VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Njemci prepolovili ulaganja u SAD

    Njemci prepolovili ulaganja u SAD

    Nemačke kompanije su u prvoj godini drugog mandata američkog predsednika Donalda Trampa gotovo prepolovile ulaganja u Sjedinjene Američke Države, pre svega zbog neizvesnosti u trgovinskoj politici, pokazuje izveštaj Nemačkog ekonomskog instituta (IW).

    U periodu od februara do novembra 2025. nemačke firme su investirale u SAD oko 10,2 milijarde evra, što je pad od približno 45 odsto u odnosu na skoro 19 milijardi evra uloženih u istom periodu godinu dana ranije, navodi se u studiji zasnovanoj na podacima Bundesbanke, prenosi Rojters.

    Budući da direktne investicije često snažno osciliraju, IW je podatke uporedio i sa prosekom za isti period od 2015. do 2024. godine, koji je iznosio oko 13,4 milijarde evra. I u odnosu na taj prosek, ulaganja su od Trampovog dolaska na vlast manja za više od 24 odsto, ističu istraživači instituta IW.

    Pad je zabeležen i u nemačkom izvozu u SAD. Izvoz je od februara do oktobra 2025. godine smanjen za 8,6 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, što predstavlja najstrmiji pad još od 2010. godine, izuzimajući period pandemije. U IW ocenjuju da pad izvoza u 2025. godine nije posledica samo američkih carina, već i slabljenja dolara.

    Prema izveštaju, kompanije su uznemirene čestim promenama američke trgovinske politike i pretnjama uvođenjem dodatnih carina. Nakon što je 20. januara prošle godine započeo drugi mandat, Tramp je u više navrata pretio, a potom i uveo više carine na robu iz Evropske unije, uz obrazloženje da će to podstaći strane kompanije da pokrenu ili prošire proizvodnju u SAD kako bi izbegle dodatne troškove.

    Međutim, neizvesnost izazvana takvim zaokretima u politici dovodi do toga da kompanije, koje investicione odluke obično planiraju na više godina unapred, zauzimaju oprezan stav i odlažu ulaganja, navodi IW. Kada se osnovne pretpostavke ekonomskog okruženja dovode u pitanje gotovo preko noći, vrlo mali broj firmi je spreman da donosi tako dalekosežne odluke.

    Podaci po sektorima pokazuju posebno snažan pad izvoza automobila i auto-delova, gotovo 19 odsto, dok je izvoz mašina smanjen za 10 odsto, a hemijskih proizvoda za više od 10 odsto. IW ocenjuje da su posledice negativne za obe strane Atlantika, uz zaključak da su carine povećale troškove inputa u SAD i doprinele zadržavanju inflacije iznad nivoa od dva odsto.

  • Hoće li “Bechtel” graditi Južnu interkonekciju

    Hoće li “Bechtel” graditi Južnu interkonekciju

    Američka kompanija “Bechtel” ponovo bi mogla doći u BiH, i to kao jedan od izvođača radova na projektu izgradnje Južne interkonekcije.

    Predstavnici ove kompanije već su ranije u nekoliko navrata boravili u BiH, ali nikad nije došlo do realizacije posla.

    Za razliku od kompanije “AAFS Infrastructure and Energy LLC”, koja je takođe zainteresovana za Južnu interkonekciju, koja nema nikakve reference, odnosno na svojoj internet stranici nisu naveli kakvim poslovima su se bavili u prošlosti, “Bechtel” je globalna kompanija s velikim projektima realizovanim širom svijeta.

    AAFS, međutim, ima podršku američke administracije jer se, navodno, radi o ljudima koji su u uskom krugu saradnika Donalda Trampa, predsjednika Amerike, i vjeruje se da su oni realizatori Trampove politike odvajanja Evrope od ruskih energenata.

    “Bechtel” bi, po svemu sudeći, mogao raditi infrastrukturni, odnosno građevinski dio posla, dok bi AAFS, ako do realizacije posla dođe, mogao voditi gasni biznis.

     

    Na svojoj stranici “Bechtel” navodi da su aktivni praktično u cijelom svijetu, a portfolio im obuhvata energiju, zaštitu životne sredine, proizvodnju i tehnologiju, rudarstvo i kritične minerale, namjensku industriju, nuklearnu energiju, infrastrukturu i obnovljive izvore energije.

    Prema podacima na stranici kompanije, u 2024. godini imali su više od 20 milijardi dolara profita.

    Prema njihovom posljednjem finansijskom izvještaju, u 2024. godini su zaključili nove ugovore u vrijednosti od oko 17 milijardi dolara.

    Ukupna vrijednost ugovorenih projekata u realizaciji u 2024. godini iznosi gotovo 60 milijardi dolara.

    S obzirom na to da bi izgradnja Južne interkonekcije, projekta vrijednog nekoliko stotina miliona dolara, bila tek manji dio njihovog ukupnog profita, moglo bi se zaključiti da su njihove namjere da se uključe i u druge projekte u BiH.

    Imajući u vidu da se “Bechtel” bavi i izgradnjom energetskih objekata, rudarstvom i infrastrukturom, on bi, uz podršku Ambasade SAD i činjenicu da SAD trenutno imaju pozitivan imidž u svim dijelovima BiH, mogao relativno lako ući u projekte iz ovih oblasti.

    Ono što će biti problem za ovu ili bilo koju drugu ozbiljnu kompaniju je nedostatak vladavine prava u BiH i institucionalni haos koji traje praktično neprestano još od početka mandata trenutne vladajuće koalicije na nivou BiH. Nijedna kompanija koja ima dioničare i odgovornost za vlastiti kapital neće investirati u zemlju u kojoj se političari spore i oko najelementarnijih stvari koje neki prostor čine državom.

    Kada je riječ o regionu, na svom sajtu navode poslove koje su realizovali u Srbiji i na Kosovu, Albaniji i Hrvatskoj.

    U Srbiji su gradili moravski koridor ukupne dužine 112 kilometara. Kad bude završen, povezivaće istočni i zapadni dio zemlje od Pojata do Preljine.

    “Ovaj koridor uklopiće se u širu saobraćajnu mrežu koja se prostire širom Balkana, kao dio regionalnog plana za unapređenje trgovinskih veza i jačanje veza sa zapadnom Evropom”, navedeno je na stranici “Bechtela”. U Srbiji, takođe, rade i digitalni koridor, mrežu optičkih kablova u dužini od hiljadu kilometara, a gradili su i infrastrukturu za zaštitu od poplava, prenose Nezavisne.

    Inače, zanimljiva je činjenica da je BiH jedna od rijetkih relativno malih zemalja koja ima i domaće kompanije koje mogu graditi velike infrastrukturne projekte, pa se može postaviti i pitanje zašto domaći političari više ne podstiču ugovore kojima bi neke od poslova dobile i te kompanije, koje zapošljavaju domaće radnike i praktično dobit ostavljaju u svojoj zemlji.

    Stav Vlade Federacije BiH

    Federalna Vlada juče je prihvatila informaciju o pismu namjere američke kompanije “AAFS infrastruktura i energetika” i dala podršku da se razmotri mogućnost saradnje na razvoju projekata, uključujući izgradnju “Južne interkonekcije BiH i Hrvatska”.

    To podrazumijeva i izgradnju gasnih elektrana sa pratećim gasovodima, uključujući dogradnju gasovoda Kladanj-Tuzla i modernizaciju međunarodnih aerodroma.

    Vlada FBiH je na telefonskoj sjednici konstatovala da se realizacija projekta izgradnje gasovoda “Južna interkonekcija BiH i Hrvatska” može razmatrati u okviru Zakona o koncesijama FBiH, uključujući mogućnost podnošenja samoinicijativne ponude.

    Mediji u FBiH podsjećaju da je kompanija prije više od 25 godina ponudila da u roku od sedam godina izgradi koridor 5c, ali da ih je Vlada BiH odbila u korist francuske kompanije, koja nikad nije realizovala tu investiciju. BiH ni danas, gotovo tri decenije nakon ove ponude, nije izgradila koridor, a cijeli projekat pun je sumnji i optužbi za korupciju.v

  • Evropske akcije pale zbog najava novih trgovinskih carina

    Evropske akcije pale zbog najava novih trgovinskih carina

    Akcije na evropskim berzama završile su današnje trgovanje u minusu reagujući na najave novih trgovinskih carina, što je štetilo raspoloženju na tržištu.

    Panevropski STOXX 600 okončao je dan u padu od 0,72 odsto, pri čemu su glavne regionalne berze i većina sektora zabeležili negativne rezultate, preneo je Si-En-Bi-Si.

    Indeks Frankfurtske berze DAX pao je za 1,03 odsto, francuski CAC 40 za 0,61 odsto, a londonski FTSE 100 za 0,67 odsto.

    Pad na tržištima usledio je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp objavio da će osam evropskih saveznika dobiti povećanje carina najpre za 10 odsto od 1. februara, a potom i za 25 odsto od 1. juna, ako se ne postigne dogovor koji bi Vašingtonu omogućio da “kupi” Grenland, poluautonomnu teritoriju koja je dio Danske.

    Predložene tarife odnosile bi se na Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku, rekao je Tramp.

    Evropski lideri su uzvratili najavom kontratarifa i pozvali na veći dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Kada je riječ o kompanijama, akcije luksuznog giganta LVMH pale su za 2,1 odsto na kraju današnjeg trgovanja pregovaranja, dok je francuski proizvođač šampanjca i drugog pića Remy Cointreau završio sa padom od 0,1 odsto.

  • Pekari u Republici Srpskoj najavljuju nova poskupljenja

    Pekari u Republici Srpskoj najavljuju nova poskupljenja

    Od početka godine zabilježene su nove cijene pojedinih pekarskih proizvoda u Srpskoj gdje je hljeb poskupio i do 30 feninga, a proizvođači opravdanje za ovakve korekcije nalaze u rastu plata i troškova za struju.

    Iako se pojedinačna poskupljenja mjere u feninzima, građani ističu da se njihov kumulativni efekat sve više osjeća, posebno u uslovima već povećanih troškova za hranu, energente i druge osnovne životne potrebe. Predstavnici udruženja potrošača upozoravaju da i minimalne korekcije cijena osnovnih namirnica dodatno opterećuju kućne budžete pa naglašavaju da proizvođači još imaju prostor za uštede kroz racionalnije poslovanje.

    S druge strane, pekari ističu da su korekcije cijena neminovne zbog rasta troškova rada i energije i da bez njih nije moguće održati proizvodnju.

    Vlasnik banjalučke kompanije “Krajina klas”, u okviru koje posluje lanac pekara “Manja”, Saša Trivić ističe da početkom godine nisu mijenjali cijene svih pekarskih proizvoda te da su tamo gdje je do korekcije došlo povećanja iznosila između dva i tri odsto.

    – To je bilo i očekivano s obzirom na rast plata i cijena električne energije. Međutim, veliko je pitanje da li će i takav minimalan rast pokriti sve troškove koji nas očekuju. Danas na cijenu naše proizvodnje najviše utiču plate, koje učestvuju sa oko 30 odsto, dok gorivo, koje je pojeftinilo, nema presudan uticaj – rekao je Trivić, dodajući da gramaže hljebova nisu mijenjali već pet godina.

    Sličan stav ima i direktor “Žitoprerada” iz Prijedora Zoran Kos, koji navodi da bi eventualni rast cijena električne energije i plata mogao dovesti i do blagog poskupljenja brašna.

    – Govorimo o povećanju od pola marke do marku po vreći od 25 kilograma, koja sada košta od 22 do 28 KM, u zavisnosti od kvaliteta. Ako do poskupljenja dođe, ono bi iznosilo od dva do četiri feninga po kilogramu – kazao je Kos, dodajući da će konačne kalkulacije biti napravljene nakon što utvrde troškove struje.

    Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš naglašava da među pekarima za sada nema odluke o novim poskupljenjima i da će se čekati da se sagledaju svi ulazni troškovi.

    – Svjesni smo da situacija za građane nije laka i ne želimo da po svaku cijenu povećavamo cijene. Napravićemo računicu i vidjeti koja je najniža cijena sa kojom možemo poslovati, jer ne možemo raditi u minusu. Plate pekara moraju rasti da bismo zadržali radnu snagu, ali u naredna dva mjeseca sigurno nećemo dirati cijene, jer imamo dovoljne zalihe brašna – istakao je Pelemiš.

    Iz prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” upozoravaju da su poskupljenja neopravdana. Izvršna direktorica ovog udruženja Murisa Marić smatra da pekari imaju prostor da racionalizuju poslovanje bez udara na džepove građana.

    – Svjedoci smo da se ogromne količine pekarskih proizvoda dnevno bacaju. Kada bi se sabralo koliko hljeba i peciva završi u otpadu, vidjelo bi se da su tu gubici daleko veći od onih koje pokušavaju da nadomjeste poskupljenjima. Tih nekoliko feninga na kraju mjeseca za građane znači desetine maraka – istakla je Marićeva.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja ističe da je rast ulaznih troškova neminovan, ali da on mora biti racionalan.

    – Plata i trošak električne energije rastu i to se mora odraziti na krajnju cijenu, ali taj rast ne smije biti monopolistički niti služiti za stvaranje ekstra profita. Poskupljenja nas očekuju, ali ona moraju biti realna i opravdana – poručio je Ljuboja.

    Banjalučanka Marija Arsenić kaže da su je nova poskupljenja pekarskih proizvoda neprijatno iznenadila. Ističe da je hljeb, koji je do manje od mjesec dana u jednom banjalučkom marketu plaćala 2,30 KM sada 2,50 KM, dok je u drugoj trgovini vekna koja je koštala 1,50 KM poskupjela na 1,80 KM.

    – Naizgled to su mali iznosi, ali se na mjesečnom nivou značajno odražavaju na kućni budžet, pogotovo u uslovima kada su već skočili svi drugi troškovi. A od najavljenog “povećanja” plata, kao i do sada, većina građana neće osjetiti nikakvu korist – kazala je Arsenićeva.

  • Cijene u Srpskoj ne miruju

    Cijene u Srpskoj ne miruju

    Januar je mjesec u kojem prosječna porodica u Republici Srpskoj najviše kalkuliše trudeći se da iz mjeseca punog praznika i slava izađu što bezbolnije u finansijskom smislu.

    talni rast cijena dodatno otežava ovaj kopernikanski posao u kojem se stvara iluzija pristojnog života po cijenu života tačnije po cijenu mnogih odricanja u mjesecima koji slijede iza januara.

    Januar je tradicionalno jedan od finansijski najtežih mjeseci za građane Republike Srpske. Iza nas su novogodišnji i božićni praznici, krsne slave, bogate trpeze i porodična okupljanja – a ispred nas računi i svakodnevna poskupljenja.

    – Cijene osnovnih životnih namirnica, energenata i komunalnih usluga rastu iz dana u dan, dok primanja ostaju gotovo ista. Iz udruženja za zaštitu potrošača poručuju da su pritužbe građana svakodnevne i da se sve veći broj njih teško nosi sa rastućim troškovima života – kaže za BN Neška Ilijić, “Oaza” – Udruženje građana za zaštitu potrošača Trebinje.

    – Mi iz Udruženja za zaštitu potrošača imamo svakodnevne prigovore vezana za raznorazna poskupljenja, od osnovnih životnih namirnica do poskupljenja električne energije.

    Naš narod obilježava svoje praznike najbolje što može i onda se snalaze na razne načine, da li su to kratkoročne pozajmice ili neki drugi načini da bi ispunili tu svoju hrišćansku dužnost.

    Tako da situacija je teška, potrošačka korpa samo za novembar je bila 2800 KM, skoro 3000, onda možemo da račuinamo koliko će to biti decembar ili januar.

    Na polovini smo januara, nadam se da će se kao i svake godine uspješno završiti, na koji način način, ljudi se već dovijaju da na najbolji način proslave i novu godinu i Božić i krsne slave. To je već nešto što je ustaljeno, što je svake godine isti način – navodi Snežana Šešlija, ‘‘Topeer‘‘ – Udruženje za zaštitu potrošača Doboj.

    – Što se tiče proslava, odnosno slavljenja, sasvim slučajno smo došli do jedne informacije koliko su bila opsjednuta humanitarna udruženja koja su nudila određenu pomoć u vidu hranu, ljudi koji možda nisu ni znali gdje su te prostorije su u redu čekali da dođu do njih i raspitivali su se sve do 10. januara da li mogu i koliko mogu podići.

    To je za mene bio dovoljan pokazatelj da velika većina građana ne može da priušti obilježavanje praznika – rekla je.

    Da je januar mjesec u kojem se jedva „krpi kraj s krajem“, potvrđuju i građani Trebinja i Doboja.

    Kažu – cijene su otišle u nebesa, a mjesec prepun praznika i slava dodatno opterećuje kućne budžete.

    Posebno su pogođeni penzioneri, čije penzije, kako ističu, teško mogu pokriti i osnovne životne potrebe, a kamoli dodatne troškove koji su u januaru neminovni.

    U zemlji u kojoj potrošačka korpa premašuje mogućnosti prosječnih primanja, građani se snalaze kako znaju i umiju – kratkoročnim pozajmicama, odricanjima i stalnim zaduživanjem.

    I dok se praznici obilježavaju iz tradicije i potrebe da se sačuva porodični i vjerski identitet, realnost je sve teža.

    Januar se, kako mnogi kažu, preživi – ali pitanje je koliko dugo ovakav tempo poskupljenja može izdržati kućni budžet većine građana Republike Srpske.

  • Forum u Davosu: Ekonomske teme u sjenci bezbjednosnih

    Forum u Davosu: Ekonomske teme u sjenci bezbjednosnih

    U švajcarskom gradu Davosu održava se Svjetski ekonomski forum koji okuplja ekonomsku i političku elitu svijeta.

    Ekonomske teme ovaj put potisnute su u drugi plan usljed najnovijeg zaoštravanja američko-evropskih odnosa zbog Grenlanda.

    Dok američki predsjednik Donald Tramp ponovo najavljuje da će SAD preuzeti kontrolu nad najvećim ostrvom na svijetu, evropski zvaničnici ocjenjuju da su takve poruke veoma zabrinjavajuće i neprihvatljive.

    Uoči sutrašnjeg Trampovog obraćanja, koje cijeli svijet iščekuje sa velikim nestrpljenjem, današnja obraćanja evropskih zvaničnika u Davosu obilježila je veoma oštra retorika prema SAD. Francuski predsjednik Emanuel Makron smatra da Amerika želi da potčini Evropu i da je to neprihvatljivo.

    – Bez kolektivnog upravljanja, saradnja ustupa mjesto neumoljivoj konkurenciji. Konkurencije iz Sjedinjenih Američkih Država kroz trgovinske sporazume koji potkopavaju naše izvozne interese, zahtijevaju maksimalne ustupke i otvoreno ciljaju na slabljenje i potčinjavanje Evrope, u kombinaciji sa beskrajnim akumuliranjem novih tarifa koje su fundamentalno neprihvatljive, pogotovo kada se koriste kao poluga protiv teritorijalnog suvereniteta – rekao je Makron.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen reagovala je na Trampovu najavu da će od februara biti uvedena carina od deset odsto na uvoz robe iz osam evropskih zemalja koje su se okupile oko Danske, nakon njegovih pojačanih poziva da Sjedinjene Države preuzmu Grenland.

    – I zato su predložene dodatne tarife greška, posebno između dugogodišnjih saveznika. Evropska unija i SAD su se dogovorile o trgovinskom sporazumu prošlog jula. I u politici, kao i u biznisu – dogovor je dogovor. I kada se prijatelji rukuju, to mora nešto da znači – poručila je Fon der Lajen.

    Tramp, čini se, razmišlja potpuno drugačije. Pored najavljenih carina planira da učvrsti i svoj Odbor za mir. Za članstvo traži milijardu dolara a pozvano je oko pedeset zemalja. Evropski lideri su po ovom pitanju prilično oprezni. Na pitanje novinara šta će uraditi ako Makron odbije da se pridruži mirovnom savjetu za Gazu Tramp kaže:

    – Јe li to rekao? Pa, niko ga ne želi jer će uskoro otići sa funkcije, tako da je to u redu. Šta ću uraditi ako ne bude želio? Uvešću carine od 200 odsto na francuska vina i šampanjce i on će se pridružiti mirovnom savjetu. Ali ne mora da se pridruži.

    U Davosu je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji pažljivo prati razvoj situacije između Evrope i SAD. Očekuje veoma snažan govor Trampa, u suprotnom smjeru od onoga što se čulo danas od evropskih lidera.

    – Ta igra carinama i donošenja odluka na dnevnom nivou, nije dobra, o čemu je govoro i kineski zamjenik premijera. Mi polako, ali sigurno ulazimo u dnevno donošenje odluka i vi ne možete ništa sa planirate – rekao je Vučić.

    EU planira kontramjere. Čini se da u ovom trenutku nemaju jasan plan, ali ono što je jasno jeste da će naredni dani biti ključni za odnose Evropske unije i SAD.

  • Košarac: Spremni smo da predložimo uvođenje zaštitnih mjera na zahtjev ministarstava Srpske i FBiH

    Košarac: Spremni smo da predložimo uvođenje zaštitnih mjera na zahtjev ministarstava Srpske i FBiH

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je Srni da je ministarstvo spremno i opredijeljeno da postupi po inicijativi nadležnih ministarstava Republike Srpske i Federacije BiH kada je u pitanju uvođenje zaštitnih mjera na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda.

    On je naglasio da je Ministarstvu dostavljen dopis Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, u kojem se traži hitna provjera uvoznih cijena mliječnih prerađevina sira i skuta, te preduzimanje advekatnih mjera u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici BiH ili drugih mjera propisanih važećim zakonima u BiH.

    – Ministarstvo ima isključivo koordinirajuću ulogu u sektoru poljoprivrede koja je u primarnoj ustavnoj nadležnosti Republike Srpske i FBiH, te je potrebno da predmetna inicijativa bude upućena od strane nadležnog entitetskog ministarstva – naveo je Košarac.

    U vezi sa zahtjevom koji se odnosi na kontrole kojima je podvrgnuta roba prilikom uvoza u BiH, Ministarstvo je obavijestilo Udruženje mljekara Republike Srpske da granična veterinarska inspekcija prilikom kontrola pošiljki na samom graničnom prelazu obavlja uzorkovanje u skladu sa Planom službenih kontrola, a to su pretrage koje zahtijevaju mikrobiološku ispravnost navedenog proizvoda.

    Pored toga, predmet analiza su i rezidue.

    – Sve ostale analize, a koje se tiču kvaliteta proizvoda u smislu zadovoljavanja sastava proizvoda u skladu sa proizvođačkom deklaracijom spadaju u nadležnost entitetskih inspekcijskih organa, a na prvom mjestu to je inspekcija za hranu i veterinarske inspekcije entiteta, kantona, opština – navode u Ministarstvu.

    Kada je u pitanju zahtjev u vezi sa preduzimanjem advekatnih mjera u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici BiH ili drugih mjera propisanih važećim zakonima u BiH, u odgovoru je istaknuto da inicijativu za uvođenje zaštitnih mjera u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici BiH i ustavnoj nadležnosti potrebno je da upute nadležna ministarstva iz Republike Srpske i FBiH.

    Ukoliko se utvrdi da se roba uvozi u povećanim količinama, bilo u apsolutnom ili relativnom iznosu u odnosu na domaću proizvodnju i pod takvim uslovima pod kojima se nanosi ili prijeti opasnost nanošenja ozbiljne štete domaćoj proizvodnji, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa će na prijedlog nadležnog entitetskog ministarstva odmah pokrenuti prethodni postupak po proceduri.

    U odgovoru navode da je u ovoj proceduri neophodno dokazati postojanje direktne uzročne veze između prekomjernog uvoza i štete domaćoj proizvodnji, odnosno dokazati da je dampinški ili subvencionisani uvoz nanio štetu domaćoj proizvodnji, te utvrditi postojanje direktne uzročne veze između takvog uvoza i slabljenja domaće proizvodnje.

    U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ističu da stoje na raspolaganju i spremni su da razmotre svaku inicijativu upućenu od nadležnih ministarstava Republike Srpske i FBiH, a koja ima za cilj pronalazak adekvatnog rješenja kojim bi se zaštitila domaća proizvodnja i hitno je uputi na usvajanje prema Savjetu ministara.

  • Pismo namjere američke kompanije zainteresovane za gasovod južna interkonekcija

    Pismo namjere američke kompanije zainteresovane za gasovod južna interkonekcija

    Federalna Vlada danas je prihvatila informaciju o pismu namjere američke kompanije “AAFS infrastruktura i energetika” i dala podršku da se razmotri mogućnost saradnje na razvoju projekata, uključujući izgradnju “Јužne interkonekcije BiH i Hrvatska”.

    To podrazumijeva i izgradnju gasnih elektrana sa pratećim gasovodima, uključujući dogradnju gasovoda Kladanj-Tuzla i modernizaciju međunarodnih aerodroma.

    Vlada FBiH je na telefonskoj sjednici konstatovala da se realizacija projekta izgradnje gasovoda “Јužna interkonekcija BiH i Hrvatska” može razmatrati u okviru Zakona o koncesijama FBiH, uključujući mogućnost podnošenja samoinicijativne ponude.

    Za ostale infrastrukturne projekte iz pisma namjere, mogu se razmotriti i drugi modeli realizacije koji će zavisiti od dalje analize i važećih zakonskih i regulatornih okvira, saopšteno je iz Vlade FBiH.

    U slučaju podnošenja samoinicijativne ponude ove kompanije, Vlada FBiH će u skladu sa Zakonom o koncesijama FBiH razmotriti mogućnost dodjele koncesije za realizaciju projekta gasovoda “Јužna interkonekcija”.

  • Novi rekordi cijene zlata i srebra

    Novi rekordi cijene zlata i srebra

    Cijena zlata i srebra dostigla je nove rekorde nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio uvođenje carina na robu iz osam evropskih zemalja, koje će ostati na snazi sve do postizanja dogovora u vezi sa Grenlandom.

    Cijena zlata za isporuku u februaru porasla je za 1,71 odsto na 4.674,20 dolara po unci /oko 31,1 gram/, dok je spot cijena skočila na 4.668,14 dolara, piše Si-En-Bi-Si.

    Cijena srebra skočila je za 5,06 odsto na rekordnih 93 dolara po unci, dok je spot cijena dostigla 93,16 dolara.

    Berzanski investitori u prognozama za ovu godinu ističu da je uspon zlata zasnovan na čvrstim osnovama, uz očekivani pad realnih kamatnih stopa i nastavak aktivnosti centralnih banaka da diverzifikuju svoje rezerve.

    Evropska tržišta kapitala pala su jutros nakon američke najave carina, tako da su potonule akcije najvećih evropskih proizvođača automobila i ključnih luksuznih brendova.

    Indeks auto-industrije pao je za 2,2 odsto, a indeks luksuzne robe za 2,9 odsto.

  • Ilon Mask najavio da želi kupiti Ryanair

    Ilon Mask najavio da želi kupiti Ryanair

    Ilon Mask, američki milijarder i vlasnik Tesle i svemirske kompanije SpaceX, najavio je da bi želio kupiti Ryan Air, niskobudžetnu evropsku aviokompaniju, koja ima letove i za BiH.

    On je na X tagovao ovu irsku kompaniju, koja se nalazi u sve većim problemima, i pitao koliko bi koštalo da ih kupi.

    Kako piše Forbes, to je Maskov najnoviji nagovještaj da bi mogao razmotriti preuzimanje kompanije koja se bori s problemima.

    Nedugo nakon toga, zakačio je anketu na svoj X profil pitajući korisnike da li bi trebali kupiti kompaniju.

    Neposredno prije 15:30 EST, anketa je imala nešto više od 300.000 glasova. 79% korisnika je reklo da.

    Mask prodaje Wi-Fi usluge tokom leta putem SpaceX-ovih satelita Starlink.

    Majkl O Liri, izvršni direktor kompanije, je prije nekoliko dana za Maska rekao da je idiot, iako je vrlo bogat, što je razbjesnilo Maska.

    Prema O’ Liriju, godišnji trošak instaliranja antene potrebne za pristup Starlink satelitima na krovu aviona iznosi između 200 i 250 miliona dolara, a Maskove usluge je opisao kao nedostupne.

    U snimku podkasta objavljenom u četvrtak, O Liri je odbacio ideju o instaliranju SpaceX-ovog satelitskog internet sistema Starlink na avionima Ryanaira. Rekao je da Mask ima “nula znanja” o letenju i aerodinamičkom otporu.

    Ubrzo nakon što je X u petak pretrpio pad sistema na cijeloj platformi, Ryanair nalog, poznat po svojim duhovitim objavama, našalio se na račun Maska. Pitali su: “Možda vam treba Wi-Fi?”. Zatim je Mask uzvratio sugerišući da bi mogao pokušati kupiti Ryanair, i da na čelo kompanije želi da postavi osobu po imenu Rajan. Do juče poslijepodne prikupio je 9,5 miliona pregleda