VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Poskupljenje struje dodatni udar, moguća nova poskupljenja

    Poskupljenje struje dodatni udar, moguća nova poskupljenja

    Od februara, građane Republike Srpske očekuje hladan tuš – poskupljenje struje. Za kategoriju domaćinstva, struja će biti skuplja za 10 posto, dok će za privredu računi za struju biti veći za 6 posto.

    Poskupljenje struje dodatni udar, moguća nova poskupljenja
    “Uslovi i obaveze za privrednike su sve teži i teži, a poskupljenje struje je svilen gajtaj o vratu preduzetništva koji se sve više i više steže”, kaže izvršni direktor gradskog zanatskog preduzetničkog udruženja “Preduzetnik” iz Bijeljine.

    “Na preduzetnike konkretno će najavljeno poskupljenje imati znatno veće i štetnije posljedice nego na ostale s obzirom na to da je preduzetništvo objektivno i realno najbrojnija grana privredna grada u RS, a ekonomski najslabija. Po onoj narodnoj da led puca tamo gdje je najtanji, tu ćemo imati najdrastičnije posljedice. Dugoročo mi očekujemo da će i ovo dovesti do povećanjja broja odjavljenih preduzetničkih radnji”, kaže Stević.

    “Produktivnost naših privrednih subjekata do sada nije bila na visokom nivou. Vrlo teško su izlazili na međunarodno tržište što se vidi po obimima izvozne aktivnosti”, pojašnjava ekonomista Stanić.

    Za brojne preduzetnike i mala preduzeća, poskupljenje struje će predstavljati dodatni udar na njih, što bi moglo dovesti do dodatnih poskupljenja.

    “Mnogo više trošimo nego što stvaramo i zarađujemo. Jasno je da je ovo ekonomija deficita u BiH. Deficite iskazuju i budžeti, deficite i dugove imamo kod većine građana i naravno u takvim uslovima sve će se teže raditi i poslovati”, tvrdi Stanić.

    Iz Privredne komore Republike Srpske poručuju da ne postoje opravdani razlozi za poskupljenje struje.

    “Smatramo da se preko privrede i građana ne treba tražiti rješenje za saniranje postojećih problema u Elektroprivredi jer Elektroprivreda mora svoje unutrašnje resurse da rješava, traži i da u tom dijelu treba tražiti mogućnost za saniranje određenih problema u Elektroprivredi”, kaže Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

    Nema prozvoda u čiju cijenu koštanja nije ugrađena cijena elektične energije. Od peći u kojima se peče hljeb, do hladnjača u kojima se čuva meso, poskupljenje struje će osjetiti svaki građanin. Ekonomista upozorava da će troškovi potrošačke korpe rasti mnogo brži od najavljenog povećanja minimalne ii prosječne plate u Republici Srpskoj.

    “Konačna bilansa bude takva da bilo kakvo povećanje cijena znači smanjenje životnog standarda stanovništva da danas mogu manje da kupe sa svojim prihodima roba nego juče, a sutra će po pravilu da kupuju još manje roba nego što će imati prihoda i životnog standarda”, poručuje ekonomista Stanić.

    Za očekivati je u narednom periodu da se u domovima širom Srpske gase svjetla i stavljaju katanci na preduzeća.

     

  • Republika Srpska plaća najveće kamate pri zaduživanju

    Republika Srpska plaća najveće kamate pri zaduživanju

    Republika Srpska pri zaduživanju plaća veće kamate nego Federacija Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Crna Gora i mnoge druge zemlje.

    Ako ste prezaduženi, a Republika Srpska je prezadužena imate ozbiljan rizik da se taj novac ne vrati i zbog toga su kamate 5-6 odsto i ne mogu biti smanjene iako su prosječne kamate širom Evrope ozbiljno oborene u toku ove godine, na oko 2 odsto, rekao je ekonomista Milenko Stanić.

    U regionu najniže kamate pri zaduženju plaća Hrvatska, oko 3%, dok Srbija i Crna Gora plaćaju od 4 do 5%, iz čega proizilazi da ministri zemalja u regionu mnogo bolje upravljaju finansijama.

    Ekonomista Igor Gavran, komentarišući zaduživanje Srpske u odnosu na region kaže da je jedino u čemu je Vlada u pravu, jeste da samo zaduživanje ne mora značiti generalno ništa loše, jer „tačno je, i drugi se zadužuju“.

    – Međutim, zaduživanje nije loše jedino onda kada su uslovi povoljni. To važi i za građanina kad kupuje bilo šta na kredit, važi i za vladu. Kada kamata i ostali uslovi otplate omogućavaju da vi to izmirite bez većih negativnih efekata na vaš ukupni budžet – rekao je Gavran.

    Naglasio je da je najvažnije da se taj novac upotrebi za nešto što stvara novu vrijednost, mogućnost povrata tog novca.

    – Dakle, ako ste građanin, uzmete kredit da biste kupili stan pa ne plaćate više stanarinu. Poslije toga možda vam u sumi to na kraju bude pozitivno. Ili ako ste privrednik kupite mašinu pa povećate proizvodnju pa od te nove zarade vratite dug. Ili ako ste vlada napravite autoput ili nešto drugo.

    Ali, ako ste vlada pa uzmete kredit i te pare praktično samo nestanu u budžetskim rashodima i morate vraćati iz novog kredita ili tako što ćete više oporezovati građane i privredu onda je zaduživanje katastrofa – kaže Gavran.

    Komentarišući visinu kamata po kojoj se zadužuje Srpska Gavran je objasnio da kamata dobro pokazuje koliko vam vjeruju oni koji vam daju novac.

    – Kamata nije viša Republici Srpskoj zato što neko ne voli Republiku Srpsku nego zbog toga što je stanje već loše, zaduženost je takva, upravljanje ekonomijom je takvo da je jednostavno povjerenje onih koji posuđuju novac jako nisko. Zbog toga što vam ne vjeruju da ćete novac uredno vratiti, sebe štite višom kamatom – rekao je on.

    On je podsjetio na slučajeve u vrijeme prethodnih vlada na primjer Vlada Federacije BiH emitovala vrijednosne papire na tržištu bukvalno bez kamate ili sa kamatom značajno manjom od 1%, dok je Republika Srpska plaćala nekoliko procenata.

    Istakao je da sada nije baš tolika razlika, zavisno od emisije Republika Srpska plaća 5 do 6%, a Federacija 2 ili 3%.

    – Ono što je poseban problem kod Republike Srpske i što mi nije poznato bilo gdje drugo u regiji, jeste da se dešavaju situacije da se pojavi „neki novac“ i da se iz Vlade, sjećam se takvih izjava prethodnog predsjednika Vlade, javno govori „dobili smo određen iznos novca od naših prijatelja, ali nećemo da kažemo od koga, niti pod kojim uslovima“ i onda se sad čovjek pita.

    Znamo za određene razlike u stopama, kod ovih transparentnih zaduživanja, ali ako se pojavljuje neki novac od nekoga ko ga nije poklonio, nego je sigurno takođe zaračunao neku kamatu, onda više ni ne znamo kako se Republika Srpska zadužuje, odnosno koje su sve kamate – kaže Gavran.

    Na pitanje koliko to sve govori o načinu rada ministara finansija u regionu odgovorio je da bi se sa jedne strane svakako moglo reći da ne govori dobro.

    – Ne bih želio ni da izdvajam ministra finansija jer mi znamo da je generalno jedna stvar koja ista i u Republici Srpskoj i u Federaciji i u regionu i u Srbiji i u Hrvatskoj i svugdje, nažalost, ministri u svojim resorima se ne pitaju mnogo – rekao je on.

    Dodao je da uvijek postoji jedan politički lider određene vladajuće stranke koji odlučuje o svemu.

    – Tako da i kada bi Republika Srpska imala najboljeg ministra finansija na svijetu, nažalost apsolutno ne vjerujem da bi on imao autonomiju da donosi odluke koje mu prethodno ne naredi politički lider. Mislim da se u tome Republika Srpska ni najmanje ne razlikuje od regije – rekao je on.

  • Ima li spasa za javna preduzeća u Republici Srpskoj?

    Ima li spasa za javna preduzeća u Republici Srpskoj?

    Nema spasa za javna preduzeća sve dok su ona politički plijen, poručuju stručnjaci, na namjeru institucija u Republici Srpskoj da uvedu pojam “posebno nadzirano javno preduzeće”.

    U Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima, o kojem će raspravljati Narodna skupština Republike Srpske, navedeno je da će uvođenje pojma “posebno nadzirano javno preduzeće” omogućiti “primjenu pojačanih mjera nadzora nad radom ovih preduzeća koja su od najvećeg značaja za javne finansije”.

    Obrazloženo je da se pojam “posebno nadzirano javno preduzeće” definiše kao pravno lice pod direktnom ili indirektnom kontrolom Republike Srpske koje dvije uzastopne kalendarske godine ispunjava kriterijume velikog pravnog lica u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija.

    Kako je navedeno, ovim zakonom precizira se definicija javnog preduzeća, dodatno jačaju odgovornost, efikasnost i ekonomičnost kao osnovna načela upravljanja javnim preduzećima, propisuje se izrada politike vlasništva, kao strateškog dokumenta za unapređenje vlasničkog upravljanja i uspostavlja se sistem za koordinaciju nadzora javnih preduzeća u Republici Srpskoj.

    Šta su moguća rješenja
    Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, kaže da novom inicijativom Vlada Republike Srpske zapravo samo želi da pokaže da oni kao nešto rade.

    “Apsolutno je nemoguće da će biti unaprijeđeno poslovanje javnih preduzeća, sve dok ljude u njima imenuje politika, odnosno dok oni dolaze iz reda podobnih, a ne sposobnih. Dok mi ne uvedemo mehanizam da direktor i članovi uprave svojom imovinom garantuju za svaki vid zloupotrebe javnih sredstava, nećemo moći da uvedemo red u javna preduzeća”, rekao je Marić za “Nezavisne novine”.

    Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala “Capital”, kaže da je od 2006. do danas, svaki premijer, kako je dolazio, počinjao mandat istom pričom o reformi državnih preduzeća te njihovoj depolitizaciji, kao i najavama da će ove firme donositi prihode umjesto da budu u gubitku itd. I za 20 godina, dodaje Vukelić, ništa se nije promijenilo. I sada, ističe, vidimo novi pokušaj, kroz izmjene zakona.

    Izbjegavanje odgovornosti
    “Mislim da je ovo samo izbjegavanje odgovornosti. Ko je sprečavao vlast da za 20 godina javna preduzeća očisti od kriminala i korupcije, da javne nabavke budu transparentnije, da im rad bude efikasniji, da se smanji broj zaposlenih? Zapravo niko. Mislim da je ovo samo šminkanje i pokazivanje da se nešto radi, a oni u stvari imaju apsolutnu kontrolu, zajedno sa koalicionim partnerima, u upravnim i nadzornim odborima ovih javnih preduzećima i ništa se neće promijeniti ukoliko ne bude jake političke volje da se to stvarno učini”, kaže Vukelić.

    Osvrćući se na javne konkurse za uprave ovih firmi, kaže da je to ništa drugo nego podjela stranačkog plijena između koalicionih partnera.

    “Vidimo da su godinama direktori bili u v.d. statusu, kako ne bi povukli bilo kakav nepopularan potez. Drže ih na kratkom povocu kako bi slušali politiku, odnosno da se ne bi drznuli i uradili nešto drugo, a što je i sam prethodni premijer Radovan Višković priznao – ako nisu u v.d. statusu, ne slušaju dobro”, ističe Vukelić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Ekonomisti kažu da, kada bi ova ideja bila sprovedena onako kako treba, onda bi u posebno nadzirana javna preduzeća bila, između ostalih, svrstani “Željeznice Republike Srpske”, “Šume Republike Srpske”, “Aerodromi Republike Srpske”, OC “Jahorina”, “Elektroprivreda” i mnoga druga.

    Možda vas zanima:

    Republika Srpska uvodi pojam “posebno nadzirano javno preduzeće”

    Ozbiljan problem
    Ekonomista Milenko Stanić kaže da su javna preduzeća već dugo u fokusu, ali da, uprkos brojim planovima i programima, problemi se iz godine u godinu povećavaju, umesto da se umanjuju.

    “To govori da postoji ozbiljan problem u temeljima upravljanja radom javnih preduzeća. U partijskom upravljanju javnim preduzećima ne može doći do poboljšanja u njihovom poslovanju. Loši kadrovi dolaze na čelo ovih preduzeća. I ne samo da se radi o menadžerskoj strukturi, nego su partije poklopile sve do najnižeg nivoa radnog mjesta u takvim preduzećima. U suštini se izvlači novac iz tih preduzeća za partije koje su na vlasti, a ne stvara se dobit, što bi trebalo da bude njihova osnovna funkcija”, ocijenio je Stanić.

    Sramota je, ocjenjuje, da preduzeća koja su monopolisti na tržištu bilježe gubitak i dodaje da nema spasa za javna preduzeća sve dok su ona politički plijen.

    “Potrebna je ozbiljna promjena – da se krene od odbacivanja partijskog upravljanja i da na čelo tih preduzeća dođu odgovorni menadžeri koji će onda cijelu strukturu zaposlenih postaviti na zdrave osnove”, naveo je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Novembarski neto prosjek plate 1.563 KM

    Novembarski neto prosjek plate 1.563 KM

    Prosječna novembarska neto plata u Republici Srpskoj bila je 1.563 KM i nominalno je veća za 10,1 odsto, a realno za 5,2 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Prosječna novembarska neto plata nominalno je veća za 0,3 odsto, a realno manja za za 0,2 odsto u odnosu na oktobar.

    Najveća prosječna novemabrska neto plata od 1.951 KM bila je u području finansijskih i djelatnosti osiguranja, a najmanja, od 1.166 KM, u području poslovanja nekretninama.

    U novembru ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u 18 od 19 područja zabilježen je nominalni rast neto plate.

    Prosječna novembarska bruto plata bila je 2.405 KM.

    Mjesečna inflacija u Republici Srpskoj u novembru je bila 0,5 odsto, a godišnja inflacija, posmatrano u odnosu novembar ove godine u odnosu na isti mjesec lani, bila je 4,6 odsto.

    Najveći godišnji rast cijena od 8,4 odsto bio je u odjeljku stanovanje – zbog rasta cijena čvrstih goriva, dok je najveći pad cijena od 3,5 odsto bio u odjeljku odjeća i obuća, zbog sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine.

  • Tokom 11 mjeseci izvoz porastao 5,8 odsto, a uvoz 3,5 odsto

    Tokom 11 mjeseci izvoz porastao 5,8 odsto, a uvoz 3,5 odsto

    Republika Srpska je za 11 mjeseci ove godine u spoljnotrgovinskom poslovanju ostvarila izvoz od 4,897 milijardi KM, što je više za 5,8 odsto u odnosu na isti period lani, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Vrijednost ostvarenog uvoza za 11 mjeseci ove godine bio je 6,95 milijardi KM ili više za 3,5 odsto nego u istom periodu lani.

    Pokrivenost uvoza izvozom za 11 mjeseci ove godine bila je 70,5 odsto.

    Republika Srpska je za 11 mjeseci najveću vrijednost izvoza od 863 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Hrvatskom, a 831 milion KM sa Srbijom.

    Najveća vrijednost uvoza u posmatranom periodu u vrijednosti od 1,259 milijardi KM ostvaren je iz Srbije, a zatim 979 miliona KM iz Italije.

    Za 11 mjeseci ove godine najveće učešće u izvozu imala je električna energija, u iznosu od 481 milion KM, dok su najveće učešće u uvozu ostvarila naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 449 miliona KM.

  • Šta koči 13. platu?

    Šta koči 13. platu?

    Nedovoljna produktivnost, slabljenje pojedinih privrednih grana, ali i nepovoljni poreski tretman samo su neki od razloga zbog kojih je 13. plata i dalje misaona imenica u Srpskoj.

    I poslodavci i sindikati saglasni su da želja za uvođenjem ovakvog vida nagrađivanja radnika postoji, ali da trenutni uslovi na tržištu rada i u privredi ne omogućavaju njenu širu primjenu.

    Stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske Božana Radomir navela je da, iako postoje pozitivni primjeri prakse, oni ostaju izuzetak, a ne pravilo.

    – Nakon pandemije virusa korona sve je manje poslodavaca koji isplaćuju trinaestu platu. Ipak, takav vid nagrađivanja predstavlja podsticaj radnicima za bolje rezultate, veću motivaciju i lojalnost – kazala je Radomirova za “Glas”.

    Glavni razlog za rijetke isplate, kako je kazala, je poreski tretman, jer se 13. plata oporezuje kao i svako drugo primanje, što dodatno povećava troškove poslodavaca.

    – Savez sindikata već duže vrijeme inicira razgovore da ovaj vid isplate bude zakonski uređen i uvedene poreske olakšice, po uzoru na pojedine evropske zemlje – ističe Radomirova.

    Prema njenim riječima, kroz socijalni dijalog potrebno je pronaći model koji bi bio prihvatljiv i za radnike i za poslodavce.

    – U narednom periodu ćemo insistirati na tome da, uz razumijevanje poslodavaca i Vlade kao trećeg socijalnog partnera, budu pronađena zakonska rješenja koja bi omogućila da 13. plata bude djelimično ili u potpunosti oslobođena poreza i doprinosa – kazala je Radomirova i dodala da bi to značajno poboljšalo ekonomsko-socijalni položaj radnika i doprinijelo njihovom zadržavanju u zemlji.

    Sličan stav ima i predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić, koji ističe da je isplata 13. plate u razvijenim zemljama zapadne Evrope postala praksa, dok Srpska za ovakav vid nagrade radniku još nije dostigla nivo ekonomskog razvoja.

    – Velika je želja i Unije da dođemo u situaciju da 13. plata bude nešto uobičajeno, ali je prije toga neophodno podići produktivnost rada kroz tehnološki razvoj, da bi plate uopšte mogle da rastu – rekao je Škrebić za “Glas“.

    Prema njegovim riječima, dodatni problem za isplatu 13. plate je i način na koji se ona trenutno oporezuje.

    – Ovakav vid nagrade nema neoporezivi dio, što predstavlja značajno finansijsko opterećenje za poslodavce – kazao je Škrebić i dodao da posebno zabrinjava činjenica da prerađivačka industrija u posljednje tri godine bilježi konstantan pad.

    On ističe da u takvim uslovima svako dodatno povećanje troškova, bilo da je riječ o platama ili drugim davanjima, predstavlja ozbiljan izazov za poslovanje.

    OBRAČUN

    Božana Radomir je rekla da se prilikom isplate 13. plate obračunava oko 31 odsto doprinosa i osam odsto poreza.

    To, kako kaže, značajno povećava troškove poslodavaca i utiče na njihovu odluku da se rjeđe opredjeljuju za ovaj vid nagrade radnicima.

  • Regulatorna komisija za energetiku odlučila: Računi za struju uvećani od 1. februara (VIDEO)

    Regulatorna komisija za energetiku odlučila: Računi za struju uvećani od 1. februara (VIDEO)

    Računi za struju građanima će od 1. februara biti uvećani za 10 odsto, a privredi za šest, odlučeno je na završenoj sjednici Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.

    Članovi Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske na današnjoj sjednici u Trebinju donijeli su odluku o cijeni mrežarine za period od 2026-2028. godine.

    – Nakon sprovedenog postupka, a na osnovu zahtjeva operatera distributivnih sistema u Republici Srpskoj, za povećanje distrubutivne mrežarine, Regulatorlna komisija je djelimično usvojila zahtjev operatera distributivnih sistema, što će u konačnici rezultirati povećanjem ukupnih računa za utrošenu električnu energiju i za krajnje kupce – istakao je sekretar Komisije Aleksandar Јegdić.

     

    Dodaje da su na sjednici donijeli niz odluka, između kojih je i odluka o utvrđivanju tarifnih stavova za korištenje distributivnih sistema u Srpskoj.

    – To povećanje za kategoriju domaćinstva iznosi 10 odsto, dok će za privredu iznositi 6 odsto. Navedene odluke počinju sa primjenom od 1. februara 2026. godine – ističe Јegdić.

  • Inflacija u BiH dvostruko veća nego u Evropi: Bira se između lijekova i hrane

    Inflacija u BiH dvostruko veća nego u Evropi: Bira se između lijekova i hrane

    Stalna, puzajuća poskupljenja, koja traju već godinama, stežu omču oko vrata građanima BiH, u kojoj mjesečna primanja većine nisu dovoljna ni za osnovne potrebe.

    Cijena potrošačke korpe premašila je 3.350 KM, pa je s prosječnom platom od 1.600 ili najnižom od 1.000 KM moguće pokriti tek 47.78, odnosno 29.8 odsto troškova života četvoročlane porodice. Penzioneri s približno 600 KM mjesečno davno su se odrekli čega god su mogli, kako bi imali dovoljno za hranu i prijeko potrebne lijekove.

    Puko preživljavanje
    “Moja i suprugina penzija su minimalne, a još su minimalnije otkako smo morali uzeti i kredit. Kako se izboriti za opstanak, ako su samo računi oko 250 maraka. Jednu penziju odvojimo da regulišemo obaveze i da posjetimo apoteku, a ono što ostane je za puko preživljavanje, jer svaki dan – po fening, dva, pet, marka – sve je skuplje, a penzije gotovo iste” kaže Mirsad Karović iz Goražda.

    Najveći dio troškova u okviru mjesečne potrošačke korpe odnosi se na nabavku hrane.

    Veći problem
    “Mnoge artikle smo eliminisali s jelovnika. Kilogram pršute 50 KM, trebam dati 10 odsto moje penzije. Jaja 12-15 KM. Sve je drastično poskupilo, pa se divim penzionerima kako preživljavamo, pogotovo onima kojima treba donijeti i koje treba obići. Svako jutro idem po drva i gledam koliko će ih ostati. Strašno su poskupila, a moraš se ugrijati. Ogrjev za zimu košta blizu 2.000 KM. Izgleda da su računi i drva veći problem od hrane” ističe Karović.

    Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u evrozoni u novembru je iznosila 2.1 odsto, dok je inflacija u BiH 4.3 odsto, prenosi “Avaz”.

  • Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila nekoliko kredita za BiH

    Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila nekoliko kredita za BiH

    Evropska banka za obnovu i razvoj /EBRD/ odobrila je tri kredita u ukupnom iznosu od četiri miliona evra s ciljem podsticanja zelenih investicija u stambenom sektoru, jačanja preduzetništva mladih i podrške preduzećima koja vode žene u BiH.

    Iz EBRD-a je saopšteno da će kredit od dva miliona evra u okviru Programa za finansiranje zelene ekonomije na zapadnom Balkanu biti plasiran stambenom sektoru i podržavaće pristup finansiranju investicija koje štede energiju.

    Korisnici će biti pojedinačni stanari, stambene zajednice, upravljačke kompanije za stambene objekte, pružaoci usluga, proizvođači i prodavci zelenih tehnologija i materijala, građevinske kompanije i javni sektor.

    Kvalifikovani potkorisnici moći će da ostvare podsticajne grantove EU u iznosu do 20 odsto svojih podzajmova nakon uspješne realizacije projekata, uz tehničku pomoć koju finansiraju Japan i EU radi efikasne implementacije, navodi se u saopštenju.

    Drugi kredit u iznosu od milion evra biće realizovan u okviru programa “Mladi u biznisu” za zapadni Balkan.

    Riječ je o kreditnoj liniji koja će biti plasirana kvalifikovanim mikro, malim i srednjim preduzećima u vlasništvu ili pod rukovodstvom mladih.

     

    Cilj ove transakcije je unapređenje finansijske inkluzije mladih u BiH poboljšanjem pristupa finansiranju mikro, malim i srednjim preduzećima koja vode mladi, a koja se često suočavaju sa preprekama kao što su nedovoljan kolateral, ograničena kreditna istorija ili nedostatak poslovnog iskustva.

    U okviru druge faze programa “Žene u biznisu” za zapadni Balkan biće realizovan kredit od milion evra koji će biti plasiran kvalifikovanim mikro, malim i srednjim preduzećima koja vode žene, sa ciljem podsticanja ženskog preduzetništva i šireg učešća žena u biznisu unapređenjem pristupa finansiranju i znanju za preduzeća koja vode žene.

    Programe EBRD-a “Žene u biznisu” i “Mladi u biznisu” podržavaju EU, Ministarstvo finansija Austrije i bilateralni donatori u okviru Investicionog okvira za zapadni Balkan, a sprovode se u partnerstvu sa Sekretarijatom Energetske zajednice.

    EBRD je od početka svog rada u BiH od 1996. godine investirao 3,4 milijarde evra kroz 254 projekta, navodi se u saopštenju i dodaje da su strateški prioriteti Banke u BiH promocija zelene ekonomije, podrška konkurentnom razvoju privatnog sektora i podsticanje regionalne integracije.

  • Pametni telefoni poskupljuju zbog nestašice čipova

    Pametni telefoni poskupljuju zbog nestašice čipova

    Pametni telefoni bi mogli da u prosjeku poskupe za 6,9 odsto u 2026. zbog nestašice memorijskih čipova koja je izazvana snažnom potražnjom iz sektora vještačke inteligencije (AI), navodi se u novom istraživanju kompanije Kaunterpont riserč (Counterpoint Research).

    Prognoza je znatno promjenjena u odnosu na raniju projekciju koja je najavljivala rast cijena telefona za 3,6 odsto, prenosi CNBC.

    Pored toga, globalne isporuke pametnih telefona mogle bi u 2026. da padnu za 2,1 odsto, za razliku od ranije projekcije koja je predviđala stabilan rezultat ili blago pozitivan rast.

    Glavni razlog leži u rastu cijena memorijskih čipova i uskim grlima u lancu snabdjevanja poluprovodnicima.

    Ekspanzija AI centara podataka povećala je potražnju za sistemima kompanije Envidija (Nvidia), koji koriste memorijske komponente proizvođača poput Samsunga i firme SK Hajniks (Hynics), vodećih dobavljača memorije na globalnom tržištu.

    Posebno je pogođen DRAM, tip radne memorije koji se koristi i u AI data-centrima i u pametnim telefonima.

    Zbog nesklada između ponude i potražnje, cijene DRAM-a snažno su porasle tokom ove godine, što se direktno odražava na troškove proizvodnje mobilnih uređaja.

    Kaunterpoint procjenjuje da su kod telefona nižeg cijenovnog ranga, ispod 200 dolara, troškovi materijala od početka godine porasli za 20 do 30 odsto, dok su u srednjem i višem segmentu povećani za 10 do 15 odsto.

    Istraživači navode da će kompanije vjerovatno dio tih troškova prenijeti na potrošače, što objašnjava prognozirani rast prosječnih cijena, a pod pritiskom će posebno biti kineski proizvođači telefona u srednjem i nižem cjenovnom rangu, dodaje se u istraživanju.