VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ko ima pravo na podsticaje i šta je potrebno za isplatu

    Ko ima pravo na podsticaje i šta je potrebno za isplatu

    Poljoprivrednicima u Republici Srpskoj, ovih dan najvažnije su informacije o isplati podsticaja, premijama i novim javnim pozivima. U toku je obračun za pšenicu i uljarice, a uskoro bi trebalo da budu raspisani i javni pozivi za kapitalne investicije.

    „Većina poljoprivrednika se slaže da bi bez podsticaja većina poljoprivredne proizvodnje bila na granici rentabilnosti i u svakom slučaju Republika odvaja 180 miliona KM za podsticaj i razvoj poljoprivrede“, kazao je Ljubinko Kecman načelnik u Odjeljenju za direktna plaćanja u Agenciji za agrarna plaćanja Republike Srpske.

    Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja u poljoprivredi predviđeno je da pravo na podsticaj na sredstva za sjetvu ozime pšenice, a odnosi se na 2025. godinu, ostvaruju svi oni, koji ispune uslove, a visina premije se kreće od 500 KM po hektaru zasijane površine, pojašnjava Kecman.

    „Mi smo trenutno u fazi obračuna i jedan dio pšenice jeste isplaćen i priznato je oko 24.200 hektara i isplaćeno u prvom krugu. Sada smo trenutno u fazi dodatnih obračuna, gdje se detaljnije vrši i terenska kontrola ali se i putem aplikacije provjerava da li su na tim parcelama bili usjevi s obzirom da je uglavnom završena žetva“, kazao je Kecman.

    Poljoprivrednici su od trenutka sjetve do 15. maja imali priliku da izvrše prijavu u registru proizvodnje poljoprivrednih gazdinstava. Podnosili su se i zahtjevi tokom marta i aprila mjeseca, nakon čega se kreće sa procesom obrade podataka.

    „Mi prilikom obrade zahtjeva za pšenicu i uljarice, odnosno suncokret, soju, uljanu repicu, imamo zemljišni informacioni sistem, koji nam omogućuje da vršimo identifikaciju, mapiranje i kontrolu tog zemljišta“, poručuje Kecman. On je naglasio da sa velikom sigurnošću, satelitski snimak prepoznaje kulture na parcelama te je preko 95 odsto sigurno da je pomenuta parcela bila pod pšenicom.

    „Dakle sve parcele koje su validirane kao takve su isplaćene u prvom krugu. Ukupno je podneseno zahtjeva za 28.200 hektara, mi smo u prvom obračunu isplatili 24.200, ostalo je još nekih 4.000 hektara za dodatnu kontrolu. U te 4.000 hektara imamo 2.500 hektara gdje je satelitski snimak rekao da nema pšenice. Nešto oko 1.500 hektara jeste sporno i tu se trenutno vrše dodatne kontrole što administrativno, što na terenu“, poručuje Kecman.

    Koje uslove moraju ispuniti proizvođači?

    „Na početku godine Pravilnik propisuje da postoje opšti uslovi, odnosno da je upisan u registar poljoprivrednih gazdinstava, da ima aktivan status, a što znači da je izvršilo ažuriranje podataka u registru i da nema dugovanja prema ministarstvu, zatim da je izvršena nadoknada za protivgradnu preventivu i da je izvršena prijava doprinosa u zavisnosti od toga da li su u pitanju komercijalna ili nekomercijalna gazdinstva u pitanju, prijava doprinosa za prethodnu godinu u Poreskoj upravi“, kazao je Kecman.

    Na ovaj način se poljoprivrednicima otvara put kako bi postali aktivni korisnici pomenutih prava i podsticaja.

    „Svaki član i svaka mjera ima detaljno opisanu proceduru. Kod pšenice je bilo dodatno da uz zahtjev dostave račun o nabavci deklarisanog odnosno sertifikovanog sjemena i to je bilo dovoljno za početak obrade“, kazao je Kecman. Do sredine avgusta se očekuje završavanje i drugog obračuna, a dinamika isplate ide planiranom dinamikom.

    „15. maja su isplaćene sve obaveze za 2025. i od budžeta 2026. isplaćeno je 40 miliona sredstava, najveći dio za premiju na mlijeko, a dobar dio na pšenicu kao jednu od većih mjera. Mi očekujemo da bi za pšenicu trebalo izdvojiti oko 13 miliona. Dinamika isplate premija za mlijeko ide oko 20. u mjesecu kontinuirano. Proizvodnja mlijeka je mala težak period i još uvijek je tako, ministarstvo, odnosno Republika izdvaja 30 feninga po litru otkupljenog mlijeka kravljeg i do 80 feninga za kozje i ovčije mlijeko. Desili su se neki poremećaji u nekom okruženju i širem tržištu i mi se ne možemo vezati za to, mi smo malo tržište. S obzirom da je bilo smanjenja cijene otkupa i čak i određivanja kvota za otkup, proizvođači mlijeka jesu u teškoj situaciji, ali mislim da će uskoro proći“, rekao je Kecman, piše ATV.

    Za koje vrste ulaganja su konkurisali poljoprivrednici?

    Riječ je uglavnom o kapitalnim investicijama. Najveće interesovanje je za traktore, priključke, oprema u stočarstvu i kapitalne investicije u prehrambenoj industriji.

    Interesovanje je veliko, kako kaže Kecman, oko 70 miliona KM je rezervisano za nabavku i ulaganje u kapitalne investicije.

    „Tu se povrat sredstava vrši u iznosu od 40% za komercijalna i 20% za nekomercijalna i imamo pozitivnu diskriminaciju za žene i mlade do 40 godina, ako su oni nosioci gazdinstava dobijaju dodatnih 5-10% i svake godine se raspisuje ovaj javni poziv kako bi se izbjegla neizvjesnost da znaju korisnici šta ih očekuje i da mogu ići u realizaciju“, rekao je Kecman.

    Najčešće greške tokom prijave

    Greške koje se ponavljaju se svakako odnose na administrativne prepreke, odnosno zahtjeve gdje su dužno da vrše redovno ažuriranje podataka, doprinose, protivgradna preventiva, da regulišu svoja dugovanja.

    „Prva mjera koja u proljeće kreće je obračun regresiranog dizela, gdje imamo preko 15.000 korisnika regresiranog dizela, 17.000.000 litara je odobreno i sve je u fazi realizacije do sredine oktobra i tada se te baze podataka pročiste i svi koji ne dobiju regres za dizel gorivo oni isprave greške, mada bude sitnih grešaka, ali tu je i žalbeni rok i uvijek se ide u korist korisnika“, rekao je Kecman.

    Uredna dokumentacija

    „Pravilnikom su korisnici obavezni da tri godine čuvaju dokumentaciju radi inspekcijskog pregleda, ali kako bi vodili i evidenciju zbog samih sebe, šta su radili tokom prethodnog perioda“, rekao je Kecman.

  • Sve više radnika bira slobodne dane umjesto veće plate

    Sve više radnika bira slobodne dane umjesto veće plate

    Sve veći broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini spreman je da dio očekivanog povećanja plate zamijeni dodatnim slobodnim danima, pokazuje najnovije istraživanje koje je sprovela Alma Career grupacija. Ovaj trend, tvrde poslodavci, sve više utiče i na način na koji kompanije kreiraju uslove rada.

    Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić kaže za BL portal da slobodno vrijeme postaje jedna od najvažnijih pogodnosti koje radnici uzimaju u obzir prilikom izbora ili promjene zaposlenja.

    „Ne postoji jedinstveno pravilo jer svaki radnik ima drugačije prioritete. Nekome je važnija veća plata, dok drugi više cijene mogućnost da imaju duži godišnji odmor ili dodatne slobodne dane. Posebno kod radnika koji su plaćeni po dnevnici postoji prostor da se kroz slobodne dane pronađe rješenje koje njima više odgovara. Jasno je da je sve više onih kojima je vrijeme postalo vrijednije od dodatnog novca“, istakao je Trivić.

    Prema njegovim riječima, upravo zbog promijenjenih očekivanja zaposlenih brojni poslodavci odlučuju da, uz rast primanja, postepeno povećavaju i broj dana godišnjeg odmora.

    „U našim kompanijama osnovni godišnji odmor traje 23 dana, dok zaposleni sa dužim radnim stažom imaju 25 ili čak 30 dana. Svaka firma odlučuje u skladu sa svojim mogućnostima, ali mnogi su već krenuli tim putem. I mi smo procijenili da je korisnije zaposlenima omogućiti dodatni slobodan dan nego sav raspoloživ novac usmjeriti isključivo na povećanje plata, pa se te dvije mjere sprovode istovremeno“, rekao je Trivić.

    On smatra da poslodavci više nemaju mnogo prostora za odlaganje ovakvih promjena, jer ih tržište rada primorava da ponude bolje uslove ukoliko žele da zadrže kvalitetne radnike.

    „Povećanje broja dana odmora danas je gotovo neizbježno. Naravno da svaka takva odluka nosi dodatne troškove, ali kompanije povećavaju onoliko koliko mogu. Mi smo posljednjih godina svake godine dodavali po jedan dan godišnjeg odmora, uz rast plata. Često smo birali da povećanje zarade bude nešto manje, a da zaposleni dobiju još jedan slobodan dan. To jeste finansijsko opterećenje, ali vjerujem da dugoročno donosi zadovoljstvo radnika i bolje rezultate“, naglasio je Trivić.

    Podaci istraživanja pokazuju da zaposleni u BiH trenutno u prosjeku koriste 21,6 dana godišnjeg odmora, dok bi idealnim smatrali gotovo 30 dana, odnosno prosječno 29,6 dana.

    Istovremeno, čak 58 odsto ispitanika smatra da raspolaže sa premalo slobodnog vremena, dok je svaki četvrti zaposleni spreman da se odrekne dijela buduće povišice plate ukoliko bi zauzvrat dobio više dana odmora. Ovakvi rezultati potvrđuju da ravnoteža između poslovnog i privatnog života postaje jedan od ključnih faktora na savremenom tržištu rada.

  • Izvoz piletine hvata zamah, živinari iz BiH saniraju posljedice zabrane

    Izvoz piletine hvata zamah, živinari iz BiH saniraju posljedice zabrane

    Iako su velike količine piletine ostale neprodate tokom četvoromjesečne zabrane izvoza ovog mesa iz BiH, domaći živinari su u prethodnih mjesec dana počeli izvoziti na strana tržišta, te se sve vraća u normalan tok.

    Krenuo izvoz, dio piletine zamrznut

    To potvrđuje za “Nezavisne novine” Velibor Popović, predsjedavajući Koordinacionog odbora živinara BiH, koji kaže da od 1. jula, kad je krenuo izvoz, sve ide uobičajenim ritmom, te su trenutno na planskim količinima koje izvoze.

    “No, što se tiče ranijeg perioda, samo naša kompanija (Perutnina Ptuj) je imala oko 1.800 tona neizvezenog pilećeg mesa. Morali smo raditi korekcije, jer je sva roba ostala na tržištu BiH, te je prodavana po nižim cijenama, a dobar dio toga je još uvijek zamrznut”, kaže Popović i dodaje da čuvanje piletine izađe više desetina hiljada KM na mjesečnom nivou.

    Ipak, kako kaže, bitno je da su izašli iz svega toga.

    “Mi najviše izvozimo u Sloveniju, Hrvatsku, Kosovo, te ponešto u Austriji, preko Slovenije”, pojašnjava Popović.

    Izvoz iz BiH za pola godine 11 miliona KM

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), Bosna i Hercegovina je za šest mjeseci ove godine izvezla 2.363.837 kilograma piletine u vrijednosti od 11.996.348 KM.

    U istom periodu prošle godine izvezeno je 7.692.514 kilograma piletine, čija je vrijednost iznosila 36.487.428 KM, što predstavlja znatan pad izvoza i po količini i po vrijednosti.

    “Najviše piletine ove godine izvezeno je u Crnu Goru – 1.501.825,37 kilograma, u vrijednosti od 8.847.691 KM. Slijedi Slovenija sa 306.349 kilograma, čija je vrijednost iznosila 1.543.889 KM, te Hrvatska sa 283.753,01 kilogramom vrijednim 1.156.709 KM”, navode.

    U Srbiju je izvezeno 246.437 kilograma piletine u vrijednosti od 259.038 KM.

    Piletina u BiH stiže iz 12 zemalja

    Kada je riječ o uvozu, BiH je u prvih šest mjeseci ove godine uvezla 5.290.502,28 kilograma piletine, čija je ukupna vrijednost iznosila 18.980.077,32 KM, dok je u istom periodu lani uvezeno 13.947.039,38 kilograma, vrijednih 53.085.449,01 KM.

    Najviše piletine, prema podacima UIO BiH, uvezeno je iz Srbije, Turske, Hrvatske, Slovenije, Švedske, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Poljske, Italije, Danske, Rumunije i Belgije.

    Izvoz ponovo počeo 30. juna

    U februaru je na području opštine Petrovo potvrđena pojava ptičjeg gripa, zbog čega je BiH privremeno zabranjen izvoz pilećeg mesa u zemlje Evropske unije.

    Izvoz pilećeg mesa iz BiH u zemlje Evropske unije ponovo je uspostavljen 30. juna, čime je okončana četvoromjesečna zabrana koja je bila uvedena zbog pojave ptičjeg gripa.

    Kako je ranije kazao Negoslav Lukić, pomoćnik ministra za veterinarstvo Republike Srpske, zabrana je trajala četiri mjeseca, a njeno ukidanje i nastavak izvoza je od velikog značaja za domaće proizvođače.

    Ponovno otvaranje tržišta Evropske unije omogućilo je domaćim proizvođačima nastavak plasmana pilećeg mesa na jedno od njihovih najznačajnijih izvoznih tržišta, što bi trebalo da doprinese stabilizaciji poslovanja i jačanju konkurentnosti bh. živinarskog sektora.

  • Nezaposlenost u Srpskoj u junu smanjena, u FBiH povećana

    Nezaposlenost u Srpskoj u junu smanjena, u FBiH povećana

    Nezaposlenost u Republici Srpskoj smanjila se u junu za 335 lica u odnosu na maj, u Brčko distriktu za 31 osobu, dok se povećala u FBiH za 531 lice, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

    Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH na kraju juna bilo je 305.500 lica i u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba veći je za 165, a manji za 11.427 lica u odnosu na isti mjesec 2025. godine.

    Na evidencijama u junu bilo je najviše kvalifikovanih radnika – 96.063 ili 31,44 odsto od ukupnog broja, slijede nekvalifikovane osobe, njih 88.358 ili 28,92 odsto, te lica sa srednjom stručnom spremom 87.817 ili 28,75 odsto.

    Posao je tražilo i 24.411 lica sa visokom stručnom spremom ili 7,99 odsto od ukupnog broja, 4.510 ili 1,48 odsto ih je sa višom stručnom spremom, 3.819 ili 1,25 odsto je sa nižom stručnom spremom, a 522 ili 0,17 odsto su visokokvalifikovani radnici.

    Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba u junu, novoprijavljenih osoba koja traže posao bilo je 13.332.

    U junu je brisano 13.215 lica sa evidencija službi zapošljavanja, od kojih ih je 7.198 zaposleno.

    Istovremeno je za 7.626 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 3.208 novih radnika.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj zaposlenih u maju u BiH je iznosio 852.563, odnosno za 0,1 odsto više nego u prethodnog mjeseca.

  • BiH na korak od SEPA sistema

    BiH na korak od SEPA sistema

    Novac iz inostranstva uskoro bi mogao stizati brže i uz mnogo manje bankarskih provizija. Posljednja prepreka za ulazak BiH u evropski platni, tzv. SEPA sistem uklonjena je nakon što su u oba entiteta usvojeni neophodni finansijski zakoni.

    Sada je na potezu Centralna banka BiH, koja treba da podnese aplikaciju, odnosno zahtjev za članstvo. Dokument je kažu i završnoj fazi. Nakon objave u Službenom glasniku, aplikacija će biti proslijeđena Evropskom platnom savjetu. Optimistično, prijem za članstvo očekuju već u novembru.

    “Optimistični scenario i najranije mogući je novembarr ove godine za prijem BiH u SEPA području. Nakon toga slijedi prijem jedne po jedne banke i to je moguće najranije od maja naredne godine. Između prijema do toga da jedna po jedna banka ispuni sve uslove prijema je šest mjeseci, znači maj naredne godine je prvi termin kada možemo očekivati da krenu prve transakcije u SEPA području iz BiH”, objasnio je rukovodilac Službe za informatičku podršku Odjeljenja za platne sisteme CBBiH Saša Lemez.

    Pristup SEPA sistemu značio bi da će međunarodne uplate u evrima funkcionisati identično kao domaće. Građani bi za prijem novca iz inostranstva plaćali manje naknade, novac bi stizao brže. Koristi bi imali i privrednici koji posluju sa evropskim partnerima. Posebno bi to značilo dijaspori koja svake godine u BiH šalje milijarde maraka.

    “Ukoliko uplatite ovog trenutka preko određenih aplikacija na vašem telefonu ili računaru, onaj kome šalje će imati trenutno taj novac na svom računu. To opet za privredne subjekte znači ukoliko očekujete novac,jer imate vi neka druga plaćanja, izvezli ste robu, očekujete uplatu. Imate potrebu da taj novac upotrijebite -za privredu i za njenu likvidnost, taj ulazak će jako značiti”, istakao je izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske ,,SWOT” Saša Grabovac.

    Sve banke imaju mogućnost da učestvuju u SEPA sistemu. Iz informacija kojima raspolažu u Udruženju banaka BiH kažu da će banke vrlo rado uzeti učešće. Nakon što BiH dobije odobrenje, slijedi infrastrukturna priprema svake pojedinačne banke.

    “Na strani klijenta kompleksnost danas znači vrijeme izvršenja transakcija, dakle međunarodne transakcije se izvršavaju u roku dva, tri, pet dana i više dana . U SEPA sistemu koji će biti značajno jednostavniji to će biti od nekoliko minuta do jednog dana. Ta jednostavnost i brzina izvršenja transakcija očekivano će donijeti povećan obim transakcija . A samim tim i nešto niže troškove na strani klijenta i pojedinačnih transakcija”, kazao je zamjenik direktora Udruženja banaka BiH Milan Kajtez.

    BiH više od 80 odsto svoje spoljnotrgovinske razmjene vrši sa zemljama koje su već u SEPA sistemu. Dijaspora koja doznakama generiše prihode od tri milijarde KM godišnje, živi u zemljama koje su dio SEPA sistema. Zato se očekuje da će pristupanje donijeti jednostavniji i jeftiniji platni promet, kako građanima koji primaju novac iz inostranstva, tako i domaćim kompanijama koje posluju sa evropskim tržištem.

  • Proizvođači čipova izgubili više od bilion dolara vrijednosti

    Proizvođači čipova izgubili više od bilion dolara vrijednosti

    Sektor proizvodnje poluprovodnika širom svijeta pretrpio je značajan pad vrijednosti akcija, pri čemu je za svega nekoliko dana izbrisano više od bilion dolara tržišne kapitalizacije kompanija.

    Do pada je došlo nakon što rekordni poslovni rezultati južnokorejskog proizvođača memorijskih čipova SK Hynix nisu uspjeli da umire investitore zabrinute za održivost višegodišnjeg buma vještačke inteligencije, prenosi CNBC.

    Najveći pritisak pretrpjele su akcije kompanija SK Hynix, Samsung Electronics i japanske investicione grupe SoftBank, dok su pad vrijednosti zabilježili i brojni proizvođači čipova iz Sjedinjenih Američkih Država i Azije.

    Rasprodaja akcija uslijedila je nakon što je SK Hynix objavio rekordnu kvartalnu dobit, ali su ostvareni prihodi i operativni rezultat ipak ostali ispod visokih očekivanja analitičara.

    Investitore dodatno zabrinjavaju sve izraženiji strahovi da bi višegodišnji talas ulaganja u infrastrukturu za vještačku inteligenciju mogao usporiti, kao i mogućnost da povećanje proizvodnih kapaciteta najvećih proizvođača memorijskih čipova dovede do prezasićenosti tržišta u narednim godinama.

    Pritisak na tehnološki sektor dodatno je pojačan iščekivanjem odluke američkih Federalnih rezervi o kamatnim stopama, dok investitori istovremeno procjenjuju da li će najveće tehnološke kompanije nastaviti da izdvajaju ogromna sredstva za razvoj i primjenu vještačke inteligencije.

    Uprkos snažnoj korekciji cijena akcija, analitičari ocjenjuju da dugoročne perspektive tržišta memorijskih čipova ostaju pozitivne zahvaljujući kontinuiranom rastu potražnje za naprednim sistemima vještačke inteligencije. Ipak, upozoravaju da će nestabilnost na tržištu vjerovatno ostati izražena i u narednom periodu.

  • Vlada Srpske priprema investicioni ciklus od preko sedam milijardi KM uz podršku stranih partnera

    Vlada Srpske priprema investicioni ciklus od preko sedam milijardi KM uz podršku stranih partnera

    Republika Srpska sve više privlači pažnju stranih investitora, a nadležne institucije vode intenzivne razgovore sa međunarodnim kompanijama zainteresovanim za ulaganja. Takvo interesovanje potvrđuje da se Srpska i dalje smatra poželjnom destinacijom za kapital, uprkos izazovima na svjetskom tržištu.

    Pred Vladom Republike Srpske nalazi se novi investicioni ciklus vrijedan više od sedam milijardi maraka. Planirano je da najveći dio sredstava bude usmjeren u razvoj saobraćajne i komunalne infrastrukture, energetske projekte, gasifikaciju, kao i jačanje lokalnih zajednica. Istovremeno, najavljen je dolazak investitora iz Sjedinjenih Američkih Država, ali i predstavnika ugledne jevrejske finansijske institucije koji žele da razmotre mogućnosti saradnje.

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović istakla je da se već radi na pripremi konkretnih projekata za razgovore sa predstavnicima jevrejske banke.

    – Ozbiljna delegacija dolazi u septembru. Dostavili smo im projekte kako bi ih analizirali, nakon čega planiramo potpisivanje protokola koji će definisati pravce buduće saradnje. Vjerujem da će ta institucija u narednim godinama postati jedan od naših važnijih partnera – rekla je Vidovićeva.

    Da interesovanje stranog kapitala nije slučajno, pokazuju i podaci o broju novoosnovanih preduzeća sa stranim vlasništvom. Tokom 2022. godine registrovana su 292 takva privredna društva, godinu kasnije 298, u 2024. godini 270, dok ih je tokom 2025. osnovano 278.

    Iz Ministarstva privrede Republike Srpske navode da su unapređenje poslovnog ambijenta i izmjene propisa doprinijeli većem povjerenju investitora.

    – Liberalizacija regulatornog okvira, zajedno sa konkurentnom poreskom politikom, povoljnim troškovima poslovanja, pristupom tržištima i izvoznim mogućnostima, stvorila je uslove za veći priliv stranih investicija. Najbolje rezultate daju kombinovane mjere podrške privredi koje obuhvataju više oblasti – saopšteno je iz Ministarstva.

    Premijer Republike Srpske Savo Minić najavio je da je pripremljen novi razvojni projekat koji će razmatrati naredni saziv Vlade, a koji će biti usmjeren na dodatna ulaganja u privredu i zdravstveni sektor.

    Govoreći o ekonomskim reformama, Minić je naglasio da je neophodno sprovesti dublje strukturalne promjene, podsjećajući da posljedice ranijih procesa privatizacije i danas opterećuju privredu.

    – Svjesni smo da bez ozbiljnih reformi nema dugoročnog razvoja. Mnoge firme koje su nekada privatizovane danas ne rade i ostale su zatvorene, a obaveze prema radnicima nisu ispunjene. Zbog toga moramo tražiti nova rješenja koja će donijeti održiv razvoj – rekao je Minić.

    Ekonomista Saša Grabovac smatra da je prije pokretanja novih investicionih projekata potrebno detaljno analizirati efekte dosadašnjih ulaganja kako bi buduće mjere bile što efikasnije.

    Prema njegovim riječima, Vlada Republike Srpske već radi na tome kroz posebno formirano savjetodavno tijelo kojim predsjedava premijer Savo Minić.

    – U proces su uključeni privrednici, predstavnici institucija i stručna javnost. Cilj je da se prikupljeni prijedlozi pretoče u konkretne i ostvarive planove sa jasno definisanim rokovima i nosiocima aktivnosti, kako sve ne bi ostalo samo na dobrim namjerama – istakao je Grabovac.

    Stručnjaci podsjećaju da se kretanje stranih direktnih investicija mora posmatrati u kontekstu globalnih ekonomskih prilika, koje karakterišu geopolitičke napetosti, promjene u međunarodnoj trgovini i reorganizacija lanaca snabdijevanja. Istovremeno, sve izraženiji trend približavanja proizvodnje evropskim tržištima otvara dodatne razvojne mogućnosti za Republiku Srpsku, koja nastoji da iskoristi takve okolnosti za privlačenje novih investicija.

  • Nekada najisplativija investicija, danas prazni lokali: Tržište nekretnina mijenja pravila

    Nekada najisplativija investicija, danas prazni lokali: Tržište nekretnina mijenja pravila

    Tržište nekretnina u Republici Srpskoj i dalje bilježi snažan rast, ali se iza visokih cijena stanova kriju potpuno drugačiji trendovi kada je riječ o drugim vrstama objekata. Dok kvadrat stambenog prostora dostiže rekordne iznose, poslovni prostori sve teže pronalaze kupce i zakupce, pa su u pojedinim slučajevima postali jeftiniji od stanova.

    Prema riječima agenta za nekretnine Dragana Milanovića, nije tačno da rast cijena pogađa cijelo tržište podjednako.

    – Stanovi i pojedine vrste nekretnina jesu poskupjeli, ali poslovni prostori nisu. Razlog je jednostavan – nedostatak privredne aktivnosti. Investitori danas grade prvenstveno zbog prodaje stanova, dok regulacioni planovi uglavnom predviđaju da se u prizemljima novih zgrada nalaze poslovni prostori. Zbog toga je njihova ponuda postala mnogo veća od potražnje – kaže Milanović.

    Kako navodi, u pojedinim dijelovima grada gotovo je nemoguće pronaći slobodan stan, dok istovremeno desetine poslovnih prostora ostaju prazne.

    – Danas smo došli do paradoksa da je poslovni prostor jeftiniji od stana. Prije desetak ili petnaest godina situacija je bila potpuno drugačija. Tada ih je bilo znatno manje na tržištu, pa su dostizali osjetno više cijene od stambenih kvadrata – ističe on.

    Promjene cijena uticale su i na navike kupaca. Sve više građana odustaje od kupovine stana u urbanim zonama i okreće se izgradnji porodičnih kuća u prigradskim naseljima.

    Milanović kaže da je u posljednje četiri do pet godina primjetan značajan rast interesovanja za kuće na periferiji, prije svega zbog velikih razlika u cijeni.

    – Onaj ko želi da riješi stambeno pitanje i kupi stan od 60 ili 70 kvadrata u gradu danas mora izdvojiti i više od 300.000 KM. S druge strane, za oko 200.000 KM moguće je izgraditi porodičnu kuću u naseljima poput Šargovca, Dragočaja ili Drakulića, zbog čega se sve više ljudi odlučuje upravo za tu opciju – zaključuje Milanović.

  • BiH korak bliže jeftinijim prekograničnim novčanim transferima

    BiH korak bliže jeftinijim prekograničnim novčanim transferima

    Bosna i Hercegovina je korak bliže uvođenju jeftinijih prekograničnih novčanih transfera za građane i poslovne subjekte, poručio je šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH, Luiđi Soreka.

    Nakon što su Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojili potrebne zakonske propise, Centralna banka BiH može podnijeti zahtjev Evropskoj komisiji za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA).

    – Ovo je konkretan korak naprijed u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine – naveo je Soreka u objavi na društvenoj mreži X.

    Pristupanje SEPA omogućilo bi smanjenje troškova prekograničnih novčanih transfera između BiH, zemalja Evropske unije i drugih članica tog sistema.

    Predstavnički dom Parlamenta FBiH na jučerašnjoj sjednici je usvojio usaglašene tekstove Zakona o platnim uslugama, Zakona o elektronskom novcu i Zakona o računima za plaćanje.

    NSRS je Zakon o platnim uslugama usvojila 9. jula ove godine.

    SEPA omogućava da se plaćanja u evrima između zemalja članica obavljaju brže, jednostavnije i uz znatno niže naknade nego putem postojećih međunarodnih platnih sistema, što je posebno važno za građane koji primaju novac iz inostranstva, kompanije koje posluju s partnerima u Evropskoj uniji, ali i za dijasporu.

  • Varta proglasila stečaj

    Varta proglasila stečaj

    Njemački proizvođač baterija Varta proglasio je stečaj i u svakom slučaju želi da smanji svoju preširoku paletu proizvoda. Međutim, veliko je pitanje da li će ostati i za projekte budućnosti.

    Malo koji brend baterija toliko je poznat kao Varta. Bilo da je riječ o uređajima, lampama, igračkama ili automobilima, plavo-žute baterije iz Elvangena (Ellwangen) već decenijama nalaze se u milionima domaćinstava širom svijeta.

    Važni povjerioci žele da izdvoje poslovanje sa poznatim kućnim baterijama iz koncerna, navedeno je u saopštenju. Razlog je teška finansijska situacija kompanije. Preostala dva poslovna područja zbog toga bi mogla završiti u stečaju, javlja Deutsche Welle.

    Varta u stečaju nakon višegodišnje finansijske krize

    Prema sopstvenim podacima, kompanija zapošljava oko 3.260 ljudi, od kojih mnogi rade u Elvangenu. Posljednji objavljeni podaci iz 2024. godine pokazuju da je Varta tada uz prihod veći od 790 miliona evra ostvarila gubitak od oko 64,5 miliona evra. Osim poznatih kućnih baterija, kompanija proizvodi mikrobaterije, na primjer za slušne aparate, kao i sisteme za skladištenje energije za domaćinstva i industriju.

    Fabrika u bavarskom Nerdlingenu (Nördlingen), koja zapošljava oko 350 radnika, trebalo bi da bude zatvorena već ove jeseni. Kako je objavljeno u maju, Appl) je odustao kao najvažniji kupac za taj pogon. Novi veliki kupci nisu pronađeni. Varta tamo do novembra još proizvodi dugmaste baterije za bežične slušalice američkog koncerna, ali će se one ubuduće najvjerovatnije nabavljati iz Azije.

    Zašto je Varta završila u stečaju

    Glavni uzroci nove krize su znatno pogoršani tržišni uslovi, slabija potražnja, nepovoljni kursni efekti, kao i nedavna odluka tog ključnog kupca da prekine saradnju, saopštila je Varta.

    Prema podacima kompanije, zahtjev za pokretanje postupka ne odnosi se samo na Varta AG kao matičnu kompaniju sa sjedištem u Elvangenu, već i na operativne jedinice Varta Microbattery GmbH, Varta Micro Production GmbH i Varta Storage GmbH.

    Najvažniji povjerioci, među kojima su Deutsche Bank i investicioni fondovi RBC BlueBay, Blantyre i Whitebox, u međuvremenu više ne vide održivo cjelovito rješenje. Kako je postalo poznato ove sedmice, žele da izdvoje poslovanje sa kućnim baterijama i za njega uspostave novu vlasničku strukturu.

    Od pionira baterija do finansijske krize

    Počeci Varte, čije je ime sastavljeno od početnih slova izraza Vertrieb, Aufladung, Reparatur transportabler Akkumulatoren (prodaja, punjenje i popravka prenosivih akumulatora), sežu u 1887. godinu. Još je istraživač Fridtjof Nansen na svojoj polarnoj ekspediciji koristio Vartine baterije.

    Međutim, ovaj proizvođač ima i svoju veoma mračnu prošlost.

    Mračna istorija kompanije tokom nacističke Njemačke

    Početkom dvadesetih godina prošlog vijeka, u “neprijateljskom“ preuzimanju akcija kompanije koja se tada još zvala AFA (Accumulatoren-Fabrik Aktiengesellschaft), vlasnik postaje Ginter Kvant (Günther Quandt). Ta porodica, danas najpoznatija kao vlasnik BMW-a, zapravo je počela u tekstilnoj industriji, ali je svoje ogromno bogatstvo dobrim dijelom stekla u vrijeme nacističke Njemačke. Svakako je pomoglo i to što je prva supruga Kvanta, Magda, kasnije postala supruga Jozefa Gebelsa (Joseph Goebbels).

    U AFA i pod upravu Kvanta tako su dolazile praktično sve modernije fabrike akumulatora u osvojenim zemljama Evrope, jer je vojsci bilo potrebno mnoštvo akumulatora – ne samo za flotu podmornica koju je opremala još u Prvom svjetskom ratu. Međutim, u tim fabrikama masovno su radili logoraši i zarobljenici koji su morali da rukuju kiselinama, olovom i opasnim materijama praktično bez ikakve zaštite.

    Uprkos tome, Ginter Kvant je poslije rata u procesu denacifikacije prošao prilično bezbolno, iako je poslovanje preuzeo njegov sin Herbert Kvant. Tek 2000. godine porodica je počela da prodaje svoje akcije, jer je postalo očigledno da su potrebna velika ulaganja. Varta je već devedesetih godina zapala u krizu, bila podijeljena i postepeno rasprodata.

    Kako je Varta od brzog rasta stigla do velikih dugova

    Austrijanac Mihael Tojner ušao je u kompaniju 2007. godine. Kupio je odjeljenje za mikrobaterije i deset godina kasnije izveo ga na berzu. Činilo se da je Tojner pogodio pravi trenutak – izlazak na berzu smatrao se uspješnim. Razvoj je prije svega podstakla naglo rastuća potražnja za punjivim litijum-jonskim baterijama, na primjer za bežične slušalice i satove.

    Godine 2019. Varta je ponovo kupila i odjeljenje za kućne baterije. Za samo nekoliko godina koncern je gotovo učetvorostručio prihode. Kako bi proširio proizvodnju, uloženi su milioni evra, ali su pri tome preuzeti i novi dugovi. U tom periodu kompanija je ušla i u razvoj baterijskih ćelija za električne automobile.

    Prve pukotine pojavile su se 2022. godine. Pokazalo se da je Varta postala previše zavisna od jednog od svojih glavnih kupaca – Appla. Nakon toga usporio se i svjetski privredni rast, osjetila se inflacija, što je bio dodatni udarac tržištu potrošačke elektronike. Potražnja za malim baterijama oslabila je. Varti su dodatne probleme stvarali konkurencija sa Dalekog istoka i poteškoće u lancima snabdijevanja.

    Povrh toga, Vartina baterija za električne automobile ostala je proizvod namijenjen samo jednom manjem segmentu. Predviđena je za hibridna vozila i može da skladišti relativno malu količinu električne energije. Skladišti energiju nastalu tokom vožnje, na primjer pri kočenju. Tom energijom pokreće se elektromotor koji pomaže motoru sa unutrašnjim sagorijevanjem. Uprava Varte više puta je tvrdila da postoji mnogo zainteresovanih kupaca, ali je jedini poznati kupac tada bio Porsche.

    Operativne poteškoće, visoki dugovi i ogromni gubici dodatno su pogoršali situaciju, pa je Varta sve dublje tonula u krizu. Zaposleni su prvo završili na skraćenom radnom vremenu, a kasnije su ukinute stotine radnih mjesta. Predstavnici radnika i akcionara za loše stanje prvenstveno krive greške menadžmenta.

    I Tojner, koji je predsjednik Nadzornog odbora Varte, nedavno je u razgovoru za Frankfurter Allgemeine Zeitung priznao: “Postavili smo ciljeve previsoko. Pokrenuli smo različite projekte, mnogo ulagali i proširili proizvodnju.“

    Prema njegovim riječima, previše novca uloženo je previše olako.

    Ima li Varta budućnost?

    Prema ocijeni poznavalaca industrije, Varta i dalje ima potencijal. Kompanija, između ostalog, radi na natrijum-jonskim baterijama koje se smatraju tehnologijom budućnosti. Na toj osnovi mogli bi da se razviju veliki i održiviji sistemi za skladištenje energije u Evropi.

    Međutim, upravo ta budućnost zahtijeva novac. Prema podacima povjerilaca, Varti je kratkoročno potrebno nekoliko desetina miliona evra kako bi održala redovno poslovanje. Uz to dolaze i velika ulaganja koja će biti potrebna tokom narednih godina, javlja Deutsche Welle, prenosi Fena.