VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Uvoz struje u BiH skočio za više od 100 odsto

    Uvoz struje u BiH skočio za više od 100 odsto

    Uvoz najtraženijeg bh. proizvoda struje tokom prošle godine porastao je za više od 100 odsto, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Ključni podaci o uvozu i izvozu struje

    • Uvoz 2025: 628.956.522 KM
    • Uvoz 2024: 312.612.061 KM
    • Rast uvoza: 101%
    • Izvoz 2025: 868.807.398 KM
    • Rast izvoza: 30%

    Koliko je uvezeno struje?

    U ovim podacima se navodi da je tokom prošle godine uvezeno električne energije za 628.956.522 KM, što je za 316.344.461 KM ili 101 odsto više u odnosu na 2024. godinu, kada je uvoz električne energije iznosio 312.612.061 KM.

    S druge strane, i izvoz struje je skočio za 30 odsto, te je ovo proizvod koji je BiH tokom prošle godine najviše izvozila.

    Tako je 2025. godine izvoz električne energije iznosio 868.807.398 KM, što je za 199.028.963 KM više nego 2024. godine.

    Snažna uloga energetskog sektora u ukupnoj izvoznoj strukturi

    Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su naveli da rast izvoza električne energije potvrđuje snažnu ulogu energetskog sektora u ukupnoj izvoznoj strukturi BiH i njegov značajan uticaj na ukupne izvozne rezultate.

    “Uvoz električne energije u 2025. godini zabilježio je izuzetno snažan rast od 101%, dostigavši vrijednost od 628,96 miliona KM. Ovakav nagli porast ukazuje na izražen energetski disbalans, uslovljen padom domaće proizvodnje i ograničenim kapacitetima za stabilno snabdijevanje. Povećani uvoz električne energije dodatno opterećuje trgovinski bilans i ukazuje na strukturne slabosti energetskog sektora, koje zahtijevaju sistemske reformske mjere i ulaganja u modernizaciju i diverzifikaciju izvora energije”, istakli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Šta pokazuje struktura rasta izvoza

    Dalje su dodali da struktura rasta izvoza pokazuje da BiH najbrže napreduje u sektorima energetike, elektroindustrije i automobilske industrije, dok tradicionalne industrije poput metalnih konstrukcija i namještaja bilježe sporiju dinamiku rasta, pa čak i blago nazadovanje.

    “Ovi trendovi potvrđuju da se bosanskohercegovačka privreda sve snažnije oslanja na sektore veće izvozne elastičnosti i da se postepeno pomjera ka industrijama sa većom dodanom vrijednošću i jačom povezanošću sa inostranim tržištima”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Šta su razlozi povećanog uvoza struje?

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, rekao je za “Nezavisne novine” da su najveći razlozi za povećan uvoz električne energije u prošloj godini manja proizvodnja uglja, loša hidrologija, te svi problemi sa termoelektranama u Republici Srpskoj.

    “Ovo su tri glavna uzroka zbog čega je došlo do drastičnog uvoza struje. Činjenica je da i dalje imamo visok izvoz električne energije, ali postavlja se pitanje šta će se dešavati u ovoj i narednim godinama zbog CBAM-a. Što se tiče državnih elektroprivreda, ulaganja u obnovljive izvore energije su veoma mala. Privatna inicijativa je mnogo ažurnija, odnosno puno bolje se snalazi u tome. Logično je očekivati da će zbog CBAM-a doći do pada izvoza u ovoj godini, ali vrlo vjerovatno i do povećanja uvoza električne energije. Ovo može imati dalekosežne posljedice. Ono što moram spomenuti je da je ‘Elektroprivreda BiH’ u svojim planovima poslovanja planirala da pokrene novi tarifni postupak u drugom dijelu ove godine i da im FERK odobri povećanje cijena električne energije prema domaćinstvima. Ja ne mogu reći da će do toga sigurno doći, ali tako piše u njihovim planovima”, objasnio je Bečarević.

     

     

  • Bez smanjenja letova: Ryanair ostaje na istom broju linija iz Banjaluke

    Bez smanjenja letova: Ryanair ostaje na istom broju linija iz Banjaluke

    Za sada ostaje isti broj letova kompanije Ryanair sa banjalučkog aerodroma prema Švedskoj, Njemačkoj i Austriji tokom ljetne sezone.

    To su za RTRS potvrdili iz Ryanair-a i javnog preduzeća Aerodromi Republike Srpske. Ovih dana pojedini mediji prenijeli su objavu jedne strane medijske kuće da ova irska niskobudžetna avio -kompanija smanjuje broj letova, što se po njihovom odgovoru koji smo dobili ne može zaključiti.

    Anđela Nikolić živi u Tesliću. Sa banjalučkog aerodroma leti u njemački Karlsrue u pokrajinu Baden Baden. Kaže da je iz medija čula da će određeni broj letova sa ovog aerodroma u toku ljeta biti smanjen. To joj ne odgovara ni zbog privatnih ni poslovnih planova.

    “Putujem prvi put ali ubuduće planiram da putujem češćnje i privatno i poslovn”, kaže Anđela Nikolić.

    Ovih dana mediji su prenijeli vijest da Ryanair planira da smanji određeni broj letova, pa i sa banjalučkog aerodroma.

    To je zabrinulo mnoge koji planiraju putovanje na evropske destinacije i kojima je let iz Banjaluke skratio put do Skandinavije, Njemačke, Austrije i mnogih zemalja Evropske unije. Iz Aerodroma Republike Srpske kažu da nemaju takvu informaciju.

    “Prema preliminarnom planu letenja za ljeto 2026. godine Rajaner sa banjalučkog aerodroma saobraćati prema Geteborgu, Briselu, Stokholmu Arlanda,  Baden Badenu, Memingenu i Beču isto kao i u ljeto 2025”, istakla je Sanela Kasalović, porptaprolka Aerodroma Republike Srpske.

    Da broj letova sa banjalučkog aerodroma i ovog ljeta ostaje isti potvrđeno je iz kompanije Ryanair.

    “Za ljeto 2026. godine, trenutno obavljamo 34 nedeljna leta do/od aerodroma Banjaluka. Stokholm Arlanda: šest letova. Geteborg Landveter: osam letova. Memingen: Šest letova. Karlsrue/Baden-Baden: Četiri leta. Brisel Šarlroa: četiri leta. Beč: šest letova”, naveli su.

    U saopštenju Ryanair navode još da se ovi letovi mogu rezervisati preko njihove aplikacije i veb stranice. Takođe prave plan za zimu koji će naknadno biti objavljen. Za sada je zvanično tako.

    “Kompanije zadržavaju pravo izmjene letenja kako prije početka sezone, tako i u toku same sezone”, dodala je Kasapovićeva.

    Lani je sa banjalučkog aerodroma letjelo oko 484 hiljade putnika, što je 21 odsto više nego godinu prije, a za pet procenata više od rekordne 2023.

  • Vlada Srpske usmjerila milione za razvoj poljoprivrede i sela

    Vlada Srpske usmjerila milione za razvoj poljoprivrede i sela

    Vlada Republike Srpske na današnjoj 5. sjednici donijela je niz odluka i informacija koje imaju za cilj podsticanje razvoja poljoprivrede, malih i srednjih preduzeća, zdravstvenog sistema, regionalne infrastrukture i kulture, obezbjeđujući finansijsku podršku i stvaranje uslova za dugoročan rast i konkurentnost.

    Za razvoj poljoprivrede i sela u 2026. godini predviđena su sredstva u iznosu od 180 miliona KM, koja će biti usmjerena na tekuću proizvodnju, dugoročna ulaganja i sistemske mjere. Poljoprivrednici će, između ostalog, imati pravo na regresirano dizel gorivo, investicije u mehanizaciju, skladištenje i preradu, kao i podršku zdravstvenoj zaštiti životinja i biljaka.

    Mala i srednja preduzeća dobijaju 2,5 miliona KM za digitalizaciju, nabavku opreme i očuvanje tradicionalnih zanata, uz podršku novim i tekućim ulaganjima.

    Zdravstveni sistem biće ojačan dodatnim kreditom od 45 miliona evra kod Svjetske banke za rekonstrukciju, izgradnju i opremanje psihijatrijskih ustanova, nabavku medicinske opreme i sanitetskih vozila, kao i nastavak digitalizacije.

    U oblasti infrastrukture i zaštite od poplava, Vlada je odobrila nastavak Programa integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine sa investicionim okvirom od oko 332 miliona USD i izdvojila 2,34 miliona KM za idejno rješenje zaštite Doboja od poplava.

    Kulturni razvoj podržan je kroz projekat „Reci naglas“ u saradnji sa JU Gradsko pozorište „Semberija“ iz Bijeljine, sa finansijskom podrškom od 50.000 KM za afirmaciju domaćih dramskih autora i razvoj pozorišne scene u Republici Srpskoj.

  • Udvostručene radne migracije u Njemačku, 18.000 zahtjeva odbijeno

    Udvostručene radne migracije u Njemačku, 18.000 zahtjeva odbijeno

    Interes za rad u Njemačkoj nastavlja da raste, a radne migracije su se više nego udvostručile od 2020. godine.

    Ipak, zbog ograničene kvote, njemačke vlasti su u decembru 2025. morale odbiti oko 18.000 zahtjeva radnika sa Zapadnog Balkana.

    Udvostručene migracije

    Radne migracije u Njemačku više su se nego udvostručile od 2020. godine. Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, u junu 2025. godine 420.000 radnika koji plaćaju doprinose za socijalno osiguranje imalo je dozvolu boravka ili nastanjenja u Njemačkoj na osnovu zaposlenja. U 2020. godini ta brojka bila je nešto veća od 200.000. Oko polovine njih došlo je u Njemačku sa plavom kartom Evropske unije.

    Zakon o kvalifikovanoj imigraciji stupio je na snagu 1. marta 2020. godine, a od tada su uvedene dodatne olakšice, prenosi Fenix magazin.

    Lakši uslovi za plavu kartu

    Minimalni uslovi prihoda za dobijanje plave karte smanjeni su 2023. godine. Trenutno više od 164.000 radnika koji plaćaju doprinose za socijalno osiguranje, a dolaze iz zemalja van EU, posjeduje plavu kartu. U poređenju sa 2020. godinom, to predstavlja povećanje od 114 odsto.

    Više savjetovanja za strane državljane

    Rastući interes za rad u Njemačkoj ogleda se i u većoj potrebi za informacijama među kvalifikovanim radnicima. Broj digitalnih savjetovanja koje Agencija za zapošljavanje nudi kandidatima iz inostranstva porastao je na ukupno 360.000 do kraja 2025. godine.

    Pored opštih informacija, agencija pruža savjete i o priznavanju kvalifikacija, čak i prije dolaska u Njemačku. Samo tokom 2025. godine sprovedeno je 23.600 savjetovanja u vezi sa profesionalnim priznavanjem.

    Snažna potražnja sa Zapadnog Balkana

    Više od četvrtine radnika koji plaćaju doprinose, a imaju dozvolu boravka ili nastanjenja na osnovu zaposlenja, dolazi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije ili Srbije.

    Na njih se primjenjuje Uredba o Zapadnom Balkanu, koja omogućava kvalifikovanim i drugim radnicima iz tih zemalja da se zaposle u Njemačkoj. Ova uredba je na snazi od 2016. godine.

    Sredinom 2024. godine godišnja kvota radnih dozvola udvostručena je na 50.000. Međutim, potražnja znatno premašuje raspoloživi broj dozvola. U decembru 2025. godine Agencija je morala odbiti oko 18.000 zahtjeva jer je kvota bila premašena.

  • Banke u BiH prošle godine ostvarile ukupnu dobit od 880 miliona KM

    Banke u BiH prošle godine ostvarile ukupnu dobit od 880 miliona KM

    Banke u Bosni i Hercegovini su u prošloj godini imale dobit oko 880 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih Agencija za bankarstvo.

    Poslovanje u brojkama

    • Ukupna dobit bankarskog sektora 880 miliona KM
    • Banke u FBiH ostvarile 613 miliona KM dobiti
    • Dobit banaka u RS porasla za osam odsto
    • Depoziti dostigli 9,3 milijarde, krediti 7,3 milijarde KM

    Ova apstraktna cifra postaje mnogo jasnija kada se rasporedi na kalendar: to znači da su banke u BiH svakog dana u godini, uključujući vikende i praznike, u prosjeku postajale bogatije za nevjerovatnih 2,4 miliona maraka.

    Podaci za Federaciju BiH

    Kako se navodi u izvještaju Agencije za bankarstvo FBiH, banke u Federaciji BiH ostvarile neto dobit od 613 miliona KM, što predstavlja rast u odnosu na godinu ranije kada je dobit banaka iznosila oko 600 miliona KM.

    Tako su neto prihodi od kamata i slični prihodi iznosilio 906 miliona KM, dok su neto prihodi od naknada i provizija iznosili 464,38 miliona KM.

    Rezultati u Republici Srpskoj

    Sa druge strane, prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, ostvarena neto dobit na nivou bankarskog sektora iznosi 267 miliona KM i za osam odsto ili 20 miliona KM je veća u odnosu na uporedni period u 2024. godini.

    “Depoziti pravnih lica iznose 3,6 milijardi KM, od čega se 1,8 milijartdi (51%) odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 5,7 milijardi KM, od čega se 2,9 milijardi KM (50%) odnosi na štednju fizičkih lica”, stoji u izvještaju.

    Ukupni depoziti u Srpskoj 9,3 milijarde KM

    Dodaje se da bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosii 12,4 milijarde KM, i u odnosu na kraj 2024. godine veća je za 1,2 milijarde KM ili 1,2 %.

    “Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 9,3 milijarde KM i veći su za 995 miliona KM ili 12% u odnosu na kraj 2024. godine”, piše u izvještaju, prenose Nezavisne.

    Bruto krediti u RS povećani za 630 miliona KM

    Ukupni bruto krediti iznose 7,3 milijarde KM i povećani su za 630 miliona KM ili 9,4 % u odnosu na kraj 2024. godine. “Krediti pravnih lica iznose 3,6 milijarde KM, od čega se 2,5 milijardi (69%) odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 3,7 milijardi KM od čega se 2,4 milijarde (64%) odnosi na potrošačke kredite. Stopa NPL-a (udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima) iznosi 3% i smanjena je u odnosu na 31. decembar 2024. godine. Stopa pokrivenosti nekvalitetnih kredita iznosi 79% i poboljšana je u odnosu na kraj 2024. godine”, ističe se u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.

     

  • Mogući masovni otkazi i zatvaranje fabrika u Njemačkoj

    Mogući masovni otkazi i zatvaranje fabrika u Njemačkoj

    Njemački automobilski gigant Volkswagen suočava se s jednim od najvećih izazova u posljednjim decenijama.

    Prema izvještajima međunarodnih medija, uključujući Guardian i Reuters, uprava kompanije razmatra oštre mjere štednje koje bi mogle uključivati masovno smanjenje broja zaposlenih, ali i zatvaranje pojedinih fabrika u Njemačkoj.

    Kompanija planira smanjenje troškova za čak 20 odsto do 2028. godine kako bi povećala konkurentnost u eri električne mobilnosti i odgovorila na sve jači pritisak kineskih proizvođača.

    Za razliku od prethodnog „Performance programa“, koji je bio fokusiran uglavnom na osnovni Volkswagen brend, novi plan restrukturiranja mogao bi obuhvatiti cijelu grupaciju, uključujući Audi, Škodu i Porsche.

    Cilj je spuštanje takozvane break-even tačke – nivoa prodaje potrebnog da kompanija posluje bez gubitaka. Uprava smatra da su trenutni troškovi previsoki u odnosu na usporavanje potražnje i rast konkurencije.

    Prema navodima Reutersa, u opticaju su i scenariji koji podrazumijevaju zatvaranje najmanje nekoliko proizvodnih pogona u Njemačkoj, što bi predstavljalo presedan za kompaniju koja je decenijama bila simbol industrijske stabilnosti te zemlje.

    Kina više nije oslonac

    Jedan od ključnih razloga za restrukturiranje jeste slabljenje pozicije Volkswagena na kineskom tržištu, koje je godinama bilo glavni izvor rasta.

    Domaći proizvođači električnih vozila, poput BYD-a i drugih brendova, preuzimaju sve veći tržišni udio, dok potražnja za tradicionalnim modelima opada. Istovremeno, Volkswagen ulaže milijarde eura u razvoj električnih vozila i softverskih platformi, što dodatno opterećuje bilans.

    Kompanija se sada nalazi između dvije paralelne obaveze – mora ubrzati prelazak na električnu mobilnost, ali i održati proizvodnju vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem za tržišta gdje potražnja još postoji.

    Socijalni i politički pritisak

    Najosjetljivije pitanje ostaje broj zaposlenih. Volkswagen već planira smanjenje radne snage kroz programe prijevremenog penzionisanja i nepopunjavanje upražnjenih radnih mjesta, ali sindikati upozoravaju da bi eventualno zatvaranje fabrika izazvalo snažne reakcije.

    Njemačka auto-industrija tradicionalno ima snažnu sindikalnu strukturu i bliske veze sa politikom, zbog čega će svaki potez uprave biti pod lupom javnosti.

    Analitičari ocjenjuju da je pred Volkswagenom jedna od najtežih faza u njegovoj istoriji – balansiranje između smanjenja troškova, tehnološke transformacije i očuvanja socijalnog mira.

  • Kako će skroman rast u EU uticati na BiH?

    Kako će skroman rast u EU uticati na BiH?

    Evropska ekonomija bi ove godine trebalo da ostvari skroman rast, pri čemu se predviđa da će BDP evrozone porasti za skoro jedan odsto, ocijenili su analitičari kompanije CBRE u godišnjem izvještaju “SEE Region Real Estate Market Outlook 2026”.

    Kako se navodi u ovom izvještaju, ovaj rast predstavlja usporavanje u odnosu na 2025. godinu, koje je djelimično posljedica kontinuiranog uticaja carina, za koje se očekuje da će snažnije pogoditi ekonomsku aktivnost u 2026. nego prethodne godine.

    Inflacija je usporila

    “Učinak će varirati među tržištima, pri čemu se za pojedine ekonomije prognozira slabiji rast. Ne očekujemo dodatna smanjenja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke (ECB). Sa druge strane, inflacija je značajno usporila. Prosječna inflacija u evrozoni u 2026. godini trebalo bi da iznosi 1,5 odsto, dok će na nivou cijele EU biti nešto viša. Niže inflatorno okruženje trebalo bi da podrži realne prihode domaćinstava i podstakne rast potrošnje tokom godine”, navode u svojoj analizi.

    Kako će skroman rast u Evropskoj uniji uticati na BiH

    Ono što sve zanima u Bosni i Hercegovini je to kako će skroman rast u Evropskoj uniji uticati na BiH?

    Ekonomista Igor Gavran smatra da se u BiH iz EU “prelivaju” samo negativni efekti, nekada stvarni, a nekada i fiktivni, pomenuvši rat u Ukrajini koji se koristio kao izgovor za rast cijena nekretnina, za šta nema nikakvog osnova.

    “Većina članica EU ne može očekivati ništa osim recesije ili simboličnog rasta, jer jednostavno ekonomija EU, osim zaključivanja novih sporazuma o slobodnoj trgovini, koji bi trebalo da pomognu njenom izvozu, ne pokazuje nikakve znakove organskog oporavka i rasta. Nastavlja se politika samoubilačkog odricanja od jeftinijih energenata i sirovina iz Ruske Federacije i enormno trošenje novca za finansiranje Ukrajine, a saradnja s Kinom se i dalje ne jača potrebnim tempom”, objašnjava Gavran.

    Naš izvoz dominantno usmjeren prema EU

    Prema njegovim riječima, s obzirom na to da je naš izvoz dominantno usmjeren prema EU, stagnacija na tom tržištu za većinu izvoznika znači i stagnaciju izvoza.

    “Uz dodatne negativne efekte CBAM-a na one u određenim sektorima.

    Kada je riječ o kamatnim stopama… one bi u teoriji trebalo da rastu uz veću inflaciju, ali banke u BiH se odavno ne ponašaju tržišno i njihove kamatne stope ne odražavaju realne uslove na tržištu BiH. Zbog toga ova ekonomska teorijska postavka u BiH ne vrijedi i kamate su odavno previsoke na zaduživanje, a preniske na štednju. Kamate na depozite bi trebalo da rastu i to značajno, a kamate na većinu kredita da se smanjuju, ali to ne očekujem da će se desiti dok ne vidimo ili stvarnu konkurenciju na bankarskom tržištu ili odluke regulatora kojima bi se direktno ili indirektno banke prisilile na ponašanje u interesu klijenata, a ne samo vlastitog ekstraprofita”, naglasio je Gavran.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da će noseća snaga rasta EU biti potrošnja podstaknuta rastom realnih zarada.

    Rast zarada će biti veći od inflacije

    “Za sljedeću godinu se očekuje da će rast zarada biti veći od inflacije, što će povećati realnu kupovnu moć dohodaka i dovesti do rasta agregatne tražnje. Udruženi rast zaposlenosti i zarada generisaće ekspanziju potrošnje. Sa ovim trendovima i prognozama o stopi inflacije od 1,5% prestanak ekspanzivne  monetarne politike oličene u smanjenju referentnih kamatnih stopa neće imati negativan uticaj na dinamiku rasta”, kaže Mlinarević.

    Kada je u pitanju uticaj ekonomskih kretanja u EU na dinamiku rasta u BiH, Mlinarević smatra da isti treba sagledati kroz ključna dva kanala: izvoz i doznake.

    “Imajući u vidu da se u 2026. godini predviđa rast industrijske proizvodnje u EU, realno je očekivati održavanje postojećeg nivoa ili blagi rast izvoza. Ono što je dugoročno relevantno jeste promjena strukture industrijske proizvodnje gdje počinju prevlast preuzimati tehnološki intenzivne proizvodnje te bi naš dominantno resursno intenzivan izvoz mogao biti na udaru.

    Za vremenski horizont koji pokriva ovu 2026. godinu važno je istaći da EU kroz svoj mehanizam za oporavak planira preko 200 milijardi evra investicija u infrastrukturu i proizvodnju zelene energije.

    Ovaj investicioni ciklus će se pozitivno odraziti i na naš izvoz resursa neophodnih za te investicije. Ako posmatramo kanal doznaka iz inostranstva, možemo zaključiti da će predviđeni rast zaposlenosti i zarada pogodovati rastu doznaka, a samim time i rastu potrošnje u Bosni i Hercegovini. Iz svega navedenog možemo zaključiti da će ovu godinu obilježiti nešto veći rast u odnosu na 2025, ali bez mogućnosti da isti promijeni ekonomsku strukturu i životni standard u odnosu na prethodnu godinu. Bez strukturnih promjena ostaju nam iste ekonomske mete i ista rastojanja od željenog stanja”, istakao je Mlinarević.

  • Hoće li se BiH pridružiti SEPA-i?

    Hoće li se BiH pridružiti SEPA-i?

    Bosna i Hercegovina je prethodnih godina godišnje gubila oko 100 miliona evra samo zbog toga što nije dio SEPA-e, odnosno jedinstvenog područja plaćanja u evrima.

    Ipak, uskoro bi to mogla postati prošlost, a Klix je provjerio šta je neophodno da BiH postane dio te priče.

    Članstvo u SEPA-i će značiti jednakost bh. fizičkih i pravnih lica u domaćem i prekograničnom platnom prometu sa državama koje su već dio SEPA-e.

    Konkretnije, ta jednakost će podrazumijevati smanjenje naknada za dolazne i odlazne novčane transakcije, čime će građani i privrednici ostvariti značajnu uštedu.

    Procjena Svjetske banke je da su te naknade u Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama koje nisu dio SEPA-e šest puta veće nego u zemljama koje su dio SEPA-e.

    Posljednjih godinu dana napravljeni su određeni pomaci, pa postoji velika šansa da BiH uskoro postane članica SEPA-e. BiH, odnosno Centralna banka naše zemlje, već je spremna za aplikaciju, a da bi se to dogodilo u narednih mjesec ili dva dana, potrebno je da entitetski parlamenti usvoje određene izmjene i dopune zakona.

    Reformski paket zakona u Federaciji BiH Vlada je već usvojila, a na sjednici Parlamenta FBiH bi se trebao naći do kraja ovog mjeseca.

    Taj paket obuhvata:

    Zakon o platnim uslugama, Zakon o elektronskom novcu, Zakon o računima za plaćanje, Izmjene i dopune Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga,

    Izmjene i dopune Zakona o bankama, Izmjene i dopune Zakona o mikrokreditnim društvima.

    Ovim setom propisa Federacija BiH postavlja pravni okvir za digitalna plaćanja, jačanje zaštite korisnika finansijskih usluga i dugoročnu stabilnost finansijskog sistema, uz stvaranje ključnih pretpostavki za pristupanje BiH Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA).

    Isto je potrebno usvojiti i u entitetu Republika Srpska, gdje su zakoni poslati u parlamentarnu proceduru i uskoro ih treba razmatrati Narodna skupština Republike Srpske.

    Kada dva entitetska parlamenta usvoje neophodne zakonske izmjene, BiH će aplicirati za članstvo i na taj način olakšati transfer novca i doprinijeti godišnjoj uštedi od 100 miliona evra.

    Ovo je izuzetno važno kako za privredu, tako i za građane kod individualnih transakcija.

    Takođe, treba naglasiti da prijetnja sivom listom Manivala (Moneyval) BiH, zbog nekih drugih zakona i odluka na nivou države, ne znači da će BiH biti uskraćeno članstvo u SEPA-i. To može u određenoj mjeri zakomplikovati proces, ali nas taj status neće diskvalifikovati iz SEPA-e.

    Podsjetimo, da bi BiH izbjegla sivu listu Manivala, potrebno je da u što kraćem periodu usvoji Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine na državnom nivou, zatim da pojača finansijske sankcije u vezi sa pranjem novca, te da usvoji poseban registar vlasnika kompanija u oba entiteta.

    Ukoliko BiH završi na sivoj listi Manivala, to će dodatno usporiti ekonomiju zbog strožih finansijskih kontrola; transakcije će biti usporene, što će se najviše odraziti na bankarski sektor, a u konačnici, država će izgubiti na reputacionom riziku.

  • U januaru otkup mlijeka u Srpskoj pao za 470 tona

    U januaru otkup mlijeka u Srpskoj pao za 470 tona

    Najveća mljekara u Bosni i Hercegovini, “Mlijekoprodukt“ iz Kozarske Dubice, u januaru je od domaćih proizvođača otkupila 470 tona sirovog mlijeka manje, što je osam odsto manje u odnosu na decembar prošle godine.

    Ovo za Fenu kaže predsjednik Udruženja mljekara u Republici Srpskoj Milorad Arsenić, napominjući da su to informacije koje je dobio od “Mlijekoprodukta“.

    “Ono što je indikativno jeste da je na samom početku godine ugašeno 20 malih farmi koje zavise od najveće mljekare u BiH. Zbog viška mlijeka, drugi farmeri su prodali znatan broj krava, mahom proizvođačima u Federaciji BiH”, tvrdi Arsenić.

    On kaže da na sve to domaći proizvođači mlijeka još nisu dobili premije iz budžeta za novembar i decembar.

    “Januar je prošao bez isplate, a to se nije desilo već dugo. U ministarstvu tvrde da će isplata biti kada bude donesen Pravilnik o podsticajima za 2026. godinu, mada ne znamo kakve to veze ima sa ugovorenim isplatama za 2025”, ističe Arsenić.

    On navodi da su mu poznati zahtjevi kolega mljekara iz Federacije BiH koji su takođe suočeni s problemom smanjenog otkupa mlijeka.

    “Oni su zatražili da se zabrani uvoz mlijeka dok se ne uspiju riješiti vlastitih viškova. Međutim, zabrana uvoza povlači i mjere izvoza i nisam siguran da li bi to bilo dobro rješenje”, navodi Arsenić.

    Dodaje da je za sada jedina pozitivna naznaka mogućnost da će jedna mljekara u Gradačcu otvoriti liniju za sušenje mlijeka, ali da ni to nije sigurno, javlja Fena.

    “Definitivno, sektor mljekarstva je u velikim problemima”, zaključuje Arsenić.

    Po zvaničnim podacima Zavoda za statistiku RS, mljekare u RS su od domaćih proizvođača imale trend rasta količina otkupa mlijeka nekoliko godina. Tokom prošle godine otkupljeno je 103.780 tona sirovog mlijeka što je 7,2 posto više nego u 2024. kada je otkupljeno 97.769 tona ili 7,7 posto više nego u godini ranije.

    Nakon što je najveća mljekara u BiH obavijestila domaće proizvođače da će smanjiti količine otkupa mlijeka, ali i smanjiti otkupnu cijenu zbog, kako tvrde, poremećaja na tržištu, domaći mljekari su protestovali. Zahtjeve su adresirali ministarstvu poljoprivrede od kojih su tražili povećanje premije za proizvodnju mlijeka i isplatu po muznom grlu.

    Tražili su povećanje premije sa 0,28 na 0,33 KM litru, a prihvatili su 0,30 KM. Prihvaćen je njihov zahtjev da se isplaćuje 500 KM po muznom grlu koje se trenutno isplaćuje po teletu.

    U “Mlijekoproduktu“ kažu da tržište mlijeka u RS nije izolovano, već da se radi o globalnom problemu.

    “Od naših domaćih proizvođača otkupit ćemo svaki litar mlijeka koji budemo mogli i isplatiti farmere”, navode iz ove mljekare.

    Za sutra je zakazana i posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske o stanju u mljekarstvu. Međutim, kako su najavili poslanici skupštinske većine, ta sjednica neće biti ni održana jer neće podržati dnevni red. Kažu da je dogovor između ministarstva i proizvođača postignut, a informaciju koju su sastavili poslanici opozicije nazivaju tendencioznom.

     

     

  • Agencija za bankarstvo RS “udarila” na mjenjačnice u Republici Srpskoj

    Agencija za bankarstvo RS “udarila” na mjenjačnice u Republici Srpskoj

    Agencija za bankarstvo Republike Srpske uvela je naknadu za nadzor mjenjačnica u Republici Srpskoj koji će iznositi nevjerovatnih 10.000 KM, dok su mjenjačnice ranije plaćale 200 KM takse, sad su dobile i namet koji je veći 50 puta.

    Konkretno, prema novoj odluci koja je 6. februara 2026. objavljena u “Službenom glasniku Republike Srpske”, definisano je da će naknada za nadzor mjenjača biti 10.000 KM.

    Ključ u bravu

    Ovo je za male mjenjače ključ u bravu, poručuju za “Nezavisne novine” ogorčeni i nezadovoljni vlasnici mjenjačnica, koji ističu da je udar na njih zapravo i još veći kada se u obzir uzmu i druge naknade koje su dužni da plaćaju.

    “Naknada za nadzor od 10.000 KM godišnje je ključ u bravu malim mjenjačnicama, prije smo plaćali administrativnu taksu od 200 KM i tako nas je malo bilo u odnosu na Srbiju. Ostaje nam samo da zatvorimo, a mijenjanje da se vrati na ulice kao za vrijeme rata”, kaže jedan od vlasnika mjenjačnica u Republici Srpskoj.

    U ovoj branši posebno su izrevoltirani činjenicom što će naknada za nadzor banaka godišnje biti 35.000 KM, iako banke prometuju stotine miliona KM više nego mjenjačnice.

    Šta je zamislila Agencija?

    Tvrdnje mjenjača o iznosu naknada najlakše je provjeriti uvidom u “Službeni glasnik RS”, a na stranici 21 objavljena je Odluka o davanju saglasnosti na Odluku o jedinstvenoj tarifi po ko kojoj se naplaćuju naknade od mjenjača koji obavljanju mjenjačke poslove za obavljanje poslova Agencije za bankarstvo Republike Srpske (puni naziv odluke).

    Njome se predviđa naknada za nadzor rada mjenjača iz više elemenata.

    Prvo je linearna godišnja naknada za sve mjenjače koja iznosi 10.000 KM, a koju su dužni da uplaćuju u jednakim tromjesečnim ratama. Drugi element je naknada za “druge mjenjače” čije poslovanje spada u nadležnost Agencije i ona iznosi 15.000 KM.

    Nadalje slijedi naknada za obradu zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje mjenjačkih poslova, a za to će zainteresovani morati da plate čak 14.000 KM.

    Mjenjači su dužni da plate i obradu zahtjeva za izdavanje drugih saglasnosti, a to će ih koštati 2.000 KM. Međutim, to nije sve.

    Postoji i treća vrsta naknade koja se tiče obrade zahtjeva i izdavanja dozvola, a ona se zove naknada za izdavanje mišljenja, potvrda i ovjera i drugih sličnih poslova mjenjača, a koji se mogu utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju. Ta naknada košta 2.000 KM.

    “Ovakva odluka samo budi sumnju da je motiv da se unište mali mjenjači da bi neko stavio šapu i na taj sektor”, tvrdi vlasnik mjenjačnice za “Nezavisne novine”.

    Agencija izbjegava odgovore

    Kojim motivima i razlozima su se vodili u Agenciji za bankarstvo RS da donesu ovakvu odluku, iz ove institucije ne žele da odgovore.

    Naime, na pitanja “Nezavisnih” iz kojeg razloga je naknada za obradu zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje mjenjačkih poslova sada 14.000 KM, zbog čega je naknada za nadzor mjenjača 10.000 KM, a banaka koje su daleko veće 35.000 KM, te ko su to “drugi mjenjači” kojima se nadzor naplaćuje 15.000 KM, iz Agencije su vješto izbjegli odgovor.

    Ni na jedno naše pitanje nije odgovoreno direktno.

    “Nadležnosti Agencije za bankarstvo RS, kao samostalnog regulatornog i nadzornog organa finansijskog sistema, utvrđene su Zakonom o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske. U okviru zakonom propisanih ovlaštenja, Agencija izdaje dozvole za rad subjektima nadzora, vrši kontinuirani nadzor nad zakonitošću i stabilnošću njihovog poslovanja te preduzima mjere radi očuvanja sigurnosti i povjerenja u finansijski sistem Republike Srpske”, glasi dio odgovora na naša pitanja.

    Podsjećaju da im je na prijedlog Vlade RS, a na amin iz Narodne skupštine, povjeren nadzor nad radom mjenjačnica, a da je Vlada RS na sjednici održanoj 29. januara 2026. godine na prijedlog Agencije za bankarstvo RS, donijela Odluku o davanju saglasnosti na Odluku o jedinstvenoj tarifi po kojoj se naplaćuju naknade od mjenjača.

    Ni u jednom trenutku nisu pomenuli iznose naknada koje smo im poslali u upitu, već su samo kazali da je navedenim rješenjima uspostavljen jedinstven i proporcionalan sistem naknada, usklađen sa obimom regulatornih i nadzornih aktivnosti Agencije.

    Uz sve to, dostavili su nam “Službeni glasnik RS” broj 9, od 6. februara 2026, kao da ga mi nismo pročitali i na koji smo se direktno pozvali u ovom tekstu, kao i u našem upitu.

    “Objavljeni tekst u ‘Službenom glasniku’ predstavlja jedini relevantan i vjerodostojan izvor podataka o visini naknada, te otklanja svaku nedoumicu u pogledu njihove primjene i obima, a sve u cilju objektivnog i istinitog informisanja vaših čitalaca”, zaključuje se u odgovoru na pitanja “Nezavisnih”.

    Koliko je mjenjača u Srpskoj?

    Još jedno od pitanja na koje iz Agencije nisu odgovorili je i koliko ima mjenjača u Republici Srpskoj, kao i koliko je u 2025. godini, Agencija za bankarstvo RS prihodovala novca po osnovu nadzora mjenjača?