VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Programeri više nisu broj 1

    Programeri više nisu broj 1

    Iako je moderno vrijeme iznjedrilo mnogo novih zanimanja, poput menadžera za sve i svašta, IT stručnjaka… ipak, svijet još uvijek takoreći počiva na rukama i radu zanatlija.

    Prema najnovijim podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, u Srbiji su armirači, tesari, zidari, vozači… traženiji od programera. Ipak, da li zbog odlaska u velike gradove ili nečeg drugog, u Moravičkom okrugu deficitarni su i inženjeri.

    „U Moravičkom okrugu deficitarna su zanimanja kao što su diplomirani građevinski inženjeri, mašinski inženjeri, saobraćajni inženjeri. Nema lekara, nema farmaceuta na evidenciji, nema bravara, nema zavarivača. U gotovo svim delatnostima proizvodne industrije fali nam radna snaga“, rekao je za Agenciju RINA Saša Obradović iz NSZ.

    Nacionalna služba za zapošljavanje nudi mogućnost prekvalifikacije. Kakva je zainteresovanost i koliko su ljudi spremni da budu dio te prekvalifikacije i rade nešto drugo za šta nemaju školu?

    „Mi smo tokom ove, 2025. godine, sprovodili obuke, takozvano sticanje praktičnih znanja za nekvalifikovane radnike i ispunili smo tu kvotu. Mi se uvek krećemo u okvirima raspoloživih novčanih sredstava, tako da smo svu tu kvotu ispunili. To su uglavnom bile obuke za šivače, za manipulativne poslove, radnike u industriji, za nekvalifikovane radnike, i imali smo par obuka za dugoročno nezaposlene osobe sa četvrtim stepenom stručne spreme. Zatim smo imali obuke na zahtev poslodavaca, to se uglavnom odnosilo na CNC mašine, obuke za rad na CNC mašinama. Četrnaest poslodavaca je podnelo zahteve za 28 lica i to smo uspeli ove godine da realizujemo“, dodaje Obradović.

    Čačak ne zaostaje za Srbijom kada je riječ o potrebama za radnicima kao što su vozači, ali sa druge strane – ima dovoljno informatičara.

    „Za razliku od drugih delova Srbije, mi imamo na evidenciji dovoljan broj informatičara da zadovoljimo potrebe privrede. Međutim, u poslednjih šest meseci bilo je malo poziva, odnosno malo oglašavanja od strane poslodavaca koji su imali potrebe za zapošljavanjem informatičara. Na primer, ja pamtim i vreme socijalizma kada je bilo: završi školu, završi fakultet. Danas imate takvu situaciju da je sasvim dovoljno i da sa određenim zanatskim zanimanjima možete sasvim pristojno da živite“, naglašava Obradović.

    Na teritoriji Moravičkog okruga, ukupno nezaposlenih je 6.700 lica. Od toga, najveći broj nezaposlenih nalazi se u opštini Ivanjica, zatim dolazi grad Čačak. U Ivanjici je 2.700, u gradu Čačku 2.500 nezaposlenih, od ukupnog broja 6.700.

  • Mrežarina u Srpskoj poskupljuje za 20 odsto

    Mrežarina u Srpskoj poskupljuje za 20 odsto

    Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS) traži saglasnost Vlade Republike Srpske za nove cijene mrežarina koje će biti više za 20 odsto.

    Udio mrežarine u ukupnom računu za električnu energiju iznosi oko 50 odsto, što znači da će računi od 1. januara naredne godine, pod uslovom da Vlada da zeleno svjetlo biti veći za 10 odsto.

    Iz RERS-a nisu potvrdili, ali ni demantovali nezvanična saznanja Capitala.

    „REERS je analizirao zahtjeve ODS-ova za povećanje cijene mrežarine i preliminarne analize dostavio Vladi kao većinskom vlasniku kapitala i koja vodi energetsku i socijalnu politiku RS“, naveli su u odgovoru.

    Podsjećamo, distributivna preduzeća u sklopu Elektroprivrede Republike Srpske, odnosno Operateri distributivnih sistema (ODS) tražili su poskupljenje mrežarine za čak 46 odsto.

    Dobro upućen izvor Capital-a kaže da je od početka bilo jasno da je taj zahtjev nerealan, ali da se svjesno išlo na taj procenat da bi se u javnosti povećanje od 20 odsto predstavilo kao nešto prihvatljivo.

     

    Inače, paralelno sa mrežarinom, na Vladu se vrši pritisak i da se poveća cijena struje. Najveći zagovornici te ideje su direktor ERS-a Luka Petrović, kao i ministar energetike i rudarstva Petar Đokić.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić za sada se nije konkretno izjasnio o tim zahtjevima.

  • Tramp o spajanju Netfliksa i Vornera: Može biti problematično

    Tramp o spajanju Netfliksa i Vornera: Može biti problematično

    Predsjednik SAD Donald Tramp sinoć je izjavio da bi spajanje kompanija Netfliks i Vorner bros diskaveri, vrijedno 72 milijarde dolara, “moglo biti problematično” zbog velikog tržišnog udela koji bi imala nova kompanija.

    Tramp je istakao da ima “izvesnu skepsu” u pogledu izgleda za odobrenje tog korporativnog spajanja, prenosi NBC.

    – Oni imaju veoma veliki tržišni udio. Kada dobiju i Vorner bros, taj udeo će dodatno porasti – rekao je Tramp o Netfliksu, koji ima više od 300 miliona pretplatnika i najveći je striming servis.

    Tramp je dodao da će se konsultovati sa “nekim ekonomistima” prije nego što sporazum dobije njegovo odobrenje. Američki mediji navode da konačna vrijednost sporazuma raste na više od 82 milijarde dolara kada se uračunaju i dugovanja.

    Netfliks je u petak saopštio da će kupiti filmski studio Vorner bros diskaverija, HBO i striming servis HBO Maks. Ako sporazum bude odobren, Netfliks bi, takođe, dobio pristup arhivi Vorner bros pikčersa.

    Sporazum ne bi uključivao kablovske mreže u vlasništvu Vorner bros diskaverija kao što su CNN i TNT.

  • Stručnjaci protiv platnih razreda, privreda traži rasterećenje plata

    Stručnjaci protiv platnih razreda, privreda traži rasterećenje plata

    Prijedlog Saveza samostalnih sindikata BiH o tri nivoa minimalne plate prema stepenu obrazovanja izazvao je različite reakcije socijalnih partnera.

    Ekonomisti su protiv ovakvog prijedloga, iako su stava da je potrebno povećati minimalne plate, dok privreda, između ostalog, traži rasterećenje.

    Tako su iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH naveli da je inicijativa za povećanje minimalne plate ponovo pokrenuta bez ikakvog rasterećenja privrede, bez procjene posljedica i bez uključivanja svih relevantnih aktera.

    Podsjećamo, Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kazao je kako je njihov prijedlog da minimalna plata bude 1.200 KM za one sa osnovnom školom, 1.400 KM za one sa srednjom školom, te 1.600 KM za one sa fakultetom.

    On je nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća rekao da je iznos za koji su umanjeni doprinosi trebao biti dodat na plate radnika, a ne da određeni poslodavci to zadrže za sebe.

    “Zbog toga očekujemo da Vlada FBiH na narednoj sjednici dostavi spisak poslodavaca koji su tako postupili”, naveo je Kurtović.

    Sa druge strane, iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH saopštili su da su zvanično podnijeli zahtjev Vladi FBiH da prisustvuju sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, na kojoj bi se raspravljalo o minimalnoj plati, te da još nisu dobili odgovor.

    “Smatramo da je nedostatak komunikacije sa sektorom koji zapošljava najveći broj radnika i stvara najveći dio prihoda – neprihvatljiv i neodgovoran. Podsjećamo javnost da je Vlada FBiH sama najavila dodatno smanjenje doprinosa od 1. januara 2026. godine, ali sada tvrdi da to “ne može uraditi, jer nema dovoljno sredstava u budžetu”. Istovremeno, prema dostupnim podacima, samo ove godine je od privrede prikupljeno dodatnih 400-500 miliona KM, što otvara legitimno pitanje: Kako je moguće da se sredstva mogu uzimati od privrede, ali se istovremeno tvrdi da nema prostora za rasterećenje privrede”, naveli su iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH.

    Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je za “Nezavisne novine” da diferencijacija ovog tipa nužno vodi ka diskriminaciji na tržištu rada.

    “Ovo je zadnje što nam je potrebno u ovom momentu tako da Vlada FBiH ne bi trebala podržavati neke diskriminatorne modele samo na bazi stručne spreme. Jasno je da je ovo model funkcionisanja u javnom sektoru, ali taj model se ne može preslikati u realni sektor, gdje se vrijednost kreira na bazi znanja, na bazi iskustva, komplikovanosti posla i drugog, a ne samo inicijalne diplome sa kojom dolazite na tu radnu poziciju. Da treba povećati minimalnu platu, naravno da treba, ali po jasnoj formuli i u interesu svih”, naglasio je Čavalić.

    Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, rekao je za federalne medije da se protivi ovom prijedlogu.

    “Ja sam protivnik takve vrste platnih razreda. Poslodavac je taj koji odlučuje koliko mu neki radnik sa visokom školom doprinosi. Ako ima pravog radnika, on će ga znati zadržati. Problem je i kvaliteta diplomanata na tržištu. Šta znači visoka stručna sprema? Imamo kupovne diplome i veliki broj ljudi koji su potpuno nekompetentni”, naglasio je Šunje.

    Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine, rekao je da će u sedmici od 15. do 20. decembra biti održana sjednica kako bi se dala podrška onome što budu predložili, ili eventualno ukoliko to ne bude, kako bi donijeli zaključak u kojem pravcu dalje ići.

    “Na kraju, odluka je na Vladi FBiH, koja će imati finalnu riječ o visini minimalne plate i eventualnim promjenama postojećeg iznosa. Niko ne treba mene da plaća kao osobu sa visokom stručnom spremom, nego kao osobu koja obavlja poslove za koje je angažovana. Razlike u platama nisu rezultat stručne spreme, već složenosti i obima poslova koje uposlenici obavljaju”, zaključio je Čengić.

  • Savez sindikata: Omogućiti svim radnicima pravo na obavezan sistematski pregled

    Savez sindikata: Omogućiti svim radnicima pravo na obavezan sistematski pregled

    Savez sindikata pokrenuo je inicijativu da svi radnici u Srpskoj imaju pravo na periodične preventivne preglede.

    Obavezni sistematski pregledi bi, smatraju, trebalo da bude stavljeno u zakonski okvir, jer zdrav radnik je, kažu, najefikasniji radnik. Saglasni su s tim i poslodavci.

    U resornom ministarstvu, kažu, ovo je tema za dijalog socijalnih partnera da bi se došlo do rješenja koje će unaprijediti zdravlje radnika.

    Sistematski pregledi obavezni su za radnike sa povećanim rizikom i radnike u vaspitno-obrazovnom procesu. To je preporuka, koja proističe iz Akta o procjeni rizika na radu.

    Savez sindikata želi to da promijeni – da svaki radnik u Srpskoj ima pravo na obavezne zdravstvene preglede, što za sada ne prepoznaje zakonska regulativa u Srpskoj.

    – Tražimo da se u što kraćem roku, izmjene zakonske odredbe vezano za ljekarske preglede i da svi radnici jednako imaju pravo da ih poslodavac upućuje na obavezne ljekarske preglede, s obzirom na to da postoje procedure koje su komplikovane da bi obavili osnovne zdravstvene preglede koji su nam svima potrebni – istakla je Aleksandra Јakšić, stručni saradnik za zaštitu zdravlja na radu u Savezu sindikata Republike Srpske.

    Znamo da je prevencija najbolji lijek. Cilj periodičnih preventivnih pregleda i jeste da se bolesti otkrivaju u ranoj fazi kako bi liječenje počelo na vrijeme. U Zavodu za medicinu rada i sporta saglasni sa sindikatom – periodične preglede radnika bez povećanog rizika, staviti u zakon.

    – Prošle godine u kompaniji sa 300 radnike bez povećanog rizika radili smo preglede, utvrdili smo dva novootkrivena tumorska oboljenja, upućivali na dalje pretrage – naveo je Vladimir Šormaz, načelnik Službe medicine rada u Zavodu za medicinu rada i sporta Republike Srpske.

    U cilju očuvanja zdravlja radnika u kompaniji koja ih ima više od 2000 zaposlenih, Mtelu, provode više vrsta preventivnih pregleda. A omogućili su blagovremeno otkrivanje zdravstvenih problema, uključujući i teža oboljenja.

    – Ljekarski pregledi za radna mjesta sa povećanim rizikom obavljaju se svake godine, u skladu sa zakonskim obavezama. Specijalistički pregledi za žene, usmjereni na prevenciju i rano otkrivanje oboljenja, obavljaju se svake godine, dok se opšti sistematski pregledi za sve zaposlene organizuju svake tri godine, prema preporukama iz Akta o procjeni rizika. Pored toga, zaposlenima su dostupni i prošireni specijalistički pregledi, koji dodatno unapređuju preventivnu zaštitu zdravlja – ukazao je Stefan Ličina iz kompanije Mtel.

    Inicijativa Saveza sindikata ima i podršku poslodavaca. Kažu, u sve treba uključiti i Fond zdravstvenog osiguranja, a potrebno je, ističu, i jačati svijest o značaju sistematskih pregleda radnika.

    – Zaista je dobra inicijativa jer je zdravlje radnika preduslov za uspješno funkcinisanje preduzeća i za efikasnost radnika – istakao je Zoran Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske

    Pitanje koje je pokrenuo Savez sindikata Republike Srpske, ističu u Ministarstvu rada, tema je za dijalog socijalnih partnera, kako bi došli do najboljeg mogućeg rješenja.

    – Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske i Vlada Republike Srpske će podržati sva rješenja koja će očuvati i unaprijediti zdravlje radnika u Republici Srpskoj, a koja su rezultat socijalnog dijaloga – naveli su iz Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite.

    Zaštita na radu je osnovno pravo svakog radnika, zagarantovano ustavom i nadležnim zakonskim aktima – pitanje je samo da li će u te akte biti uspisan i obavezan sistematski pregled za svakog radnika, svake godine.

  • Moskva objavila koliko je EU izgubila zbog antiruskih sankcija

    Moskva objavila koliko je EU izgubila zbog antiruskih sankcija

    Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da su ekonomije evropskih zemalja od 2022. do 2025. godine izgubile do 1,6 biliona evra zbog antiruskih sankcia.

    “Posljednjih godina Rusija je izložena mjerama ekonomskog pritiska sa strane zapadnih zemalja. Uprkos tome, ruska ekonomija pokazala je visok stepen otpornosti i prilagodljivosti, nastavila siguran rast. Postalo je očigledno da jednostrane prinudne mjere nanose težak udarac samim inicijatorima”, navodi se u saopštenju povodom zasjedanja Generalne skupštine UN posvećenog Međunarodnom danu borbe protiv jednostranih prinudnih mjera, prenose Novosti.rs.

    U saopštenju se dodaje da je Moskva uvjerena da takva sredstva pritiska ozbiljno ometaju formiranje pravednog i ravnopravnog policentričnog svjetskog poretka

    “Takve mere služe kao jedan od glavnih instrumenata neokolonijalne politike kolektivnog Zapada. Njen cilj je jasan – zadržati izmičuću dominaciju, lišiti zemlje Svjetske većine prava na samostalan politički izbor, i usporiti njihov tehnološki i industrijski razvoj”, istakli su u MID-u.

    Takođe je navedeno da će Moskva zajedno sa odgovornim članicama Svjetske većine nastaviti da se bori protiv nezakonitih jednostranih mjera i drugih oblika neokolonijalizma.

    Zapad je pojačao ekonomski pritisak na Rusiju zbog događaja u Ukrajini, što je dovelo do rasta cijena električne energije, goriva i hrane u Evropi i SAD.

    Od početka specijalne operacije Evropska unija uvela je već 19 paketa restrikcija.

    Uprkos tome, Rusija se nosi sa pritiskom, dok sa Zapada često dolaze mišljenja da su uvedena ograničenja neefikasna. Istovremeno, zemljama koje su se pridružile sankcijama nedostaje hrabrosti da priznaju neuspjeh antiruske politike.

    Kako je ranije istakao predstavnik Kremlja Dmitrij Peskov, sankcije su „oružje sa dvije oštrice“. Rusija je više puta naglasila da smatra takve jednostrane mjere nezakonitim i da se protivi njima.

  • Penzije rastu 6,25%: penzioneri poručuju – To je premalo za život

    Penzije rastu 6,25%: penzioneri poručuju – To je premalo za život

    U Republici Srpskoj od početka iduće godine biće primijenjeno novo usklađivanje penzija, koje iznosi 6,25%. Ovu korekciju najavio je lider SNSD-a Milorad Dodik, a ubrzo zatim i zvanično potvrdio direktor Fonda PIO, Mladen Milić.

    Milić je pojasnio da je riječ o redovnom usklađivanju koje se vrši prema rastu troškova života, kretanju plata i standardu stanovništva. Prema tim parametrima, minimalna penzija trebalo bi da poraste za oko 20 KM, dok će se primanja korisnika sa prosječnom penzijom povećati za oko 40 KM.

    Prosječna penzija za puni staž od 40 godina trenutno iznosi 981 KM i njen rast bi u januaru 2026. godine trebalo da bude približno 60 KM. Najviša penzija, koja sada iznosi 3.547 KM, biće veća za oko 220 KM.

    Od ukupno 294.000 penzionera u Srpskoj, čak četvrtina – oko 75.000 ljudi – prima penziju između 330 i 460 KM, što obuhvata pet različitih nivoa najnižih penzija. Najniži iznos, 330 KM, dobija oko 19.000 korisnika. Direktor Fonda potvrđuje i da najveći broj penzionera zapravo prima prosječnu penziju od oko 650 KM.

    Kada se povećanja prevedu u svakodnevne potrebe, jasno je da prostor za poboljšanje standarda ostaje veoma skroman. Penzionerima sa minimalnom penzijom dodatnih 20 KM dovoljan je tek za skroman paket osnovnih namirnica – nešto mesa, malo jaja, brašna, voća i krompira. Oni koji primaju prosječnu penziju, uvećanjem od četrdesetak maraka, mogu priuštiti tek nekoliko artikala više, poput kilogram svinjetine ili malo suhomesnatog i kafe.

    Mnogi penzioneri zato poručuju da im ovakva povećanja ne rješavaju svakodnevne probleme.

    „Ne postoji penzioner koji može biti zadovoljan kada mu penzija raste tri ili šest odsto. Većina nas već preživljava na rubu, a ta povećanja su zanemarljiva. Novca ima, samo ne za nas. Kada vidimo kako žive oni koji vode državu – putovanja, luksuz, uživanje – jasno je da se ne dijelimo isto“, kaže Vidosav K. iz Banjaluke. Dodaje da penzioneri danas moraju brojati svaku marku kako ne bi ostali gladni i poručuje vlastima da „ne brinu o najstarijima na ovakav način“.

  • Lidl završio megacentar u BiH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica

    Lidl završio megacentar u BiH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica

    Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

    Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

    Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

    Na videu pogledajte kako objekat trenutno izgleda:

    Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

    Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

    Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

    Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

  • Ipak ništa od modifikovanih kreditnih linija u Republici Srpskoj?

    Ipak ništa od modifikovanih kreditnih linija u Republici Srpskoj?

    Ministarstvo finansija Republike Srpske je Investiciono-razvojnoj banci Srpske vratilo na doradu predložene modifikovane stambene kreditne linije te nakon dodatnih analiza tržišta će biti odlučeno da li će one po istom prijedlogu biti vraćene na odlučivanje Vladi Republike Srpske.

    Podsjećamo, modifikovane kreditne linije je bivša uprava sa Borisom Kneževićem na čelu uputila Vladi Republike Srpske na protokol još krajem septembra.

    Ona je predviđala stambene kredite bračnim parovima do 40 godina starosti za oba supružnika po fiksnoj kamatnoj stopi od 2,99 odsto za cjelokupan period otplate kredita.

    Takođe, predložena je kreditna linija sa kamatnom stopom od 1,99% za najosjetljivije društvene kategorije stanovništva – porodice poginulih boraca, ratne vojne invalide, civilne žrtve rata, osobe sa invaliditetom, višečlane porodice i samohrane roditelje.

    Nedeljko Ćorić, v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdio je da im je Ministarstvo finansija vratilo na doradu ove modifikovane kreditne linije.

    “Sada se bavimo njihovim analizama, da za sve ono što je najavljeno u javnosti ima dovoljno finansijskih sredstava, da se ne bi desilo da možemo to da podržimo četiri-pet mjeseci u godini dana i da nakon toga ne možemo da odgovorimo potrebama i zahtjevima naših komitenata. To je suština cijele priče”, kazao je Ćorić.

    Prema njegovim riječima, rade jednu opširnu analizu, te kada budu sigurni da mogu da podrže veća dobna prava (supružnici do 40 godina starosti), onda će sa tim izaći u javnost.

    “Očekivao sam da će to biti od 1. januara 2026. godine, ali ne mogu to sa sigurnošću da potvrdim”, dodao je Ćorić.

    Na pitanje da li ovo znači da predložene kamatne stope od 1,99 i 2,99 odsto neće biti odobrene, Ćorić odgovara da ne može o tome govoriti, jer će se kamatne stope morati usaglašavati sa komercijalnim bankama koje nisu dale saglasnost na ove kamatne stope.

    “Tražićemo dodatna rješenja da u konačnici vidimo šta možemo pratiti, šta kaže tržište i koje su to kamatne stope na tržištu, a da su prihvatljive. Mi imamo dugu ročnost gdje je fiksna kamatna stopa, a te proizvode nemaju komercijalne banke i one nama nisu konkurent. Nije, znači, poenta kolika je kamatna stopa, već kolika je ročnost, jer ročnost definiše i opredjeljuje nekoga hoće li uzeti kredit IRB RS ili neke druge banke. Ne postoji banka koja će pratiti klijenta sa fiksnom kamatnom stopom kao što mi pratimo”, naglasio je Ćorić.

    Dodao je da očekuje da ove analize brzo budu obrađene od njegovih saradnika, pa da pošalju to na Vladu RS, i tek ako dobiju njenu saglasnost, onda će zvanično objaviti modifikovane kreditne linije.

    “Mislim da su naši krediti izuzetno povoljni i najpovoljniji su na tržištu, jer nema nikakvih kredita na tržištu koji su konkurentni našim. Cilj je da “natjeramo” komercijalne banke da snižavaju svoje proizvode i svoje kamatne stope. IRB RS na cijelom tržištu plasira preko 33 odsto svih stambenih kredita koji se plasiraju u cijeloj Srpskoj”, zaključio je Ćorić.

    Boris Knežević, bivši direktor IRB RS, ranije je za “Nezavisne novine” rekao da su ove kreditne linije nastale kao rezultat tromjesečnog intenzivnog zajedničkog rada sa Bankom Poštanska štedionica iz Banjaluke i Beograda.

    Inače, kreditne linije su usvojene od strane Uprave IRB RS na sjednici Uprave 12. septembra i na sjednici Nadzornog odbora 15. septembra.

  • Gorivo pojeftinilo u Republici Srpskoj

    Gorivo pojeftinilo u Republici Srpskoj

    Cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj u posljednjih nekoliko dana bilježe pad od pet feninga po litru, kazao je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    Prema njegovim riječima, očekuje se da će u narednim danima doći do dodatnog pojeftinjenja goriva za još dva do tri feninga, ukoliko se cijena sirove nafte na svjetskom tržištu zadrži na sadašnjem nivou.

    “Danas je u Banjaluci cijene dizela se kreću od 2,40 do 2,45 dok benzin košta od  2,35 do 2,40 KM po litri”, ističe Savić.

    Podsjetimo, cijene nafte u srijedu na svjetskim berzama pale su drugi dan zaredom, dok investitori čekaju pomake u pregovorima između Rusije i Ukrajine koji bi trebali omogućiti veću ponudu.

    Terminski ugovori Brent nafte pali su za 13 centi, ili 0,21posto, na 62,32 dolara po barelu, nakon prethodnog pada od 1,1 posto. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta pojeftinila je 12 centi, ili 0,20 posto, te se njome trgovalo za 58,52 dolara po barelu, poslije pada od 1,2 posto u utorak.