VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Gas u Evropi prvi put skuplji od 450 dolara za hiljadu kubika

    Gas u Evropi prvi put skuplji od 450 dolara za hiljadu kubika

    Berzanske cijene gasa u Evropi prvi put od juna premašile su 450 dolara za hiljadu kubnih metara, proizlazi iz podataka sa trgovanja.

    Naime, jutros je cijena gasa iznosila 411,8 dolara da bi nešto prije zatvaranja cijena skočila do rekordnih 450,5 dolara, što je za 13,1 odsto skuplje nego prethodnog dana.

    Kako se navodi, posljednji put su cijene gasa na berzi premašile nivo od 450 dolara 23. juna 2025. godine.

    Prosječna cijena gasnih fjučersa prošle godine neznatno je premašila 420 dolara, što je gotovo devet odsto više nego godinu ranije.

    Najviše vrijednosti cijene gasa zabilježene su 2021–2022. godine, tako stabilno visoki nivoi nisu viđeni od 1996, odnosno tokom cjelokupne istorije funkcionisanja gasnih habova u Evropi.

    Istorijski rekord od 3.892 dolara zabilježen je početkom proljeća 2022. godine.

  • Centralna banka: Vrijednost platnih transakcija u BPRV-u i žiro kliring 197,28 milijardi KM

    Centralna banka: Vrijednost platnih transakcija u BPRV-u i žiro kliring 197,28 milijardi KM

    Ukupan broj platnih transakcija izvršenih preko bruto poravnanja u realnom vremenu i žiro kliring sistema Centralne banke BiH u toku prošle godine iznosio je oko 55,76 miliona, dok je ukupna vrijednost bila 197,28 milijardi KM.

    Prema podacima Centralne banke, ukupan broj transakcija povećana je za 4,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je ukupna vrijednost transakcija povećana za 7,8 odsto.

    Od ukupnog broja transakcija, oko 1,8 milion ih se odnosi na one izvršene preko BPRV, a njihova vrijednost je oko 169,25 milijardi KM, dok je vrijednost žiro kliring transakcija iznosila oko 28,03 milijarde KM, a bilo je 53,9 miliona transakcija.

    Broj transakcija u sistemu BPRV u 2025. povećan je za 9,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost transakcija povećana za 7,7 odsto.

    Broj transakcija u žiro kliring sistemu je lani povećan za 4,3 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok je vrijednost transakcija veća za 8,2 odsto.

    Iz Centralne banke navode da pet banaka sa najvećim učešćem u broju transakcija u BPRV i žiro kliring sistemu učestvuje sa 55,95 odsto u ukupnom broju BPRV i žiro kliring transakcija.

    Pet banaka sa najvećim učešćem u vrijednosti transakcija u BPRV i žiro kliring sistemu učestvuje sa 51,21 odsto u ukupnoj vrijednosti BPRV i žiro kliring transakcija.

  • Stvarni troškovi u BiH daleko iznad prosječne plate

    Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za oktobar 2025. iznosila je 1.632 KM, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, dok minimalna plata, prema odluci Vlade FBiH, iznosi 1.000 KM.

    Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom iznosi 49,25 odsto, dok je minimalnom platom pokriveno svega 30,17 odsto ukupnih troškova.

    Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe uzeti su u obzir minimalni troškovi života četvoročlane porodice, koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih je jedno srednjoškolskog, a drugo osnovnoškolskog uzrasta.

    Strukturu sindikalne potrošačke korpe čine sljedeće kategorije: prehrana sa 43,19 odsto ukupnih troškova, stanovanje i komunalne usluge sa 14,97 odsto, higijena i održavanje zdravlja sa 9,25 odsto, obrazovanje i kultura sa 10,86 odsto, odjeća i obuća sa 10,86 odsto, prijevoz sa 4,83 odsto, te održavanje domaćinstva sa 6,04 odsto.

    U kategoriji prehrane korištene su cijene iz tri trgovačka centra za ukupno 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja, u obračun su uključeni troškovi za deset stavki, dok su za stanovanje i komunalne usluge obuhvaćene šest stavki, saopšteno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH, piše Radiosarajevo.

  • Spoljnotrgovinska komora traži hitnu reakciju vlasti BiH zbog Srbije

    Spoljnotrgovinska komora traži hitnu reakciju vlasti BiH zbog Srbije

    Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine traži hitnu reakciju nadležnih institucija povodom informacije da je Vlada Srbije donijela Uredbu o uvođenju privremene mjere za obezbjeđenje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti.

    Kako su naveli u saopštenju, od 1. januara do 30. juna ove godine ograničava se uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika.

    Koga uredba obuhvata

    “Uredba obuhvata grupe proizvoda koji se tiču BiH i to: rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu u koturu, kao i rebrasti betonski čelik u šipkama. Mjera se uvodi na period od šest meseci i sprovodiće se kroz sistem tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja će se na uvoz ovih proizvoda primenjivati carina od 50%”, navode iz  Spoljnotrgovinska komora BiH i dodaju:

    “Radi ravnomjernog snabdjevanja tržišta, individualne kvote podijeljene su na kvartalne maksimume za period od 1. januara do 31. marta, odnosno do 30. juna 2026. godine, uz mogućnost prenošenja neiskorišćene kvote iz prvog u drugi kvartal”.

    Dodaje se da će se raspodjela kvota vršiti po principu “prvi došao – prvi uslužen” na osnovu redoslijeda prihvatanja carinskih deklaracija.

    “Kvote koje je uvela Vlada Srbije, ne prate realne tokove trgovine, jer su, kako je i navedeno u Uredbi, rađene na osnovu podataka za period od 2020-2024. godina. Uvidom u navedenu Uredbu, pogotovo u dio definisanih kvota koje se odnose na gore navedene proizvode za BiH, izražavamo zabrinutost u ime privrednih društava tj. izvoznika ovih proizvoda u Srbiju”, dodaju.

    Parametri koji nisu uzeti u obzir

    Naime, na osnovu podataka STKBiH u 2025. godini već u prvom kvartalu, bh. izvoz premašio dozvoljenu kvartalnu kvotu. Evidentno je da prilikom utvrđivanja kvota nisu u potpunosti uzeti u obzir sljedeći parametri: kumulativni obim stvarnih trgovinskih tokova, regionalni distributivni modeli te realni tržišni udio proizvođača i dobavljača iz BiH.

    Ističe se da donođenje Uredbe kojom se ograničava nesmetan bescarinski plasman roba u okviru CEFTA zemalja na samom kraju jedne poslovne godine, predstavlja limitirajući faktor za dugoročne ugovore koje kompanije iz BiH imaju sa kompanijama na tržištu Republike Srbije.

    “Posebno ukazujemo i na zadržavanje kamiona na graničnim prelazima, koje je već nastupilo u praksi i trenutno predstavlja najkritičniji problem za izvoznike iz Bosne i Hercegovine. Naime, od naših izvoznika upoznati smo da se, osim sa problemom kvota, već u prvim danima 2026. godine, izvoznici suočavaju i s dužim zadržavanjima na granici uzrokovanim dodatnim procedurama praćenja kvota od strane carinskih organa Srbije”, navode iz Komore i ističu:

    “Posljedice zadržavanja su već mjerljive i ozbiljne: direktni i rastući finansijski troškovi (stajanje kamiona, penali, dodatni transportni troškovi), kašnjenja u isporukama ugovorenim kupcima u Republici Srbiji, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja, ozbiljno narušavanje reputacije dobavljača iz Bosne i Hercegovine kao pouzdanih i predvidivih partnera”.

    Uzimajući u obzir sve navedeno, tražimo od nadležnih institucija u BiH da hitno reaguju prema nadležnim institucijama Republike Srbije i CEFTA strukturama zbog ekonomskih reperkusija efekata navedene Uredbe na slobodan, bescarinski protok roba u okviru CEFTA zemalja.

  • Prekomjeran uvoz junećeg mesa ugrožava domaće proizvođače

    Prekomjeran uvoz junećeg mesa ugrožava domaće proizvođače

    Farmeri u Republici Srpskoj nalaze se u teškoj situaciji, jer im prekomjeran uvoz mesa ne da da prodaju svoju stoku. Upozorvaju da uvoz životinja i mesa prijeti da totalno ugrozi domaću primarnu proizvodnju. Zvanična statistika pokazuje da je za 11 mjeseci prošle godine iz Evrope stiglo čak 70 miliona kilograma mesa.

    Predsjednik Udruženja tovljenih junadi Republike Srpske, Goran Mitrović, rekao je u Јutarnjem programu RTRS-a, da su to zastrašujuće cifre.

    – Trenutno je veliki problem sa uvozom jer je u EU poljoprivreda visoko subvencionisana. Evropa tako kupuje socijalni mir. Mi smo došli u situaciju da je to nekonkurentna cijena za naše tržište. Naše Ministarstvo poljoprivrede je ipak “upumpalo” veliku količinu sredstava, u suprotnom bi bili u velikom problemu – rekao je Mitrović.

    Meso je i u EU skupo. Nama je Јužna Amerika postala glavno tržište.

    – Potrebne su dugoročne mjere da oporavak. Bez podsticaja je teško opstati. Za proizvodnju tovljenih junadi potrebna su ogromna sredstva. Repromaterijal je skup, treba proizvesti hranu, napraviti štalu, imati više hektara zemljišta. To je preskupo. Onda dolazimo u drugu problematiku. Za opstanak je potrebno povećavati količinu a to znači novi kapital – objasnio je Mitrović.

    Ako kažemo da je uz visoku cijenu visokog mesa proizvodnja nerentabilna zvučaćemo neraelno ali tako je.– Da bi imali dovoljno junetine moramo dugo godina raditi na tome, od zaštitnih mjera do visokih subvencija. Uvoz je ugrozio tržište. Preveliki je uvoz jeftinog mesa čime se ugrožavaju domaći proizvođači – naveo je Mitrović.

    Zbog svega navedenog, u Srpskoj će se smanjivati broj proizvođača,a neohodno je za imamo oko 40 odsto hrane koju  proizvodimo a po pitanju junećeg mesa “spašćemo na nivo statističke greške”, rekao je Mitrović.

    – Moramo imati adekvatne subvencije i dugoročne planove za ospatanak jer naše meso je daleko boljeg kvaliteta od uvezenog – istakao je Mitrović.

  • Građanima Republike Srpske stižu veći računi

    Građanima Republike Srpske stižu veći računi

    Uz povećane račune za struju kao posljedica rasta cijena mrežarine, u nekoliko gradova Republike Srpske građanima stižu i nove praznične “čestitke” – poskupljenja za komunalne usluge.

    Istovremeno, nema naznaka da će iko da se pozabavi ovim problemima, dok potrošačima ne preostaje ništa nego da odriješe kesu.

    “Ma, ko će mrdnuti prstom? Svi govore to je dvije marke po računu, ali to se nagomila. Sve je poskupjelo do granice nepodnošljivosti”, kaže za “Nezavisne novine” mještanka banjalučkog naselja Dragočaj.

    Po principu “na mostu dobiješ, na ćupriji izgubiš”, baš kao što su ekonomisti i upozoravali, povećanje minimalca na kraju se obilo o glavu svim građanima.

    Računi
    Talas poskupljenja počeo je još krajem 2025, kada je saopšteno da će od 1. februara 2026. računi za struju biti veći, 10 odsto za domaćinstva, a šest za privredu, što je posljedica povećanja cijene mrežarine.

    Nekoliko dana kasnije, Skupština opštine Istočno Novo Sarajevo usvojila je odluke o povećanju cijena vode, grijanja i odvoza otpada, a kao razlozi su navedeni rast troškova i potreba očuvanja funkcionalnosti sistema.

    Ljubiša Lalović, direktor preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Istočno Sarajevo, rekao je da će za prosječno tročlano domaćinstvo sa potrošnjom od oko 11 metara kubnih vode mjesečni račun biti povećan sa oko 20 KM na približno 27 KM. Istakao je da su glavni razlozi za povećanje cijene rast minimalne cijene rada, poskupljenje električne energije, kao i drugih ulazni troškovi.

    Bojan Jolić, direktor Komunalnog preduzeća “Rad” Istočno Novo Sarajevo, izjavio je da je povećanje cijene odvoza smeća uslovljeno rastom cijene rada, troškova deponovanja i potrebom unapređenja usluge.

    Troškovi
    I usluge prijedorskog “Vodovoda” u ovoj godini će poskupjeti zbog, kako je pojašnjeno, rasta troškova poslovanja. Direktor ovog gradskog preduzeća Dragoslav Kabić naveo je da će za sve kategorije potrošača fiksno poskupljenje biti dvije KM mjesečno po računu, a da će cijena usluge kanalizacije za domaćinstva i budžetske korisnike porasti sa 0,28, odnosno sa 0,51, na 0,55 KM, koliko već iznosi u industrijskom i zanatskom sektoru, kao trećoj grupi korisnika.

    Odbornici u Skupštini grada Banjaluka usvojili su, podsjetimo, povećanje cijene vode.

    Pritom, iz banjalučke “Čistoće” dolazi najava o mogućoj redukciji odvoza komunalnog otpada uz zahtjev za poskupljenje odvoza smeća za dvije do tri marke.

    Voda je, kako su za “Nezavisne novine” potvrdili Teslićani, poskupjela i u ovom gradu.

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kaže da nema najava da će poskupljenja stići i u njihov grad, ali ne isključuje da će se to desiti.

    Problemi
    “Potrošači su u pravu kada kažu da se to nakupi kada poskupi više računa za poneku marku. I ne samo to – ne poboljšavaju se usluge. Ne može se povećanje tražiti samo na osnovu toga da je poskupjelo nešto drugo. Kvalitet usluga nije na onom nivou na kojem mi to plaćamo”, rekla je Šešlija.

    Ona ocjenjuje da je povećanje minimalca u Republici Srpskoj dovelo do višestrukih problema.

    “Ova vrsta povećanja plate izuzetno negativno utiče na standard potrošača. Povećanje cijene radne snage dovodi nas do pozicije da ljudi budu otpušteni, a da proizvodi budu skuplji”, ocijenila je Šešlija za “Nezavisne novine”.

    Osim cijena komunalnih usluga, u Republici Srpskoj je poskupjela i participacija u zdravstvenim ustanovama. Od početka ove godine, naime, došlo je do povećanja cijena participacije na nivou sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, te za usluge u službama hitne pomoći za nehitna stanja.

  • Inflacija u BiH je u prošloj godini iznosila četiri odsto

    Inflacija u BiH je u prošloj godini iznosila četiri odsto

    Guverner Centralne banke BiH Jasmina Selimović rekla je u Beču da je inflacija u BiH je u prošloj godini iznosila četiri odsto, dok projekcija Banke ukazuju na njeno usporavanje ispod tri odsto u ovoj godini.

    Učestvujući na Forumu za centralnu i istočnu Evropu u organizaciji “Fajnenšel tajmsa”, Selimovićeva je rekla da se kamatne stope u BiH, u okviru aranžmana valutnog odbora, formiraju kroz prenos vanjskih finansijskih uslova.

    Ona je dodala da je, zahvaljujući snažnoj likvidnosti i stabilnom bankarskom sektoru, izbjegnuta veća volatilnost tokom perioda globalnog monetarnog stezanja.

    U pogledu zelenog finansiranja i izazova sa kojima se trenutno suočava, a koji usporavaju njegov razvoj i ograničavaju doprinos održivim investicijama, ona je naglasila da ovaj sektor zahtijeva mjere za njegovu reaktivaciju, saopšteno je iz Centralne banke.

    Iako primarno usmjerena na očuvanje makroekonomske i finansijske stabilnosti, monetarna politika, dodala je Selimovićeva, može značajno doprinijeti razvoju zelenog finansiranja kroz povoljne finansijske uslove, stabilnu likvidnost i smanjenu neizvjesnost.

    Imajući u vidu činjenicu da je integracija klimatski povezanih rizika u nadzor banaka proces koji se razvija, te da monetarna stabilnost predstavlja ključni oslonac za dugoročne održive investicije, Selimovićeva je rekla da je Centralna banka ugovorila veliki i značajan program tehničke pomoći sa Evropskom investicionom bankom.

    Prema njenim riječima, uovom programu Centralna banka će djelovati kao koordinator aktivnosti među svim relevantnim institucijama s ciljem integracije klimatskih rizika u finansijski sistem BiH.

    Selimovićeva je ukazala na snažnu podršku Evropske komisije i Evropske centralne banke nezavisnosti Centralne banke, te istakla aktivnosti u procesu pristupanja BiH Jedinstvenom području plaćanja u evrima /SEPA/.

    Ona je podsjetila da je predaplikacija podnesena u decembru prošle godine, te navela da je BiH spremna za sljedeće faze SEPA procesa, imajući u vidu činjenicu da su obje entitetske vlade usvojile potrebne zakone.

    Prema njenim riječima, formalna aplikacija se očekuje u prvom kvartalu, sa ciljem omogućavanja bržih, sigurnijih i jeftinijih evro plaćanja.

    U dijelu panel diskusije o digitalnim valutama, Selimovićeva je naglasila da Centralna banka zauzima oprezan i analitički pristup, uz aktivno praćenje evropskih i međunarodnih inicijativa.

     

     

     

     

  • Tramp uveo nove sankcije Iranu

    Tramp uveo nove sankcije Iranu

    Administracija američkog predsednika Donalda Trampa uvela je danas nove sankcije Iranu.

    Nove sankcije su usmerene na kompanije iz oblasti pomorskog transporta, trgovine i energetike, navodi se u objavi na sajtu američkog Ministarstva finansija.

    Kako je navedeno na sajtu, sankcijama je obuhvaćeno i 11 pojedinaca, kao i zatvor Fardis, prenosi Rojters.

    Nove sankcije uvedene su u jeku obračuna iranskih vlasti sa demonstrantima u zemlji, navodi agencija.

    Protesti u Iranu počeli su 28. decembra 2025. godine zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala, a 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina iranskog šaha, koji je svrgnut 1979. godine, protestni marševi su se intenzivirali širom zemlje.

    Istog dana, internet je isključen, a u nekoliko iranskih gradova, protesti su se pretvorili u sukobe sa policijom i praćeni su skandiranjem protiv iranskog političkog sistema.

    Prijavljeno je da je bilo žrtava i među snagama bezbednosti i među demonstrantima.

  • Koliko je skočila participacija po danu ležanja u bolnici

    Koliko je skočila participacija po danu ležanja u bolnici

    Od početka ove godine, participacija za dan ležanja u bolnici košta 25 maraka, a u UKC 30 KM.

    Prije ovog poskupljenja, bolnički dan koštao je 9 maraka, a u UKC 11 KM.

    Na ovo upozoravaju iz udruženja potrošača, naglasivši da su  zdravstvene usluge u Srpskoj od 1. januara ove godine, za pojedine kategorije, poskupjele i preko 170%.

    – Novim cjenovnikom zdravstvenih usluga povećane su participacije koje se sada u apsolutnom iznosu iskazuju za preglede doktora medicine, specijaliste i supsbecijaliste, bolničke dane na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, kao i za usluge radiološke dijagnostike, poput kompjuterizovane tomografije i magnetne rezonance“, saopštili su iz prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača „Don“.

    Iz FZO Srpske poručuju da se iznosi participacije u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja nisu mijenjani od 2011, iako su, kako ističu, u proteklih 15 godina troškovi zdravstvenih usluga značajno porasli.

    – Do rasta je došlo zbog poskupljenja medicinskog i nemedicinskog materijala, lijekova, energenata, usluga održavanja medicinske opreme, kao i povećanja troškova rada. U takvim okolnostima, Aktiv direktora zdravstvenih ustanova koje pružaju bolničku zdravstvenu zaštitu inicirao je izmjene Pravilnika o participaciji, što je Upravni odbor FZO, uz saglasnost resornog ministarstva, prihvatio, vodeći računa o održivosti zdravstvenog sistema – naglašavaju u ovom fondu.

    Kako kažu, izmjene u visini participacije, koje za pojedine zdravstvene usluge podrazumijevaju povećanje ličnog učešća, neće osjetiti najugroženije kategorije osiguranika.

    Ističu da je više od 50 odsto osiguranih lica po nekom osnovu oslobođeno plaćanja participacije.

    – Promjene se odnose prvenstveno na sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu i na usluge u službama hitne pomoći za nehitna stanja, a uvedeni su i jasni zaštitni mehanizmi za osiguranike. Tako je detaljnije preciziran tačan broj dana za koliko se plaća participacija za vrijeme bolničkog ležanja, kao i maksimalni iznos participacije u iznosu od 370 KM – istču iz FZO.

    Objašnjavaju da se participacija za bolničko liječenje plaća najviše za 14 dana i iznosi 25 KM po danu, odnosno 12 dana u UKC i plaća se 30 KM po danu.

  • Šta bi za Srbiju značila dva kupca NIS-a

    Šta bi za Srbiju značila dva kupca NIS-a

    Stručnjak za energetiku Željko Marković rekao je da, ako bi bilo podijeljeno vlasništvo NIS-a između dvije kompanije, onda bi imalo smisla i povećanje vlasništva države Srbije za još pet odsto, koliko se pominjalo.

    Za dva-tri dana znaće se ko je kupac ruskog udjela u NIS-u.

    Sirova nafta za pančevačku rafineriju počela da stiže Jadranskim naftovodom.

    Očekuje da koraci pri kupovini budu standardni i da cijela transakcija može da potraje do šest mjeseci.

    Sirova nafta za pančevačku rafineriju počela je da stiže Jadranskim naftovodom.

     

    Prema najavama iz Vlade Srbije, u toku nedjelje biće isporučeno 85.000 tona nafte, a moguće je da do 23. januara stignu i dodatne količine, do kada važi privremena licenca.

    Nisu imali poremećaje u snabdijevanju

    Uz to, rafineriji je na raspolaganju, kaže ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović, i oko 120.000 tona domaće nafte.

    Za dva-tri dana znaće se ko je kupac ruskog udjela u NIS-u. Moguće je da to ne bude samo jedna kompanija, već da Naftna industrija dobije dva nova suvlasnika – i mađarski MOL i “Adnok” iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

    To je izjavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je juče boravio u Emiratima, gdje je najavljeno da će sa šeikom Mohamedom bin Zajedom razgovarati o NIS-u, za šta je ocijenio da će biti “od ogromnog značaja”.

    Marković je rekao da će dotok nafte pomoći snabdjevenosti tržišta i da, iako do sada Srbija nije imala poremećaje, nafta stiže u pravi čas.

    “Ove količine su mnogo značajne, dovoljne su za manje od mesec dana, ako se opet dobije produženje, onda se ulazi u kontinuitet”, istakao je Marković.

    Govoreći o mogućnosti da dva kupca učestvuju u kupovini NIS-a, Marković kaže da su imali saznanje da je MOL imao analizu u NIS-u, što je standardno da bi kupac znao šta kupuje, dok za drugu firmu “Adnok” nisu imali takva saznanja, ali će brzo saznati.

    Ističe da, ako dođe do te kupovine, Emirati gledaju svoj interes na ovom tržištu, kao što i MOL, koji je već prisutan na tržištu, gleda da jača svoj uticaj.

    Podsjeća da je MOL pri kraju sa rekonstrukcijom rafinerije u Rijeci, a postavljalo se i pitanje da li je MOL-u neophodan NIS.

    Srbija hoće da kupi pet odsto akcija NIS-a

    Vučić je rekao da je država Srbija zainteresovana za pet odsto akcija NIS-a. Marković ističe, ako bi bila još dva kupca za NIS, da bi to onda imalo smisla.

    “Ako bi bilo podeljeno vlasništvo ako se pojave dva vlasnika, onda bi imalo smisla i povećanje vlasništva države Srbije za tih pet odsto”, istakao je Marković.

    Napomenuo je da, s obzirom na to da je MOL kupio i hrvatsku Inu, ukazuje da on ojačava poziciju i pored OMV-a postaje glavni takmac u regionu.

    Marković je istakao da će koraci pri kupovini NIS-a biti standardni – svaka strana će procijeniti vrijednost, napraviti dubinsku analizu, onda se dogovara cijena, ako se dogovori cijena, dogovaraju se i svi drugi uslovi.

    Prema njegovim riječima, sve to ima smisla ako OFAK odobrava sve to.

    Kada je riječ koliko sve to može da potraje, Marković je rekao da sve zavisi od veličine firme – od dva-tri mjeseca, neke transakcije traju šest mjeseci, a velike kupovine i godinu dana.

    Očekuje da transakcije sa NIS-om mogu da traju dva-tri mjeseca, do šest mjeseci, a da za to vrijeme OFAK, ako stvari idu u dobrom smjeru, produžava licencu, prenosi RTS.

    Poslije 100 dana, u utorak je počeo transport iz “Janafa”, a prve količine sirove nafte potekle su Jadranskim naftovodom ka rafineriji u Pančevu.

    Moguće da Naftna industrija dobije dva nova suvlasnika – i mađarski MOL i “Adnok” iz Ujedinjenih Emirata.