VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Sindikalna korpa u Srpskoj premašila 2.900 KM: Plata pokriva tek nešto više od polovine troškova

    Sindikalna korpa u Srpskoj premašila 2.900 KM: Plata pokriva tek nešto više od polovine troškova

    Troškovi života u Republici Srpskoj nastavili su da rastu i tokom juna, pokazuju podaci Saveza sindikata Republike Srpske. Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu dostigla je iznos od 2.918,14 KM, što predstavlja povećanje od 6,62 KM u odnosu na maj, kada je za osnovne potrebe bilo potrebno izdvojiti 2.911,52 KM.

    Istovremeno, došlo je i do blagog rasta prosječnih primanja. Prosječna neto plata isplaćena u junu iznosila je 1.698 KM, što je za 16 KM više nego mjesec ranije, kada je prosječna zarada iznosila 1.682 KM.

    Iako je rast plata bio nešto izraženiji od povećanja troškova potrošačke korpe, prosječna zarada i dalje ne omogućava porodici da samostalno pokrije sve osnovne mjesečne izdatke.

    Prema računici sindikata, prosječna plata je u junu mogla pokriti 58,19 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe. Mjesec ranije taj udio iznosio je 57,77 odsto. Drugim riječima, za podmirivanje minimalnih životnih potreba četvoročlane porodice i dalje je potrebno obezbijediti više od jedne prosječne plate.

    Najveći udio troškova i dalje otpada na hranu. Za prehranu četvoročlane porodice u junu je bilo potrebno izdvojiti 1.344 KM, što čini skoro polovinu ukupne vrijednosti potrošačke korpe. Nakon toga slijede troškovi stanovanja i komunalnih usluga od 725 KM, izdaci za odjeću i obuću od 244 KM, prevoz 226 KM, te održavanje domaćinstva 166 KM.

    Kada se posmatraju prosječne plate po sektorima, najbolje su prošli zaposleni u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje je prosječna neto zarada u junu iznosila 2.234 KM. Najniža primanja zabilježena su u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva, gdje je prosječna plata bila 1.278 KM.

  • Nestašica komponenti i AI bum podigli troškove: Qualcomm najavio veće cijene procesora

    Nestašica komponenti i AI bum podigli troškove: Qualcomm najavio veće cijene procesora

    Očekuju se više cijene procesora za Android uređaje isporučene nakon 1. septembra.

    Kompanija Qualcomm planira da poveća svoje cijene za dvocifren procenat širom svog asortimana proizvoda, prema pisanju Bloomberga.

    Kompanija je jedan od najvećih proizvođača procesora za pametne telefone u svijetu i dominira Android tržištem, pri čemu većina proizvođača koristi njene proizvode za pokretanje svojih vodećih (flagship) modela.

    Među uređajima koje pokreću Qualcommovi procesori nalaze se telefoni iz Samsung Galaxy serije, uključujući i najnovije modele na preklop – Galaxy Z Fold 8 Ultra, Fold 8 i Flip 8. Njihovi procesori pokreću i Microsoft Copilot+ računare, kao i nosive uređaje poput pametnih naočara iz Metaine Ray-Ban kolekcije.

    Kako se može primijetiti, Qualcommovo poskupljenje moglo bi imati veliki uticaj na cijene različitih brendova i uređaja u nekoliko kategorija. Bloomberg navodi da je Qualcomm već poslao pisma svojim kupcima kako bi ih obavijestio o predstojećim promjenama.

    Namjera je da se nove, više cijene primijene na proizvode koji budu isporučeni nakon 1. septembra. Qualcomm je navodno poručio svojim klijentima da više ne može da apsorbuje rastuće troškove komponenti od svojih dobavljača, kao i da je već pokušao da pronađe alternativne izvore nabavke.

    Čipove ove kompanije uglavnom proizvodi TSMC, koji se trenutno suočava sa ograničenjima u lancu snabdijevanja.

    Kompanija, kao i većina firmi u tehnološkom sektoru danas, osjeća posljedice nestašice memorije i komponenti izazvane ogromnom potražnjom za izgradnjom AI centara za podatke.

    Pored toga što mora da apsorbuje veće troškove komponenti, Qualcommova prodaja u posljednje vrijeme očigledno trpi posljedice trenutne situacije.

    Kako Bloomberg objašnjava, prodaja kompanije Qualcomm ove godine je u padu jer njeni klijenti nisu bili u mogućnosti da proizvedu onoliko uređaja koliko su planirali zbog pomenutih nestašica.

    Uprkos tome, kompanija je ostvarila prihod iznad očekivanja za drugi kvartal 2026. godine.

  • Veliki jaz u platama u Republici Srpskoj

    Veliki jaz u platama u Republici Srpskoj

    Zvanični podaci pokazuju rast prosječne plate, ali brojke na papiru ne prikazuju uvijek stvarni život radnika.

    Prosječna neto plata isplaćena u Republici Srpskoj u junu 2026. godine iznosila je 1.698 KM. U odnosu na maj zabilježen je nominalni rast od jedan odsto, dok je realni rast iznosio 2,1 odsto. Na godišnjem nivou prosječna plata veća je za 8,6 odsto.

    Međutim, iza ovog podatka krije se mnogo složenija slika tržišta rada.

    Prosjek od gotovo 1.700 KM ne znači da većina zaposlenih prima taj iznos. Naprotiv, kada se podaci analiziraju po djelatnostima, postaje jasno da veliki broj radnika ostaje značajno ispod zvaničnog prosjeka.

    Najslabije plaćeni i dalje su zaposleni u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, gdje je prosječna junska neto plata iznosila 1.278 KM. To je oko 420 KM manje od republičkog prosjeka.

    Slična situacija je i u drugim djelatnostima koje zapošljavaju veliki broj ljudi. Radnici u sektoru saobraćaja i skladištenja u prosjeku su primili 1.317 KM, dok je prosječna plata u građevinarstvu iznosila 1.320 KM.

    Za zaposlene na građevinama, koji svakodnevno rade fizički zahtjevne poslove, često na visokim temperaturama i u teškim uslovima, ova razlika u odnosu na zvanični prosjek posebno je izražena.

    I zaposleni u trgovini i prerađivačkoj industriji ostaju ispod nivoa prosječne plate. Trgovci su u junu u prosjeku zarađivali 1.424 KM, dok je prosječna plata u prerađivačkoj industriji iznosila 1.421 KM.

    Drugim riječima, veliki broj zaposlenih u trgovinama, fabrikama, ugostiteljstvu i na gradilištima prima primanja koja su stotine maraka ispod statističkog prosjeka.

    Sa druge strane, ukupnu prosječnu platu podižu sektori u kojima su zarade tradicionalno veće.

    Najviša primanja u junu zabilježena su u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje je prosječna neto plata iznosila 2.234 KM. Slijede zaposleni u zdravstvu sa prosjekom od 2.107 KM, sektoru informacija i komunikacija sa 2.080 KM, te finansijskim djelatnostima i bankarstvu sa 2.035 KM.

    Upravo zbog velikih razlika među sektorima, prosječna plata često ne predstavlja realnu sliku primanja većine zaposlenih.

    Za radnike u trgovini, proizvodnji, ugostiteljstvu i drugim djelatnostima sa nižim zaradama, rast od nekoliko procenata ne donosi značajnu promjenu ukoliko istovremeno rastu troškovi života.

    Zato iza podatka o prosječnoj plati od 1.698 KM ostaje otvoreno pitanje – koliko građana zaista može da osjeti taj rast u svojim kućnim budžetima?

  • Smirivanje sukoba između Vašingtona i Teherana oborilo cijene barela

    Smirivanje sukoba između Vašingtona i Teherana oborilo cijene barela

    Cijene nafte na svjetskom tržištu pale su u ponedjeljak u prosjeku za četiri odsto nakon vijesti da su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran tokom vikenda obustavili međusobne vojne napade, poslije dvije sedmice pojačanih tenzija.

    Ovakav razvoj događaja odmah je povećao očekivanja da bi moglo doći do diplomatskog rješenja koje bi doprinijelo smirivanju šireg sukoba na Bliskom istoku i, što je najvažnije za globalnu ekonomiju, omogućilo nesmetan nastavak komercijalne plovidbe kroz strateški važan Hormuški moreuz.

    Tržišta su brzo reagovala na ublažavanje geopolitičkih rizika, što se direktno odrazilo na cijene energenata i vrijednost barela.

    Fjučersi na Brent sirovu naftu pali su za 3,96 dolara, odnosno 4,1 odsto, pa se barelom trgovalo po cijeni od 92,82 dolara. Tokom ranijeg dijela trgovanja cijena je nakratko pala i ispod granice od 90 dolara po barelu.

    Američka nafta marke West Texas Intermediate (WTI) takođe je zabilježila značajan pad. Njome se trgovalo po cijeni od 85,29 dolara po barelu, što predstavlja smanjenje od 4,02 dolara, odnosno 4,5 odsto.

    Pad cijena nafte predstavlja makar privremeno olakšanje za globalnu ekonomiju, koja je prethodnih sedmica strahovala od moguće energetske krize i naglog rasta cijena zbog rizika od blokade jedne od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte.

  • Svjetska banka: Podrška zapošljavanju u Republici Srpskoj

    Svjetska banka: Podrška zapošljavanju u Republici Srpskoj

    Podrška zapošljavanju predstavlja jedno od ključnih područja saradnje Republike Srpske i Svjetske banke, rečeno je u Kancelariji te finansijske institucije za BiH i Crnu Goru.

    “Kroz Drugi projekat podrške zapošljavanju (Second Employment Support Project) Svjetska banka podržava povećanje formalnog zapošljavanja u privatnom sektoru, posebno među mladima, ženama, dugotrajno nezaposlenim osobama i drugim ranjivim grupama”, naveli su iz banke.

    Projekat u oba entiteta

    Projekat se sprovodi u oba entiteta putem nadležnih institucija za zapošljavanje, a tokom posljednje dvije godine posao je pronašlo više od 18.000 ljudi, uključujući više od 9.000 žena, dok je 66,2 odsto korisnika ostalo zaposleno i godinu dana poslije.

    Svjetska banka blisko sarađuje sa vlastima

    Iz Kancelarije su istakli da Svjetska banka blisko sarađuje sa vlastima u Republici Srpskoj i cijeloj BiH na reformama i investicijama koje doprinose poboljšanju životnog standarda građana, efikasnijim javnim uslugama, otvaranju novih radnih mjesta i jačanju otpornosti privrede.

    “Naš angažman obuhvata više oblasti, uključujući zapošljavanje i socijalnu zaštitu, zdravstvo, poljoprivredu, energetsku tranziciju i lokalnu infrastrukturu”, naveli su iz Kancelarije, prenosi Srna.

    Socijalna karta

    Kada je riječ o socijalnoj karti, odnosno integrisanom socijalnom registru, Svjetska banka pruža analitičku i tehničku podršku i sarađuje sa nadležnim institucijama kroz stručni dijalog, a cilj takvih sistema je da se socijalna davanja i usluge bolje usmjere prema domaćinstvima kojima su najpotrebniji, da se smanji preklapanje administrativnih evidencija i unaprijedi ukupna efikasnost sistema socijalne zaštite.

    “Analize Svjetske banke pokazuju da integrisani socijalni registri mogu doprinijeti preciznijem ciljanju korisnika i većoj pravičnosti i efikasnosti sistema socijalne pomoći, posebno u situacijama kada postojeći sistemi ne dopiru dosljedno do najugroženijih kategorija stanovništva”, pojasnili su iz Banke.

    Ograničene razmjene podataka između institucija

    U Banci su ukazali da su u Republici Srpskoj razgovori bili usmjereni na koncept socijalne karte i mogućnosti unapređenja postojećih sistema, uključujući poboljšanje kvaliteta podataka i njihove međusobne povezanosti između institucija, a tokom tehničkih procjena identifikovani su izazovi poput fragmentarnih i zastarjelih evidencija, te ograničene razmjene podataka između institucija, o čemu se dalje razgovaralo sa nadležnim organima.

    “Podrška zapošljavanju i dalje predstavlja jedno od ključnih područja saradnje.

    Projekti za poljoprivredu

    Kada je riječ o poljoprivredi, iz Svjetske banke naglašavaju da se aktivnosti sprovode kroz Projekat otpornosti i konkurentnosti poljoprivrede /Agriculture Resilience and Competitiveness Project/, koji je trenutno u fazi implementacije, te da je usmjeren na podršku poljoprivrednim proizvođačima i agrobiznisima, povećanje produktivnosti i otpornosti sektora, te unapređenje ključnih sistema podrške.

    Iz Banke očekuju da će oko 3.000 poljoprivrednika usvojiti unaprijeđene tehnologije, da će do 10.000 poljoprivrednika dobiti bolji pristup uslugama navodnjavanja i odvodnjavanja, te da će oko 2.000 proizvođača imati koristi od nabavke poljoprivredne opreme i usluga.

    Unapređenje registara poljoprivrednih gazdinstava

    Projekat podržava i unapređenje registara poljoprivrednih gazdinstava, sistema poljoprivrednih podsticaja, klimatskih informacionih servisa i sistema bezbjednosti hrane, što je važno za jačanje konkurentnosti i pristup tržištima.

    Obnovljivi izvori energije

    Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, Svjetska banka podržava tranziciju BiH ka čistijim izvorima energije, kroz investicije i tehničku pomoć, uključujući podršku za solarne fotonaponske sisteme, krovne solarne elektrane i druga distribuirana energetska rješenja, kao i mjere za unapređenje stabilnosti elektroenergetske mreže.

    “U okviru ove saradnje ostvaren je napredak i u Republici Srpskoj na razvoju krovnih solarnih sistema, dok su pripremne aktivnosti u toku i nastavljaju se razgovori sa nadležnim institucijama”, naveli su iz Svjetske banke.

    Javna preduzeća

    Govoreći o javnim preduzećima, iz Svjetske banke su istakli da pružaju tehničku podršku institucijama u BiH s ciljem jačanja nadzora, transparentnosti i finansijske održivosti državnih i javnih preduzeća, a u Republici Srpskoj ova podrška obuhvatala je jačanje kapaciteta Vlade Srpske za prikupljanje i praćenje podataka o javnim preduzećima, uključujući razvoj boljih sistema i alata za upravljanje podacima.

    Pružena je i podrška objavljivanju registara javnih preduzeća, jačanju struktura nadzora te izradi prvog izvještaja o fiskalnim rizicima povezanim sa javnim preduzećima u Republici Srpskoj.

    “Sveukupno, podrška Svjetske banke kombinuje finansijska sredstva, tehničku pomoć i analitički rad. Dok su pojedine aktivnosti, poput onih u oblasti zapošljavanja i poljoprivrede, već u toku, druge, uključujući inicijative u oblasti obnovljivih izvora energije, nastavljaju se razvijati u bliskoj saradnji sa nadležnim institucijama i u skladu s njihovim prioritetima”, napomenuli su iz Svjetske banke.

  • U prvoj polovini godine rasli i uvoz i izvoz, deficit težak 6,7 milijardi KM

    U prvoj polovini godine rasli i uvoz i izvoz, deficit težak 6,7 milijardi KM

    Tokom prvih šest mjeseci ove godine izvoz iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo iznosio je 8,8 milijardi maraka, dok je uvoz bio težak 15,5 milijardi maraka, čime je zabilježen rast i izvoza i uvoza u odnosu na isti period lani.

    Pokazuju to podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, a kako ističu iz ove institucije, pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,7 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 6,7 milijardi KM.

    Kako dodaju, izvoz je veći za 4,8 odsto u odnosu na isti period lani, dok je uvoz veći za 6,1 odsto.

    Kako se kretala trgovina BiH sa zemljama CEFTA?

    “Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1,3 milijarde KM, što je za 3,7 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine, dok je uvoz iznosio 1,7 milijardi KM, što je za 0,5 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 77 odsto”, navode oni.

    Prema podacima iz njihovog izvještaja, izvoz u Crnu Goru bio je veći nego uvoz iz te zemlje. Tako je BiH u Crnu Goru izvezla u vrijednosti od 316.054.000 KM, a uvezla u vrijednosti od 107.342.000 KM.

    S druge strane, uvoz iz Sjeverne Makedonije i Srbije bio je dominantniji od izvoza iz BiH.

    Izvoz u Sjevernu Makedoniju bio je 105.067.000 KM, a uvoz 138.240.000 KM.

    Kada je riječ o Srbiji, izvoz je za šest mjeseci iznosio 874.504.000 KM, a uvoz 1.465.641.000 KM.

    Šta pokazuju podaci o trgovini BiH s Evropskom unijom?

    Kada je riječ o izvozu u zemlje Evropske unije, izvoz je iznosio 6,8 milijardi KM, što je za 9,3 odsto više nego u istom periodu 2025. godine.

    “Uvoz je iznosio 9,1 milijardu KM, što je za 6,9 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 74,5 odsto”, dodaju iz Agencije.

    Zašto ekonomisti upozoravaju da rast izvoza nije dovoljan?

    Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se ne vide značajnije promjene iako imamo povećanje i izvoza i uvoza.

    “Svakako da je pozitivno što izvoz ne pada dodatno, ali ovaj procentualni rast se dijelom može objasniti i rastom cijena umjesto suštinskog rasta količinskog izvoza u istom procentu, dok se rast uvoza također dijelom odnosi na rast cijena, ali svejedno održava kontinuitet daleko većeg uvoza od izvoza i enormnog deficita koji nastavlja siromašiti našu ekonomiju”, objašnjava Gavran.

    Kako dodaje, ništa bolje se ne može ni očekivati kada i na najnovijim listama najprofitabilnijih kompanija dominiraju trgovački lanci, kladionice, banke i slični poslovni subjekti koji ne stvaraju novu vrijednost ni pomažu razvoj domaće proizvodnje, naprotiv.

    “Istovremeno, tradicionalni vodeći izvoznici poput industrije čelika su u teškoj krizi i njihovo gašenje bi se odrazilo dramatično i na buduće podatke o izvozu i vanjskoj trgovini u cjelini”, dodaje on za “Nezavisne novine”.

  • Poskupljenje goriva vraća u fokus izmjene Zakona o akcizama BiH

    Poskupljenje goriva vraća u fokus izmjene Zakona o akcizama BiH

    Nakon rasta cijena nafte na svjetskom tržištu i porasta cijena goriva na pumpama u Bosni i Hercegovine, pitanje ukidanja dijela akciza na naftu i naftne derivate ponovo bi moglo doći na dnevni red politike, ali bez nekog velikog izgleda za uspjeh.

    Prema nezvaničnim informacijama, već danas (ponedjeljak) pojedini delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine mogli bi tražiti da se na dnevni red sjednice koja je zakazana još ranije stave izmjene Zakona o akcizama koje su još ranije usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Rast cijena goriva

    Želimir Nešković, delegat SDS-a u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da svaki rast cijena goriva neminovno dovodi i do poskupljenja osnovnih životnih namirnica, prevoza i svih drugih robe i usluga, a da su plate i penzije ostale daleko ispod rasta troškova života.

    Građani ne smiju biti kolateralna šteta

    “Građani ne smiju biti kolateralna šteta stalnog rasta cijena. Dok se budžeti pune milionima maraka od akciza i PDV-a, građani svakim odlaskom na benzinsku pumpu i u prodavnicu plaćaju sve veću cijenu života. Zato je neophodno privremeno ukinuti akcize na gorivo i tako bar djelimično ublažiti udar na kućne budžete”, rekao je Nešković.

    On je pozvao sve političke predstavnike u Parlamentarnoj skupštini BiH da, bez obzira na stranačke razlike, podrže rješenje koje je isključivo u interesu građana, jer se radi ne o političkom, već o životnom pitanju.

    Privremeno ukidanje akciza neće riješiti sve probleme

    “Privremeno ukidanje akciza neće riješiti sve probleme, ali će biti konkretna pomoć građanima i privredi u trenutku kada je svaka marka važna”, rekao je Nešković.

    Podsjećanja radi, u martu ove godine Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izmijenio je Zakon o akcizama kojim se predviđa da Savjet ministara BiH, u slučaju da dođe do poremećaja na tržištu, privremeno smanji ili ukine akcize na gorivo kako bi se ublažile posljedice rasta cijena. Te izmjene Zakona podržala su 32 poslanika, a protiv je bilo šest poslanika SNSD-a.

    Prenos nadležnosti

    Obrazloženje zbog čega su glasali protiv bilo je da se izmjenama Zakona o akcizama prenose nadležnosti te da se ne smije dozvoliti da Savjet ministara BiH samostalno odlučuje o tako bitnim pitanjima. Naglasili su i da se radi o populističkoj mjeri te da je Vlada Republike Srpske donijela svoje mjere.

    Kada je riječ o mjerama Vlade Republike Srpske, paralelno sa raspravom oko izmjena Zakona o akcizama, Vlada Republike Srpske odlučila je da donese odluku o povratu dijela akcize na naftu i naftne derivate, međutim ta mjera po ocjeni mnogih nije dala rezultate i gorivo je neznatno jeftinije.

    “Pozivam delegate Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH da na sjednicu uvrste Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama koji omogućava Savjetu ministara privremeno ukidanje/smanjenje akciza kako bi cijene goriva za građane bile značajno niže. Predstavnički dom je ovaj zakon usvojio. Vrijeme je da i Dom naroda uradi svoj dio posla”, rekao je Saša Magazinović, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Inače za 27. jul zakazane su dvije sjednice Doma naroda, jedna hitna i jedna redovna, i treba očekivati da na redovnoj bude zahtjev za stavljanje izmjena Zakona o akcizama na dnevni red. Ako je suditi po ranijim sličnim situacijama, od toga neće biti ništa, a ako se kojim slučajem to pitanje i nađe na dnevnom redu, izvjesno je da tri delegata SNSD-a neće dati podršku i da će, kao nekoliko puta do sada, uskratiti kvorum za održavanje sjednice.

  • Šta je dovelo do novog rasta cijena goriva u Srpskoj

    Šta je dovelo do novog rasta cijena goriva u Srpskoj

    Nakon, kratkog perioda stabilizacije, cijene goriva u Republici Srpskoj ponovo rastu.

    Uzrok je nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku i skok cijene sirove nafte na svjetskom tržištu.

    Cijene goriva ponovo premašile tri marke po litru

    Veće cijene već su vidljive na benzinskim pumpama, a cijene goriva su ponovo premašile tri marke po litru. Šta to znači za vozače, privredu i cijene ostalih proizvoda?

    Globalni poremećaj

    Dragan Trišić, iz Grupacija za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske istakao je da su cijene nafte u trendu povećanja zbog globalnog poremećaja na svjetskom tržištu.

    Stvara se efekat straha

    “Efekat straha, koji se stvara zbog raznih okolonosti, kao na primjer Ormuski moreuz, i finansijska struktura tako reaguje u smislu da se nafta ne može dopremiti”, naveo je Trišić i dodao da veliki igrači svjesno ili nesvjesno projektuju strahove i oni to tako rade.

    Ormuški morez nije zatvoren, kaže Trišić, on je samo u nekoj vrsti hibernacije, i to je ključ.

    Nafta postoji

    “Nafta postoji, poremećena je njena putanja. Nadamo se da će doći do smirivanja eskalacije sukoba, a samim tim i smanjivanje cijene nafte”, napomenuo je Trišić za RTRS.

    Govoreći o evropskom tržištu nafte, Trišić kaže da je kod nas jednostavnija situacija.

    “Pristupne tačke su jednostavnije za energente. Postoje zemlje koje mogu snabdijevati naftom, kao na primjer Norveška. Važno da energetska stabilost ostane na jednom nivou”, napomenuo je Trišić.

  • Tramp zaprijetio EU velikim carinama

    Tramp zaprijetio EU velikim carinama

    SAD će uvesti nove velike carine na uvoz robe iz EU i žele da Brisel poništi kazne uvedene američkim tehnološkim gigantima, saopštio je američki predsjednik Donald Tramp.

    “EU će platiti veoma visoku cijenu za takvo nezakonito i neetičko ponašanje na koje sam ih stalno upozoravao”, napisao je Tramp na “Trut sošl”, komentarišući odluku EU da kazni “Gugl” sa gotovo milijardu dolara.Tramp je naveo da će kazne biti u potpunosti poništene i da očekuje uvođenje velikih carina u najkraćem mogućem roku.

    On je postupke EU opisao kao nezakonite i veoma diskriminatorne.

    Tramp je naglasio da se takva praksa, koja je počela tokom mandata bivšeg američkog predsjednika DŽozefa Bajdena, neće nastaviti u mandatu njegove administracije.

  • Vučić: Nema američkih carina na srpsku robu

    Vučić: Nema američkih carina na srpsku robu

    SAD su za sada ukinule carine od 35 odsto na uvoz robe iz Srbije, rekao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i dodao da optimista i što se tiče razgovora o prodaji Naftne industrije Srbije.

    – Dobra vijest je da su od noćas za Srbiju američke tarife nula odsto. Ali, u nekom periodu u budućnosti će biti između 10 ili 12 odsto. Međutim, za sada dok traju razgovori, tarife će biti nula – rekao je Vučić za RTS.

    On vjeruje da će ovakvo stanje biti u narednih šest mjeseci.

    – Ovo sada otvara novu eru u našim odnosima – rekao je Vučić i istakao da to daje ogromnu šansu za Srbiju, čak i kada dođe do tih 10 ili 12 odsto carina na srpsku robu.

    Vučić je zahvalio američkoj adminstraciji i predsjedniku Donaldu Trampu na tome.

    On naglašava da će nakon ovoga u Srbiju doći stotine miliona dolara novih investicija.

    To će, kaže, za Srbiju značiti povećanje kreditnog rejtinga i da ljudi znaju da mogu da ulažu u ovu zemlju, što će biti dobar signal i američkim investitorima.

    Vučić je istakao da sada s optimizmom iščekuje kraj razgovora o NIS-u u trouglu Rusi – Mađari – Srbi i da su blizu konačnog rješenja, što Srbiji daje dodatnu snagu u budućnosti po pitanju fiskalne stabilnosti i kreditnog rejtinga.

    SAD su od 1. avgusta prošle godine uvele carinske stope od 35 odsto na uvoz srpske robe.

    Oformio sam poseban tim, uradićemo sve da izbegnemo nestašice goriva

    Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je večeras da Srbija još uvijek nema problema sa snabdijevanjem gorivom i da ima značajne rezerve, ali da je oformio poseban tim i da će se lično baviti tim pitanjem kako bi se izbjegle nestašice i veći problemi.

    Vučić je na pitanje da li građani Srbije imaju razloga za zabrinutost kada je riječ o cijeni i snabdjevenosti tržišta naftom, budući da je cijena trenutno na oko 100 dolara po barelu i komentar da je susjedna Hrvatska ograničila kupovinu na oko 300 litara po transakciji, rekao da i Srbija mora da razmišlja o tome.

    – Hrvatska je ozbiljna zemlja i ima veoma ozbiljno rukovodstvo, i ovo kažem bez imalo ironije – vrlo uspješna zemlja. I moraju da razmišljaju, i mi moramo da razmišljamo o tome. Situacija je teža nego ikada. Pošto ljudi misle: E, mi se pojavimo na pumpi i to je dovoljno i rjiešili smo sve probleme – rekao je Vučić.

    On je dodao da vodostaj Dunava nikad nije bio na nižem nivou i da barže sa mukom prolaze, što otežava uvoz.