VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Tramp: Uvešću carine od 200 odsto

    Tramp: Uvešću carine od 200 odsto

    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da namerava da uvede carine od 200 odsto na francuska vina i šampanjce.

    To je izjavio u okviru šire pretnje carinama evropskim zemljama koje se protive njegovom planu u vezi sa Grenlandom.

    “Uvešću carine od 200 odsto na francuska vina i šampanjce, a (francuski predsednik Emanuel) Makron će se pridružiti mirovnom savetu”, rekao je Tramp novinarima, prenosi Rojters.

    Makron je juče poručio da Francuska “u ovoj fazi ne namerava da pozitivno odgovori” na ponudu da učestvuje u tom mirovnom savetu.

    Tramp je više puta rekao da, prema njegovom mišljenju, Evropljani “neće pružiti veliki otpor” njegovom planu da preuzme Grenland.

    Makron tražio aktiviranje “bazuke”

    Francuski predsednik Emanuel Makron tražio je od Evropske unije da aktivira svoj Instrument protiv prisile, tzv. trgovinsku “bazuku”, kao odgovor na pretnje carinama predsednika SAD Donalda Trumpa zbog Grenlanda.

    Makron je još u subotu odgovorio na pretnje, poručivši kako su – neprihvatljive. “Nikakvo zastrašivanje ili pretnja neće uticati na nas”, naveo je Makron u objavi na Tviteru (X). “Evropljani će odgovoriti na ujedinjen i koordinisan način… Osiguraćemo da se evropski suverenitet održi”, dodao je.

  • Građani se zadužuju jeftinije od Vlade

    Građani se zadužuju jeftinije od Vlade

    Da se običan građanin u Republici Srpskoj može zadužiti po nižoj kamatnoj stopi nego sama Vlada RS, na prvi pogled zvuči nelogično. Međutim, ekonomisti upozoravaju da je riječ o sasvim normalnoj pojavi u tržišnim uslovima i jasnom signalu povećanog rizika i nepovjerenja finansijskog tržišta prema vlastima.

    Dok banke građanima nude dugoročne kredite po kamatnim stopama od 3 do 4 odsto, ministarka finasija Srpske Zora Vidović Republiku Srpsku zadužuje po kamati od oko 5,5 odsto, što jasno pokazuje kako tržište procjenjuje rizik.

    Ekonomista Svetlana Cenić objašnjava da kamatne stope prvenstveno odražavaju stepen pouzdanosti dužnika.

    – Nije ista kamata za nepouzdanog klijenta, odnosno za klijenta za koga banke nisu sigurne šta će biti, i za firmu koja je dokazana, etablirana na tržištu i sa kojom imaju odličnu saradnju. Za ove druge kamate su znatno veće – istakla je Cenićeva.

    Cijena rizika

    Prema njenim riječima, dodatni problem je to što kod nas hartije od vrijednosti uglavnom kupuju banke, koje onda Republiku Srpsku posmatraju kao rizičnog klijenta.

    – Banke ne mogu da se izlože jednom klijentu preko propisanog limita, a najveći klijent je, očigledno, Republika Srpska – navela je ona.

    Cenićeva naglašava da je potpuno logično da veći rizik znači i višu cijenu zaduživanja.

    – Novac je roba kao i svaka druga. Postoji ponuda, postoji potražnja i postoji rizik – objasnila je.

    Na pitanje da li se u relativno kratkom roku može smanjiti rizik Republike Srpske, njen odgovor je jasan.

    – Sa ovakvom vlašću, ovakvim načinom upravljanja i zanemarivanjem onoga od čega se živi, a to je privreda, Boga mi – teško, jako teško – poručila je Cenićeva.

    Ona upozorava i na razmjere planiranog zaduživanja.

    – Znate li koliko su namjerili da se zaduže ove godine? A ko će to zaraditi? Treba zaraditi za penzije, socijalna davanja, njihove plate, njihova kola i otplatu dugova. Ko? Stanovništvo koje se procjenjuje na možda 700.000 ljudi koji zaista žive u Republici Srpskoj. Ko će vraćati taj dug, ko će zaraditi za taj šou-program? – pita Cenićeva.

    Banke zarađuju na razlici kamata

    Ekonomista Zoran Pavlović smatra da je kod zaduživanja Republike Srpske ključni problem – izloženost.

    – Kada je jedan dužnik značajno zadužen kod finansijske institucije, Agencija za bankarstvo ima sistem koji ne dozvoljava da se banka prekomjerno izloži jednom klijentu – objašnjava Pavlović.

    On dodaje da su kamate od pet do 5,5 odsto vremenom postale uobičajene na domaćem tržištu.

    – Napravljen je mehanizam po kome je kamata od pet do 5,5 odsto postala standard. S druge strane, banke pokušavaju da povuku sredstva od građana na oročenje po 2,5 do tri odsto, a onda taj isti novac plasiraju vladama po 5,5 odsto. To je čista trgovina novcem – kaže Pavlović.

    Kada je riječ o kreditima za stanovništvo, situacija je drugačija.

    – Građani se zadužuju po nižim stopama jer je cijena kredita definisana kroz dva osnova: kamatu kao trošak rada banke i isplatu oročenih sredstava građanima. To u prosjeku iznosi oko 3,5 do četiri odsto – navodi on.

    Pavlović podsjeća i na ulogu euribora kod dugoročnih kredita.

    – Centralna banka BiH je dozvolila da stambeni i drugi dugoročni krediti imaju komponentu euribora, koji predstavlja cijenu evra u Evropi. Dok je euribor bio nula ili ispod nule, to nije bio značajan trošak. Sa inflacijom i ratom u Ukrajini on je porastao i do četiri odsto, a taj novac koji se naplaćuje građanima praktično je čist profit banaka – ističe Pavlović.

    Prema njegovim riječima, banke danas uglavnom koriste domaći novac građana, a ne sredstva iz inostranstva.

    – Banke su uzele novac od građana i koriste ga za finansiranje potreba građana i privrede. Ne uzimaju evre od matičnih banaka, već koriste domaće pare. Rezultat je da je finansijski sektor prošle godine ostvario prihod od oko milijardu maraka. Plaćeno je oko 100 miliona poreza, a 900 miliona je ostalo bankama. To smo platili mi kao građani – naglašava Pavlović.

    On podsjeća da su drugi reagovali odlučnije.

    – Kada je to vidio Viktor Orban u Mađarskoj, proglasio je da je finansijski sektor u obavezi da plati 50 odsto poreza na prihode koje je ostvario, jer su ti prihodi došli primarno od građana i privrede, a njih treba zaštititi – zaključuje Pavlović.

  • Evropa uzvraća na Trampovu prijetnju carinama zbog Grenlanda

    Evropa uzvraća na Trampovu prijetnju carinama zbog Grenlanda

    Evropski čelnici u nedjelju su oštro kritikovali prijetnju američkog predsjednika Donalda Trampa carinama zbog njihovog protivljenja njegovim planovima o Grenlandu, upozoravajući da su transatlantske veze ugrožene.

    Evropske zemlje, uključujući Dansku, čiji je Grenland autonomna teritorija, rekle su da “stoje ujedinjene” protiv Trampovog obećanja u subotu da će ih pogoditi carinama do 25 odsto osim ako Grenland ne bude ustupljen Sjedinjenim Državama.

    “Carinske prijetnje potkopavaju transatlantske odnose i rizikuju opasnu silaznu spiralu”, upozorile su Velika Britanija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Norveška i Švedska u zajedničkoj izjavi.

    Danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen rekao je da Trampov ultimatum prijeti svjetskom poretku “kakav poznajemo” i budućnosti vojnog saveza NATO-a.

    Glavni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da je razgovarao s Trampom o “sigurnosnoj situaciji na Grenlandu i Arktiku” i nada se da će ponovo razgovarati na ovosedmičnom samitu u Davosu. Nije detaljnije opisao njihov razgovor.

    Evropski savjet saopštio je da će u narednim danima sazvati samit čelnika EU-a, nakon sastanka ambasadora EU-a u Briselu u nedjelju.

    Ugrožen trgovinski sporazum
    Blok je u julu postigao dogovor s Vašingtonom prema kojem će se većina izvoza EU-a suočiti s 15-postotnom američkom carinom. Nije bilo jasno kako će Trampove prijeteće carine djelovati protiv tog sporazuma.

    “Ne vjerujem da je ovaj sporazum moguć u trenutnoj situaciji”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadepul za televiziju “ARD”.

    Pomoćnici francuskog predsjednika Emanuela Makrona rekli su da će zatražiti od EU-a da aktivira nikada prije korišteni “instrument protiv prisile” protiv Vašingtona ako Tramp ispuni svoje dodatne carine.

    Ova mjera omogućuje ograničavanje uvoza robe i usluga u EU, tržište od 27 zemalja s ukupnom populacijom od 450 miliona.

    Tramp je više puta izrazio želju za aneksijom Grenlanda otkako se vratio u Bijelu kuću na drugi mandat.

    Njegova retorika prema tom cilju pooštrila se otkako je početkom ovog mjeseca naredio vojnu operaciju protiv Venecuele kako bi uhvatio predsjednika te države, Nikolasa Madura.

    “Ucjena”
    Tramp i njegova administracija tvrdili su da bi dolazak Grenlanda pod američku vlast služio američkoj “nacionalnoj sigurnosti”.

    On i njegovi pomoćnici takođe su tvrdili da Danska, članica NATO-a, neće moći braniti Grenland ako Rusija ili Kina ikada pokušaju izvršiti invaziju.

    Danska i nekoliko njenih evropskih saveznika u NATO-u odgovorili su nedavnim slanjem malog broja vojnog osoblja na Grenland na vježbu, na koju su pozvane i SAD.

    A u subotu su hiljade ljudi na Grenlandu i u Danskoj protestovale protiv američkog nastojanja da kontroliše arktičko ostrvo.

    “Neka Amerika ode” glasio je tekst na kapama koje su nosili mnogi demonstranti, imitirajući Trampov slogan “Učinimo Ameriku ponovo velikom”.

    Tramp je u subotu odgovorio prijetnjom da će od 1. februara uvesti carine od 10 odsto na robu koja u SAD ulazi iz Velike Britanije, Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske i Finske.

    Od 1. juna će se povećati na 25 odsto “dok se ne postigne dogovor o potpunoj kupovini Grenlanda”, napisao je Tramp na svojoj platformi društvenih medija Truth Social.

    Čak se i italijanska krajnje desničarska premijerka Đorđa Meloni, jedna od Trampovih najbližih evropskih saveznica, usprotivila prijetnji.

    “Vjerujem da bi uvođenje novih sankcija danas bila greška”, rekla je novinarima tokom posjete Seulu.

    Melonijeva je još rekla:

    “Razgovarala sam s Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla mu šta mislim”, dodala je.

    Britanski premijer Kir Starmer nazvao je to “potpuno pogrešnim” i rekao da planira razgovarati o situaciji s Trampom “u najkraćem mogućem roku”.

    Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Vel osudio je Trampovu prijetnju kao “neobjašnjiv” oblik “ucjene”.

    Strah od trgovinskog rata
    Francuska ministarka poljoprivrede Ani Genevard upozorila je da će carine naštetiti i Vašingtonu.

    “U ovoj eskalaciji carina, Tramp takođe ima puno za izgubiti, kao i njegovi vlastiti poljoprivrednici i industrijalci”, rekla je za televizijske kuće “Europe 1” i “CNews”.

    Norveška, koja je takođe meta Trampove prijetnje carinama, ali poput Velike Britanije nije članica EU, rekla je da trenutno ne razmatra odmazdu protiv američke robe.

    “Mislim da se treba zaustaviti i razmisliti kako bi se spriječio trgovinski rat koji bi doveo do silazne spirale”, rekao je norveški premijer Jonas Gar Store za televiziju “NRK”. Još je dodao: “Niko ne bi pobijedio.”

    Zlato i srebro dostigli su rekordne vrijednosti u ponedjeljak, dok je većina tržišta dionica pala nakon što je Tramp prijetnjama oživio strahove od trgovinskog rata.

    Izgledi trgovinskog rata između globalnih ekonomskih teškaša potresli su tržišta, a sigurna utočišta produžila su dobitke koji su uslijedili nakon Trampovih prijetnji Iranu prošle sedmice i američkog svrgavanja venevuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.

    Zlato, ključni alat u vremenima previranja, dostiglo je vrhunac od 4.690,59 dolara, dok je srebro otišlo na 94,12 dolara.

    Na tržištima dionica, Tokio, Hong Kong, Šangaj, Sidnej, Singapur i Velington povukli su se, iako je bilo dobitaka u Seulu i Taipeiju.

    Dolar se takođe povukao u odnosu na svoje konkurente, a evro, funta i jen su svi porasli, prenosi “HurriyetDailyNews”.

  • Rekordna potrošnja na mobilne aplikacije

    Rekordna potrošnja na mobilne aplikacije

    Iako smo tokom 2025. manje preuzimali mobilne aplikacije i igre, na njih smo rekordno trošili novac zahvaljujući pretplatama i kupovinama unutar aplikacija.

    Mobilneaplikacije i igre su u 2025. godini zaradile više nego ikada, iako ih korisnici sve rjeđe preuzimaju. To je glavni zaključak godišnjeg izvještaja kompanije Appfigures, koji pokazuje da se fokus tržišta sve više pomijera ka pretplatama i kupovinama unutar aplikacija.

     

     

    Tokom 2025. godine, aplikacije iigresa Apple App Store i Google Play prodavnica preuzete su ukupno 106,9 milijardi puta. To je 2,7% manje nego u 2024. godini. Istovremeno, potrošnja korisnika skočila je 21,6% i dostigla 155,8 milijardi dolara.

    Drugim riječima, ljudi instaliraju manje novih aplikacija, ali one koje već koriste plaćaju više. Developeri i izdavači očigledno su pronašli način da iz postojećih korisnika izvuku dodatni novac kroz pretplate i kupovine unutar aplikacija.

    Izvještaj potvrđuje i važnu prekretnicu – igre više nisu najveća grana prihoda. Tokom 2025. godine, korisnici su na mobilne igre potrošili 72,2 milijarde dolara, što čini oko 46% ukupne potrošnje. Iako je u pitanju rast od 10% na godišnjem nivou, aplikacije su rasle još brže – čak 33,9%, odnosno 82,6 milijardi dolara ukupne potrošnje.

    To znači da su aplikacije za produktivnost, društvene mreže, alati i servisi prvi put prestigle igre po ukupnoj zaradi.

     

    Iako korisnicima često ide na živce to što skoro svaka aplikacija danas traži pretplatu, ovaj model se pokazao kao znatno stabilniji za developere, prenosi TechCrunch.

    Pad broja preuzimanja nastavljen je i u 2025. godini. Nakon rekordnih 135 milijardi instalacija iz 2020, tokom pandemije, tržište je u konstantnom padu. Ovogodišnji rezultat od 106,9 milijardi instalacija je manji za 2,9 milijardi u odnosu na instalacije zabilježene tokom 2024, koja je već imala pad od 3,3% u odnosu na 2023.

    Mobilne igre su pretrpile veći udar. U 2025. godini preuzete su 39,4 milijarde puta, što je pad od 8,6% na godišnjem nivou, što je veći pad u odnosu na godinu dana ranije (6,6%). Nasuprot tome, aplikacije su zabilježile blagi rast od 1,1%, pa je na godišnjem nivou broj preuzimanja iznosio 67,4 milijarde.

     

     

     

  • Iz dijaspore se slilo više od četiri milijarde, 2025. bi mogla biti rekordna

    Iz dijaspore se slilo više od četiri milijarde, 2025. bi mogla biti rekordna

    Tokom prvih devet mjeseci 2025., u Bosnu i Hercegovinu se slilo oko 4,3 milijarde konvertibilnih maraka po osnovu tekućih transfera iz dijaspore, pokazuju podaci Centralne banke.

    Time je potvrđeno da dijaspora ostaje najvažniji ekonomski motor zemlje.

    Prema analizi agencije Eurostat, Bosna i Hercegovina se nalazi na drugom mjestu u Evropi po suficitu ličnih doznaka iz inostranstva u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), što jasno ukazuje na to da je domaća ekonomija neraskidivo vezana za novčane prilive koji stižu od iseljenika, piše austrijski Kosmo.at.

    Ovi podaci uvjerljivo demantuju ranije strahove da će globalna finansijska previranja ugroziti finansijsku moć bh. dijaspore na Zapadu i njihovu sposobnost da pomažu porodicama u domovini.

    Ako se ovakav pozitivan trend nastavio i u posljednjem kvartalu protekle godine, ukupna suma doznaka za 2025. godinu trebala bi premašiti rekordnu granicu od pet milijardi maraka. Analiza strukture priliva pokazuje da dominiraju lični transferi sa 3,262 milijarde KM, što je rast od 196 miliona u poređenju sa 2024. godinom. Pored direktne pomoći porodici, značajan udio imaju i strane penzije koje su u posmatranom periodu iznosile 947 miliona KM.

    Dijaspora kao ključni faktor održivosti
    Svi ekonomski indikatori sugerišu da je 2025. bila rekordna godina za finansijske odnose dijaspore i domovine. Ovi prilivi direktno utiču na vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga, odnosno na BDP zemlje. Mapa koju je objavio Eurostat prikazuje uticaj ličnih doznaka na ekonomije EU, država EFTA-e i kandidata za članstvo, pri čemu Bosna i Hercegovina zauzima visoko drugo mjesto u Evropi, odmah iza Kosova.

    Novac koji stiže iz inostranstva ključan je za održavanje privatne potrošnje, koja je jedan od glavnih pokretača kakvog-takvog ekonomskog rasta. Međutim, oni su direktna posljedica činjenice da Bosna i Hercegovina i dalje tavori na dnu evropske ljestvice po životnom standardu, dok se građani svakodnevno bore sa posljedicama visoke inflacije.

    Uloga dijaspore postaje još jasnija kada se analiziraju podaci Evropskog programa poređenja cijena i BDP-a. Oni pokazuju da je BDP po glavi stanovnika u Bosni i Hercegovini, mjeren standardom kupovne moći, dosegao tek 35 posto prosjeka Evropske unije. Stvarna individualna potrošnja po glavi stanovnika bila je tek nešto bolja i iznosila je 41 posto prosjeka EU. Bez “infuzije” iz inostranstva, ovi procenti bi bili dramatično niži, a socijalna slika društva neuporedivo teža, prenosi Indikator.

  • Evo zašto mljekari u Srpskoj zatvaraju farme

    Evo zašto mljekari u Srpskoj zatvaraju farme

    Poljoprivreda u Republici Srpskoj, posebno sektor mljekarstva, ulazi u kritičnu fazu, upozorilo je Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske navodeći da imaju najnižu neto podršku po muznoj kravi u regionu.

    Analiza konkurentnosti koju su podijelili sa Savezom opština i gradova Srpske pokazuje da proizvođači mlijeka u Republici Srpskoj godišnje dobijaju od 600 do 1.170 KM manje podsticaja po muznoj kravi u odnosu na kolege iz Federacije BiH i Srbije, uz istovremeno najveća regulatorna opterećenja u regionu.

    Posljedica je ubrzan pad broja proizvođača, gubitak tržišta i rast uvozne zavisnosti.

    Prema analizi sektora mljekarstva za 2025. godinu, neto godišnja podrška po muznoj kravi u Republici Srpskoj iznosi oko 1.665 KM, dok u Federaciji BiH dostiže i do 2.835 KM, a u Srbiji oko 2.520 KM.

    Istovremeno, mljekari u Srpskoj plaćaju čak 65 KM godišnje po kravi za obavezne zdravstvene mjere, dok su ti troškovi u Srbiji u potpunosti pokriveni iz budžeta, a u Federaciji BiH višestruko niži.

    Na farmi od 50 muznih krava, ova razlika znači godišnji gubitak od 30.000 do gotovo 60.000 KM, što je ekvivalent vrijednosti novog traktora svake dvije do tri godine ili gubitku više od deset junica godišnje.

    Spor rast proizvodnje, brzi gubitak tržišta

    Iako se u Republici Srpskoj bilježi rast proizvodnje sirovog mlijeka, on je znatno sporiji nego u okruženju. Dok je rast u Srpskoj projektovan na 4,6%, Federacija BiH bilježi skoro 13%, a Srbija oko 10%. Projekcije do 2028. godine pokazuju kontinuiran pad konkurentnosti Republike Srpske i smanjenje njenog tržišnog udjela u BiH sa 32% na svega 26%.

    Dodatni problem predstavlja činjenica da su mliječni proizvodi iz Federacije BiH i do 20% jeftiniji na tržištu Republike Srpske, dok se proizvodi iz Srbije češće plasiraju u Srpsku nego u Federaciju BiH.

    Uvoz skuplji, izvoz jeftin

    Podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni dodatno otkrivaju strukturne slabosti poljoprivrede. U BiH je tokom 2025. godine uvezeno mlijeko i mliječni proizvodi u vrijednosti od 234 miliona KM, dok je izvezeno svega 133 miliona KM.

    Iako se količinski izvozi više, uvozna roba ima znatno veću vrijednost, jer se uvoze proizvodi više dodane vrijednosti poput sireva i maslaca, dok se izvozi uglavnom sirovo mlijeko i jeftiniji proizvodi.

    Nepovoljan položaj domaćih proizvođača dodatno pogoršava tržišna asimetrija. Trgovački lanci iz Federacije BiH imaju tri puta više prodajnih objekata u Republici Srpskoj nego što lanci iz Srpske imaju u Federaciji BiH, što direktno utiče na vidljivost i plasman domaćih proizvoda.

    Nestaje selo, nestaju proizvođači

    Posljedice su već vidljive na terenu. Prije desetak godina Republika Srpska je imala oko 11.000 proizvođača mlijeka, dok ih je danas manje od 3.200. Istovremeno, Federacija BiH ima više od 16.800 proizvođača, dok broj stanovnika nije 5 puta veći nego u Srpskoj.

    U analizi je konstatovano da dugoročno politika podrške utiče na opstanak ljudi na selu i kvalitet života najmanje 5.000 porodica vezanih za ovaj sektor.

    – Trgovačka infrastruktura Srpske u Federaciji BiH je nedovoljna za ozbiljan plasman – navodi se u analizi.

    Osim toga projekcije po međunarodnim modelima ukazuju na dalje pogoršanje konkurentnosti Republike Srpske do 2028. godine.

    – Uvažavajući navedeno, smatramo da naši zahtjevi upućeni Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske za povećanjem premije za 0,05 KM, odobravanje dodatnih litara regresiranog dizela u iznosu od 50 litara po grlu, izjednačavanje troškova za obavezne mjere sa FBiH ili Srbijom, isplatu podrške po muznom grlu – ne po teletu, ali i mjere poput jasnog deklarisanja proizvoda koji sadrže masti i bjelančevine koje nisu mliječnog porijekla trebaju biti pod hitno implementirani. Takođe, poručujemo podrška mladima trebala bi biti značajno unapređena, jer sadašnje mjere stimulacije mladih da ostanu na selu, nisu dovoljne – poručili su mljekari.

  • Evropski parlament zbog Grenlanda ruši sporazum s Amerikom

    Evropski parlament zbog Grenlanda ruši sporazum s Amerikom

    Poslanici Evropskog parlamenta neće odobriti istorijski transatlantski trgovinski sporazum nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio nove carine evropskim zemljama u sklopu svojih nastojanja da preuzme kontrolu nad Grenlandom.

    Time je budućnost primirja u trgovinskom ratu, definisanog sporazumom koji su u julu prošle godine potpisali Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen, postala neizvjesna, piše Index.

    Potvrda da Evropski parlament neće nastaviti s ratifikacijom sporazuma došla je nakon što je Evropska narodna stranka (EPP) promijenila svoje stavove. Njen predsjednik Manfred Veber izjavio je kako eskalirajuće napetosti znače da Parlament neće glasati za pakt koji postavlja američke carine na uvoz iz EU na 15 posto u zamjenu za neprimjenjivanje nameta na američki izvoz.

    “EPP je za trgovinski sporazum između EU i SAD, ali s obzirom na prijetnje Donalda Trampa u vezi s Grenlandom, odobrenje u ovoj fazi nije moguće. Carine od nula posto na američke proizvode moraju biti stavljene na čekanje”, napisao je Veber.

    Dok su se druge stranke vladajuće koalicije u parlamentu EU Socijaldemokrate, Renew i Zeleni posljednjih sedmica zalagale za stratešku pauzu, EPP je ostao neuvjeren. Još u srijedu, zastupnica EPP-a Željana Zovko izjavila je da sporazum s Vašingtonom neće biti odobren. Odluka o zamrzavanju ratifikacije tada je odgođena, a glasanje se očekivalo 26. januara.

  • Da li je Srpska sama mogla napraviti auto-put za 770 miliona KM

    Da li je Srpska sama mogla napraviti auto-put za 770 miliona KM

    Umjesto nepunih 600 miliona KM, koliko je prvobitno trebalo da košta izgradnja 40,6 kilometara auto-puta Banjaluka – Prijedor, Republika Srpska će kineskoj kompaniji “Shandong Hi-Speed International”, koja gradi trasu, sada platiti oko 770 miliona maraka.

    A uz sve uslove koje su ovim poslom dobili Kinezi, postavlja se pitanje da li je Srpska sama mogla izgraditi auto-put koji se u budućnosti treba spojiti sa Novim Gradom.

    Ovaj projekat, prema pojedinima, smatran je nepotrebnim s obzirom na blizinu Banjaluke i Prijedora, a brojne organizacije i novinari tražili su od Vlade Srpske da pojasni njegovu isplativost i finansijske detalje samog sporazuma, što se, kako navode, ne zna ni danas.

    Izgradnja ovog auto-puta ozvaničena je u Orlovači kod Prijedora u novembru 2021. godine, kada je tadašnji predsjednik Vlade RS Radovan Višković, a sada v.d. direktora JP “Autoputevi RS”, rekao da će on biti završen čak i prije trogodišnjeg roka.

    Od tada, sve je više puta prolongirano, a najnovije tvrdnje kažu da će biti završen 2028.

    Ministarstvo: Cijene materijala 44 odsto više nego 2018.

    Da je kineska strana nedavno zatražila povećanje cijene za trasu Banjaluka – Prijedor u iznosu od 90 miliona evra (oko 180 miliona KM), odnosno sa 297 miliona evra na 388 miliona evra (oko 770 miliona KM), za “Nezavisne novine” je potvrđeno iz Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske.

    Tačno je, kažu, da je koncesionar zatražio korekciju jediničnih cijena pojedinih materijala, a to je odobreno u skladu sa odredbama koncesionog ugovora, koji je, podsjećaju, potpisan 12. decembra 2018. godine.

    “Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cijene materijala koji se koriste u niskogradnji danas su u prosjeku za oko 44 odsto više u odnosu na period potpisivanja ugovora. Navedena korekcija svakako predstavlja povećanje ukupne vrijednosti projekta, ali je izvršena u skladu sa ugovornim mehanizmima za usklađivanje cijena i realnim kretanjima na tržištu građevinskih materijala od momenta potpisivanja ugovora”, pojašnjavaju iz Ministarstva saobraćaja i veza RS.

    Što se tiče samog projekta, navode da je koncesionaru do sada predato u posjed oko 65 odsto trase puta i da se na tim dionicama izvode građevinski radovi.

    “Zvanična nota za početak građevinskih radova izdata je 30. septembra 2025. godine, a rok za završetak radova je 30. septembar 2028. godine, što je u skladu sa ugovorenim rokom od tri godine”, tvrde iz resornog ministarstva.

    Kinezima putarina 30 godina

    Kineskoj strani je ugovorom data koncesija na period od 30 godina, kojom je predviđeno da oni finansiraju, upravljaju i održavaju auto-put u tom trajanju nakon što se on izgradi.

    Takođe, to podrazumijeva i da će tri decenije Kinezi naplaćivati i putarinu sa ovog auto-puta, a da po tom osnovu dobiju 32,5 miliona evra godišnje (što je oko 60 miliona KM).

    Ako se to pomnoži sa 30 godina, dobije se da se Srpska obavezala da će Kinezi na osnovu putarine od Banjaluke do Prijedora zaraditi oko 975 miliona evra (1,8 milijardi KM).

    Mnogi su mišljenja da je to potpuno nerealno, s obzirom na dionicu. Ali i za to ima rješenje.

    Naime, ukoliko Kinezi ne budu uspjeli naplatiti toliko putarina, Vlada RS se obavezala da će im isplatiti svu razliku. U tome u Ministarstvu ne vide ništa sporno.

    “To je standardna praksa kod koncesionih infrastrukturnih projekata širom Evrope i svijeta”, poručuju, te dodaju da projekcije prihoda, kao i finansijske garancije, predstavljaju poslovnu tajnu koncesionara i nisu namijenjene javnoj objavi.

    Odgovarajući na pitanje da li je, ako se sve sabere, Republika Srpska mogla samostalno izgraditi auto-put Banjaluka – Prijedor i da li postoji rizik za budžet, iz Ministarstva kažu da se u savremenoj međunarodnoj praksi veliki infrastrukturni projekti izuzetno rijetko finansiraju isključivo iz budžetskih sredstava, te da su koncesije, kreditna zaduženja ili javno-privatna partnerstva uobičajeni modeli.

    “Koncesioni model koji je primijenjen na projektu auto-puta Banjaluka – Prijedor omogućava izgradnju bez direktnog finansijskog opterećenja budžeta u fazi izgradnje, uz jasno definisane obaveze i mehanizme zaštite interesa Republike Srpske”, tvrde oni.

    Iz JP “Autoputevi RS” kratko su za “Nezavisne” poručili da nisu nadležni za ovaj posao.

    Traljić: Sve rizike preuzima Republika Srpska

    Srđan Traljić iz “Transparensy Internationala” u BiH navodi da nije dobro ako se Srpska zaista obavezala da će preuzeti sve eventualne rizike u ovom slučaju, poput naplate putarina.

    “Poenta odnosa koncesora i koncesionara je da investitor preuzima tržišne rizike. Koliko shvatam, ovdje sve rizike preuzimaju poreski obveznici, odnosno Srpska koja garantuje isplativost projekta, pa se postavlja pitanje zašto ga onda sama nije gradila”, kaže Traljić.

    “Transparensy” godinama, čak i putem suda, traži da Vlada RS objavi finansijske detalje ugovora, ali je to konstantno odbijano uz obrazloženje da na to ne pristaje kineska strana.

    “Ključno je pitanje na šta se Vlada RS tačno obavezala. Mi nemamo zvaničnu potvrdu ni koliki je taj iznos u vezi sa putarinama jer se krije finansijski model koji se vjerovatno mijenja s promjenom vrijednosti investicije. Ali sve su to spekulacije. Ključno je da se ta stvar krije od građana i da imamo brojne sudske presude u našu korist. Sud je jasno potvrdio da je Ministarstvo nezakonito štitilo komercijalni interes privatnog investitora umjesto javnog interesa”, naglašava Traljić za “Nezavisne”.

    Centar za životnu sredinu Banjaluka u februaru 2024. dobio je, nakon više pokušaja, dokumentaciju u vezi sa ovim projektom, ali je, kaže za “Nezavisne” Tihomir Dakić, ona nepotpuna, jer pogađate, nedostaje finansijski model po imenu “Prilog 23”.

    “Centar za životnu sredinu će preispitati pravne mogućnosti za nastavak ovog slučaja, sve dok ne dobijemo i ‘Prilog 23’. Svakako, ono što očekujemo da nam se dostavi nakon sudskog spora je i Studija ekonomske opravdanosti, koja će pokazati koliko je bilo opravdano da se ulazi u ovaj jako upitan finansijski i infrastrukturni aranžman”, dodaje Dakić.

    Rakita: Neće ministri otplaćivati kredit, već građani

    Novinar Dejan Rakita ističe da je ovaj projekat, kao i brojni drugi, obavijen velom tajni.

    “Treba li uopšte napominjati da će te kredite otplaćivati svi građani Srpske, a ne ministri? Rokovi za izgradnju auto-puta odavno su probijeni, cijena je porasla za gotovo 90 miliona evra, a za to, po svemu sudeći, niko neće snositi odgovornost”, kaže Rakita za “Nezavisne”.

    Ovdje ćemo dodati da projekat izgradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor predviđa i dionicu od Prijedora do Novog Grada, što je druga faza ugovora sa kineskom kompanijom.

    Podsjećanja radi, auto-put “9. januar” Banjaluka – Doboj u dužini od 72 km gradila je domaća operativa i koštao je 402 miliona evra (oko 800 miliona KM), a pušten je u rad 2018.

  • BiH prijeti stavljanje na finansijsku sivu listu zbog pranja novca

    BiH prijeti stavljanje na finansijsku sivu listu zbog pranja novca

    Domaći i evropski zvaničnici proteklih dana pojačali su upozorenja da bi BiH mogla trpjeti ozbiljne posljedice ako je Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) stavi na sivu listu zbog nesprovođenja mjera na suzbijanju pranja novca.

    Posljedice bi, kako je upozoreno, mogle biti ozbiljne za finansijski sistem, međunarodne transakcije, ali i evropske integracije.

    Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u petak je rekao da zemlja ne smije dozvoliti da bude ponovo stavljena na listu, te je podsjetio da se već jednom nalazila na sivoj listi kada je on bio predsjedavajući Savjeta ministara BiH 2015. godine.

    “Da bi se izbjegao ovaj scenarij, potrebno je usvajanje dva zakona na državnom nivou i to: Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom te Zakona o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u BiH je također nešto na što se odavno čeka, a zahtijeva hitno djelovanje entiteta i Brčko distrikta”, rekao je Zvizdić za Fenu.

    Naglasio je da bi se stavljanje na listu moglo desiti narednog mjeseca, ako nadležni odbor Savjeta Evrope donese negativan zaključak, upozoravajući da bi posljedice bile nemjerljive.

    Ova upozoranja prije nekoliko dana ponovila je i Delegacija EU, koja nam je u odgovoru naglasila da bi BiH, između ostalog, mogla i izgubiti priliku da joj narednih mjeseci bude odobren ulazak u jedinstveni platni promet EU (SEPA), čime bi bilo onemogućeno ukidanje i troškova za transfer novca u BiH i prema EU.

    Kako je saopšteno, zbog niza nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma u BiH, BIH je u februaru prošle godine ušla u jednogodišnji period posmatranja od strane Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), koja se bavi nadzorom sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

    “Pomenuti jednogodišnji period posmatranja ističe za nekoliko sedmica. Ukoliko ne bude ostvaren značajan napredak u otklanjanju nedostataka koje je istakao MONEYVAL, postoji visoka vjerovatnoća da će FATF uvrstiti BiH na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom”, saopštili su.

    Kako naglašavaju, potrebno je da nadležne institucije u najkraćem roku ispune neophodne uslove.

    Uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u BiH je nešto na što se odavno čeka, a zahtijeva hitno djelovanje entiteta i Brčko distrikta”, naveli su.

    U međuvremenu, entitetske institucije krenule su u usvajanje zakona koji bi omogućili ulazak BiH u SEPA. Toni Kraljević, ministar finansija FBiH, izjavio je da je Vlada utvrdila paket od šest ključnih zakona i izmjena zakona kojima se sprovodi sveobuhvatna i strateška reforma finansijskog i platnog sistema FBiH. Sličan set zakona usvojila je i Vlada Srpske, mada je nakon ostavke premijera Save Minića i mogućeg osporavanja odluka koje je ta vlada donijela upitno hoće li se te odluke morati ponovo usvajati kada bude potvrđena nova vlada.

    Ako odluke oba entiteta završe kompletnu zakonsku proceduru, BiH bi mogla ući u ovaj prostor, ali ostaje problem stavljanja BiH na sivu listu.

    Ako BiH postane dio SEPA, Kraljević je istakao da će to značiti manje troškove za građane i preduzetnike, veću transparentnost i manje sive ekonomije, te da je riječ o reformi koja će se konkretno osjetiti u svakodnevnom životu.

  • Do 2028. godine pokrivenost uvoza izvozom 76 odsto?

    Do 2028. godine pokrivenost uvoza izvozom 76 odsto?

    Savjet ministara BiH usvojio je u četvrtak, 15. januara, Program ekonomskih reformi za period od 2026. do 2028. godine, koji će biti upućen Evropskoj komisiji, a u kojem se, između ostalog, navodi da bi pokrivenost uvoza izvozom Bosne i Hercegovine do 2028. godine trebalo da iznosi 76,1 odsto.

    Iz Savjeta ministara BiH saopšteno je da je projektovano da će ekonomija ove godine zabilježiti realni rast bruto društvenog proizvoda od oko 2,6 odsto, prvenstveno vođen jačanjem domaće potražnje.

    “PER BiH 2026 – 2028. godine definiše mjere ekonomske politike svih nivoa vlasti u trogodišnjem periodu i usklađen je sa tri pravca održivog razvoja u BiH, i to dobra uprava i upravljanje javnim sektorom, pametan rast i društvo jednakih mogućnosti, kao i dvije horizontalne teme: ljudski kapital za budućnost i princip niko ne smije biti isključen.

    Program ekonomskih reformi u sinergiji sa Reformskom agendom predstavlja ključni dokument za proces stabilizacije i pridruživanja za ispunjenje ekonomskih kriterijuma za članstvo u EU”, piše u saopštenju Savjeta ministara BiH.

    Dodali su da su strateški ciljevi postavljeni srednjoročnim programom u skladu sa daljim procesom integrisanja BiH u EU i obavezama koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

    “Ministarstvo inostranih poslova će ovaj dokument dostaviti Predsjedništvu BiH u dalju proceduru usvajanja”, naveli su iz Savjeta ministara BiH.

    Ono što se može vidjeti u ovom dokumentu je to da će, pored spoljnog okruženja, vrlo važnu determinantu kretanja spoljnotrgovinske razmjene, a naročito izvoza, predstavljati interne dinamike, odnosno proces implementacije strukturnih reformi u zemlji.

    “Naročito važan segment predstavljaće implementacija reformskih mjera koje su vezane za energetsku tranziciju usljed primjene CBAM regulative koja će značajno uticati na izvoz iz Bosne i Hercegovine. U skladu s tim, projekcija DEP-a je da se u Bosni i Hercegovini u periodu 2026 – 2028. godina može očekivati nešto skromniji rast izvoza u odnosu na ranije projekcije. Očekivane stope rasta izvoza iz Bosne i Hercegovine u osnovnom scenariju su 2026. godine 2,6%, 2027. godine 4,6% i 2028. godine 5,2%. Ovo povećanje izvoza uslovljeno je stabilnom izvoznom tražnjom, proširenjem proizvodne baze i podizanjem konkurentnosti u zemlji, kao i pravovremenim prilagođavanjem zakonodavstva u oblasti tržišta električne energije”, piše u Programu ekonomskih reformi od 2026. do 2028. godine.

    Sa druge strane, povećanje ekonomske aktivnosti u zemlji, odnosno rast domaće tražnje u okviru sektora stanovništva i korporativnog sektora kroz nešto brži rast potrošnje i investicija trebalo bi da rezultiraju i povećanjem uvoza u Bosnu i Hercegovinu.

    “Prema projekcijama DEP-a, očekivane stope rasta ukupnog uvoza iznosile bi od 2,6% u 2026, 3,5% u 2027. i 4,1% u 2028. godini. Pokrivenost uvoza izvozom bi, zaključno sa 2028. godinom iznosila 76,1%”, stoji u ovom dokumentu koji je usvojio Savjet ministara BiH.

    Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, zaključno sa novembrom prošle godine, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,8 odsto.