VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Najskuplja kuća i stan u ovoj godini kupljeni u Banjaluci

    Najskuplja kuća i stan u ovoj godini kupljeni u Banjaluci

    Najskuplji stan u prvih šest mjeseci ove godine kupljen je u Banjaluci po cijeni od 738.700 KM, kao i kuća za koju je kupac iskeširao čak 1,5 miliona maraka.

    Najskuplji stan i kuća prodati su u Banjaluci

    Kako je potvrđeno iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, pomenuti najskuplji stan nalazi se u Novoj Varoši, a korisna površina stana iznosi 166 m2.

    “Najskuplja prometovana kuća evidentirana je u naselju Starčevica i plaćena je 1.500.000 KM. Korisna površina kuće iznosi 167 m2, površina zemljišta uz objekat iznosi 887 m2, a objekat je izgrađen 2010. godine”, navodi se u saopštenju.

    Rekordne cijene poslovnih nekretnina u Bijeljini i Doboju

    Takođe, cijena najskupljeg poslovnog objekta iznosila je 13.000.000 KM i evidentirana je u Bijeljini.

    “Korisna površina objekta iznosi 3.838 m2, površina zemljišta uz objekat iznosi 6.952 m2”, ističu iz RUGIPP-a.

    Pored toga, zabilježena je i prodaja najskupljeg poslovnog prostora koji je plaćen 12.104.644,64 KM i evidentiran je u Doboju.

    “Korisna površina poslovnog prostora iznosi 2.977,04 m2 a prostor se nalazi u objektu izgrađenom 2024. godine”, saopšteno je.

    Takođe, oni su saopštili da je cijena najskuplje garaže u objektu iznosila 60.000 KM i evidentirana je u Doboju, dok je cijena najskupljeg parking mjesta u objektu iznosila 73.523,9 KM i evidentirana je u Banjaluci.

    Najskuplje građevinsko i poljoprivredno zemljište

    “Najskuplje plaćeno građevinsko zemljište evidentirano je u Bijeljini, površine 64.996 m2  plaćeno je 4.400.617,5 KM. Najskuplje poljoprivredno zemljište plaćeno je 963.522 KM i evidentirano je u  opštini Donji Žabar, za zemljište površine 107.058 m2”, dodali su oni.

    Promet nekretnina porastao više od 40 odsto

    Inače, prema podacima RUGIPP-a, u prvoj polovini 2026. godine u katastarskim evidencijama registrovano je ukupno 8.795 kupoprodajnih ugovora, kojima je obuhvaćeno 18.517 nepokretnosti.

    “U odnosu na isti period 2025. godine, broj evidentiranih kupoprodajnih ugovora povećan je za 9,1 odsto, a broj prometovanih nepokretnosti za 11,6 odsto. Ukupna ugovorena cijena prometovanih nepokretnosti iznosila je 826,43 miliona KM, što je za 236,4 miliona KM, odnosno 40,1 odsto, više nego u istom periodu prethodne godine. Najveći broj prometovanih nepokretnosti evidentiran je u Banjaluci i Bijeljini”, naveli su oni.

  • Tramp uveo carine za desetine država

    Tramp uveo carine za desetine država

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa uvela je nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima su Evropska unija, Kina, Indija, Japan, Australija i Velika Britanija, čime je otvoreno novo poglavlje trgovinskih sukoba sa ključnim svjetskim ekonomijama.

     

    Nove mjere stupile su na snagu u petak ujutro, a odnose se na zemlje koje zajedno čine čak 99,4 odsto američkog uvoza, prenio je CNN.

    Odluka predstavlja novi pokušaj Bijele kuće da sprovede Trampovu trgovinsku politiku nakon što je američki Vrhovni sud ranije ove godine poništio njegove ranije “recipročne” carine uvedene na osnovu vanrednih predsjedničkih ovlašćenja.

    Visoki zvaničnici Bijele kuće poručili su da predsjednik neće odustati od svojih trgovinskih ciljeva samo zato što je jedan pravni mehanizam osporen na sudu.

    “Predsjednik neće dozvoliti da njegova trgovinska politika i ukupni ciljevi budu potkopani samo zato što je sud ograničio jedan od alata koji mu stoje na raspolaganju”, saopštila je administracija.

    Vašington se poziva na prinudni rad

    Nove carine uvedene su nakon višemjesečne istrage Kancelarije trgovinskog predstavnika SAD (USTR), koja je zaključila da brojne zemlje nisu učinile dovoljno da spriječe uvoz i izvoz robe proizvedene prinudnim radom.

    Prema navodima američke administracije, pojedini trgovinski partneri dobili su nižu stopu od 10 odsto jer su preduzeli određene mjere protiv prinudnog rada, dok će ostali plaćati carinu od 12,5 odsto.

    Istovremeno, pojedini proizvodi, uključujući naftu, gas i robu koju nije moguće nabaviti od domaćih proizvođača, izuzeti su od novih mjera.

    Brisel: Optužbe nemaju utemeljenje

    Prva oštra reakcija stigla je iz Brisela.

    Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas odbacila je tvrdnje Vašingtona da EU ne čini dovoljno u borbi protiv prinudnog rada.

    “Ne možete to reći za Evropsku uniju. Ako upoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u Sjedinjenim Državama, mi imamo plaćeni godišnji odmor i veoma dobre radne uslove za naše radnike, tako da to zaista nije utemeljeno”, rekla je Kalas na marginama sastanka ASEAN-a u Manili.

    Ona je dodala da Evropska unija nije očekivala novu rundu američkih carina.

    “Imali smo dogovor s Amerikom i pridržavali smo se tog dogovora. Zato nam je ovo neugodno iznenađenje da se taj dogovor ne poštuje”, poručila je Kalas i najavila da će Brisel od Vašingtona zatražiti detaljno objašnjenje odluke.

    Australija: Potpuno neopravdano

    Nezadovoljstvo je izrazila i Australija, kojoj je carina povećana sa 10 na 12,5 odsto.

    Australijski ministar trgovine Don Farel ocijenio je da je odluka Vašingtona “potpuno neopravdana” i poručio da će Kanbera nastaviti da traži ukidanje svih američkih carina na australsku robu.

    I ministar odbrane Ričard Marls izjavio je da nova odluka “nema nikakvog smisla”.

    Brazil najavio odgovor

    Oštar odgovor stigao je i iz Brazila.

    Vlada u Braziliji odbacila je američke carine kao proizvoljne i neopravdane, optuživši Vašington da pitanje ljudskih prava koristi kao izgovor za sprovođenje protekcionističke trgovinske politike.

    Brazil je najavio da će aktivirati mehanizme predviđene svojim Zakonom o reciprocitetu i pokrenuti postupak pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (STO).

    Kanada pod posebnim pritiskom

    Istovremeno, Kanada se suočava s dodatnim pritiskom iz Vašingtona.

    Administracija Donalda Trampa ove sedmice najavila je i posebne carine od 50 odsto na dio kanadske robe, koje bi trebalo da stupe na snagu narednog mjeseca.

    Kanadski premijer Mark Karni poručio je da su “sve opcije na stolu”, uključujući moguće protivmjere i dodatnu diverzifikaciju trgovine kako bi se smanjila zavisnost od američkog tržišta.

    Moguće nove istrage

    Američka administracija već priprema nove trgovinske istrage koje bi mogle dovesti do dodatnih carina.

    Jedna od njih odnosi se na navodnu prekomjernu proizvodnju u velikim izvoznim ekonomijama, uključujući Kinu, Meksiko i Evropsku uniju.

    Za razliku od ranijih Trampovih “recipročnih” carina, koje su osporene pred sudovima, nove mjere zasnovane su na članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji se smatra pravno znatno otpornijim i omogućava da carine ostanu na snazi neograničeno dugo.

    Prema najavama iz Bijele kuće, administracija razmatra i dodatne načine za povećanje uvoznih dažbina, što ukazuje da bi trgovinske tenzije između Sjedinjenih Država i njihovih najvećih partnera mogle dodatno da se pojačaju u narednim mjesecima.

  • Snažan skok cijene nafte i pad tehnoloških divova potopili Wall Street

    Snažan skok cijene nafte i pad tehnoloških divova potopili Wall Street

    Na Volstritu (Wall Street) berzanski indeksi zabilježili su oštar pad, nakon snažnog rasta cijena nafte i novih zabrinutosti investitora zbog velikih ulaganja tehnoloških kompanija u razvoj vještačke inteligencije.

    Dow Jones indeks oslabio je 0,97 odsto i zaključio trgovanje na 51.711 bodova. S&P 500 pao je 1,21 odsto, na 7.408 bodova, dok je Nasdaq potonuo 2,15 odsto, na 25.137 bodova.

    Tesla i Alphabet među najvećim gubitnicima
    Među najvećim gubitnicima bile su dionice Alphabeta i Tesle, prvih kompanija iz grupe takozvanih „Sedam veličanstvenih“ koje su objavile poslovne rezultate.

    Dionica Tesle potonula je 14,5 odsto jer kvartalni rezultati proizvođača električnih automobila nisu ispunili očekivanja investitora. Tržišna vrijednost kompanije tako je za samo jedan dan smanjena za oko 200 milijardi dolara.

    Istovremeno, dionica Alphabeta izgubila je više od sedam odsto vrijednosti, čime je izbrisano oko 300 milijardi dolara tržišne kapitalizacije matične kompanije Gugla. Investitore je zabrinulo novo povećanje ionako visokih troškova za razvoj infrastrukture za vještačku inteligenciju.

    Cijena nafte iznad 100 dolara
    Tržište je dodatno opteretio snažan rast cijena nafte. Na londonskoj berzi cijena barela premašila je 100 dolara prvi put od maja, dok je na američkom tržištu porasla iznad 92 dolara.

    Rast cijena uslijedio je nakon pogoršanja situacije na Bliskom istoku, zbog čega je Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte, praktično zatvoren za pomorski saobraćaj.

    Američka vojska juče je izvela novi talas vazdušnih udara na Iran, dok je Teheran odgovorio napadima na američke vojne baze u susjednim zemljama.

    Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je „ozbiljnu vojnu odmazdu“ protiv Irana i Huta, nakon što su jemenski pobunjenici napali dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru.

    Rast cijena nafte povećava rizik od inflacije
    Analitičari upozoravaju da bi nastavak rasta cijena nafte mogao ponovo podstaći inflaciju i natjerati centralne banke da razmotre novo povećanje kamatnih stopa.

    „Rast cijena nafte ovim tempom predstavlja značajan makroekonomski i tržišni rizik“, rekao je Met Miskin (Matt Miskin), analitičar kompanije Manulife John Hancock Investments.

    On ističe da, uprkos dobrim poslovnim rezultatima mnogih kompanija, među investitorima nema mnogo optimizma.

    „Ukupni rezultati su odlični, ali su mnoge kompanije imale pojedinačne probleme koji su doveli do pada cijena njihovih dionica. Čim se pojavi i najmanji znak slabosti, investitori masovno prodaju akcije“, rekao je Miskin.

    Pad i na evropskim berzama
    Negativno raspoloženje prenijelo se i na evropska tržišta kapitala.

    Londonski FTSE indeks pao je 0,73 odsto, na 10.639 bodova, frankfurtski DAX izgubio je 1,56 odsto i spustio se na 24.763 boda, dok je pariški CAC oslabio 1,64 odsto, na 8.299 bodova, prenosi Jutarnji.

  • Kriza u Volkswagenu se produbljuje: Profit pao za gotovo 33 odsto, najavljena nova otpuštanja

    Kriza u Volkswagenu se produbljuje: Profit pao za gotovo 33 odsto, najavljena nova otpuštanja

    Folksvagen grupa zabilježila je još jedan pad profita u drugom kvartalu, čime je potvrđena velika kriza u ovom gigantu autoindustrije.

    U periodu od aprila do juna, neto dobit grupe nakon oporezivanja pala je za 32,9 odsto, na 1,54 milijarde evra, saopštio je najveći evropski proizvođač automobila iz Volfsburga.

    U drugom kvartalu 2025. godine Folksvagen je ostvario zaradu od 2,29 milijardi evra. To je već tada bilo 36 odsto manje nego godinu ranije, prema podacima Njemačke novinske agencije (DPA).

    Isporuke širom grupacije pale su za gotovo devet odsto, na 2,08 miliona vozila, što je kompanija ranije i najavila. Na važnom kineskom tržištu prodaja je pala čak za više od trećine, na 424.300 vozila. Međutim, van Kine prodaja je zabilježila nešto bolje rezultate.

    Carine, ratovi, geopolitičke tenzije i sve snažnija konkurencija stvorili su dodatne poteškoće za kompaniju, izjavio je izvršni direktor Folksvagena Oliver Blume.

    Zbog toga kompanija planira nove mjere smanjenja troškova koje uključuju značajno smanjenje broja zaposlenih. Pod revizijom je do 50.000 radnih mjesta širom svijeta, kao i četiri fabrike u Njemačkoj, pored ranije najavljenog ukidanja 50.000 radnih mjesta do 2030. godine.

    Ovakvim planovima snažno se protive sindikati i radničko vijeće. Protivljenje postoji i iz savezne pokrajine Donja Saksonija, koja posjeduje 20 odsto udjela u Folksvagenu i ima dva predstavnika u nadzornom odboru. Zajedno sa zaposlenima, oni imaju većinu u tom tijelu. Prema medijskim izvještajima, planove je odbor u početku odbio.

    Folksvagen je već ranije najavio ukidanje 50.000 radnih mjesta u cijeloj grupaciji u Njemačkoj do 2030. godine. Od tog broja, oko 35.000 radnih mjesta odnosi se na matični brend, dok će ostatak biti u kompanijama poput Audija i Poršea.

    Više od 37.000 zaposlenih već je potpisalo odgovarajuće sporazume o odlasku iz kompanije.

  • Dmitrijev predviđa da će Evropu pogoditi teška energetska kriza

    Dmitrijev predviđa da će Evropu pogoditi teška energetska kriza

    Šef Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev predvidio je tešku energetsku krizu u Evropskoj uniji.

    – Kao što sam prije godinu dana predvidio ranjivost Ormuskog moreuza, sada smatram da će EU pogoditi teška energetska kriza, jer će cijene nafte, a i gasa drastično skočiti, a Evropljani će trpjeti posljedice jer njihove birokrate vode borbu protiv ruskih energenata na račun Evropljana i njihovog prosperiteta – napisao je on na društvenoj mreži Iks.

    Dmitrijev je za ponovni prekid saobraćaja kroz Ormuski moreuz rekao da predstavlja nadolazeći cunami energetske krize.

    Svjetske cene nafte porasle su za šest odsto u četvrtak, pri čemu je cijena barela sirove nafte marke “Brent” porasla iznad 100 dolara, slijedi iz podataka sa berze.

    Prema mišljenju Dmitrijeva, cijene nafte će premašiti i 150 dolara za barel.

    – Ponovo smo na putu da se premaši granica od 150 dolara – naveo je on.

  • Avionske karte ponovo poskupljuju

    Avionske karte ponovo poskupljuju

    U junu su cijene avioprevoza u Evropskoj uniji bile u prosjeku više za 3.1 odsto nego u isto periodu prošle godine Među članicama su ipak zabilježene velike razlike, od rasta od 28.7 odsto u Belgiji do pada od 45.1 odsto u Slovačkoj.

    Cijene međunarodnih letova u junu su porasle za 4,5 posto na godišnjem nivou, a domaćih za dva odsto.

    Podaci Eurostata pokazuju da su cijene avioprevoza od januara 2025. do juna 2026. značajno oscilirale pod uticajem potražnje za putovanjima, sezonskih kretanja i geopolitičkih događaja.

    Najveći godišnji rast u tom periodu zabilježen je u aprilu 2025. godine, kada su cijene bile više za 13,7 posto nego godinu ranije.

    Početkom 2026. zabilježen je godišnji pad cijena, nakon čega su uslijedila poskupljenja u februaru i martu, te snažan pad od 4,7 posto u aprilu. U maju su cijene avioprevoza porasle za 8,1 posto u odnosu na isti mjesec 2025. godine, dok je rast u junu usporio na 3,1 posto.

    Na ukupna kretanja najviše su uticale cijene međunarodnog avioprevoza.

    Cijene međunarodnih putovanja porasle su za 14,1 posto u aprilu 2025. te za 8,7 posto u maju 2026. godine.

    Belgija je od aprila do juna bilježila kontinuiran, ali postepeno usporavajući rast cijena. U aprilu su bile više za 41,5 odsto, u maju za 33,8 odsto, a u junu za 28,7 odsto na godišnjem nivou.

    Nasuprot tome, u Slovačkoj su cijene avioprevoza u aprilu pale za 53 odsto, u maju za 48,2 odsto, a u junu za 45,1 odsto.

  • Inspektori za pola godine otkrili 100 neprijavljenih radnika u Srpskoj

    Inspektori za pola godine otkrili 100 neprijavljenih radnika u Srpskoj

    Inspektori Inspektorata Republike Srpske su tokom prvih šest mjeseci ove godine kontrolisali oko 7.700 radnika zatečenih na radu, pri čemu je utvrđeno da njih 100 nije imalo zaključen ugovor o radu niti su bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.

    Iz Inspektorata Republike Srpske kazali su za “Nezavisne novine” da su zbog utvrđenih nepravilnosti poslodavcima izrečene kazne u ukupnom iznosu od oko 150.000 KM.

    “Za prvih šest mjeseci ove godine republička inspekcija rada je u oblasti radnih odnosa i zaštite na radu izvršila 2.070 kontrola, od čega je 680 bilo sa utvrđenim nepravilnostima. U cilju otklanjanja propusta, poslodavcima je izrečeno 350 upravnih mjera, dok je zbog počinjenih prekršaja izdato 186 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko 342.000 KM, te su nadležnim sudovima podnesene tri prekršajne prijave”, navode iz Inspektorata.

    Oni podsjećaju da ovlaštenje da kontrolišu prijavljivanje radnika imaju svi inspektori Inspektorata Republike Srpske u svojim primarnim oblastima nadzora, kao i inspektori Poreske uprave Republike Srpske i Republičke uprave za igre na sreću, čime je značajno povećan broj inspektora i broj kontrola u ovom segmentu, dok je ranije te kontrole vršila samo inspekcija rada.

    Više od 1.500 kontrola sa nepravilnostima tokom prošle godine

    “U 2025. godini republička inspekcija rada je izvršila 4.320 kontrola, od čega je 1.545 bilo sa utvrđenim nepravilnostima. U cilju otklanjanja propusta poslodavcima je izrečeno 979 upravnih mjera, dok je zbog počinjenih prekršaja izdato 450 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko 840.000 KM, te je nadležnim sudovima podneseno osam prekršajnih prijava”, navode oni.

    Kako dodaju, u toku prošle godine po osnovu ugovora o radu kontrolisano je 15.526 radnika zatečenih na radu kod poslodavaca, od čega je za 243 radnika utvrđeno da nisu imali regulisan radni status u skladu sa zakonom, te su po tom osnovu poslodavcima izrečene kazne u iznosu od 365.000 KM.

    Građevinarstvo među sektorima gdje je rad na crno najizraženiji

    “Angažovanje radnika na crno najčešće se konstatuje u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima”, ističu iz Inspektorata.

    Dodaju da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na raspored radnog vremena i vođenje evidencije o dnevnoj prisutnosti radnika na radu, zaključivanje i primjenu ugovora o radu, rokove za isplatu plata i naknada plata, organizovanje poslova zaštite na radu, sprovođenje mjera zaštite na radu.

    Sindikat: Radnika na crno ima, posebno u građevinarstvu

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, kaže da u građevinarstvu ima radnika na crno i da je to činjenica koju inspekcija utvrđuje na terenu.

    “Radnika koji rade na crno ima. To je činjenica koju inspektorati utvrđuju na terenu i to nije ništa nepoznato niti tajno. Rad na crno, odnosno siva ekonomija, podrazumijeva i isplatu plata u kovertama, što imamo u velikoj mjeri u građevinarstvu. S obzirom na to da su prosječne plate u ovoj djelatnosti veoma niske, a znamo da radnici u građevinarstvu zapravo zarađuju više nego što statistika pokazuje, jasno je da je taj problem prisutan”, kazala je Vrabičićeva.

    Kako kaže, građevinski sektor je oduvijek bio među djelatnostima s najvećim brojem radnika zaposlenih na crno, odnosno ljudi koji nisu prijavljeni i rade po potrebi.

    “Kada poslodavcu zatreba radnik – angažuje ga, odradi posao, bude plaćen na crno i to je jednostavno nešto što se mora sistemski urediti. To nije problem koji sindikat može riješiti sam”, kazala je ona.

    Nepravilnosti i u zaštiti radnika na gradilištima

    Kako je dodala, kada je riječ o zaštiti radnika, bilježe se brojne nepravilnosti.

    “Imamo slučajeve neadekvatne zaštitne opreme, kao i situacije u kojima pojedini poslodavci nabavljaju opremu koja nije primjerena uslovima rada. Takođe, dešava se i da radnici ne koriste zaštitnu opremu, nažalost, iako to nije česta pojava”, kazala je Vrabičićeva.

    Sindikat traži jasna pravila za rad na visokim temperaturama

    Prema njenim riječima, trenutno je veliki problem sa radom na visokim temperaturama, posebno tokom ljetne sezone.

    “Ono na čemu Savez sindikata već duži period radi jeste pokušaj da se zakonski uredi oblast rada na visokim temperaturama. Potrebno je jasno odrediti pri kojoj temperaturi i u kojim uslovima radnik više ne bi trebalo da radi na otvorenom, odnosno kada mora biti sklonjen sa visokih temperatura. Tada bi svi imali obavezu da se pridržavaju tih pravila, a inspektori bi imali zakonsko uporište da reaguju kada na gradilištu zateknu radnike koji rade u uslovima opasnim po zdravlje i život”, istakla je Vrabičićeva, dodajući da je to teško sprovoditi u praksi.

    “Problem postoji, ali vjerujem da smo dovoljno dugo uključeni u ovu aktivnost i da zaista ne postoji nijedan ozbiljan razlog da se ova oblast što prije ne uredi. To ne bi trebalo da predstavlja problem ni poslodavcima ni zakonodavcu. Umjesto apela, preporuka i sugestija, potrebno je imati jasno zakonsko rješenje koje će ovu oblast trajno urediti i omogućiti da bude regulisana onako kako treba”, kazala je ona.

  • Cijena barela nafte prešla 100 dolara

    Cijena barela nafte prešla 100 dolara

    Cijena barela sirove nafte “brent” prešla je danas 100 dolara, pošto su nastavljeni sukobi Irana i SAD, što podstiče zabrinutost zbog poremećaja u snabdijevanju.

    Američka vojska je 12. noć zaredom izvršila udare na vojne ciljeve u Iranu.

    Prekid vatre između Irana i SAD dogovoren sredinom juna gotovo je propao, a borbe su izbile ovog mjeseca oko strateški značajnog Ormuskog moreuza.

    SAD vrše dnevne i noćne napade na ciljeve u Iranu, a Teheran je gađao američke saveznike i američke vojne baze širom regiona, prenijela je agencija DPA.

  • Gdje je veća plata, u FBiH ili Republici Srpskoj?

    Gdje je veća plata, u FBiH ili Republici Srpskoj?

    Zavod za statistiku FBiH demantovao je Republički zavod za statistiku Republike Srpske kada je riječ o prosječnoj neto plati, navodeći da ti podaci mogu dovesti javnost u zabludu.

    Iz federalnog Zavoda za statistiku saopštili su da podaci za maj koji se odnose na FBiH govore da je prosječna neto plata iznosila 1.698 KM te da je Republički zavod za statistiku juče saopštio da je prosječna plata u Republici Srpskoj za jun iznosila takođe 1.698 KM, što je za 2,1 posto više u odnosu na maj i 3,9 posto više nego u junu prošle godine.

    “Nije opravdano upoređivati podatke za dva različita mjeseca. Ni u tom slučaju ne može se zaključiti da su prosječne plaće u oba entiteta jednake”, naveli su iz Zavoda za statistiku Federacije BiH.

    Pojasnili su da je ključna razlika u metodologiji obračuna, odnosno da su u prosječnu neto platu u Republici Srpskoj za određene djelatnosti uključeni i topli obrok te regres, dok se u Federaciji BiH ove naknade iskazuju odvojeno od plate.

    “Zbog toga prosječna primanja u Republici Srpskoj prikazana u većem iznosu nego što bi bila kada bi se primjenjivala metodologija koja važi u Federaciji BiH. To stvara pogrešnu sliku i zbog toga direktno poređenje prosječne plate u Republici Srpskoj i Federaciji BiH bez prethodnog usklađivanja iznosa za obračun nije statistički opravdano”, ocijenili su iz Zavoda za statistiku Federacije BiH.

    Dodali su da je prilikom tumačenja podataka o prosječnoj plati neophodno jasno navesti šta je sve uključeno u obračun, jer različit obuhvat primanja direktno utiče na konačan rezultat.

  • Cijene goriva u BiH bilježe ogroman skok

    Cijene goriva u BiH bilježe ogroman skok

    Vozače u BiH posljednjih dana na benzinskim pumpama dočekuju neugodna iznenađenja. Cijene goriva bilježe ogroman skok, pri čemu je litar dizela uveliko prešao psihološku granicu od 3,20 KM.

    Glavni razlog za ovaj nagli rast je nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku, koja je snažno uzdrmala svjetska tržišta nafte.

    Nakon perioda relativnog zatišja, cijene naftnih derivata u BiH ponovo divljaju. Kako javljaju čitaoci portala Klix, ali i zvanične aplikacije za praćenje cijena, veliki skok zabilježen je u samo zadnjih par dana, a poskupljenja se na pumpama dešavaju gotovo na dnevnoj bazi.

    Trenutno se cijene dizela u Sarajevu kreću od 3,00 pa do čak 3,36 KM po litru.

    S druge strane, litar benzina se prodaje u rasponu od 2,70 do 3,17 KM. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, identičan trend i slična situacija s naglim poskupljenjima bilježi se i u ostatku Federacije BiH.

    Zanimljivo je da su cijene goriva proteklih sedmica bile u konstantnom padu, prvenstveno zbog smirivanja situacije i primirja na Bliskom istoku. Međutim, geopolitička slika se preko noći promijenila.

    Novi napadi i direktna eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i intenziviranje sukoba između jemenskih Huta i Saudijske Arabije, izazvali su novu nesigurnost. Ovi događaji su momentalno uzdrmali globalna tržišta i gurnuli cijene sirove nafte prema gore.

    S obzirom na to da cijene sirove nafte na svjetskim berzama i dalje rastu, gorivo u BiH moglo dodatno poskupjeti u narednim danima.

    Kao i uvijek do sada, veće cijene na pumpama pokreću lančanu reakciju. Skuplje gorivo automatski znači i skuplji prevoz roba, što će se neminovno preliti na konačne cijene osnovnih životnih namirnica, brojnih drugih proizvoda i usluga. Za građane BiH, ovo predstavlja samo još jedan u nizu udara na ionako oslabljene kućne budžete.