Cijene zlata su u četvrtak promijenile smjer i pale za više od 1 odsto, prekinuvši četvorodnevni niz pobjeda, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp rekao da će Sjedinjene Države nastaviti rat u Iranu u nadolazećim sedmicama.
Kategorija: Ekonomija
-
Šobot: U narednom periodu dodatna povećanja plata
Povećanje plata zdravstvenim radnicima za 5 odsto samo je početak onoga što nas očekuje u narednom periodu, rekao je direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Nikola Šobot.
“Ovo je prvi korak ka poboljšanju statusa radnika. Ja sam godinama u Univerzitetskom kliničkom centru. Sada, kao direktor moje opredjeljenje će biti da kao ustanova najprije vodimo računa o našim radnicima, koji časno i čestito rade svoj posao.Sigurno da ćemo u narednom periodu donijeti nove rezultate, nove usluge ali sigurno i poboljšati status zdravstvenih radnika”, istakao je Šobot.
Šobot je dodao da se u narednom periodu očekuju dodatna povećanja plata za zdravstvene radnike.
-
Američki fondovi ušli u dug RS: Šta to znači za finansijska tržišta i politiku
Republika Srpska realizovala je novo zaduženje na međunarodnom tržištu kapitala emisijom euroobveznica u vrijednosti od 500 miliona evra, uz fiksnu kamatnu stopu od 6,25 odsto i rok dospijeća u aprilu 2031. godine.
Ono što posebno privlači pažnju jeste struktura investitora. Prema novim podacima, čak 64 posto obveznica kupili su veliki američki investitori.
Riječ je uglavnom o penzionim fondovima i osiguravajućim društvima iz Sjedinjenih Američkih Država, koji ranije nisu ulagali u javni dug ovog entiteta. Preostalih 36 posto obveznica kupili su investitori iz Evrope.
Zašto su Amerikanci uopšte kupili dug RS
Na prvi pogled, ova informacija može djelovati kao politički signal, posebno imajući u vidu ranije zategnute odnose između vlasti u Republici Srpskoj i Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, u suštini je riječ prije svega o finansijskoj odluci.
Veliki institucionalni investitori, poput penzionih fondova i osiguravajućih društava, ulažu sredstva tamo gdje mogu ostvariti najbolji odnos rizika i prinosa. U tom kontekstu, kamata od 6,25 posto predstavlja vrlo atraktivan prinos u odnosu na razvijena tržišta, gdje su prinosi znatno niži, piše BiznisInfo.ba.
Drugim riječima, američki investitori nisu kupili obveznice zbog političkih simpatija, već zato što procjenjuju da im se takva investicija isplati.
Visoka kamata znači i veći rizik
Važno je naglasiti da visoka kamatna stopa ujedno znači i viši percipirani rizik. Države i entiteti sa stabilnijim ekonomijama i nižim rizikom zadužuju se po znatno nižim kamatama.
U tom smislu, prinos od 6,25 odsto pokazuje da investitori i dalje u određenoj mjeri cijene rizik, ali su spremni da ga preuzmu zbog potencijalne zarade. To je tipičan primjer tzv. “risk-reward” odnosa na finansijskim tržištima.
Šta znači ulazak američkih fondova
Iako je motiv primarno finansijski, činjenica da su američki investitori kupili većinu obveznica ipak nosi određenu težinu.
Riječ je o najvećim globalnim investicionim igračima, koji imaju pristup ogromnim količinama kapitala i sofisticiranim analizama tržišta.
Njihovo prisustvo znači da:
– postoji određeni nivo povjerenja u sposobnost servisiranja duga
tržište smatra da je ulaganje pravno i operativno sigurno
– RS i dalje ima pristup međunarodnim izvorima finansiranja.
Ovo se može posmatrati kao signal određene normalizacije pristupa kapitalu, bez obzira na političke okolnosti iz prethodnih godina.
Odnos politike i finansijskih tržišta
Iako se često preklapaju, politika i finansijska tržišta ne funkcionišu uvijek po istim pravilima. Sankcije koje su ranije bile uvedene odnosile su se uglavnom na pojedince i određene političke aktere, a ne na kompletan finansijski sistem ili mogućnost zaduživanja.
Investitori prvenstveno gledaju:
– da li je ulaganje pravno dozvoljeno
– koliki je rizik neplaćanja
– kakvi su izgledi za povrat investicije
Ako su ti uslovi ispunjeni, kapital će pronaći put, bez obzira na političku retoriku.
Da li ovo znači političko približavanje
Ovdje treba biti oprezan. Kupovina obveznica od strane američkih fondova ne znači automatski političko približavanje Republike Srpske i SAD. Riječ je prije svega o tržišnoj odluci.
Ipak, može se reći da ovakav razvoj događaja ukazuje na to da ne postoje ozbiljne prepreke za ulazak kapitala iz SAD, te da je percepcija rizika barem djelimično pod kontrolom, piše Blic.
Šta slijedi dalje
Kupovina obveznica Republike Srpske od strane američkih investitora prije svega je rezultat tržišne logike i atraktivnog prinosa.
Ipak, ovaj potez šalje i širi signal – da, uprkos ranijim političkim tenzijama, Republika Srpska i dalje ima pristup globalnom kapitalu i može privući velike međunarodne investitore.
Koliko će se taj trend nastaviti, u velikoj mjeri zavisiće od buduće ekonomske stabilnosti, fiskalne politike i realizacije ključnih razvojnih projekata.
-
Koliki će biti rast BDP-a ove godine?
Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za prvi kvartal 2026. godine iznosi 2,1%, objavljeno je iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Rast BDP-a stabilan, ali bez ubrzanja
Kako su naveli, raspoloživi visokofrekventni indikatori ne ukazuju na ubrzanje ekonomske aktivnosti na početku 2026. godine.
“Rast od 2,1 odsto je procijenjen uz dominantan doprinos sektora usluga, dok je doprinos prerađivačke industrije i dalje ograničen uslijed slabe vanjske tražnje i povišenih troškova proizvodnje”, istakli su iz Centralne banke BiH.
Dodali su da procjenjuju da je godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u četvrtom kvartalu 2025. godine bio 2,1%, što je identično brzoj procjeni iz decembra 2025. godine.
“Prema procjeni za posljednji kvartal 2025. godine, za 2025. godinu se procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a od 1,9 %, što je gotovo identično projekciji iz jesenjeg kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija (2,0%)”, stoji u saopštenju Centralne banke BiH.Inflacija pod kontrolom, ali uz rizike rasta
Kada je u pitanju inflacija, njihova procjena je da bi ukupna inflacija mogla iznositi 3,5%, a temeljna inflacija 4,2% u prvom kvartalu 2026. godine.
“Dominiraju domaći inflatorni pritisci. Ukupna inflacija revidirana je naniže u odnosu na prethodni krug brzih procjena (sa 3,8% na 3,5%), dijelom zbog manjeg efekta rasta cijena hrane na ukupni indeks, što ukazuje da kretanja domaćih cijena hrane u posljednje vrijeme ne prate u potpunosti međunarodne trendove. U drugom kvartalu očekujemo da bi moglo doći do ubrzanja ukupne inflacije, do nivoa od 3,9%, usljed rasta cijena energenata, i njihovog prelivanja na rast cijena ostalih dobara i usluga. I sa ovom, trenutnom procjenom inflacije postoji značajan rizik revizije naviše, već u narednom krugu, zbog povećanih geopolitičkih rizika”, piše u saopštenju Centralne banke BiH.Slaba industrija i zavisnost od EU tržišta
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da dominantan uticaj na dinamiku našeg rasta imaju tendencije na strani potrošnje stanovništva i trendovi eksterne tražnje koja opredjeljuje naš proizvodni i izvozni sektor.
“Sektor usluga uglavnom nije izložen pritisku inostrane konkurencije te je obim aktivnosti determinisan domaćom tražnjom. Stoga rast plata i doznake iz inostranstva doprinose rastu tražnje koja utiče na veći obim pruženih usluga. Sa druge strane, naš izvozni sektor je oslonjen na tržište EU i svako kolebanje industrijske proizvodnje u EU se negativno reflektuje na našu proizvodnju i izvoz”, istakao je Mlinarević.Energetska kriza i globalni rizici usporavaju oporavak
Prema njegovim riječima, u prvom kvartalu 2026. godine zabilježen je blagi pad industrijske proizvodnje od 1,6%, naročito naglašeno na ključnim izvoznim tržištima kao što je njemačko.
“Uprkos prognozama da će se u 2026. godini industrijska proizvodnja EU vratiti na trajektorij rasta, rat na Bliskom istoku doveo je do rasta cijene nafte, što će pogoditi energetski intenzivne industrije. Zbog toga je i prognoza rasta za cijelu EU za 2026. godinu korigovana naniže i sad je na nivou od 1%. Iz svega ovoga možemo zaključiti da će nastavak energetske krize, oličen u rastu cijene nafte, imati negativne reperkusije na naš rast zbog smanjenja izvoza i slabljenja radničkih doznaka. Nadu budi činjenica da sredstva iz Fonda za oporavak u iznosu od 200 milijardi evra namijenjena ulaganju u infrastrukturu i proizvodnju još nisu u većem dijelu realizovana, te bi sa njihovim ubrizgavanjem trendovi u industrijskoj proizvodnji EU mogli biti preokrenuti u pozitivnom pravcu”, naglasio je Mlinarević. -
Nafta skače ka rekordu
Globalna referentna cijena sirove nafte Brent nakratko je u utorak dostigla 119 dolara po barelu, što je blizu najvišeg nivoa od početka američko-izraelskog rata s Iranom.
Odgovarajući na američko-izraelske vazdušne napade koji su započeli 28. februara, Iran je učinkovito blokirao Ormuski moreuz, ključni prolaz za brodove koji prevoze naftu.
Veleprodajne cijene nafte od tada su porasle, a cijene automobilskog goriva skočile su na najviši nivo u godinama.
Zemlje različito reaguju na rastuće cijene nafte, pri čemu Australija uvodi besplatan prevoz autobusom, dok Egipat traži od trgovina, restorana i kafića da se ranije zatvore kako bi se smanjila potrošnja energije.
Globalna referentna cijena nafte je ugovor o kupovini barela sirove nafte Brent za mjesec dana. Njegova cijena zauzvrat podiže cijenu automobilskog goriva, jer je nafta ključni sastojak.
U SAD-u su cijene benzina na benzinskim pumpama premašile četiri dolara po galonu prvi put u gotovo četiri godine, prema podacima motorne organizacije AAA.
U Velikoj Britaniji, benzin je dostigao 152.8 penija po litri, što je najviša cijena u dvije godine i oko 20 penija više nego na početku rata, prema podacima motorističke organizacije RAC.
Prosječna cijena dizela porasla je na 182.77 penija, najviši nivo od decembra 2022. i 40 penija više nego na početku rata, navodi BBC.
-
Cijena dizela u Banjaluci dostigla 3,75 KM
Cijena dizela na nekim pumpama u Banjaluci dostigla je i 3,75 KM po litru, kazao je za “Nezavisne novine”, Milovan Bajić, potpredsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske i direktor “Krajinapetrol”.
Ističe da su cijene dizela se kreće od 3,50 do 3,75 KM po litri i dodaje da razlog visokih cijena nestabilno tržište zbog sukoba na Bliskom istoku.
Prema njegovim riječima, benzin košta od 2,69 do 2,85 KM po litru, naglašavajući da su niže cijene benzina dijelom rezultat manje potražnje među građanima.
Naime, cijene dizela su prije početka sukoba na Bliskom istoku, krajem februara iznosile 2,25 do 2,29KM, dok je benzin koštao 2,25 do 2,32 KM.
-
Vidović: Pratićemo rast prihoda tokom godine i u skladu s tim ponovo korigovati plate
Za povećanje plata budžetskim korisnicima i plata i dodatka zdravstvenim radnicima predviđeno je oko 110 miliona KM, a tokom godine pratićemo rast prihoda i u skladu s tim korigovati plate ukoliko se ukaže prilika, rekla je za RTRS ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović.
Vidovićeva je podsjetila da su, usvajanjem seta zakona u Narodnoj skupštini, plate u javnom sektoru povećane za pet odsto i da je za te namjene izdvojeno oko 68 miliona KM.
– To znači da su plate povećane za oko 46.000 radnika u javnom sektoru. Uz ovo povećanje, za zdravstvene radnike dogovorene su određene korekcije i uvođenje medicinskog dodatka od 1. aprila, za šta će biti potrebnmo oko 40 miliona KM. Taj dodatak biće isplaćivan svaki mjesec uz platu, odnosno biće sastavni dio plate. Dakle, pored 68 miliona, za dodatak je potrebno između 40 do 43 miliona i to je ukupno oko 110 miliona KM za povećanje primanja svih budžetskih korisnika i zdravstvenih radnika – navela je Vidovićeva.
Ona je rekla da nije bilo mogućnosti za veće povećanje plata zdravstvenim radnicima i da je zbog toga uveden dodatak kako bi se popravio njihov položaj.
Govoreći o kritikama opozcije i tvrdnjama da je Republika Srpska pred bankrotom, Vidovićeva je rekla da ova priča traje godinama, ali da se to očigledno nije desilo i neće se desiti.
– Republika Srpska je veoma stabilna, što potvrđuje i povećanje plata i izlazak na Londonsku berzu. Dobili smo povjerenje najvećih investitora. Od emitovanih 500 miliona evra obveznica, 64 odsto kupli su veliki američki investitori, a 36 odsto veliki evropski investitori – istakla je Vidovićeva.
Ona je navela da se zaduženost Republike Srpske kreće između 31 do 33 odsto.
– Trenutno je 31, na kraju aprila biće 33, a na kraju godine će javni dug biti 31 odsto, kako smo i projektovali – rekla je Vidovićeva.
Ona je istakla da će sukob na Bliskom istoku imati velike posljedice po sve, pa i Republiku Srpsku.
– Pratimo stanje, pokušavamo da izađemo u suret i građanima i privredi. Dio akcize na gorivo koje pripada budžetu je u potpunosti ukinut. Predviđeno je i određeno davanje za penzionere u narednom periodu. Dakle, izaći ćemo u susret svim kategorijama stanovništva – poručila je Vidovićeva.
-
Zbog čega je u FBiH sakupljeno manje novca od poreza?
Poreska uprava Federacije BiH u dva mjeseca ove godine prikupila je 1.358.946.474 KM, što je za skoro 11 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine.
Tako je u dva mjeseca prošle godine prikupljeno 1.369.304.739 KM.
Kretanje prihoda po kantonima
Ono što se može vidjeti u podacima Poreske uprave FBiH je to da je od 10 kantona u četiri prikupljeno više novca nego u dva mjeseca prošle godine, dok je u njih šest sakupljeno manje.
U najbogatijem kantonu, Sarajevskom, u dva mjeseca ove godine prikupljeno je 497.908.639 KM, dok je u istom periodu prethodne godine sakupljeno 509.222.802 KM.
U Tuzlanskom kantonu je prikupljeno 228.842.617 KM, a u periodu januar – februar prošle godine 232.570.362 KM.
U Zeničko-dobojskom kantonu prikupljeno je 168.268.203 KM, a u dva mjeseca prethodne godine 170.872.143 KM.
Podaci Poreske uprave FBiH pokazuju da je u Hercegovačko-neretvanskom sakupljeno 158.494.594 KM, a u dva mjeseca 2025. godine 159.702.433 KM.
Kantoni sa rastom prihoda
U Srednjobosanskom kantonu je sakupljeno više novca u odnosu na dva mjeseca prethodne godine.
Za dva mjeseca ove godine prikupljeno je 105.842.550 KM, a u istom periodu 2025. godine 98.841.719 KM.
U Unsko-sanskom kantonu je sakupljeno 84.560.213 KM, a u dva mjeseca prošle godine 83.179.657 KM.
Od poreza je u Zapadnohercegovačkom kantonu 57.585.891 KM sakupljeno u dva mjeseca ove godine, a 56.641.139 KM u dva mjeseca prošle.
Kantoni sa padom prihoda
U Kantonu 10 je ove godine prikupljeno 26.667.821 KM, a prošle 27.953.366 KM.
Od poreza je u Bosanskopodrinjskom kantonu sakupljeno 17.096.048 KM, a prošle godine 15.889.080 KM, dok je u Posavskom prikupljeno 13.679.899 KM za razliku od 14.432.038 KM, koliko je bilo u januaru i februaru prethodne godine.
Pad doprinosa i zabrinjavajući trendovi
Ono što još “upada u oči” je to da je od doprinosa u Federaciji BiH sakupljeno za oko 25,5 miliona KM manje novca nego u dva mjeseca prethodne godine.
U dva mjeseca prethodne godine doprinosi su iznosili 970.354.346 KM, a 944.834.375 KM u dva mjeseca ove.
Uzroci pada: analiza ekonomista
Postavlja se pitanje koji je osnovni uzrok prikupljanja manje novca znajući da je zbog inflacije koja je stalno prisutna trebalo da raste i naplata poreza?
Podsjećanja radi, Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) i Poreska uprava FBiH su u dva mjeseca sakupile više novca nego prethodne godine.
Ekonomista Igor Gavran smatra da je posebno zabrinjavajuće to što je pad ostvaren u četiri ekonomski najjača kantona, a prema strukturi se vidi da je najgora slika kod uplate doprinosa.
“Uzroka je sigurno više, ali samo je jedan pozitivan – smanjenje doprinosa u ovom periodu u odnosu na odgovarajuća dva mjeseca prethodne godine. Međutim, u međuvremenu je bilo i povećavanja plata (ne samo minimalnih, za njih je razlika simboličnih 27 KM), što je trebalo kompenzirati ili barem ublažiti takav efekat. Mislim da je ključni ipak pad zaposlenosti zbog negativnih ekonomskih trendova, što potpuni (konačan prekid radnog odnosa, kao kod radnika ‘Koksare’ u Lukavcu), što efektivni (radnici drugih firmi u problemima s poslovanjem, poput ‘Željezare Zenica’, gdje me ne bi iznenadilo da i uplata doprinosa i plaća u najboljem slučaju kasni, pitanje je šta je i s rudarima…)”, ističe Gavran za “Nezavisne novine”.
Širi ekonomski kontekst i očekivanja
Prema njegovim riječima, zatvaranje trgovina nedjeljom svakako ima negativan efekat, a prihod se prelio u Republiku Srpsku.
“Moguće je da je i broj radnika u turizmu i ugostiteljstvu nešto manji zbog zimske sezone s manje snijega u ovom periodu. U svakom slučaju, naredni mjeseci bi trebalo da pokažu jasniju sliku, ali nema najava novih zapošljavanja ni razvojnih projekata, a cijeli sektori su trenutno ugroženi – industrija čelika, poljoprivreda… tako da nema nekog osnova za optimizam”, naglasio je Gavran.
-
Vidović: Za povećanje plata 68 miliona KM, rebalans budžeta u maju
Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je danas na posebnoj sjednici Narodne skupštine da će za povećanje plata u javnom sektoru ove godine iz budžeta biti izdvojeno 68 miliona KM, te najavila rebalans budžeta u maju.
– Imamo drugo povećanje za prosvjetu u ovoj godini, kako bi se uskladili sa platama budžetskih korisnika i za to smo izdvojili 22 miliona KM. Sada ponovo izdvajamo 21 milion KM – rekla je Vidovićeva u uvodnom obraćanju, govoreći o setu zakona o povećanju plata u javnom sektoru.
Ona je navela da će se uvećane plate isplaćivati od 1. aprila i najavila rebalans budžeta u maju.
Kada je riječ o radnicima u zdravstvu, Prijedlogom se utvrđuje i uvođenje dodatka na platu, a definisano je da se iznos bruto naknade za zdravstveni dodatak određuje u rasponu do 20 odsto prosječne bruto plate isplaćene u Republici Srpskoj u prethodnoj godini.
Vlada odlukom propisuje visinu i način isplate naknade za zdravstveni dodatak.
Platni koeficijenti se uvećavaju u određenom procentu tako da direktori zdravstvenih ustanova, njihovi zamjenici, pomoćnici i savjetnici, kao zaposleni sa najvećim platnim koeficijentima, ostvare uvećanje plate od tri odsto.
Za ljekare specijalizante predviđeno je uvećanje od sedam odsto, glavne sestre zdravstvene ustanove sa visokom stručnom spremom ostvaruju uvećanje osnovne plate za 10 odsto, a ostali zaposleni pet odsto.
Prijedlogom je predviđeno uvećanje platnih koeficijenata od pet odsto za sve zaposlene u javnim službama, osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, te u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda.
Plate bi trebalo da budu uvećane za isti iznos i zaposlenim u oblasti kulture, organima uprave i institucijama pravosuđa.
Predviđeno je i uvećanje platnih koeficijenata od 10 odsto za sve državne službenike i namještenike zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova koji nisu obuhvaćeni prethodnim povećanjem plate.
-
Skup i ograničen plavi dizel prijeti ovogodišnjoj sjetvi u Republici Srpskoj
Plavi dizel u Republici Srpskoj, iako je jeftiniji za 80 feninga u odnosu na redovnu cijenu na pumpama, zbog nedavnog rasta cijena biće znatno skuplji nego što je bila njegova redovna cijena prije početka rata na Bliskom istoku.
Skuplji dizel uprkos subvencijama
To će, ističu poljoprivrednici iz Srpske, pogoditi one koji se spremaju za proljećnu sjetvu, a koja bi trebalo da počne za svega nekoliko dana.
A nije samo u tome problem, jer ovih dana neki od njih ne mogu ni natočiti to skuplje gorivo, s obzirom na to da ga, žale se, na nekim pumpama u Prijedoru i Novom Gradu ne mogu dobiti u većoj količini ili su ograničeni na 20 litara.
Reakcija poljoprivrednika i očekivanja
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, za “Nezavisne novine” kaže da je on iz medija saznao da neke pumpe ograničavaju količine goriva, ali je iskazao nadu da će pumpadžije imati razumijevanja za poljoprivredne proizvođače.
“I iz Vlade RS je rečeno da ne bi trebalo biti nestašica. U narednim danima, kad prođe najavljeni talas zahlađenja, tj. početkom aprila, planiramo ući u intenzivne pripreme proljećne sjetve. Tada će nam biti potrebne značajne količine goriva, a očekujemo da će nadležni intervenisati u slučaju da dođe do nekih većih ograničenja za potrebe poljoprivrednih proizvođača, da se to malo relaksira te da poljoprivrednici mogu natočiti potrebne količine goriva da bi obavili sjetvu”, ističe Marinković.
Stanje na terenu i značaj proizvodnje hrane
Pojašnjava da u prethodnom periodu nije bilo većih aktivnosti na njivama, osim voćara i povrtara koji su ranije krenuli u pripremu zemljišta i tretmane površina.
“Proizvodnja hrane je najznačajniji vid proizvodnje u svakoj modernoj državi, pa tako i kod nas, i moramo imati razumijevanja za tu kategoriju stanovništva”, ističe on te pojašnjava da je cijena dizela za poljoprivrednike umanjena za 80 feninga po litru u odnosu na trenutne cijene na benzinskim pumpama, dok, prema nekim informacijama, određene benzinske pumpe nude dodatnih 10, 15 ili čak 20 feninga.
“Međutim, prije svih ovih ratnih dešavanja, cijena goriva je bila oko 2,30-2,40 KM/l, i tada je tih 80-90 feninga bilo značajno, jer je plavi dizel koštao ispod 1,50 KM/l. No, danas je takva situacija da i kad odbijemo te subvencije, mi dobijamo cijenu dizela koja će biti znatno viša nego što je bila redovna cijena prije početka ovog rata”, poručuje on.
Stanje na terenu i značaj proizvodnje hrane
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za “Nezavisne novine” kažu da su u skladu sa Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela u 2026. godini potpisali Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji sa 58 ovlašćenih distributera nafte i naftnih derivata u Republici Srpskoj.
“Distributeri koji su potpisali sporazum obaviće uslugu distribucije regresiranog dizel goriva za potrebe proljećnih i jesenjih radova u poljoprivredi u 2026. godini.
Prvi obračun od 11. marta obuhvatio je 8.105 poljoprivrednih proizvođača, sa ukupno 9.169.187,18 litara dizela”, navode iz resornog ministarstva.
Očekuju da naredni obračun prijavljenih i ažuriranih poljoprivrednih površina bude na svakih 15 dana, zaključno sa krajem maja ove godine.
“Regresirano dizel gorivo je mjera koja se realizuje do kraja novembra tekuće godine i prosječno ovom mjerom bude obuhvaćeno oko 15.000 poljoprivrednih proizvođača”, dodali su iz Ministarstva.
Novi obračun i iznosi regresa
Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske izvršila je u petak drugi obračun regresiranog dizel goriva, kojim je obuhvaćeno 3.459 korisnika.
“Po ovom obračunu odobrena je kupovina 3.604.135 litara goriva, a ukupna vrijednost regresa iznosi 2,88 miliona KM”, navode iz Ministarstva te dodaju da korisnici kojima je u drugom obračunskom periodu odobren regres za dizel gorivo mogu već preuzimati zahtjeve i kupovati gorivo kod ovlaštenih distributera.
Podsjetimo, prethodnih dana su se poljoprivrednici žalili da na nekim pumpama ne mogu natočiti gorivo, ili im je ograničeno na 20 litara.
Tako se, kako su naveli, na nekim pumpama u Prijedoru u kanistere može sipati samo 20 litara, dok je na nekim u Novom Gradu poljoprivrednicima rečeno da ne mogu sipati veće količine.