Kategorija: Ekonomija

Cijene stanova u BiH dosegle su rekordne nivoe, a stručnjaci upozoravaju da ni tokom 2026. ne treba očekivati pad cijena.

Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini bilježi kontinuirani rast, a cijene stanova dosegle su istorijski maksimum.

U pojedinim slučajevima, kvadratni metar dostiže i do 11.000 KM, iako je prosječna cijena ipak osjetno niža.

Uprkos tome, javnost i stručnjaci upozoravaju da su iznosi koje kupci plaćaju previsoki, dok istovremeno ne postoje naznake skorijeg pojeftinjenja.

Manji stanovi sve teže dostupni kupcima

Kupovina manjih stanova postaje sve zahtjevnija, pa je za nekretninu do 50 kvadratnih metara gotovo nemoguće izdvojiti manje od 200.000 KM. Iako ovakve cijene izazivaju zabrinutost među građanima, interes za kupovinu ne opada. Naprotiv, potražnja je i dalje u porastu, a gradnja novih objekata ne jenjava.

Prema riječima stručnjaka iz Sarajeva i Banjaluke, cijene značajno variraju u zavisnosti od lokacije, zbog čega je teško utvrditi jedinstven prosjek na nivou države.

“Ako pričamo o četiri gradske opštine i užem dijelu u Kantonu Sarajevo možemo reći da se prosječni okvir cijena kreće između 3.700 do 5.200 KM. Apsolutno nemamo neki detaljan prosjek koji možemo da kažemo”, kaže stručnjak za nekretnine iz Sarajeva, Haris Kadić.

Dragan Milanović, stručnjak za nekretnine iz Banjaluke, navodi da je situacija u tom gradu vrlo slična po pitanju prosječnih cijena.

“Ako govorimo o novogradnji i o stanovima cijene su, najniža oko 3.000 maraka na periferiji do 7.000 u strogom centru grada. To je taj neki opseg. Prosječna cijena je tu negdje oko 5-6 hiljada u centru. Negdje malo širi centar 4-4,5 hiljade. To je sada ono što je u ponudi.”

Investicijska kupovina dodatno diže potražnju

Iako se u narednom periodu ne očekuju značajne promjene na tržištu, postavlja se pitanje održivosti ovakvog stanja. Podaci iz Banjaluke pokazuju da je čak svaki treći kupljeni stan neuseljen, što ukazuje na investicijsku kupovinu.

Najčešći kupci dolaze iz dijaspore, koji nekretnine vide kao siguran oblik ulaganja. U tom kontekstu, pojavljuju se i prijedlozi mogućih mjera za stabilizaciju tržišta.

“Jedan od prijedloga ispred nas, da bi pojeftinili stanovi, je da Vlada Republike Srpske izdaje takozvane ‘narodne obveznice’ namijenjene dijaspori, što će svakako na neki način dijaspora imati način da ulaže svoja sredstva, a mi ćemo u Banjaluci dobiti stanovi po pristupačnijim cijenama.”, kaže Dragan Jošić, iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”.

Rast od 2022. traje bez zaustavljanja

Nagli rast cijena zabilježen je još 2022. godine, kada je došlo do poskupljenja željeza i drugih građevinskih materijala na globalnom tržištu.

Od tada trend rasta nije zaustavljen, a procjene stručnjaka ukazuju da bi tokom 2026. godine cijene mogle porasti za dodatnih 10 odsto, navodi BHRT.

Cijene zlata i srebra naglo su pale uprkos globalnim napetostima.

Ključni razlozi su kamatne stope, prodaja i tržišna korekcija.

Iako globalne napetosti ostaju visoke zbog sukoba na području Zapadne Azije, cijene zlata i srebra zabilježile su značajan pad, što je iznenadilo investitore koji ove metale tradicionalno smatraju sigurnom imovinom u nesigurnim vremenima.

Oštar pad cijena na tržištu

U ponedjeljak je došlo do oštrog pada vrijednosti. Oko 13 sati na MCX tržištu, zlato je bilo niže za 9,41 odsto, dok je srebro palo za 10,21 odsto, pri čemu je pad srebra bio izraženiji, što ukazuje na jači prodajni pritisak.

Tim Vaterer, glavni tržišni analitičar u KCM Trade, izjavio je za Rojters:

“Kako sukob s Iranom ulazi u četvrtu sedmicu, a cijene nafte se zadržavaju oko nivoa od 100 dolara, očekivanja su se pomjerila s mogućeg smanjenja kamatnih stopa ka njihovom potencijalnom povećanju, što je umanjilo privlačnost zlata”.

On je dodao:

“Nagla rasprodaja na azijskim berzama dovodi do zatvaranja dugih pozicija u zlatu”.

Korekcija nakon prethodnog rasta

Pad dolazi nakon snažnog rasta u prethodnim mjesecima, kada su investitori, suočeni s rastućim geopolitičkim rizicima i višim cijenama nafte, masovno ulagali u plemenite metale.

Ključni razlog je činjenica da su cijene već bile na visokim nivoima. Tokom ranijih faza sukoba zabilježena je pojačana potražnja, što je dovelo do značajnog rasta, a sada dio investitora odlučuje realizovati dobit, što je uzrokovalo korekciju.

Pritisak dolazi i sa drugih tržišta

Istovremeno, promijenjena su očekivanja u vezi s kamatnim stopama. Zbog visokih cijena nafte i inflatornih pritisaka smanjuje se vjerovatnoća njihovog smanjenja, dok raste mogućnost povećanja, što umanjuje privlačnost zlata koje ne donosi fiksne prinose.

“Važno je razumjeti da je snažno globalno okruženje smanjenog apetita za rizikom uticalo na sve vrste imovine, uključujući dionice, obveznice, ali i plemenite metale poput zlata i srebra. Pad zlata kao sigurnog utočišta čak je izraženiji nego kod dionica. U ovakvoj situaciji, koju karakterizuje velika neizvjesnost, investitori imaju ograničen prostor za djelovanje. Ako se vodimo iskustvima iz prošlosti, ne bi trebalo paničiti, već ostati smiren”, kazao je Dr. VK Vijayakumar, glavni investicijski strateg u Geojit Investments Limited.

Dodatni faktor je kretanje na drugim tržištima, gdje investitori prodaju zlato kako bi pokrili gubitke, posebno na berzama.

Srebro, koje je inače volatilnije, bilježi još izraženiji pad.

Šta aktuelni pad znači za investitore

Trenutna situacija pokazuje da pad zahvata različite vrste imovine, uključujući dionice, obveznice i plemenite metale. Iako se zlato i srebro i dalje smatraju sigurnim utočištem, ni oni nisu imuni na nagle promjene u tržišnim uslovima.

Aktuelni pad ne znači nužno promjenu dugoročnog trenda, već prije predstavlja korekciju nakon prethodnog rasta. Kako je značajan dio ulaganja u ove metale realiziran ranije, tržište sada prolazi kroz fazu prilagođavanja.

Investitorima se u takvim okolnostima preporučuje oprez, jer bi nestabilnost mogla potrajati dok traju geopolitičke napetosti i neizvjesnosti u vezi s monetarnom politikom, prenosi Akta.

Novi američki projekat izgradnje infrastrukture za snabdijevanje BiH tečnim gasom s terminala Krk mogao bi poremetiti planove Republike Srpske da kroz Istočnu interkonekciju kod Bijeljine dovede ruski gas.

Podsjećanja radi, kako je “Nezavisnim” nedavno rečeno, sve su prilike da će ugovor o uvođenju američkog investitora u projekat Južne interkonekcije uskoro biti finaliziran, a kako se već odranije zna, model će podrazumijevati koncesiju na nekoliko decenija.

Interes za proširivanje projekta na RS

Kako saznajemo, interes za proširivanje projekta na RS već postoji, a uskoro bi se mogli povesti i konkretni razgovori na tu temu.

RS već više od dvije decenije planira izgradnju konekcije sa Srbijom, kojom bi ruski gas bio dopremljen u gradove Srpske, a u međuvremenu bi bila izgrađena kompletna lokalna gasna mreža, uključujući i izgradnju nekoliko centrala na gas.

Almir Bečarević, ekspert za energetiku, sumnja da je u trenutnim okolnostima ovakav projekt izvodljiv.

On podsjeća da je koncept zamišljen u vremenu kada se računalo na stabilno i relativno jeftino snabdijevanje ruskim gasom.

EU donijela odluku o zabrani snabdijevanjem ruskim gasom

Danas su se, kako upozorava, okolnosti bitno promijenile, jer je EU donijela odluku o zabrani snabdijevanjem ruskim gasom, a alternativni izvori, koji bi na Balkansko poluostrvo dovozili azerbejdžanski gas, već su rezervisani dugoročnim ugovorima, pa je pitanje po kojoj cijeni bi RS gas mogla dobiti, ako bi bilo šta od kapaciteta i ostalo za druge kupce.

Bečarević ističe da Srbija, koja se godinama vezala za jeftini ruski gas, aktivno obezbjeđuje gas iz Azerbejdžana i vjerovatno će zauzeti veći dio dostupnih kapaciteta na pravcu Bugarska – Srbija.

“Kada se tome dodaju visoki troškovi izgradnje i održavanja gasovoda, lako se dolazi do zaključka da projekat bez sigurnog i povoljnog izvora gubi ekonomsku logiku i postaje rizična investicija”, ističe on za “Nezavisne”.

Mađarska u procesu odvajanja od ruskog gasnog snabdijevanja

Bečarević podsjeća da je i Mađarska u procesu odvajanja od ruskog gasnog snabdijevanja. On kaže da već sada Mađarska sklapa ugovore s dobavljačima gasa iz izvora koji nisu ruski.

“Već je ugovorila između šest i sedam milijardi kubnih metara gasa od alternativnih dobavljača, dok ukupno troši oko devet milijardi. To znači da su dvije trećine svojih potreba već pokrili dugoročnim ugovorima sa novim izvorima. Toliko o Orbanovim (Viktor Orban, mađarski premijer) izjavama da oni insistiraju samo na Rusima kao dobavljačima”, kaže on.

Nove okolnosti ne mijenjaju dugoročne planove

Iz Vlade Republike Srpske saznajemo da ove nove okolnosti ne mijenjaju dugoročne planove, koji podrazumijevaju izgradnju Istočne interkonekcije u skladu s ranijim planovima i strategijama.

Podsjećanja radi, te strategije podrazumijevaju da se preko Srbije RS priključi na ruski gas i da se na osnovu toga sprovede gasifikacija.

Na pitanje kako će se taj projekat realizovati ako SAD insistiraju na istiskivanju ruskih energenata iz Srbije i na činjenicu da zbog rata u Ukrajini EU uvodi potpunu zabranu uvoza ruskog gasa, naš sagovornik, koji je zamolio da ne navodimo ime, jer ne govori zvanično, navodi da je strategija Srpske dugoročna i da na nju ne utiču trenutne okolnosti.

“Znate, najave blokada i zabrana ne znače da će se to i desiti. Vremena su neizvjesna, situacija se praktično mijenja iz dana u dan, i sve to može već sutra doći u pitanje. Mi imamo dugoročne ciljeve i ostajemo pri našim strateškim opredjeljenjima”, rekao nam je naš sagovornik.

Vlada RS spremna da sasluša svaku dobru ponudu

Na pitanje da li bi RS pristala da se priključi na Južnu interkonekciju, ustvrdio nam je da Vlada nema ništa protiv diverzifikacije i da je spremna da sasluša svaku dobru ponudu.

Treba napomenuti da su SAD zaprijetile “Naftnoj industriji Srbije” sankcijama ako Rusi ne prodaju svoj kapital u toj kompaniji, a proces pregovaranja s potencijalnim kupcima je u toku.

Kako smo nedavno pisali, EU prirodni gas vidi kao prelazno gorivo ka potpunoj energetskoj nezavisnosti koja podrazumijeva nuklearnu energiju i obnovljive izvore. S obzirom na to da se ovaj cilj ne može ostvariti u kratkom periodu, u evropskim strategijama gas je tretiran kao tranzitno gorivo, što znači da EU neće finansirati nove gasne projekte.

BiH je imala priliku da Južna interkonekcija bude finansirana od strane EU, ali to vrijeme je isteklo u svađama između predstavnika bošnjačkog i hrvatskog naroda oko upravne strukture preduzeća koje bi gas dobavljalo s terminala na Krku.

Nakon višednevnog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, barel Brent nafte danas je nakratko pao ispod 100 dolara. Mnoge zemlje, posebne evropske, donose mjere, kako bi pokušali ublažiti posljedice poskupljenja nafte. Novu mjeru danas je najavila i Vlada Republike Srpske. Premijer Savo Minić kaže da će na prvoj narednoj sjednici Vlade biti donesena odluka o vraćanju dijela akciza na gorivo i to 10 odsto za privredu, a 20 odsto za građane.

Cijena nafte na svjetskom tržištu danas je, nakon više dana, pala ispod 100 dolara po barelu. Iako je cijena na svjetskom tržištu u blagom padu, gorivo na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj konstantno raste. Cijena koja se danas na pojedinim banjalučkim pumpama plaćala za litru dizela iznosila je nešto više od 3,5 KM. Kako bi se to ublažilo, Republika Srpska priprema novi model podrške građanima i privredi kroz povrat dijela sredstava prikupljenih od akciza na gorivo.

– I to 10 odsto za privredu, 20 odsto za fizička lica za naše građane, što bi u nominalnom iznosu ukoliko uspijemo organizovati i primijeniti tu mjeru iznosilo direktnu pomoć od oko pet miliona KM na mjesečnom nivou – rekao je Minić.

Lider SNSD-a Milorad Dodik pojasnio je kako će izgledati primjena ove odluke.

– Na kraju svakog mjeseca svi građani Republike Srpske, koji imaju državljanstvo Republike Srpske moći će kod svoje poreske uprave da prilože račune o sipanju goriva na benzinskim pumpama i da na bazi akcize koja je sad 0,35 KM dobiju između 10 i 20 odsto povrata, za građane će biti nešto više i za privrednike isto tako – rekao je Dodik.

Vlada će već na prvoj sjednici, koja bi trebalo da bude održana u petak, donijeti određene uredbe kako bi se krenulo u ovu proceduru.

Minić naglašava da je potrebno još definisati određene mehanizme.

– Kako sa fiskalnim računom, kome se prijavljuje, ko to obračuna, koji vremenski period će biti obuhvaćen ovom uredbom, koji je vremenski period da se može realizovati povrat tih sredstava, znači imaćemo klasični upravni postupak, na čiji račun će se ta sredstva isplaćivati, itd. – rekao je Minić.

Vlada je već ranije, 12. marta, donijela odluku o uvođenju marže na osnovne životne namirnice kao i maržu na naftu i naftne derivate – šest pfeniga po litru u veleprodaji i 25 u maloprodaji. Republički inspektorat je uveliko na terenu i kontrološe primjenu odluke Vlade.

– Ikoristiću ovu priliku da pozovem sve trgovce da ukoliko nisu izvršili usklađivanje cijena, to i urade, jer sama odluka propisuje i novčane kazne koje iznose 8.000 za pravno lice, 4.000 za odgovorno lice u pravnom licu i 5.000 za preduzetnike – rekla je Dušanka Nikolić, portparolka Inspektorata Republike Srpske.

Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske istakli su da nafte ima dovoljno, ali da i u narednim danima treba očekivati dodatno povećanje cijena.

Republička tržišna inspekcija započela je danas, u ponedjeljak, 23. marta 2026. kontrolu pridržavanja Odluke o određivanju marže u prometu određenih proizvoda, a koja se odnosi na osnovne životne namirnice, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Inspektorata Republike Srpske.

“Angažovani su svi raspoloživi kapaciteti republičke tržišne inspekcije, a za potrebe nadzora u trgovačkim objektima biće angažovani i tržišni inspektori na nivou jedinica loklane samouprave”, rekli su iz Inspektorata.

Cijene goriva

Takođe, kako dodaju, predmet nadzora republičke tržišne inspekcije ostaje i pridržavanje Odluke o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata.

“Imajući u vidu da kontrole trgovačkih objekata zapravo obuhvataju kontrolu formiranja cijena velikog broja proizvoda, jer za svaki pojedinačni proizvod iz Odluke postoji na desetine robnih marki, riječ je o kompleksnijim kontrolama koje iziskuju i određeno vrijeme. U skladu sa navedenim, javnost će o rezultatima kontrole biti blagovremeno obaviještena”, rekli su iz Inspektorata.

Tržišna inspekcija će, naglašavaju, kroz svoje nadležnosti realizovati sve aktivnosti koje zakonodavac utvrdi u cilju zaštite životnog standarda građana Republike Srpske i dosljedno provoditi mjere Vlade Republike Srpske i resornog ministarstva donesene u cilju kontrole cijena.

Na šta se odluka odnosi

Odluka o određivanju marže u prometu određenih proizvoda u Republikci Srpskoj, kojom se propisuje maksimalna marža od šest odsto u veleprodaji, te osam procenata u maloprodaji, u subotu je stupila na snagu, rečeno je u Ministarstvu trgovine i turizma.

Navedenom odlukom propisuje se i maksimalna marža na lijekove od osam odsto u veleprodaji i 20 procenata u maloprodaji.

Ova odluka odnosi se na so za ljudsku ishranu, pakovanje od 0,5 do 1,6 kilograma, sva pakovanja svinjske masti, suncokretovo ulji od 0,9 do 5,5 litara, te sva pakovanja biljne masti.

Odluka se odnosi i na pakovanja pasterizovanog i sterilizovanog mlijeka do 1,6 litre, jogurt zapremine do 1,6 litara, sva pakovanja pšeničnog brašna, kao i sve gramaže hljeba od ovog brašna.

Marža je ograničena i na šećer kristal pakovanja od 0,5 do 5,5 kilograma, sva pakovanja hrane za dojenčad i bebe, koja je isključivo zamjena za majčino mlijeko.

Sva pakovanja pelena za djecu i za odrasle, takođe su obuhvaćena odlukom.

Marža je ograničena i na tečni deterdžent za suđe od jednog litra, kao i za pranje veša u prahu, pakovanje do tri kilograma.

Odluka o određivanju marže u prometu određenih proizvoda važiće do 1. juna 2026. godine.

inspektori će utvrđivati da li se poštuje odluka Vlade Republike Srpske kojom su propisane kazne koje dosežu do 10.000 KM.

Poskupljenje goriva u Bosni i Hercegovini ne posustaje, a dokaz tome je da je na jednoj banjalučkoj pumpi danas, 23. marta, zabillježena cijena od čak 3,53 KM.

Kako je zabilježio novinar “Nezavisnih novina”, cijena euro dizela 4 i 5 je trenutno na 3,53 KM, dok je cijena BMB 95, sada na 2,61 KM.

Podsjetimo, od momenta kada je počelo poskupljenje goriva, a to je krajem februara ove godine, cijena derivata povećana je sa više od jednu KM, a ni dalje prognoze nisu dobre.

Građani ljuti i ogorčeni očekuju hitne reakcije nadležnih, jer kako kažu, svako novo poskupljenje naftnih derivata sa sobom vuče poskupljenja životnih namirnica i drugih potrepština.

Globani trend

Poskupljenje goriva u cijeloj BiH dio je šireg globalnog trenda rasta cijena energenata, koji je posljednjih sedmica dodatno pojačan zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku i prijetnji zatvaranjem Ormuskog moreuza – jednog od ključnih svjetskih pravaca za transport nafte.

Neizvjesnost na tržištu, zajedno sa smanjenom ponudom i strahom od prekida snabdijevanja, već je dovela do rasta cijena sirove nafte na svjetskim berzama, što se direktno preliva i na cijene goriva u regionu.

Moguć dodatni rast

Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se geopolitičke tenzije nastave, cijene mogle dodatno rasti, što bi moglo izazvati novi talas inflacije i dodatni pritisak na standard građana širom Evrope.

Vlada Republike Srpske donijela je odluku da stane iza velikih kreditnih zaduženja Javnog preduzeća „Autoputevi RS“, preuzimajući ulogu garanta za ukupno 299 miliona evra.

Prema podacima iz Službenog glasnika, sredstva su namijenjena izgradnji dvije dionice autoputa, a entitet se obavezao da bezuslovno garantuje njihovu otplatu.

Prva dionica, od Brčkog do Bijeljine u dužini od 17 kilometara, finansiraće se kreditom od 119 miliona evra. Zaduženje će biti realizovano kod kineskih banaka CEXIM i China Construction Bank, uz rok otplate od 15 godina, uključujući trogodišnji grejs period.

Kamatna stopa definisana je kao šestomjesečni EURIBOR uvećan za fiksnu maržu od 2,4 odsto, dok je dodatno obezbjeđenje predviđeno kroz garanciju Republike Srpske i osiguranje kod kineske kompanije Sinosure.

Druga dionica, koja povezuje Vukosavlje i Brčko i duga je 33 kilometra, finansira se kreditom od 180 miliona evra kod Export-Import Bank of China. Uslovi otplate su slični, s tim da je grejs period produžen na četiri godine.

I u ovom slučaju primjenjuje se ista kamatna formula, što znači da će troškovi zaduženja zavisiti od kretanja EURIBOR-a na međunarodnom tržištu.

Iako je formalni dužnik javno preduzeće „Autoputevi RS“, ključna odredba odnosi se na bezuslovnu garanciju Republike Srpske. To znači da, ukoliko preduzeće ne bude u stanju da izmiruje obaveze, dug automatski prelazi na budžet.

U odluci se precizira da će Republika Srpska, u slučaju neplaćenih anuiteta, izvršiti sve obaveze direktno iz budžetskih sredstava, čime se bankama garantuje sigurna naplata.

Pored osnovnih obaveza, krediti uključuju i dodatne troškove, poput provizije od 0,3 odsto na nepovučena sredstva, kao i premije osiguranja.

Na ovaj način zatvorena je finansijska konstrukcija za izgradnju oko 50 kilometara autoputa, ali uz jasno preuzimanje fiskalnog rizika od strane Republike Srpske.