VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Novi udar na džep potrošača

    Novi udar na džep potrošača

     Cijene ulja na policama u marketima u Srpskoj su u porastu, a, kako ističu sagovornici, dodatni skok cijena se može očekivati i u narednim mjesecima zbog loših prinosa uljarica, ali i zbog rasta cijene na svjetskom tržištu.

    Naime, kako je rekla Nataša Pucar, direktorica Korporativnih komunikacija “Studen Holdinga”, u čijem sastavu je i brčansko jestivo ulje bimal je berzanska roba.

    – Bosna i Hercegovina nema razvijenu poljoprivrednu proizvodnju koja može da zadovolji potrebe domaćeg tržišta i zavisi od svjetskog tržišta. Svjetsko tržište je nepredvidivo i situacija koja vlada na njemu odražava se i na police u domaćim prodajnim objektima – rekla je Pucareva.

    Ističe da je snabdijevanje tržišta trenutno stabilno, te, kako kaže, u martu 2022. godine kada je počeo sukob u Ukrajini cijena jestivog ulja vrtoglavo je rasla, a, osim cijene, najteže je bilo održati kontinuirano snabdijevanje tržišta.

    – Naša proizvodnja je u ovom trenutku takođe stabilna i zadovoljava potrebe tržišta, ali cijena na svjetskom tržištu je u porastu i očekujemo da će se to u određenoj mjeri odraziti i na domaće tržište -pojasnila je Pucareva.

    Nada Nešković Railić, direktorica “Agrojapre” Donji Agići kod Novog Grada, koja u svojoj ponudi, između ostalog, ima i jestiva hladnocijeđena ulja, rekla je da godišnje proizvedu od 2.000 do 3.000 litara suncokretovog ulja.

    – Mi radimo hladnocijeđeno bundevino i hladnocijeđeno suncokretovo ulje, tako da je cijena sirovine drastično porasla -rekla je Nešković Railićeva i istakla da se dodatni skok očekuje i u narednim mjesecima.

    Dodala je da se veće cijene očekuju upravo zato što se ove uljarice najviše uvoze, te da je to berzanska roba, i da je berza ta koja diktira cijenu.

    Dragan Šepa, sekretar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije pri Privrednoj komori Srpske, rekao je da je kompanija “Bimal” iz Brčkog lider u proizvodnji jestivog ulja na domaćem tržištu.

    – Uljarica u Srpskoj imamo zasijanih na oko 10.000 hektara, a premija resornog ministarstva iznosi 400 maraka po hektaru. Naši poljoprivrednici koji proizvode uljarice, pogotovo u Semberiji i Brčko distriktu, su kooperanti Privrednog društva ‘Bimal’, koje otkupljuje za dalju preradu i proizvodnju – rekao je Šepa.

    Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, ističe da ovogodišnji rod uljarica nije bio toliko loš da bi došlo do rasta cijene ulja.

    – Mi smo vezani i za uvoz ulja, ali i za uvoz suncokreta, tako da s obzirom na cijenu suncokreta na berzi koja nije pretrpjela neke značajne oscilacije, nema opravdanja za poskupljenje ulja. Ali, kao što smo navikli, svaki nagovještaj neke energetske nestabilnosti prouzrokuje rast cijena, pa tako i ulja – rekao je Marinković.

    Kako je rekla Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, konstantno su prisutna tiha poskupljenja.

    – Mi nemamo nijedan artikl koji dva mjeseca uzastopno isto košta, stalno je prisutno neko poskupljenje – kazala je Marićeva, prenose Nezavisne.

  • Bh. izvoz u dvije najveće ekonomije svijeta raste

    Bh. izvoz u dvije najveće ekonomije svijeta raste

    U moru loših vijesti za bh. ekonomiju ove godine, ipak ima jedna dobra, a ta je da je izvoz u dvije najveće ekonomije svijeta rastao u odnosu na prethodnu godinu.

    Tako smo u Sjedinjene Američke Države i Kinu tokom ove godine plasirali više proizvoda za mnogo veći iznos nego u istom periodu prošle godine.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), u SAD su tokom 10 mjeseci ove godine izvezeni proizvodi u vrijednosti 192.566.744 KM, dok je u istom periodu prošle godine u ovu zemlju plasirana roba vrijedna 163.314.147 KM.

    U Kinu su tokom ove godine izvezeni proizvodi za 44.240.874 KM, dok je u 10 mjeseci prošle godine otišla roba vrijedna 24.941.170 KM.

    Sa druge strane, uvoz iz ove dvije države je manji u odnosu na prethodnu godinu.

    Za 10 mjeseci ove godine iz Kine su došli proizvodi u vrijednosti 990.731.381 KM, a u istom periodu prošle godine uvoz je bio nešto veći i iznosio je 991.519.848 KM.

    Iz Sjedinjenih Američkih Država je tokom ove godine došla roba za 183.164.130 KM, dok su u 10 mjeseci prošle godine stigli proizvodi u vrijednosti 215.448.155 KM.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je da je, nažalost, učešće pomenutih zemalja u obimu spoljnotrgovinske razmjene BiH, naročito u segmentu izvoza, statistički izrazito malo.

    “Stoga ni ova povećanja ne ukazuju na neku dugoročnu pozitivnu tendenciju. Shodno geografskoj poziciji i pripadnosti regionalnim ekonomskim integracijama, za BiH je važno da privlači potencijalne investitore iz SAD i Kine, koje bi proizvodile u našoj zemlji za potrebe evropskog tržišta. Potencijal direktne trgovinske razmjene u kontekstu našeg izvoza na njihova tržišta nije veliki”, naveo je Mlinarević.

    Ekonomista Saša Stevanović kaže za “Nezavisne novine” da je informacija o rastu izvoza u zemlje koje nisu Evropa interesantan trend.

    “Globalni ekonomski tokovi i trendovi pružaju nove šanse za naše izvoznike, za našu privredu, za naše preduzetnike, za naše građane. Već sada smo svjedoci da se Kina sprema za uvođenje drakonskih carina od strane SAD. Ekspanzivnom monetarnom politikom, paket od 1,4 hiljade milijardi dolara ekspanzivne fiskalne politike, što je oko 10% kineske ekonomije je jasan signal šta možemo očekivati i da nas čekaju mnoge šanse koje treba iskoristiti.

    Naime, ekonomska agenda novoizabranog predsjednika SAD ukazuje na intenziviranje trgovinskih ratova i uvođenje novih carinskih stopa. Svaki uvoznik u SAD u narednom periodu biće obuhvaćen nekim vidom carine. Agenda novoizabranog predsjednika SAD je smanjiti platnobilansni deficit američke ekonomije. Za Evropu su najavljene carine koje će iznositi 20%, za Kinu do 60%. Mnogi veliki Evropski izvoznici i do trećine svojih plasmana imaju na tržište SAD. Jedan od primjera je Njemački “Volskwagen”, gdje SAD predstavljaju strateško tržište za ovu kompaniju. Neki kritični proizvodi, poput proizvoda visoke tehnologije, biće obuhvaćeni i većim carinama prije svega proizvodi iz Kine. Najavljeno je donošenje niza akata koji će ograničiti investicije SAD u Kinu”, istakao je Stevanović.

    Dodao je da će sve ovo napraviti dramatične promjene u globalnim tokovima robe i kapitala.

    “S obzirom na to da mi nismo Evropa u ekonomskom smislu, da mi nismo ni Kina, da smo mi pogranično tržište Evrope, realno je očekivati da jedan dio ovog novog ekonomskog preslagivanja na globalnom nivou bude u našu korist. To, prije svega, zavisi od nas i od toga kakve poruke šaljemo stranim investitorima, trenutnim i budućim”, zaključio je Stevanović.

  • Utvrđen prijedlog rebalansa budžeta

    Utvrđen prijedlog rebalansa budžeta

    Vlada Republike Srpske utvrdila je na današnjoj sjednici prijedlog rebalansa budžeta, koji će biti proslijeđen u Narodnu skupštinu Republike Srpske, izjavila je ministarka finansija Srpske Zora Vidović na konferenciji za novinare.

    – Budžetski okvir po rebalansu za 2024. iznosi 5 milijardi 810 miliona maraka i veći je za 75 miliona maraka od planiranog u budžetu za ovu godinu  – navela je Vidovićeva.

     

    Vidovićeva je navela da su prihodi 4,7 milijardi KM i veći su za 68 miliona KM ili 1,5 odsto, dok su poreski prihodi 4,4 milijarde KM i veći su za 153 miliona ili tri odsto.

    Ona je naglasila da su “direktni prihodi, odnosno porez na dohodak i porez na dobit ostvareni u iznosu od 770 miliona KM, ili 45 miliona KM više nego što je planirano, odnosno procentualno 6,3 odsto više”.

    – Prikupljanjem indirektnih poreza ostvareno je dvije milijarde i 88 miliona, što je procentulano povećanje za četiri odsto – precizirala je Vidovićeva.

     

    Ministarka finansija Srpske navela je da su subvencije veće za osam miliona, a grantovi za 21 miliona.

    – Prema ovom rebalansu deficit je 106 miliona, što je 94 miliona manje od onog što je projektovano budžetom. Planirali smo da se zadužimo 952 miliona, a zaduženje će biti 908 miliona KM. Kada je riječ o otplati dugova, planirali smo da se otplati 821 milion, a biće otplaćeno 826 miliona – rekla je Vidovićeva.

  • Iz Vlade Srpske o novom obračunu penzije

    Iz Vlade Srpske o novom obračunu penzije

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je danas da će svi penzioneri u Srpskoj i ubuduće dobiti onu penziju koja im je utvrđena rješenjem, dok se naredne godine vrši novi obračun penzija.

    “Znate da imamo zakon i tu nema pogodbe, rast plata plus prosječna inflacija podijeljeno sa dva i to je procenat koji se utvrđuje”, rekla je ona.

    Vidovićeva je rekla da će u Narodnu skupštinu Srpske biti upućen Nacrt zakona o izmjenama Zakona o bankama Republike kojim se, između ostalog, ukida mogućnost naplate određenih naknada koje banke sada rade nezakonito.

    Istakla je da je sa bankama obavljen sastanak, te im poslat nacrt zakona o kojem će se izjasniti, dodajući da sve što je predloženo ovim izmjenama zakona ide u korist građana, a na teret smanjenja naknada koje oni plaćaju u platnom prometu.

    “Ima i stvari koje je Agencija za bankarstvo donijela svojim odlukama i naredbama i to je išlo u korist toga da se naknade u bankama smanjuju ili ukidaju, a sve što je u domenu Vlade da može da reaguje na proces visine naknade i kamate biće predviđeno nacrtom”, istakla je Vidovićeva.

    Odgovarajući na pitanje o tome da li je u Vladu stigla inicijativa za izmjene i dopune Nacrta zakona o unutrašnjem platnom prometu kojom se banke primoravaju na otvaranje računa i poslovanje sa firmama koje su na “crnoj listi”, ona je navela da ova inicijativa nije stigla u Ministarstvo finansija, ali i da tu ne treba mijenjati zakon koji je prekršen.

    “Svako onaj ko se odluči da tuži on će to dobiti na sudu. Mi imamo zakon koji govori kada i kako se može zatvoriti račun. I to nije ispoštovano. Ako ljudi odluče da tuže banke, to je to”, rekla je Vidovićeva i dodala da će Vlada razmatrati ovu inicijativu ukoliko ona stigne.

     

  • Vrijednost bitkoina prešla 90.000 dolara i dostigla istorijski maksimum

    Vrijednost bitkoina prešla 90.000 dolara i dostigla istorijski maksimum

    Vrijednost bitkoina je danas prešla 90.000 dolara i dostigla istorijski maksimum, pokazuju podaci sa berzi.

    Bitkoin se na najvećoj berzi kripto valuta Bajnens u 15.45 časova prodavao za 90.859,79 dolara, dok je njegova vrijednost u isto vrijeme na berzi Koindeks bila još veća i iznosila 90.973, 97 dolara.

    Kripto tržišta su pozitivno reagovala na pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenjim Američkim Državama, a talas veoma dobrog raspoloženja među investitorima je i dalje prisutan, prenosi Blumberg.

    Ulagači vjeruju da će novi američki predsjednik koji se izjašnjava kao pristalica kripto valuta omogućiti procvat ovog tržišta.

    Vrijednost bitkoina je više nego udvostručena u odnosu na ovogodišnji minimum od 38.505 dolara, prenosi Rojters.

  • Ozbiljno skočile cijene završenih i prodatih novih stanova

    Ozbiljno skočile cijene završenih i prodatih novih stanova

    Završeni i prodati novi stanovi širom Republike Srpske su u proteklih godinu dana vrtoglavo poskupjeli, a najviše u Trebinju, gdje je cijena kvadrata u prosjeku skočila za čak 1.243 marke.

    Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kupac je kvadratni metar u gradu na Trebišnjici u trećem kvartalu 2023. plaćao 2.933 marke, dok je u istom periodu ove godine cijena iznosila 4.176 KM.

    Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja, kaže da u najjužnijem gradu Srpske ima stanova koji se prodaju i za 5.000-6.000 KM po kvadratu.

    “Iskreno, velika je potražnja, blizu je more, blizu planina, a i lijep je grad sa 270 sunčanih dana godišnje. Klima odgovara i ljudima koji su van granica bivše Jugoslavije, dolaze sa porodicama, upisuju djecu u školu. To je, dakle, sve nešto što diktira potražnju”, kaže Ćurić za “Nezavisne novine“.

    Na pitanje kako Gradska uprava namjerava da pomogne onima koji u ovakvim okolnostima žele da riješe stambeno pitanje, on odgovara da je lokalna vlast od prošle godine donijela odluku na Skupštini grada da svi oni koji žele da grade kuće površine do 200 kvadratnih metara u trećoj, četvrtoj, petoj i šestoj zoni imaju pravo na popust od 50 odsto za rentu i troškove uređenja.

    “Mogu vam reći da ima zainteresovanih ljudi, koji hoće da grade kuće”, naveo je Ćurić, te dodao da su prošle godine prodavali i placeve u vlasništvu grada upravo tim ljudima, koji hoće da grade kuće.

    Gradonačelnik Trebinja se nada da će zadržati što više ljudi, jer je, kako kaže, velika vjerovatnoća da će oni koji kupe nekretninu ostati u ovom gradu.

    “Ne treba zaboraviti i da smo prva lokalna zajednica u regionu gdje smo uveli zgradu za mlade bračne parove, gdje je ne tako davno, odnosno u periodu 2020-2021. godine, kvadrat stana u samom centru grada bio 1.250 KM sa PDV-om, a riječ je o 40 mladih parova. Iskreno, mi smo raspoloženi da sve što je u našoj moći uradimo, a to smo uradili za nula maraka iz budžeta. Zašto? Prodali smo plac gdje će se to graditi namjenski i ljudi koji su bili izvođači su pristali na to – da ne može kvadrat stana biti više od 1.250 KM. Naravno, uvezali smo banku koja je pratila te ljude kreditom”, pojašnjava Ćurić.

    Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje, kaže da je u okolnostima kada cijene stanova u ovom gradu divljaju Trebinjcima jako teško da obezbijede vlastiti krov nad glavom.

    “Ako je riječ o porodici, oboje supružnika podižu kredite da bi kupili jednosobni stan, a o višesobnim stanovima da i ne govorimo”, naglašava Ilijićeva za “Nezavisne novine”.

    Trebinje je, dodaje, turistički grad i puno ljudi sa strane kupuje stanove baš u ovom gradu.

    “Takvu situaciju koriste investitori. Što se tiče kvaliteta gradnje, i to je pod upitnikom. Ima tu dosta stvari koje bi trebalo podrobno ispitati. Mi kao udruženje smatramo da su te cijene prenaduvane”, kaže Ilijićeva.

    U spomenutom periodu nisu cijene divljale samo u Trebinju. U Banjaluci je kvadrat sa 3.369 otišao na 3.618, u Bijeljini sa 2.183 na 2.434, u Doboju sa 2.235 na 2.382, a u Istočnoj Ilidži sa 1.793 na 2.314 maraka.

    Uprkos rastu cijena, sudeći prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, rasla je i prodaja.

    “Broj završenih prodatih novih stanova u Republici Srpskoj u trećem tromjesečju 2024. godine veći je u odnosu na treće tromjesečje 2023. godine za 3,1 odsto. Prosječna cijena završenih prodatih novih stanova u trećem tromjesečju 2024. godine u odnosu na treće tromjesečje 2023. godine viša je za 8,9 odsto”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

  • Vlada sutra o rebalansu budžeta

    Vlada sutra o rebalansu budžeta

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da će na dnevnom redu sutrašnje sjednice Vlade u Istočnom Sarajevu biti rebalans budžeta koji je za 75.000.000 KM uvećan u odnosu na budžet.

    Višković je rekao da je budžet u Srpskoj bio pet milijardi i 735 miliona KM, a da je sada pet milijardi i 810 miliona KM.

    – Budžet smo projektovali dobro, u smislu da smo projektovali izvršenje troškova 100 odsto. To znači da smo se ponašali domaćinski i da smo držali troškove pod kontrolom – rekao je Višković novinarima na Јahorini.

    On je dodao da su prihodi povećani za skoro 350 miliona KM u ovoj godini, ali da je to i projektovano u kreiranju budžeta.

    – Ostvarili smo izvršenje obaveza 100 odsto – rekao je Višković.

    On je naveo da će od rasta prihoda penzionerima biti raspoređano oko 28 miliona KM više, uvećanje investicija biće oko 20 miliona, a za ostalu potrošnju nešto manje od 10 miliona KM i na materijalne troškove.

    Višković je naglasio da su priče o bankrotu Srpske besmislene, jer se puno radilo, pa i pod pritiskom i sankcijama.

    – Na sreću građana Srpske, a na naše veliko zadovoljstvo, izašli smo kao pobjednici – rekao je Višković.

  • Višković: Povoljnija cijena struje za investitore u Srpsku

    Višković: Povoljnija cijena struje za investitore u Srpsku

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković poručio je investitorima koji su se okupili na Јahorni na konferenciji “Invest Srpska” da Srpska može obećati povoljniju cijenu električne energije ukoliko u njoj pokrenu biznis.

    Višković je naglasio da će Republika Srpska sačuvati svoj energetsku suverenost i naći načina da odgovori na sve pritiske.

    – Svima koji žele sa ove konferencije da investiraju u Republici Srpskoj spremni smo da dogovorimo cijenu električne energije gdje ćemo garantovati cijenu pet godina i ako ta investicija obezbjeđene investicije nadprosječne plate radnicima donosi nove tehnologije. Donijećemo odluku da kažemo da ovaj investitor koji nam je važan dajemo i posebnu povlastice po pitanju cijene električne energije – istakao je Višković.

  • Nedostatak narudžbina u Njemačkoj sve veći problem

    Nedostatak narudžbina u Njemačkoj sve veći problem

    Nedostatak narudžbina u Njemačkoj ponovo se pogoršao i postaje sve veći problem za tamošnju privredu, zaključak je danas objavljenog izvještaja Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena.

    U oktobru se 41,5 anketiranih njemačkih kompanija požalilo na manjak narudžbina, što predstavlja porast u odnosu na julskih 39,4 odsto i aprilskih 38,4 odsto.

    Situacija sa porudžbinama u Njemačkoj je sada najgora od perioda finansijske krize u 2009. godini.

    “Skoro svaka industrija u Njemačkoj je pogođena nedostatkom narudžbina”, prokomentarisao je šef istraživanja IFO Klaus Volrabe, prenosi Tanjug.

    U proizvodnji je skoro polovina svih njemačkih kompanija, tačnije 47,7 odsto, prijavilo nedostatak porudžbina, a posebno zabrinjavajuća situacija vlada u ključnim sektorima kao što su mašinstvo, metalna industrija i elektroindustrija.

    Udio firmi u sektoru usluga koji se žali na manji broj narudžbina iznosi 31,2 odsto, a više od trećine restorana u Njemačkoj navodi da ima premalo gostiju.

    Pravni i poreski konsultanti, kao i revizori, trenutno su manje zabrinuti zbog situacije sa svojim porudžbinama pošto su njihovi savjeti i dalje veoma traženi zbog obimne birokratije i regulative, zaključuje se u izvještaju objavljenom na veb stranici IFO.

  • Da li su na “crni petak” cijene zaista snižene?

    Da li su na “crni petak” cijene zaista snižene?

    Prividna ili ne, sniženja povodom “crnog petka” na kraju svakog novembra u tržne centre širom svijeta, pa tako i Republike Srpske, privuku veliki broj šopingholičara, koji na rafovima i policama radnji traže proizvod baš za sebe po nižim cijenama.

    Tako će zasigurno biti i ove godine, tačnije 29. novembra, kada je u kalendaru mnogih građana u brojnim zemljama petak označen kao “crni”.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da smo se i mi već nekoliko godina unazad pridružili zemljama i građanima u njima koji obraćaju pažnju šta da kupe na “crni petak”, međutim, mi nemamo još razvijenu svijest da ne podižemo cijene prije tog dana, a onda ih spuštamo.

    “Važno je popratiti da su to neke cifre koje su bile drastično visoke, barem po trenutnoj ponudi na internetu, pa je onda ta cijena prekrižena i piše 20, 30 ili 50 odsto sniženje. U mnogo razvijenijim zemljama se teži da robu koju imaju na zalihama prodaju kako bi nabavili ono što je novo i u trendu. Kod nas, čak ni ono što držimo na zalihama ne rasprodajemo na ‘crni petak’, nego podižemo cijene i samo određenom broju građana to će biti pristupačno, dok većini neće, jer su to i dalje visoke cijene”, objašnjava Marićeva.

    Kako navodi, građani ne obraćaju pažnju na cijene koje su bile ranijih mjeseci, a koje su za “crni petak”, a nadležni organi nisu u mogućnosti sve da poprate.

    “Ovdje je riječ o jednoj interesantnoj zabuni kod potrošača”, kaže ona za “Nezavisne novine”, apelujući da svi razmislimo da li nam je sve to što planiramo kupiti i potrebno.

    Marićeva podsjeća da i Temu, koji je sada jako aktuelan, nudi razne popuste povodom “crnog petka”, pa očekuje da će ova popularna platforma uzeti dio kolača trgovcima.

    Iako smatra da sniženja za “crni petak” nisu prava, već prividna, Banjalučanka Branka M. u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ipak ode u tržni centar kako bi nešto pazarila po nižoj cijeni.

    “Kupujem uglavnom odjeću koju ranije stavljam na svoju listu želja. Na izlozima radnji piše da je popust od 50 do 70 odsto, međutim, kada se uđe u radnje, to i nije neki popust koji se isplati pretjerano i koji se očekuje”, govori iskreno ona i dodaje da zbog malih plata, a visokih cijena, svi čekamo taj jedan dan u godini, kada bar prividno kupujemo jeftinije i trošimo manje novca na ono što želimo kupiti.

    Prema njenim riječima, može se pronaći ponešto po prihvatljivim cijenama, a mnogi kupuju i zbog same euforije koja vlada tih dana.

    I Branka smatra da se cijene povećavaju prije “crnog petka”, a da se pred sam taj dan snize na staro, odnosno na cijenu koja je bila i ranije.

    S psihološke strane, Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe za “Nezavisne novine” da je “crni petak” postao prilika da sagledamo psihologiju mase i potrošačke navike građana.

    “Ovaj fenomen nam pokazuje koliko smo kao društvo podložni masovnim sugestijama, koliko smo podložni reklamnim kampanjama i kako se odluke pojedinca lako stapaju s grupnim ponašanjem. Mladi su posebno ranjivi zbog sveprisutnog uticaja društvenih mreža, gdje slike prepunih tržnih centara i neponovljivih popusta stvaraju osjećaj da će nešto propustiti ako se ne uključe”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

    Kako ističe, kada grupa donosi odluku zajedno, kod pojedinca dolazi do smanjenja osjećaja lične odgovornosti i javlja se psihološki efekat zaraze.

    “Iako se čini bezazlenim, ovo potrošačko ludilo moglo bi imati ozbiljne posljedice, od osjećaja praznine i krivice nakon impulsivne kupovine, do određenih finansijskih teškoća, pa i pogoršanja samog mentalnog stanja jer nismo ispunili neka svoja očekivanja”, navodi Savanović Zorićeva.

    Ona poziva na svjesniji pristup kupovini i da procijenimo da li nam nešto stvarno treba.

    “‘Crni petak’ kao poznati trend sa zapada, koji je već dugo prisutan kod nas, vrlo je prihvaćen, kako pokazuju istraživanja. Iako je zamišljen kao period povoljnih kupovina, često nije riječ o stvarnim popustima, već o psihologiji mase i načinu kako trgovci manipulišu našom percepcijom. U tim situacijama potrošači budu vođeni osjećajem hitnosti i neponovljivosti iz straha da će propustiti priliku, što je jedan od osnovnih trikova koje kompanije koriste”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

    Takođe, dodaje da su neki od trikova i stvaranje osjećaja sniženja, tu je ograničavanje trajanja popusta i naglašavanje malobrojnosti proizvoda kako bi se izazvao osjećaj hitnosti i ubrzala odluka o kupovini.