VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kvadrat stana u Banjaluci i Sarajevu košta kao u EU

    Kvadrat stana u Banjaluci i Sarajevu košta kao u EU

    Jeste li znali da kvadrat stana u nekim gradovima Evropske unije košta manje nego u Banjaluci i Sarajevu? I da su cijene u padu. Istina, govorimo o Hrvatskoj. Ali, govorimo o zemlji gdje je standard bar za nijansu bolji od standarda u BiH.

    Prije neki dan, objavljen je podatak kako u grupu gradova sa nižim prosječnim cijenama kvadrata spadaju Karlovac, Bjelovar, Osijek i Slavonski Brod.

    Karlovac je dostigao prosječnu cijenu kvadrata od 1.719 evra ili oko 3.352 KM, dok je Bjelovar zabilježio mjesečni pad od 3,3 odsto uz prosječnu cijenu od 1.826 evra ili oko 3.560 KM. Slavonski Brod je zabilježio pad od 0,5 posto i prosječnu cijenu kvadrata od 1.978 evra, odnosno oko 3.857 KM. Osijek je bio jeftiniji za 30 evra.

    Gradovi na Jadranu, poput Poreča i Opatije, i dalje imaju visoke cijene stanova, ali je primjetan i mali pad. U Poreču je prosječna cijena kvadrata tamo iznosila 3.671 evro ili 7.158 maraka. Pad cijena od 0,4 odsto zabilježen je i Makarskoj, gdje kvadrat u prosjeku košta 3.515 evra (6.854 KM) po kvadratu.

    Prema pisanju Poslovnog dnevnika, Opatija ostaje visoko pozicionirana sa prosječnom cijenom od 5.140 evra (10.023 KM), uz minimalan pad od 0,2 odsto.

    Naprimjer, u Sarajevu je sasvim “normalno” da cijena kvadrata košta od 7.000 KM, pa na više. Ima i onih koji su po 9.000 maraka. Spaho Ljajić, stručnjak za nekretnine, nedavno je za Avaz govorio kako nema stanova za srednju klasu, već samo za bogate. Prema njegovim riječima, nedostatak stanova na tržištu je veliki problem.

    -Ukoliko bi došlo do gradnje i da imamo 2.000 stanova na ponudi, cijena bi pala na 3.000, 4.000 KM, jer razlika između ugrađenog i prodajnog kvadrata je po 5.000 do 6.000 KM. Novogradnju prati starogradnja, ali i u starogradnji je sada kvadrat 4.000 do 5.000 KM. Na Grbavici sada ne možete naći stan za 4.000 KM u, uslovno rečeno, lošem stanju – poručio je on i dodao kako novac gubi na vrijednosti, jer ste prije tri godine mogli kupiti dvosoban stan za 100.000 KM, a sada ne može ni garsonjera.

    Situacija ništa bolja nije ni u najvećem gradu Srpske. Dovoljno je pogledati oglase i zaboliće vas glava. I to od cijene kvadrata u već izgrađenim stanova. Jer, teško je naći stan koji košta manje od 3.200, a da nisu potrebna dodatna ulaganja, piše Srpskainfo.

    Jeftiniji, ali treba ulaganja

    U banjalučkom naselju Borik stan od 59 kvadrata na prodaju je 185.000 KM. Pomisliće čovjek da i nije puno, u odnosu na druge ponude. A onda vam sadašnji vlasnik kaže da “stolarija” nije baš nešto, da bi trebalo zamijeniti kuhinjske elemente i parket u spavaćoj sobi.

    Cijena novogradnje u centru Banjaluke košta i do 5.300 KM, što zavisi od lokacije, veličine zgrade, opremljenosti, investitora. Ima najava da će kvadrat u zgradi koja se gradi u centru biti 6.500 maraka po kvadratu. Oni malo dalje, u naselju Paprikovac, Mjesec, Lazarevo mogu se pronaći za 3.200, 3.300 KM. Bliže centru su najmanje 4.000 maraka.

    Ali, zato u centru Bijeljine stan od sedamdesetak kvadrata na prodaju je za 170.000 KM. Ili za oko 2.400 KM po kvadratu. U Doboj jedan stan od pedesetak kvadrata je na prodaju za 130.000 KM. To znači da je kvadrat oko 2.600 maraka.

    U Tesliću za 120.000 KM možete da kupite stan od 62 kvadratna metra, što znači da je kvadrat jeftiniji od 2.000 maraka. U Živinicama stan u novogradnji prodaje se za 2.300 maraka po kvadrat, a stan od 33 kvadrata u Tuzli može se kupiti za 129.000 KM.

    U Mostaru stan od šezdesetak kvadrata košta 225.000 maraka. Po kvadratu, to bilo bilo oko 3.750 KM. Stan od 82 kvadrata u Mostaru, koji je potpuno za renoviranje, na prodaju je za 160.000 maraka, odnosno za manje od 2.000 po kvadratu. Koliko će izaći kada se u njemu urade podovi, zidovi, instalacije, stolarija, bolje da ne znamo.

  • Zbog neizvjesnosti investicije u BiH na čekanju

    Zbog neizvjesnosti investicije u BiH na čekanju

    Zbog političke situacije u BiH, ali i zbog situacije u svijetu, kako strani, tako i domaći investitori se manje odlučuju da investiraju u BiH.

    Sagovornici ističu da se dosta investitora suzdržava od investiranja, jer ne želi se izložiti dodatnom političkom i društvenom riziku.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, ističe da je zbog trenutne političke situacije u BiH došlo do smanjenja investicija, kako stranih, tako i domaćih.

    – Niko sa ozbiljnim kapitalom neće ovdje doći, u ovakvu političku situaciju. Sa druge strane, dobavljači koji rade sa firmama iz BiH će smanjivati biznis jer se povećava rizik, te niko neće potpisati dugoročne ugovore na pet-šest godina, jer kod nas se priča o ratu, tako da daju ugovore po pola godine ili godinu – rekao je Smailbegović.

    Da je došlo do smanjenja investicija u BiH, ali i u regionu, smatra i Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

    – Generalno, investicije su smanjene ne samo kod nas, nego i u drugim zemljama, a sve zbog neizvjesnosti koja je prisutna i za koju niko sigurno ne zna kakva će biti u narednih pet-šest mjeseci – rekao je Ćorić.

    Kako je rekao, firme koje su imale dugoročnije ugovore sada se teže odlučuju na to u ovoj neizvjesnoj situaciji, jer svi žele da ti ugovori budu na kraći period, jer niko ne zna šta se može desiti za dvije godine.

    – Naime, dešavalo se da su firme imale dugoročne ugovore, te da su energenti poskupjeli za 200-300 odsto, da su rasle cijene rada, da je bila neizvjesnost u poslovanju u smislu uslova koji su prisutni na tržištu. Tako da svi sada žele da budu prilagođeni trenutnoj situaciji, nema dugoročne stabilnosti -rekao je Ćorić.

    Istakao je da su investitori sada oprezniji i u domenu novih investicija, te kako je rekao, one koje su počete, one su i završene.

    – Ljudi se sada teže odlučuju da investiraju u ovim uslovima jer ne znaju šta će biti za godinu-dvije, kako će to funkcionisati – rekao je Ćorić. Dodao da je kod ljudi prisutan oprez zbog trenutne političke situacije i u BiH, ali i u svijetu.

    – Svi koji ulažu svoje pare će malo bolje razmisliti gdje i kako će ih uložiti, a ovo je sada trenutak politički, u BiH, ali i u svijetu, koji će investicije staviti na čekanje dok prilike ne budu predvidljive i da se mogu donijeti konkretnije i hrabrije odluke da se uđe u nove investicije – zaključio je Ćorić.

    Admir Čavalić, ekonomista, ističe da bi neko odlučio da radi neke investicije u nekoj zemlji, jako je bitno kakvi su politički i ekonomski rizici.

    – Politički rizici su veoma visoki kada je riječ o BiH, što stvara investicionu neizvjesnost, odnosno ne vidi se poslovna budućnost. A što je kraća poslovna budućnost, to je manja mogućnost da se investicija omogući – rekao je Čavalić.

    Prema njegovim riječima, problem nisu samo strane investicije, nego i domaće.

    – Dosta domaćih investitora se suzdržava od investiranja jer se ne želi izložiti dodatnom političkom i društvenom riziku- rekao je Čavalić.

    Kako je rekao, u posljednje vrijeme imamo promjenu unutar država koje su zainteresovane za investiranje u BiH.

    – Rusija se u posljednje vrijeme tu pojavljuje, moguće da je to zbog sankcija koji imaju od stane Zapada, tako da se BiH nameće kao jedno od investicionih utočišta – rekao je Čavalić.

    Kako je pojasnio, pored problema nedostatka investiranja, dodatni problem predstavljaju skromne investicije, a to znači da se izbjegavaju megaprojekti, pišu Nezavisne.

  • Alkoholna pića u BiH stižu čak iz Irana i Tajvana

    Alkoholna pića u BiH stižu čak iz Irana i Tajvana

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na tržište BiH tokom četiri mjeseca ove godine stiglo je alkoholnih pića u vrijednosti većoj od 75,6 miliona maraka, što je za oko 6,1 miliona KM više nego u istom periodu lani, a kao omiljeno izdvaja se pivo.

    Kada je riječ o količini, podaci UIO pokazuju da je od januara do aprila uvezeno više od 48,6 milion kilograma alkohola, dok je u istom period prošle godine iz inostranstva stiglo više od 45,6 miliona kilograma alkohola u vrijednosti većoj od 69,5 miliona maraka.

    – Tokom ove godine BiH je najviše uvezla piva i to u vrijednosti većoj od 46,1 miliona maraka, od čega je najviše stiglo iz Srbije i to u vrijednosti većoj od 27,9 miliona maraka – podaci su UIO BiH.

    Kada je riječ o alkoholnim pićima, BiH je osim piva najviše uvozila vina od svježeg grožđa, uključujući i pojačana vina.

    -Od januara do aprila BiH je uvezla 2,3 miliona kilograma ovog alkoholnog pića u vrijednosti nešto većoj od 12,9 miliona maraka – podaci su UIO. Vino je na domaće tržište tokom ove godine najviše stizalo iz Hrvatske. Osim toga, likera i rakija tokom četiri mjeseca uvezeno je u vrijednosti većoj od 14 miliona maraka, takođe najviše iz Hrvatske.

    Tokom ove godine alkoholna pića uvozila su se još iz Slovenije, Njemačke, Meksika, Belgije, Irana, Izraela, Fidžija, Brazila, Venecuele, Čilea, Danske, Tajvana i drugih zemalja širom svijeta.

    Sa druge strane kada je riječ o izvozu, situacija je dosta drugačija.

    Podaci UIO pokazuju da je BiH tokom četiri mjeseca ove godine izvezla 5,6 miliona kilograma alkoholnog pića u vrijednosti većoj od 12,3 miliona maraka.

    -Tokom ove godine BiH je najviše izvozila pivo dobijeno od slada i to u vrijednosti većoj 3,7 miliona maraka – podaci su UIO. Najviše domaćeg piva je otišlo na tržište Srbije i to u vrijednosti od 2,3 miliona KM, piše Glas.

    Od januara do aprila prošle godine BiH je u inostranstvo izvezla nešto manje alkoholnih pića i to u vrijednosti većoj od 11,8 miliona maraka. Takođe i tokom tog perioda najviše je izvezeno piva od slada i to u vrijednosti nešto većoj od 2,9 miliona marka.

    -Za prva četiri mjeseca 2023. godine najviše piva BiH je izvezla na tržište Srbije i to u vrijednosti većoj od 7,2 miliona maraka – pokazuju podaci UIO.

    Ekonomista Zoran Pavlović ističe da ga ne iznenađuje činjenica što je porastao uvoz alkohola u BiH.

    -Alkohol je sastavni dio naše kulture druženja i poklanjanja, tako da se ne treba iznenaditi što nam raste uvoz ali izvoz alkohola – rekao je Pavlović.

    Pozitivno je to što su, kako kaže, domaći pivari odlučili da prošire tržište.

    -Neke naše domaće firme su odlučile da se orjentišu ka tržištu Srbije i da na taj način obezbijede povećanje prodaje i plasmana – rekao je Pavlović.

    Kako na to gledaju potrošači?

    Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže da im se niko nije žalio na cijene alkoholnih pića, ali su se potrošači žalili na cijene flaširane vode

    .-BiH dosta piva uvozi iz Srbije, Hrvatske, Njemačke i Češke, ali naši kupci većinom se odlučuju za domaća piva – rekao je Vasilić.

    On je dodao da su piva iz uvoza svakako malo skuplja.

    –Potrošači nam se nikada nisu žalili na cijene alkohola. Tačnije to nikada nisu ni komentarisali. Mnogo više se komentarišu cijene cigareta i sličnih stvari –rekao je Vailić.

    Na pitanje da li to znači da građani Srpske ne žale novac na alkohol, Vasilić se nasmijao, pa dao simpatičan odgovor.

    -Nije im izgleda mnogo stalo koliko će koštati alkohol, a podaci sami pokazuju da se on baš konzumira. To se vidi i po tome koliko imamo kafića u odnosu na proizvdne pogone bio čega. Po svemu sudeći to sve znači da cijene alhohola mnogo ne zabrinjavaju naše stanovnike – rekao je Vasilić.

    Iz ugla psihologa

    Psiholog Aleksandar Milić kaže da ljudi pribjegavaju alkoholu zbog nekog nekog nedostatka u stilu življenja.

    -Nije im dovoljno osmišljen i obogaćen stil života i nije im razvijena socijalna osnova onako kako treba, pa konzumiranjem alkohola popunjavaju neke praznine. Generalno sve nedostatke nadoknađuju upotrebom bilo kog sredstva ovisnosti, alkohol je tu na prvom mjestu, a onda su tu cigarete, pa čak i narkotici – rekao je Milić.

  • Koliko je za pet godina poskupjela izgradnja stanova i kuća: Evo poređenja

    Koliko je za pet godina poskupjela izgradnja stanova i kuća: Evo poređenja

    Cijene gotovo svih potreba građana u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina značajno su skočile, a među onima na koje se građani najviše žale su novci koje je sada potrebno izdvojiti da bi se kupio stan ili kuća.

    Jedna sarajevska firma poslala je portalu Klix.ba nabavne cijene koje dobijaju od ponuđača i, u poređenju s onim cijenama iz 2019. godine, jasno se vidi da su materijali poskupjeli od devet do čak 89 posto.

    Cijene ciglenih blokova, u zavisnosti od dimenzija, skočile su od 70 do 82 posto. Tako je cijena onog najmanjeg u 2019. godini bila 1,36 KM po komadu, a u ovoj godini čak 2,48. Cijena srednjeg 1,73 u 2019. i 2,94 u 2024. godini. Najveći blok je skočio sa dvije KM po komadu na čak 3,40 KM.

    Cijena betona MB 30, bez prevoza, u 2019. godini iznosila je 111 KM po metru kubnom, a ove godine iznosi 135 KM što predstavlja povećanje od 22 posto.

    Jedan od materijala koji su najviše skočili je siporeks. Ako gledamo onaj dimenzija 625x200x200 mm vidjećemo da je prije pet godina cijena iznosila 3,45 KM po komadu, a da je u ovoj godini čak 5,74 što je povećanje za čak 66 posto.

    Cijena stiropora u 2019. iznosila je četiri KM po metru kvadratnom, a ove godine iznosi pet KM što je povećanje od 25 posto. Skoro za 100 posto je skočila cijena rigips ploče. U 2019. godini iznosila je 3,7 KM po metru kvadratnom, a ove godine iznosi čak sedam KM što je povećanje od 89 posto. Najviše je skočila cijena kamene vune, za čak 96 posto. Prije je iznosila pet KM, a danas iznosi 9,8 KM.

    Najmanje je skočila cijena armaturne mreže – za svega devet posto. U 2019. je iznosila 57 KM po komadu, a ove godine 62 KM. Vreća cementa takođe nije skočila puno, pa sa 5,35 sada iznosi 5,9 KM što je povećanje za 10 posto. Pijesak 0-4 mm je sa 11,11 KM skočio na 14,7 KM, a šljunak sa 6,87 na 10,2 KM što su povećanja od 32 do 48 posto.

    Cijene radova
    Ni cijene radova nisu ništa manje skočile u odnosu na cijene materijala. Tako ćete za štemanje keramičkih pločica ove godine izdvojiti 10 KM po kvadratu, a prije pet godina je to bilo za 3 KM manje. To predstavlja povećanje od 43 posto.

    Štemanje ciglenog zida uz odnos materijala na deponiju danas košta 300 KM po metru kubnom, a ranije je koštalo 50 KM manje. Nabavka i transport materijala te izrada pregradnog zida po sistemu ‘Knauf’ sada košta 100 KM po kvadratnom metru, a 2019. godine je koštalo 65 KM. Za malterisanje zidova i plafona sada morate izdvojiti 25 KM po kvadratu, a prije ste 18 KM. Sve su to povećanja između 20 i 39 posto.

    Najviše je poskupio moleraj za koji sada morate izdvojiti 5,74 KM po metru kvadratnom, a prije ste 3,45. To je povećanje od čak 66 posto. Nove keramičke pločice uz nabavku, transport i ugradnju koštaju prosječno 70 KM po kvadratu sada, a ranije su koštale 60 KM. To je povećanje za 17 posto. Montaža sanitarnih uređaja za kompletno kupatilo ranije je koštala 400 KM, a danas košta 600.

    Treba napomenuti da su cijene ovih radova napravljene na osnovu srednjih uslova rada i srednjih ostalih faktora koji utiču na cijenu. Odstupanja mogu biti značajnija u odnosu na više faktora, a neki od njih su lokacija objekta koji se renovira, pristup objektu vozilom, sprat na kojem se nalazi stan ili prostor, da li zgrada ima lift ili ako se radovi iznose u otežanim uslovima u smislu da je potrebna zaštitna oprema.

    Izgradnja stanova i kuća
    Iz ove firme su proslijedili podatke o tome koliko su ih koštale izgradnje posljednjih zgrada ili kuća na kojima su radili.

    Tako izgradnja stana u zgradi od 24 do 60 stanova, sa PDV-om, iznosi 2.384 KM po kvadratu u 2024. godini što je za 83 posto više u odnosu na 2019. godinu kada je iznosila 1.306 KM. U cijenu nije uključeno vanjsko uređenje, troškovi rente, troškovi marketinga i prodaje i priključci za struju, vodu i gas.

    Kada je u pitanju izgradnja kuće od 100 do 150 metara kvadratnih, cijena po kvadratu ove godine iznosi 2.100 KM, dok je ranije iznosila 1.330 KM. To je povećanje za 58 posto. U cijenu nije uključeno vanjsko uređenje, troškovi rente, troškovi marketinga, priključci za struju, vodu i gas.

  • Posustaje li inflacija u Republici Srpskoj?

    Posustaje li inflacija u Republici Srpskoj?

    Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su ostale na istom nivou, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 2,5%, pokazuju zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku.

    Ovo znači da u odnosu na prethodni mjesec nije došlo do poskupljenja, te da su, bar prema ovim podacima, cijene robe i usluga za godinu dana veće za prihvatljivih 2,5 odsto.

    “Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u jedanaest, a niže cijene u jednom odjeljku. Najveći godišnji rast cijena u aprilu 2024. godine zabilježen je u odjeljku restorani i hoteli 6,9%, usljed povećanja cijena u grupi usluge smještaja od 13,3%, zatim u odjeljku ostali proizvodi i usluge 5,4%, usljed viših cijena u grupi usluge lične higijene od 8,8%, potom u odjeljku rekreacija i kultura 4,5%, zbog viših cijena u grupi knjige i udžbenici od 10,5%, zatim u odjeljku alkoholna pića i duvan 4,5%, usljed povećanja u grupi pivo od 9,1%, dok je rast od 3,0% zabilježen u odjeljku prevoz zbog viših cijena u grupi ostale usluge vezane za motorna vozila od 24,6%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku RS.

    Dodaje se da slijedi odjeljak zdravstvo sa višim cijenama od 2,9%, usljed povećanja u grupi medicinski proizvodi, pribor i oprema od 6,0%.

    “Zatim je tu odjeljak namještaj i pokućstvo sa rastom od 2,3%, zbog viših cijena u grupi popravak aparata za domaćinstvo od 37,0%, potom odjeljak stanovanje sa povećanjem od 2,1%, usljed viših cijena u grupi usluge održavanja i popravak stambene jedinice od 15,2%. Rast od 2,0% zabilježen je u odjeljku hrana i bezalkoholna pića, zbog viših cijena u grupi mineralna voda i sokovi od 9,0% i u grupi ostali prehrambeni proizvodi od 7,4%, slijedi povećanje od 1,5% u odjeljku komunikacije, usljed viših cijena u grupi telefonske i telekomunikacijske usluge od 1,7%, dok su više cijene od 0,8% zabilježene u odjeljku obrazovanje, usljed rasta u grupi obrazovanje koje se ne definiše prema nivou od 7,9%”, piše u ovim podacima.

    Sa druge strane, niže cijene na godišnjem nivou su zabilježene u odjeljku odjeća i obuća za 7,5%, zbog sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, naveo je za “Nezavisne novine” da ovi podaci pokazuju da je nastupio period obuzdavanja inflacije, koji se poklapa sa istim trendom u Evropskoj uniji.

    “Tamo je usljed restriktivne monetarne politike oličene u povećanju referentne kamatne stope, sa jedne, te stabilizacije lanaca snabdijevanja, sa druge strane, došlo do takozvanog “mekog prizemljenja” i svođenja inflacije u ciljane okvire od 2%. Imajući u vidu da je inflacija kod nas najvećim dijelom imala karakter uvezene inflacije, to se pozitivno odrazilo i na kretanje cijena na našem tržištu”, naglasio je Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, stabilizacija inflacije je važna jer će standard našeg stanovništva biti zaštićen od dalje erozije.

    “Takođe, usljed pada inflacije treba očekivati i pad nominalnih kamatnih stopa, što može dovesti do rasta investicija. Obaranje inflacije u EU i posljedični rast realne tražnje kod njih imaće pozitivne efekte na rast našeg izvoza”, zaključio je Mlinarević.

  • Kina spašava svoje tržište nekretnina

    Kina spašava svoje tržište nekretnina

    Kina je pokrenula svoj najambiciozniji plan dosada u pokušaju da spase svoje tržište nekretnina, koji se svodi na to lokalne vlasti otkupe neprodate kuće od investitora i prilagode ih za socijalno pristupačno stanovanje, objavio je danas Si-En-En.

    Paket sadrži smanjenje kamatnih stopa na hipoteke i stope otplate, kao i 300 milijardi juana (oko 38,2 milijardi evra) jeftinog novca centralne banke za finansiranje državnih kupovina neprodate imovine.

    Prošlonedeljna najava plana usledila je ubrzo nakon aprilskog sastanka Politbiroa, najvišeg vladajućeg tela Kine, čime je ukazano na to da je stabilizacija sektora imovine postala glavni prioritet za Peking, koji pokušava da oživi rast svoje ekonomije.

    Stručnjaci navode da je, iako je bio neophodan u što hitnijem roku, trenutni paket možda previše mali da bi bio efikasan i da bi moglo biti problema s njegovim finansiranjem.

    Prema Goldman Saksu, ukupna vrednost neprodatih kuća, nedovršenih projekata i neiskorišćenog zemljišta u Kini iznosi oko 30 triliona juana (3,8 milijardi evra), navodi medij.

  • Rast BDP-a BiH jedan od najmanjih u regionu

    Rast BDP-a BiH jedan od najmanjih u regionu

    Prema prognozama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Bosna i Hercegovina će ove godine imati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u iznosu od 2,8 odsto, što je jedan od najmanjih ako se govori o zemljama regiona.

    Tako će, prema ovim prognozama, manji rast BDP-a od BiH imati Slovenija, 2,3 odsto i Sjeverna Makedonija 2,5 odsto.

    Predviđanja EBRD-a su da će Srbija i Crna Gora imati rast od 3,5 odsto, a Hrvatska 2,9 odsto.

    “Ekonomski rast nastaviće da se oslanja na potrošnju domaćinstava, inostrana ulaganja, a s proizvodne strane, na usluge. Doprinos projekata infrastrukture i građenja u širem smislu na ekonomski rast može biti ograničen s obzirom na usko tržište rada i potencijalno potreba za uvozom radnika, kao i nedostatak konsenzusa za određivanje prioriteta i odobravanje projekata. Rizici od nepovoljnih vremenskih uslova takođe mogu pogoditi Bosnu i Hercegovinu slično kao i u ostatak regije”, navodi se u izvještaju EBRD-a.

    Dodaje se da se predviđa da će BDP u 2025. godini porasti na tri odsto, uz poboljšanje spoljnje potražnje i realizaciju velikih investicijskih projekata.

    “Ekonomija BiH je porasla za 1,7 odsto u 2023. u uslovima globalne i domaće političke neizvjesnosti. Slab podsticaj rasta nastavio se u 2024, pri čemu je u prva dva mjeseca industrijska proizvodnja pala. Sa druge strane, turizam i trgovačka maloprodaja rastu, podstaknuti nižom inflacijom. U prva dva mjeseca porastao je robni uvoz, kao rezultat povišene domaće potražnje, dok je izvoz pao”, stoji u izvještaju ove finansijske institucije.

    Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, naveo je za “Nezavisne novine” da je rast BDP-a Bosne i Hercegovine od 2,8% solidan s obzirom na trenutne ekonomske okolnosti.

    “Međutim, ovaj rast pretežno se oslanja na potrošnju domaćinstava i strana ulaganja, što može ukazivati na potrebu za većom raznovrsnošću u izvorima ekonomskog rasta. Važno je razvijati nove sektore i proširivati ulaganja kako bi se stvorila stabilnija osnova za dugoročni prosperitet. Investicije u oblastima kao što su infrastruktura, obrazovanje, tehnologija i inovacije mogu pomoći diversifikaciji ekonomije, što znači manju zavisnost samo od potrošnje domaćinstava ili određenih sektora usluga”, istakao je Pepić.

    Dodao je da održiv rast treba da bude prioritet u ovoj situaciji, posebno imajući u vidu globalnu ekonomsku nesigurnost.

    “Rad na smanjenju administrativnih prepreka, unapređenje poslovnog okruženja i podrška razvoju malih i srednjih preduzeća mogu biti ključni faktori koji će pomoći BiH da ostvari jači i održiviji ekonomski rast u budućnosti”, naglasio je Pepić.

  • Vlada priznala: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

    Vlada priznala: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

    Od početka godine minimalna plata u Republici Srpskoj je povećana sa 700 KM na 900 KM, a to povećanje je za sada uvećalo prihode u republički budžet po osnovu poreza i doprinosa, a nije bitnije poboljšalo životni standard radnika. Građani Srpske i pored povećanja minimalca „dekretom“ sve manje troše, što se vidi kroz pad udjela krajnje potrošnje Srpske u ukupnoj potrošnji BiH, a to znači i manje prihode u raspodjeli od PDV-a.

    To je pokazao dokument Analiza efekata povećanja najniže plate u RS, koje je pripremilo Ministarstvo finansija RS, a koji prenosi portal Capital.

    Naime, u dokumentu koje je pripremilo resorno ministarstvo nisu sadržani zaključci ili preporuke već samo zvanična statistika koja se vezuje za isplatu minimalne plate u RS. Ipak, ti podaci u ovom momentu ne pružaju baš optimističnu sliku kada su u pitanju efekti povećanja najniže plate u RS.

    U tom dokumentu je navedeno da je prosječna neto plata isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM i nominalno je veća za 120 KM u odnosu na prosječnu neto platu u 2023. godini (1.274 KM).

    „Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja (1.855 KM), dok je najniža isplaćena u građevinarstvu (1.097 KM). Najveći rast prosječnih neto plata ostvaren je u područjima u kojima su prosječne neto plate za 2023. godinu bile niže (u intervalu 900 – 1.100 KM), dok je najmanji rast ostvaren u područjima u kojima su prosječne neto plate u 2023. godini bile više od prosjeka“, precizirano je u analizi uz napomenu da je najniži rast neto plata ostvaren u područjima: javna uprava, zdravstvo i socijalni rad i obrazovanje koje se većim dijelom finansiraju iz budžeta RS i većina radnika je visoko-kvalifikovana.

    „Ovakvo kretanje u prosječnim platama (sa presjekom na mart 2024. godine) ukazuje da je uglavnom došlo do povećanja najnižih plata, a u značajno manjoj mjeri i povećanja ostalih plata“, navedeno je u analizi.

    Najniža plata puni budžet RS

    Povećanje najniže plate pratilo je i povećanje naplate poreza i doprinosa, kojima se puni budžet RS, a koji je bio vidljiv tek u februaru ove godine kada su isplaćena lična primanja za januar 2024. godine.

    U analizi je navedeno da je prihod od poreza na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 23,4 miliona KM, što je 3,2 miliona KM više u odnosu na januar 2024.godine (20,2 miliona KM).

    „Prihod od poreza na lična primanja u martu iznosio je 24 miliona KM što je rast od 4,3 miliona KM u odnosu na prosječan mjesečni iznos tih prihoda u 2023. godini (19,8 miliona KM), a na približno istom nivou je kao i u februaru 2024. godine“, precizirano je u analizi.

    Navedeno je da se rast plata reflektovao i na rast prihoda po osnovu doprinosa za lična primanja, naknade i prihode osiguranika za obavezno osiguranje.

    Precizirano je da je prihod od doprinosa na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 185,3 miliona KM i veći za 22,1 milion KM u odnosu na januar (163,2 miliona KM).

    „Međutim, prihod od doprinosa na lična primanja je ostvario pada u martu, za 2,5 miliona KM u odnosu na februar ove godine, za šta trenutno nemamo obrazloženje“, navedeno je u analizi. Naime, prihod od doprinosa na lična primanja u martu ove godine je iznosio 182,8 miliona KM.

    Ministarstvo finansija RS je analizirao i kako je rast plata uticao na krajnju potrošnju u RS.

    Rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje RS u BIH

    U analizi je navedeno da je u februaru 2024. godine došlo do značajnijeg smanjenja krajnje potrošnje u odnosu na januar.

    „Tek od marta 2024. godine krajnja potrošnja dostiže iznos koji je veći od prosječne mjesečne potrošnje u 2023. godini za 5,4 miliona KM“, dodato je u analizi. Naime, mjesečni prosjek krajnje potrošnje u 2023. godini je iznosio 160,3 miliona KM, u januaru 153 miliona KM, februaru 145,3 miliona KM a martu 165,7 miliona KM, kada je jedino premašen prosjek iz 2023. godine.

    „Kada posmatramo udio krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupnoj krajnjoj potrošnji BiH, zapažamo da je udio Republike Srpske bio značajno veći u januaru 2024. godine, dok u februaru i martu 2024. godine dolazi do pada udjela krajnje potrošnje, tako da je udio krajnje potrošnje u martu 2024. godine niži od prosječnog udjela u 2023. godini. Ovo navodi na zaključak da rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupno krajnjoj potrošnji BIH“, navedeno je u analizi uz navođenje podataka da je prosječni udio krajnje potrošnje RS u ukupnoj potrošnji BiH lani iznosio 34,03 odsto. U januaru taj udio je iznosio 35,5 odsto, a februaru i martu po 33 odsto.

    Iz Saveza sindikata RS su poručili da će u narednim danima pripremiti set preporuka na osnovu podataka sadržanih u analizi koje je pripremilo resorno ministarstvo.

    „Povećanje najniže plate je dovelo u određenoj mjeri do povećanje kupovne moći radnika, ali kada se plate uporede sa neopravdanim rastom cijena onda su ti efekti ublaženi“, rekla je Božana Radomir stručni saradnika za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS i dodala da su cijene proizvoda i usluga za period januar – mart 2024. godine porasle ukupno gledano za 2,8 odsto.

    Dodala je da je zbog povećanja minimalca prosječna plata porasla na 1.392 KM (februar), te da taj iznos može obezbijediti 53 odsto usluga i proizvoda sadržanih u sindikalnoj potrošačkoj korpi dok je u 2023. i 2022. godini to bilo oko 50 odsto.

    Kaže da je Sindikat stava da u narednom periodu treba raditi na tome kako bi i ostale plate „išle na gore“, odnosno za radnike sa srednjom i viskom stručnom spremom koji nisu osjetili efekte povećanja minimalca.

    Smatra da su podaci u analizi pokazala da rast najniže plate nije negativno uticao na rad poslovne zajednice, kako se ranije moglo čuti iz tih redova.

    Iz Unije poslodavaca RS poručuju da promjena plata dekretom nije dobra.

    „Ovakav način se više ne smije nikada desiti, inače će nas dugoročno dovesti u veoma tešku situaciju. Najveći efekat je punjenje budžeta a radnici će osjetiti veoma male efekte, a realni sektor je dobio značajno veće poreze i doprinose“, smatra potpredsjednik Unije Dejan Mijić uz napomenu da ovakvi nagli skokovi minimalca i povećanja opterećenja za plate moraju da prate i potezi Vlade na smanjenju doprinosa, oslobađanju toplog obroka i regresa od doprinosa i poreza.

    Kaže da će zbog toga na sjednici Ekonomsko- socijalnog savjeta koja je zakazana za kraj ovog mjeseca inicirati da se pripremi dokument koji će precizirati način izračunavanja i određivanja minimalca u RS.

    „Cilj je da se odluka donese racionalno na osnovu realnih pokazatelja i da “povuče” rast svih plata, a ne da poslodavce tjera u još veću sivu zonu“, naveo je Mijić.

    Podsjećamo, Vlada RS je krajem prošle godine usvojila odluku o najnižoj plati, nakon što se Ekonomsko – socijalni savjet nije mogao dogovoriti oko iznosa. Utvrđen je iznos najniže neto plate od 900 KM što je za 200 KM, odnosno 28,7 odsto više u odnosu na 2023. godinu kada je ona iznosila 700 KM. Cilj je kako su tom prilikom naveli poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja radnika u RS.

  • Zadržavanje domaće radne snage mora biti prioritet

    Zadržavanje domaće radne snage mora biti prioritet

    Nedostatak radne snage je u svim sektorima, ali najizraženiji u oblasti građevinarstva.

    Usindikatu kažu da su osnovni razlog za to niske plate ali i dio koji se i dalje dobija u kovertama.

    Iz privrednog sektora smatraju da je nedostatak građevinara odliv radnika u zemlje Evropske unije.

    Iako mnogi posežu za uvozom radne snage i dalje ima privrednika koji uspijevaju da zadrže domaće radnike i mogu poslužiti za primjer.

    Plata se dobija u koverti, ta koverta odnosno u plati uglavnom bude u tom istom mjesecu.

    Ovako je pričao jedan građevinski radnik prije tri godine, koji je dio svoje plate dobijao u koverti. Iako, danas pred kameru više niko ne želi, u Sindikatu kažu problem je i dalje isti – siva ekonomija nije iskorijenjena.

    – Znamo da je u građevinskom sektoru zastupljene koverte sa tim treba da se bavi neko drugi – rekla je predsjednik Sindikata radnika građevinarstva i stambeno komunalne djelatnosti Republike Srpske Dragana Brabičić.

    Ipak ima i poslodavaca koji mogu poslužiti za primjer u građevinskom sektoru. U firmi zaposlena samo domaća radna snaga, plata nije u kovertu, niti je kao prosječna u garđevinskom sektoru od 1097 maraka. I pored toga problem je nađi dobrog građevinca.

    – Iako su plate u GP Krajini iznad nivoa prosiječnih u Republici Srpskoj mi ipak imamo veliki problem sa angažovanjem adekvatne radne snage vezano za građevinarstvo svih profila neophodnih u građevinarstvu kao što su zidari, tesari, armirači i slično – kaže direktor finansijsko – koemrcijalne službe “GP Krajina” Ana Cvetković.

    Poslodavci smatraju da zakoni i procedure nisu konkurentni i da se oni ne mogu u tome takmičiti sa poslodavcima zemalja Evropske unije i regiona. Problem je i starenje radne snage pa je jedino rješenje kažu, u uvozu radnika.

    – U suštini možemo reći da cijelokupna prerađivačka industrija malte ne u ovom momentu iskazuje potrebu i mi na neki način to namirujemo time što tražimo povećanje radnih dozvola za strance za ovu godinu je negdje oko 1400 stotine vjerujemo da će u narednim godinama to biti mnogo veće – istakao je direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.

    Zadržavanje domaće radne snage mora biti prioritet, ne samo u građevinarstvu jer je nedostatak kvalifikovane radne snage, vidno izražen.

    – Svake godine izrađuje kvotu o uvozu radnika prema potrebama našeg tržišta, tako i ove godine i na osnovu te kvote vrši se uvoz strane radne snage prema sektorima i prema izraženim potrebama – dodao je sekretar Udruženja građevinarstva, industrije i građevinskog materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske Mile Petrović, prenosi RTRS.

     

  • Najveći trgovinski rat ikada: Bajden povećao carine 100%

    Najveći trgovinski rat ikada: Bajden povećao carine 100%

    Predsednik SAD Džozef Bajden uveo je danas niz oštrih povećanja carina na različite kineske proizvode koji uključuju električna vozila (EV).

    Bajden će zadržati tarife koje je uveo njegov republikanski prethodnik Donald Tramp, dok će povećavati druge, saopštila je Bela kuća.

    Ovaj potez se pravda “neprihvatljivim rizicima” za “ekonomsku sigurnost” SAD koji potiču od onoga što Bela kuća smatra nepravednom kineskom praksom koja preplavljuje globalna tržišta jeftinom robom.

    Nove mere će se odnositi na kineski uvoz čija vrednost iznosi 18 milijardi dolara, a uključuje čelik i aluminijum, poluprovodnike, baterije, ključne minerale, solarne ćelije i dizalice, saopštila je Bela kuća.

    Rojters navodi da će Bajden ove godine povećati tarife na EV prema članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. sa 25 na 100 odsto, tarife na litijum-jonske baterije za EV sa 7,5 na 25 odsto i tarife na fotonaponske ćelije koje se koriste za pravljenje solarnih panela sa 25 do na 50 odsto.
    Tarife na “određene” kritične minerale će biti podignute sa nula na 25 odsto.

    Tarife na dizalice za premeštanje robe sa brodova će porasti sa nula na 25 odsto, tarife na špriceve i igle sa nula na 50 odsto, a tarife na određene komade lične zaštitne opreme koja se koristi u medicinskim ustanovama će porasti sa nula na 25 odsto.