SAD namjeravaju da u narednim danima uvedu nove sankcije Iranu zbog nedavnog napada na Izrael i da će time težiti da umanje kapacitete Teherana za izvoz nafte.

Tesla otpušta više od 10 posto svoje globalne radne snage, pokazuje interni dopis koji je poslan uposlenima, a u koji je Reuters imao uvid u ponedjeljak.

Kompanija se bori sa padom prodaje i intenzivirajućim ratom cijena električnih vozila (EV).

“Otprilike svakih pet godina moramo reorganizirati i pojednostaviti kompaniju za sljedeću fazu rasta”, komentirao je izvršni direktor Elon Musk u objavi na X.

Dva viša čelnika, šef razvoja baterija Drew Baglino i potpredsjednik za javnu politiku Rohan Patel, također su najavili svoj odlazak.

“Dok pripremamo kompaniju za našu sljedeću fazu rasta, izuzetno je važno sagledati svaki aspekt kompanije radi smanjenja troškova i povećanja produktivnosti”, rekao je Musk u dopisu poslanom cijelom osoblju.

“Kao dio ovog napora, izvršili smo temeljnu reviziju organizacije i donijeli tešku odluku da smanjimo broj naših zaposlenih za više od 10 posto na globalnom nivou”, navodi se.

Musk je posljednji put najavio ukidanje radnih mjesta 2022. godine, nakon što je rekao direktorima da ima “super loš predosjećaj” o ekonomiji. Ipak, broj zaposlenih u Tesli porastao je sa oko 100.000 krajem 2021. na više od 140.000 krajem 2023., prema podacima američkih regulatora.

Baglino je bio Teslin veteran i jedan od četiri člana, zajedno s Muskom, u vodstvu tima navedenog na web stranici kompanije za odnose s investitorima.

Akcije Tesle u ponedjeljak su zabilježile pad od 5,6 posto na 161,48 dolara.

Naftni distributeri u Republici Srpskoj smatraju da Vlada Republike Srpske treba da im dozvoli povećanje zarade minimalno za 5 do 10 feninga po litru prodatog goriva na benzinskim pumpama.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS , Vlada Srpske treba da poveća maržu sa 25 feninga po litru na minimalno 30 do 35 feninga kako bi mogli živjeti kao što su živjeli prije četiri godine.

“Neko pametan je sjeo i prije nekoliko godina izračunao da je nama dovoljno 25 feninga za funkcionisanje. Jasno je da je sada nama tih 25 feninga znatno manje nego kada je Uredba donesena, jer su svi troškovi porasli”, objašnjava Savić i ističe da im sadašnja marža nikako ne odgovora, te dodaje da nije upoznat u kojem smjeru Vlada RS ima namjeru da promijeni Uredbu o ograničenoj marži.

“Nadamo se da nova Uredba o ograničenim maržama na promet naftnim derivatima ne bi trebala da dovede do smanjena marže”, pojasnio je Savić za “Nezavisne novine”.

Ističe da benzinske pumpe u Srpskoj polako podižu cijene benzina i dizela, te da će da koštaju do 2,75 KM.

U RS je od 1. aprila 2021. godine na snazi Uredba o ograničenoj marži na promet naftnim derivatima i to u iznosu na maksimalno šest feninga u veleprodaji i na najviše 25 feninga u maloprodaji.

Vlada Srpske na pretposljednjoj sjednici proširila je listu prehrambenih proizvoda na koje je ograničila maržu trgovcima i uvela maržu na promet lijekovima, a Denis Šulić, ministar trgovine i turizma RS izjavio je da u tom resoru pripremaju i novu uredbu o ograničenim maržama na promet naftnim derivatima.

Cijene nafte su pale u ranoj azijskoj trgovini nakon što je Iran izveo odmazdu na Izrael zbog ranijeg napada na konzulat u Damasku.

Nafta Brent, ključna referentna vrijednost za cijene nafte na međunarodnom nivou, bila je niža, ali se i dalje trgovala blizu 90 dolara po barelu u ponedjeljak ujutro.

Cijene su već porasle u očekivanju akcije Irana, a nafta Brent se prošle sedmice približila šestomjesečnom vrhuncu.

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant rekao je da konfrontacija s Iranom “još nije gotova”.

“Jasno je da tržište nafte u ovom trenutku ne vidi potrebu da se uzme u obzir bilo kakva dodatna prijetnja snabdijevanjem“, rekla je energetska analitičarka Vandana Hari.

Nafta Brent bi mogla pasti ispod granice od 90 dolara, ali je malo vjerovatno da će doći do značajnog povlačenja jer su trgovci i dalje fokusirani na rizike povezane sa sukobima u Gazi i Ukrajini, dodala je.

Analitičari su također rekli da će reakcija Izraela na napad biti ključna za globalna tržišta u narednim danima i sedmicama.

“Mislim da ćemo vidjeti prirodnu volatilnost. Ako bi došlo do neke vrste protupoteza od strane Izraela, onda bi to, mislim, pokrenulo energetska tržišta u velikoj mjeri na gore”, rekao je Peter McGuire iz trgovačke platforme XM.com BBC.

Tržišta dionica u azijsko-pacifičkoj regiji također su pala u ponedjeljak jer investitori procjenjuju utjecaj napada.

Hang Seng u Hong Kongu, japanski Nikkei i Kospi u Južnoj Koreji bili su više od 1% niži u jutarnjoj trgovini.

Iran je tokom vikenda lansirao bespilotne letjelice i projektile prema Izraelu nakon što je obećao odmazdu za napad na njegov konzulat u glavnom gradu Sirije Damasku 1. aprila.

Izrael nije rekao da je izveo napad na konzulat, ali se vjeruje da je stajao iza njega.

Krajem prošle sedmice cijena nafte tipa Brent dostigla je 92,18 dolara po barelu, najviše od oktobra, prije nego što je ponovo pala na 90,45 dolara.

Iran je sedmi najveći proizvođač nafte u svijetu, prema američkoj Upravi za energetske informacije, i treći po veličini član kartela proizvođača nafte Opeca.

Analitičari kažu da je ključno pitanje za buduće cijene nafte da li će to utjecati na transport kroz Hormuški moreuz.

Tjesnac – koji se nalazi između Omana i Irana – je ključna brodska ruta, jer oko 20% ukupne svjetske zalihe nafte prolazi kroz njega. Članice Opec-a Saudijska Arabija, Iran, UAE, Kuvajt i Irak šalju većinu nafte koju izvoze kroz moreuz.

Iran je u subotu zaplijenio komercijalni brod koji je imao veze s Izraelom dok je prolazio kroz Hormuški moreuz.

Šef Delegacije Evropske unije Johan Zatler, izjavio je da bi Bosna i Hercegovina trebala pristupiti jedinstvenom području plaćanja u evrima.

Ekonomski stručnjaci ocjenjuju da naša zemlja ne ispunjava sve potrebne kriterijume za prelazak na evro i da ne bi imala značajnije benefite.

“To bi dramatično smanjilo troškove prekograničnih ekonomskih transakcija za pojedince i preduzeća. Planiramo proširiti i takozvane zelene trake na granicama EU kako bi se koristila tehnologija i saradnja između carine i službenika za provođenje zakona da bi se robi omogućio brži i lakši prelaz granica”, rekao je Zatler.

Bivšeg guvernera Centralne banke Kemala Kozarića čudi Zatlerova izjava, jer bi, kaže, trebao da zna uslove pod kojima se ulazi u evropsku monetarnu uniju. Prvi je da BiH postane članica EU, pa onda da ispuni četiri kriterijuma.

“Mi od 4 kriterijuma imamo dva: fiksni kurs i nisku inflaciju. S druge strane, imamo nezaposlenost preko 10 posto i tekući račun koji je negativan tako da ne ispunjavamo master kriterijume. Inače unilateralna evrozacija nije dozvoljena, moramo ispuniti te kriterijume da bi razmišljali o evropskoj valuti”, rekao je Kozarić.

Građani Bosne i Hercegovine vjeruju u konvertibilnu marku i to pokazuje i rast depozita, kaže profesor Branimir Skoko. Napominje da je Hrvatska početkom prošle godine prešla na evro, što su trgovci iskoristili da dignu ili zaokruže cijene, pa su rast cijena platili građani.

“Ja ne znam koje bi to bili značajniji benefiti. Trenutno smo u procesu uvođenja SEPA platnog prometa i to treba olakšati platni promet, ali nije vezan za evro, to je proces koji je poguran dobivanjem kandidatnog statusa i nije uvjetovan ni vezan uvođenjem eura”, ističe Skoko.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da je dvadeset članica Evropske unije zamijenilo nacionalne valute jedinstvenom valutom evrom.

“Dvadeset godina nakon uvođenja eura sedam zemalja u evrozoni odbilo je pridružiti se monetarnoj uniji, jer žele da zadrže nacionalnu valutu i ekonomsku nezavisnost”, podsjetio je on, a prenosi BHRT.