Kategorija: Ekonomija

  • Zvornik vikendom preplavljen kupcima iz Srbije

    Zvornik vikendom preplavljen kupcima iz Srbije

    U danima vikenda u trgovačkim centrima pograničnih gradova BiH zadnjih sedmica vidljiv je porast broja kupaca iz susjedne Srbije. Tokom prošlog vikenda provjeravali smo razlog pojačanih gužvi u nekoliko centara i utvrdili da je većina posjetilaca u Zvornik došla zbog značajno nižih cijena hrane i goriva.

    Milena sa suprugom dolazi iz Rume dva puta mjesečno kako bi kupili namirnice potrebne za njihovu porodicu, ali i dosuli gorivo u svog limenog ljubimca.

    „Ovde možemo kupiti više za manje novca. Imaju dosta domaćih proizvoda koji su značajno jeftiniji od uvoza. U dva mjeseca sigurno uštedimo jednu podmiru kupujući u Bosni. Veliki broj i naših komšija dolazi u Zvornik“, kaže ona.

    U Zvornik u nabavku dolaze i građani Loznice koji kažu da su cijene nekih osnovnih namirnica dosta jeftinije.

    „Kupim vreću, dvije brašna za naše potrebne. Jeftinije je i ulje i kafa. Keksi koji se proizvode u Srbiji, jeftinije se prodaju u BiH, nego kod nas“, kaže nam Marko iz Loznice.

    Na parkinzima tržnih centara u Zvorniku vidljivo je da kupci iz Srbije dolaze od Beograda do Loznice kako bi pronašli prihvatljivije cijene. Posjetu pograničnim dijelovima BiH koriste kako bi nasuli gorivo po nižim cijenama, kupili namirnice, ali i odjeću i potrepštine za djecu. Tokom ovog vikenda gužva je bila i u samouslužnim praonicama vozila.

    Miloš Đajić razlog kupovine njegovih sugrađana u BiH vidi u tome što su cijene u Srbiji značajno porasle. Smatra da jedna četvoročlana porodica ne može preživjeti sa jednom minimalnom platom.

    „Srbija je odavno skupa. Bila je negde računica da ako u BiH ideš u nedeljne nabavke i gorivo i trošiš 250 evra, svaki četvrti ili peti odlazak ti je besplatan u odnosu na cene u Srbiji“, kaže on.

    Neizvjesna ekonomska situacija očekuje Srbiju i u narednom periodu s obzirom na to da se sankcije Naftnoj industriji Srbije značajno odražavaju i na tihi rast cijena kako energenata, tako i drugih proizvoda. Uprkos upozorenjima OFAC-a prema finansijskom sektoru o mogućim sekundarnim sankcijama ukoliko ne prekinu platni promet sa NIS-om, u Srbiji je moguće još uvijek sipati gorivo na njihovim pumpama i plaćati Dina karticom, iako je predsjednik Aleksandar Vučić najavio prekid platnog prometa još sedmog decembra, prenosi Capital.

    Kakve posljedice može izazvati taj hod po žici između SAD, Rusije i Evrope, za sada nikome nije poznato.

    U razliku u cijenama na lijevoj i desnoj obali Drine uvjerili smo se i sami.

     

     

     

     

  • Termoelektrane traže povećanje struje u Srpskoj

    Termoelektrane traže povećanje struje u Srpskoj

    “Dobili smo zahtjeve od termoelektrana da se povećaju cijene struje i to će uticati i na naš rezultat kao javnog snabdjevača, jer taj novac ćemo mi njima morati da damo da bi mogli da funkcionišu”, naveo je Petrović i dodao da se stabilnost elektoprivrednog sistema Srpske, nažalost, ne može sačuvati sa preniskim cijenama struje kakve su sada.

    – Generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” Luka Petrović rekao je da su cijene električne energije za građane i privredu u Srpskoj najpovoljnije u regionu.

    “I u privredi kontinuirano imamo povoljne cijene električne energije. Naime, za privredu cijena struje kod nas je 75 evra po megavat času. U Federaciji BiH je 96 evra, u Srbiji više od 110 evra, u Hrvatskoj 150 evra, a u Sloveniji preko 150 evra po megavat času. Dakle, politika Vlade je da Srpska bude najpovoljniji ponuđač električne energije”, rekao je Petrović.

    On je napomenuo da je javni snabdijevač za građane matično preduzeće sa sjedištem u Trebinju, te dodao da je i resorni ministar Petar Đokić rekao da se od početka naredne godine neće pomjerati cijene električne energije za građane.

    “Građani što se tiče električne energije trebaju biti mirni i mi ćemo cijene održavati najpovoljnijima”, rekao je on.

    Petrović kaže da “Elektroprivreda” jeste povoljan ponuđač struje, ali da na tržištu mora voditi računa o svom rentabilnom poslovanju, kao i činjenici da za daleko više novca uvozi i kupuje električnu energiju na stranim tržištima.

    “Mislim da `Elektroprivredu` treba posmatrati kao privrednu granu koja mora da privređuje, proizvodi struju i distribuiše je, te da to sve nekome proda. I kada to sve naplati, da može da vrati novac i privredi i građanima”, rekao je Petrović i naveo da treba raditi na racionalizaciji unutar sistema i mjerama kako da se dođe do povećane proizvodnje električne energije.

    On je rekao da poskupljenja struje nisu popularna, ali da će organi u Srpskoj o tim i sličnim pitanjima, te uticaju raznih faktora, morati svake godine da odlučuju.

    Petrović je pojasnio da oko 86 odsto građana Srpske troši ispod 500 kilovata struje mjesečno i da u prosjeku taj račun iznosi oko 84 КM.

    “A 70 procenata građana Srpske troši ispod 350 kilovata struje mjesečno i taj račun je oko 63 КM. Кada je bilo posljednje povećanje cijena struje taj račun koji se sastoji od mrežarine i energije se povećao samo na račun energije i to su bila povećanja od dvije do 11 КM. Dakle, najave da će računi otići duplo skuplje nisu istiniti. Očekuje se da nadležna regulatorna agencija u skladu sa zahtjevima distributivnih preduzeća pomjeri cijene mrežarine”, rekao je Petrović.

    On je naglasio da se radi stabilnosti mora sačuvati kvalifikovana radna snaga u ovom važnom sektoru koji zapošljava oko 8.800 ljudi širom Srpske.

    “Dobili smo zahtjeve od termoelektrana da se povećaju cijene struje i to će uticati i na naš rezultat kao javnog snabdjevača, jer taj novac ćemo mi njima morati da damo da bi mogli da funkcionišu”, naveo je Petrović i dodao da se stabilnost elektoprivrednog sistema Srpske, nažalost, ne može sačuvati sa preniskim cijenama struje kakve su sada.

    On je rekao da se ozbiljno radi na stabilnosti rada termoelektrana u Srpskoj, te da će ukupnoj stabilnosti elektroenergetskog sistema u narednim godinama, između ostalog, doprinijeti puštanje u pogon hidroelektrana koje gradi Srpska.

  • Vidović: Predloženi budžet za 9,8 odsto veći od drugog ovogodišnjeg rebalansa

    Vidović: Predloženi budžet za 9,8 odsto veći od drugog ovogodišnjeg rebalansa

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je predloženi budžet za 2026. godinu od 7,409 milijardi KM za 659 miliona KM ili 9,8 odsto veći u odnosu na drugi rebalans budžeta za ovu godinu.

    Obrazlažući Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2026. godinu – po hitnom postupku u Narodnoj skupštini Srpske, Vidovićeva je rekla da su planirani prihodi od 5,588 milijardi KM ili više za 116 miliona KM.

    Ona je dodala da su planirani budžetski rashodi 5,760 milijardi KM, odnosno više za 337 miliona KM u odnosu na sredstva planirana drugim rebalansom budžeta Republike Srpske za ovu godinu.

    Vidovićeva je pojasnila da poreski prihodi iznose 5,178 milijardi i veći su za 2,21 odsto, dok su neporeski prihodi 410,6 miliona KM i veći su za 1,14 odsto.

    Prihodi po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznose 1,892 milijardi KM, što predstavlja uvećanje od 49,6 miliona KM, odnosno 2,7 odsto u odnosu na sredstva planirana drugim rebalansom budžeta Republike Srpske za ovu godinu.

    Ona je dodala da će penzije u narednoj godini, na osnovu redovnog usklađivanja, biti povećane za 6,55 odsto.

    Vidovićeva je rekla da su rashodi za lična primanja zaposlenih predviđeni od 1,4 milijarde KM, što predstavlja uvećanje za 85,7 miliona KM, odnosno 6,5 odsto u odnosu na sredstva planirana drugim rebalansom budžeta za ovu godinu.

    Ona je pojasnila da su rashodi planirani u skladu sa zakonima o platama zaposlenih u organima uprave, MUP-u, obrazovanju, pravosuđu i zdravstvu, te dodala da je planirano 4,3 miliona KM za povećanje plata sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj.

    – Prijedlogom budžeta za narednu godinu planirano je 661,7 miliona KM za zdravstvo i socijalnu zaštitu. Na ovoj stavci najveće je izdvajanje za Fond zdravstvenog osiguranja za koji je planiran 277,1 milion KM, što je za 5,16 odsto više u odnosu na ovu godinu – navela je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, za socijalnu zaštitu i lične invalidnine u narednoj godini planirano je 77,8 miliona KM.

    Za investicije u zdravstvu u 2026. godini izdvojiće se 62 miliona KM.

    Vidovićeva je istakla da je za boračka davanja predviđeno 579,2 miliona KM ili 20 odsto više od sadašnjeg iznosa, a u okviru toga stavka za borački dodatak iznosi 295,5 miliona KM iveći za 60 miliona u odnosu na 2025. godinu.

    – Za invalidnine će biti izdvojeno 230,6 miliona KM, a 1.500.000 KM za banjska liječenja – obrazložila je Vidovićeva.

    Ona je dodala da je za Fond zdravstvenog osiguranja u narednoj godini namijenjeno 277,1 miliona KM, za institucije kulture predviđeno je izdvajanje od 36.700.000 KM, a za privredu 259.900.000 KM.

    Za uvođenje novih tehnologija biće namijeljeno 23 miliona KM, subvencije za podsticaje za povećanje plata radnika 12.600.000 KM, za provođenje strategije razvoja preduzetništva 3,5 miliona KM.

    Vidovićeva je dodala da je za Željeznice Republike Srpske planirano 10 miliona KM, Aerodrome Republike Srpske dva miliona KM, Vode Srpske 15 miliona KM, a za Fond solidarnosti 10 miliona KM.

    Ona je naglasila da dugoročno zaduženje za narednu godinu ide do iznosa 1,69 milijardi KM, kao i vraćanje duga od 1,57 milijardi KM.

    Vidovićeva je rekla da bi javni dug na kraju iduće godine trebao biti 6,443 milijardi KM ili 32,6 BDP-a, što govori o niskoj zaduženosti Srpske.

    Ona je pojasnila i da se Prijedlogom odluke o dugoročnom zaduživanju odobrava dugoročno zaduživanje Republike Srpske za 2026. godinu u maksimalnom iznosu do 1.690.900.000 KM.

    – Komercijalne zapise Srpska će prodavati po potrebi – navela je Vidovićeva.

    Ona je dodala da je za narednu godinu planirano i izdavanje garancija do iznosa od 900 miliona KM.

  • Minić otkrio kolika će biti minimalna plata iduće godine

    Minić otkrio kolika će biti minimalna plata iduće godine

    Premijer Republike Srpske Savo Minić predstavio je danas, narodnim poslanicima Prijedlog programa ekonomskih reformi u periodu 2026-2028. kojim je projektovan privredni rast po stopama 2,6 odsto, 2,9 odsto i 3,1 odsto.

    On je rekao da u Vladi očekuju pozitivan doprinos spoljnotrgovinske razmjene, stabilno tržište, povećanje izvoza usluga, te potencijalno otvaranje kanala prodaje.

    – Inflacija u BiH je ubrzala sa 1,4 odsto u 2024. na 3,9 odsto tokom prvih devet mjeseci 2025, uglavnom zbog viših cijena hrane, usluga i snažnih pritisaka na plate. Procjenjuje se da će inflacija do kraja godine dostići nivo od četiri odsto, uz postepeno smanjenje na 3,3 odsto u 2026. i tri posto u 2027. godini – rekao je Minić.

    On je podsjetio da je poznato da će u narednoj godini najniža neto plata u Republici Srpskoj iznositi 1.000 KM, te da će najniže neto plate, u zavisnosti od stepena stručne spreme potrebne za obavljanje određenog posla, iznositi od 1.050 KM do 1.450 KM.

    Minić je naveo da će stabilno tržište rada, uz rast zaposlenih i blago povećanje plata, omogućiće rast raspoloživog dohotka, što će uz pozitivan doprinos potrošnje države održati domaću potrošnju.

    On je ukazao i na to da se očekuje da će realizacija najavljenih investicija u energetske projekte, putnu infrastrukturu, zdravstvo i poljoprivredu pozitivno uticati na rast.

  • Minić: Planirani ukupni prihodi za narednu godinu 8,627 milijardi KM; Sedam ciljeva jačanja Srpske

    Minić: Planirani ukupni prihodi za narednu godinu 8,627 milijardi KM; Sedam ciljeva jačanja Srpske

    Premijer Republike Srpske Savo Minić rekao je da je programom Vlade utvrđeno sedam ciljeva djelovanja koji obuhvataju potvrdu i jačanje Srpske u skladu sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH.

    – Cilj jeste analiza i priprema reorganizacije institucija Republike Srpske, javnih preduzeća i javne uprave. Takođe, predviđeno je razmatranje uloge pravosudnih institucija Srpske u zaštiti ustavnosti i zakonitosti – rekao je Minić u Narodnoj skupštini Republike Srpske obrazlažući Prijedlog programa ekonomskih reformi Srpske od 2026. do 2028. godine.

    On je istakao da je cilj nastavak saradnje i zajedničkog djelovanja sa organima Srbije u skladu sa Deklaracijom svesrpskog sabora.

    – Cilj Vlade jeste otpočinjanje institucinalne i ekonomske transformacije Republike Srpske ka samoodrživoj, fiskalno stabilnoj i razvojno orijentisanoj zajednici sa snažnim osloncem na domaće resurse, tržište i ljudski potencijal – dodao je Minić.

    On je naglasio da utvrđeni pravci podrazumijevaju sedam ciljeva djelovanja – kratkoročnu podršku domaćoj potrošnji, uspostavljanje investicionog registra i jačanje podrške privredi i privatnom sektoru, te podršku izvoznicima.

    – Podrazumijeva se i aktivacija radne snage /mladi, žene i penzioneri/, formiranje fonda dječije štednje, zatim zakonodavni paket za samoodrživost i upravljanje podacima kao faktor ekonomskog rasta – rekao je Minić.

    NASTAVAK RASTA PRIVREDNE AKTIVNOSTI

    Minić izjavio je da se u 2026. godini očekuje nastavak rasta privredne aktivnosti vođen domaćom tražnjom i investicijama, uz blagi pozitivan doprinos spoljnotrgovinske razmjene.

    Minić je istakao da projektovane stope privrednog rasta Republike Srpske u periodu od 2026. do 2028. godine iznose 2,6 odsto, 2,9 odsto i 3,1 odsto.

    On je ukazao i na to da je poznato da će u 2026. godini najniža neto plata u Republici Srpskoj iznositi 1.000 KM, te da će najniže neto plate u zavisnosti od stepena stručne spreme potrebne za obavljanje određenog posla iznositi od 1.050 KM do 1.450 KM.

    – Stabilno tržište rada, uz rast zaposlenih i blago povećanje plata, omogućiće rast raspoloživog dohotka, što će uz pozitivan doprinos potrošnje države održati domaću potrošnju – poručio je Minić.

    Minić je ukazao i na to da se očekuje da će realizacija najavljenih investicija u energetske projekte, putnu infrastrukturu, zdravstvo i poljoprivredu pozitivno uticati na rast.

    – Rast domaće potrošnje i investicija posljedično će uticati na povećanje uvoza, dok će očekivani oporavak spoljne tražnje, povećanje izvoza usluga, te potencijalno otvaranje novih kanala prodaje omogućiti rast izvozno orijentisane proizvodnje i ukupnog izvoza. Veći rast izvoza u odnosu na rast uvoza za rezultat će imati blago pozitivan doprinos rastu BDP-a – ocijenio je Minić.

    Prema njegovim riječima, fiskalna politika Vlade Srpske ima za cilj održavanje kontrolisanog fiskalnog deficita na nivou manjem od tri odsto BDP-a, te zadržavanje javnog duga ispod 60 odsto BDP-a.

    Premijer Srpske je naveo i da je tržište rada zadržalo stabilnost uprkos izazovima kojima je bilo izloženo u prethodnom periodu.

    – Stabilna kretanja na tržištu rada rezultat su kontinuiranog rada na poboljšavanju uslova rada, unapređivanju institucija tržišta rada, te podsticanju zapošljavanja – poručio je Minić.

    PLANIRAN NIZ MЈERA ZA EKONOMSKU TRANSFORMACIЈU SRPSKE

    Minić je istakao je danas da Vlada planira preduzimanje niza mjera da bi bilo ojačano ekonomsko upravljanje i ostvarena održiva konvergencija, ekonomski rast i zapošljavanje.

    – Vlada ovo planira, ako se ima u vidu da je jedan od utvrđenih ciljeva djelovanja institucionalna i ekonomska transformacija Srpske ka samoodrživoj, fiskalno stabilnoj i razvojno orijentisanoj zajednici sa snažnim osloncem na domaće resurse – rekao je Minić.

    On je naglasio da su aktivnosti na izradi ovog programa započete nakon smjernica Evropske komisije za programe ekonomskih reformi zemalja kandidata za članstvo u EU.

    – Opredjeljenje Vlade Republike Srpske jeste da sve politike koje sprovodi zajednički radi sa poslovnom zajednicom i sindikatom – dodao je Minić.

    Prema njegovim riječima, Vlada je koordinisala aktivnosti u Republici Srpskoj koje se odnose na Plan reformi u BiH za sprovođenje plana rasta za zapadni Balkan.

    – Vlada je zadužila ministarstva i institucije Republike Srpske da se uključe u realizaciju aktivnosti iz Reformske agende isključivo koje su u skladu sa ustavnim ovlaštenjima i nadležnostima institucija na svim nivoima vlasti – naveo je Minić.

    On kaže da su Prijedlogom programa ekonomskih reformi Srpske od 2026. do 2028. godine obuhvaćene sve aktivnosti koje su do sada sprovedene, da su definisane 23 mjere, predočen prikaz stanja u oblasti sturkturnih reformi, a određeni su i dalji pravci ekonomske politike i sprovođenja socioekonomskih reformi u Srpskoj.

    PLANIRANI UKUPNI PRIHODI ZA NAREDNU GODINU 8,627 MILIЈARDI KM

    Minić je izjavio da su u 2026. godini planirani ukupni prihodi od 8,6 milijardi KM, što je više za 319,7 miliona KM ili 3,8 odsto u odnosu na ukupne prihode u revidiranom budžetu za 2025. godinu.

    Minić je istakao da se u periodu 2026‒2028. godine projektovano učešće ukupnih prihoda u BDP-u kreće od 43,2 odsto do 40,3 odsto, dok se učešće potrošnje u BDP-u smanjuje bržim tempom i kreće se od 46,1 odsto do 42,4 odsto.

    – Tako se budžetski deficit postepeno smanjuje sa 2,9 odsto BDP-a u 2026. godini na 2,8 odsto BDP-a u 2027. godini i 2,1 odsto BDP-a u 2028. godini – rekao je Minić.

    On je dodao da je značajan rast planiran kod prihoda od indirektnih poreza u iznosu od 3,2 milijarde KM i veći su za 120,6 miliona KM ili 3,8 odsto u odnosu na budžet za 2025. godinu.

    – Procjena prihoda od indirektnih poreza za 2026. godinu zasniva se na procjeni kretanja osnovnih makroekonomskih pokazatelja za 2026. godinu, procjeni spoljnog duga, usvojenim iznosima koji se izdvajaju za budžet zajedničkih institucija BiH i trendovima u naplati prihoda od indirektnih poreza – pojasnio je Minić.

    Prihodi od poreza na dohodak planirani su u iznosu od 553,5 miliona za 2026. godinu, što predstavlja uvećanje za 22,2 miliona KM, odnosno 4,2 odsto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2025. godinu.

    Prihodi od doprinosa planirani su u iznosu od 3,1 milijarde KM, što je za 156,3 miliona KM ili 5,2 odsto više u odnosu na za 2025. godinu.

    – Ostali prihodi planirani su u iznosu od 789,3 miliona KM, što je za 7,6 miliona KM ili jedan odsto više u odnosu na 2025. godinu. Takođe, projekcija ovih prihoda je usklađena sa dosadašnjim trendovima u naplati i očekivanim privrednim kretanjima – naglasio je Minić.

  • Đokić: Nije planirano povećanje cijene struje od 1. januara

    Đokić: Nije planirano povećanje cijene struje od 1. januara

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas da od 1. januara nije planirano povećanje cijene električne energije u Srpskoj.

    Đokić je tokom aktuelnog časa u Narodnoj skupštini Srpske rekao da nije u nadležnosti Vlade Republike Srpske da razmatra povećanje naknade za mrežarinu.

    – Ne znamo da li će doći do povećanja naknada za mrežarinu. Vlada Srpske ovo pitanje nije razmatrala i to nije u njenoj nadležnosti – pojasnio je Đokić.

    On je naveo da će biti obavljene konsultacije sa relevantnim učesnicima kada je riječ o pitanju povećanja cijena električne energije.

  • Vidovićeva: Srpska ima nekoliko ponuda, Nijemci pozivaju na razgovore

    Vidovićeva: Srpska ima nekoliko ponuda, Nijemci pozivaju na razgovore

    Republika Srpska ima dobre i realne uslove da u narednoj godini napravi veliki investicioni zahvat, izjavila je ministar finansija Srpske Zora Vidović.

    Ona je navela da se Srpskoj otvara finansijsko tržište u smislu finansiranja značajnih projekata.

    Vidovićeva je podsjetila je da je Srpska bila pritisnuta velikim finansijskim i političkim sankcijama zbog čega strani investitori nisu mogli da investiraju.

    “Jedina institucija koja nije obustavila projekte je Svjetska banka i na tome sam zahvalna”, rekla je Vidovićeva tokom akltuelnog časa u Narodnoj skupštini.

    Ona je navela i da su Nijemci bili prvi koji su obustavili projekte, ali sada pozivaju na razgovore.

    Vidovićeva je istakla da Srpska već ima nekoliko ponuda koje razmatra i dostaviće ih Ministarstvu saobraćaja i veza i Ministarstvu energetike i rudarstva Srpske.

    Govoreći o platama, Vidovićeva je dodala da u momentu kada budu pomjerene plate budžetskih korisnica vršiće se povećanje plata za zdravstvene radnike.

  • Pojeftinilo gorivo u Republici Srpskoj

    Pojeftinilo gorivo u Republici Srpskoj

    Cijena goriva na pumpama u Republici Srpskoj u proteklim danima su pale za pet feniniga po litri, kazao je za “Nezavisne novine”, Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    Kako je istakao, cijene dizela, ali i benzina na pumpama u Banjaluci kreću se od 2,34 do 2,39 KM po litru, te dodaje da je, u poređenju s cijenama od prije sedam dana, pad za pet feninga.

    Podsjetimo, prema aktuelnim podacima sa svjetske berze cijena sirove nafte je porasla na 57,553 dolara, a cijena nafte Brent na 61,520 dolara.

  • Hoće li Lidl u BiH  pritisnuti konkurenciju?

    Hoće li Lidl u BiH pritisnuti konkurenciju?

    Hoće li dolazak njemačkog trgovinskog lanca Lidl na tržište BiH donijeti i niže cijene i mogu li se zajedno sa tim očekivati i niže cijene kod konkurencije?

    Vlada posebno ushićenje u BiH zbog dolaska Lidl-a na naše tržište. Gotovo kao da će sve biti džaba. Lokacije i objekti ovog njemačkog trgovinskog lanca prate se gotovo kao i utakmice reprezentacije. Sa ekonomistima smo razgovarali o efektu na tržištu koji će izazvati, ali i samim koracima koje prate dolazak takvog lanca na novo tržište.

    Jedno je sigurno smatraju naši sagovornici, Lidl će na tržište BiH doći sa svojim proizvodima i sa dosta nižim cijenama.

    “Svakako da će Lidl da krene sa strategijom niskih cijena. To je uostalom strategija koju je on primjenjivao u susjednim zemljama. Vidjeli smo u Hrvatskoj i Srbiji, a boravio sam u Rumuniji gdje su koristili istu strategiju. Mogu da ponude niže cijene od cijena naših proizvoda zahvaljujući količinama koje su enormne, a cijena tih proizvoda je niska”, kaže profesor ekonomije i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo.

    On smatra da će Lidl na našem tržištu ponuditi ipak proizvode lošijeg kvaliteta.

    “Ono što će oni nuditi na ovim tržištima su najnižeg kvaliteta. U Lidl-u u Njemačkoj možete naći i skuplje proizvode koji su cjenovno povoljni kada posmatrate kroz prizmu cijena-kvalitet. Međutim, oni se u zemljama Istočne Evrope baziraju na nuđenju ekstremno niskih cijena i ne toliko niskog kvaliteta, ali većina tih proizvoda nisu ništa kvalitetniji od naših domaćih proizvoda, ali su jeftiniji”, kaže Đogo.

     

    Profesor na ekonomskom fakultetu Goran Radivojac kaže za ATV da Lidl dolazi sa niskim cijenama, ali je pitanje koliko će se to dugo zadržati.

    “Kako će se Lidl provesti na našem tržištu ostaje da se vide. Ono što potrošači već znaju, oni u startu idu sa dosta nižim diskontnim cijenama u odnosu na ostale lance. Dugoročno je to teško izdržati, uz uvažavanje njihovog finansijskog potencijala. Dakle, to je trgovinski lanac iz Njemačke koji je do sada u BiH uložio preko 100 miliona KM. Za njih možemo reći da novac nije problem. U kratkom roku će biti ‘rata’, ali u dugom roku to će morati tržišno pozicionirati i na nekim drugim mehanizmima ne samo po cjenovnoj konkurentnosti”, kaže Radivojac.

    Visoke cijene anomalija, preko “ekstremno niskih” do kupaca u BiH

    Vjerovatno je da će Lidl na tržište BiH doći sa “ekstremno niskim cijenama”. To bi ujedno moglo da ugrozi konkurenciju koja nema mehanizme da se zaštiti na tržištu. Sa druge strane, visoke cijene su ponekada teško objašnjive anomalije.

    “S obzirom na veličinu, oni se mogu odlučiti na strategiju ekstremno niskih cijena kako bi stekao dominantnu tržišnu poziciju. To bi u drugim zemljama povuklo antidamping politiku gdje domaći trgovinski lanci mogu da se žale domaćim vlastima, a oni eventualno Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, da cijene koje se nude na nekom tržištu su ispod cijene koštanja. Situacija u BiH je takva da mi niti imamo adekvatan antidamping zakon niti smo članica Svjetske trgovinskoj organizacije. Moguće je da ne krenu sa nešto višim cijenama nego u okolnim zemljama, možda čak ponude i nešto niže. Imaju prednost što je PDV u BiH niži nego u Hrvatskoj gdje je PDV 25 odsto i još tri odsto poreza na promet. Kod nas je 17 odsto. To ostavlja određenu marginu da proizvodi u BiH budu ako ništa iste cijene kao u Hrvatskoj. Kladio bih se na to da su svjesni kupovne moći. Kada uzmete prosječnu platu u Hrvatskoj i u BiH, jasno je da je naša kupovna moć niža. Polazeći od te pretpostavke ići će na niže ili na iste cijene kao u Hrvatskoj i Srbiji”, kaže Đogo za ATV.

    Govoreći o cijenama, profesor Radivojac smatra da su veće cijene tržišna anomalija i teško racionalno objašnjive.

    “Veće cijene su tržišna anomalija. Kada geografski posmatramo Evropu, imamo tržišnu anomaliju, što bi se reklo, što južnije to tužnije. Na jugu Evrope su veće cijene od cijena na sjeveru. Ne možemo to toliko pravdati transakcionim troškovima jer su Beč ili Grac mnogo bliži Banjaluci nego što im je Hamburg na sjeveru Njemačke. Naročito kada je povrće u pitanju. Povrće se vozi sa juga na sjever, oni bi trebalo da imaju skuplje povrće nego mi. Ima tu dosta anomalija. Kada krenemo od Austrije, pa dole prema jugu, BiH, Srbija, Makedonija, Albanija, kako prelazimo iz jedne zemlje u drugu imamo veće cijene. Da li je to zapravo korištenje pozicije velikih dobavljača gdje oni ostvaruju ekstra profit pravdajući to transakcionim troškovima ili je nešto drugo u pitanju, a tiče se logistike, ni meni nije jasno. Ne mogu racionalizovati to objašnjenje”.

    Radivojac smatra da nema velike razlike između tih tržišta koja bi opravdala tako velike transakcione troškove.

    Konkurencija i “doček dobrodošlice”

    Može li Lidl svojim načinom poslovanja primorati konkurenciju u BiH da spusti cijene ili će ih “istjerati” iz igre, razmišljanja su podijeljena. Jedno je sigurno – konkurencija kao takva je dobra.

    “Veći će tu uticaj imati ‘doček dobrodošlice’ od naših domaćih u Banjaluci, Tropika, Binga, nije to bezazlena konkurencija za Lidl. Oni su već stvorili određene navike našim potrošačima. Možemo reći da imamo tu vrstu maloprodajne usluge na prilično visokom nivou. Ono što će Lidl u potpunosti devastirati su ovi mali trgovci. Oni to ne mogu izdržati, pretvorićemo se model društva kakvo imamo u Evropi, dakle funkcionisaće samo veliki trgovački lanci. Ne vidim Lidl kao vodeći trgovački lanac u BiH da bi njega moraju da prate. Tu će doći do “rata” cijenama. Naši trgovački lanci su takođe hiperlikvidni kao i Lidl. I oni imaju svoje dobavljače i sa njima organizuju akcije. Više će Lidl biti izložen izazovu da stekne povjerenje kupaca, nego što će on diktirati tempo postojećim trgovačkim lancima”, kaže Radivojac.

    Lidl je dobar kao konkurencija domaćim trgovinskim lancima, ali ako bi uspio da uguši domaću proizvodnju to bi bilo veoma loše.

    “To je pojava koja je ekonomski pozitivna, to je konkurencija. Kod nas su trgovinski lanci, barem do sada, imali olgopolsku tržišnu poziciju. U principu 3-4 trgovinska lanca su držala, rekao bih 90 odsto tržišta. Sve su to bili lanci sa sjedištem u BiH što je pružalo mogućnost da između sebe bude prisutna jedna vrsta tajnog dogovora. Sada kada imate igrače sa strane, iz EU, koji vjerovatno nema potrebu da se sa trgovinskim lancima dogovara oko politike cijena, to će svakako natjerati domaće trgovinske lance da više igraju trgovinsku igru nego da se međusobno dogovaraju. To je pozitivno. Ta situacija ako bi dovela do toga da se domaći trgovinski lanci uguše, a da ostane Lidl dominantan, to bi bilo loše po ekonomiju BiH. Kada sam bio u Rumuniji, tamo skoro da nema nijedan rumunski trgovinski lanac, uglavnom su to njemački lanci. Izgubili su tu borbu da njihov domaći trgovinski lanac pokrije njihovo tržište. Mi smo ovdje u regionu imali borbu u kojoj je opet Republika Srpska i BiH kasnila, a to je borba da se kroz trgovinske lance poveća izvoz domaćih proizvoda. To je ono što su Slovenci uradili prvo sa Merkatorom, Hrvati sa Konzumom ili Agrokorom, a Srbija sa Deltom. To su bili projekti podržani od strane države koji su se širili iz matične zemlje u region i nosili novi kanal za plasman domaćih proizvoda u prostor nekadašnje zajedničke države. Tu je BiH drastično zakasnila, naši trgovinski lanci su tek nedavno uspjeli da pokriju domaće tržište”, smatra Đogo.

    Situacija u Srbiji drugačija

    Može li ponašanje Lidla u BiH biti identično kao u Srbiji, pitali smo Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva.

    “Lidl je ovde došao sa novim brendovima i novim cenama, koje jesu bile osetno niže u startu. To ipak nije povuklo druge trgovinske lance da spuste svoje cene, već je Lidl podigao svoje, ne bi li se njima približio, a opet bio nešto jeftiniji. Dakle, potrošači u Srbiji jesu dobili neznatnu korist dolaskom Lidla, ali ne onako kako se to očekivalo i kako izgleda kada poredimo cene istih proizvoda u Lidlu u Srbiji i zemljama regiona, čak i Nemačke. U ovom trenutku, neka gruba procena je da je Lidl povoljniji od drugih (tu mislim na ove velike, a ima manjih koji su jeftiniji), za oko 5 do maksimalno 10 odsto”, kažu iz Efektive.

    Može li ponašanje Lidla u BiH biti identično kao u Srbiji, pitali smo Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva.

    “Lidl je ovde došao sa novim brendovima i novim cenama, koje jesu bile osetno niže u startu. To ipak nije povuklo druge trgovinske lance da spuste svoje cene, već je Lidl podigao svoje, ne bi li se njima približio, a opet bio nešto jeftiniji. Dakle, potrošači u Srbiji jesu dobili neznatnu korist dolaskom Lidla, ali ne onako kako se to očekivalo i kako izgleda kada poredimo cene istih proizvoda u Lidlu u Srbiji i zemljama regiona, čak i Nemačke. U ovom trenutku, neka gruba procena je da je Lidl povoljniji od drugih (tu mislim na ove velike, a ima manjih koji su jeftiniji), za oko 5 do maksimalno 10 odsto”, kažu iz Efektive.

  • Planirano povećanje plata budžetskim korisnicima

    Planirano povećanje plata budžetskim korisnicima

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je u narednoj godini planirano povećanja plata za budžetske korisnike, ali da će to biti moguće tek nakon prvog kvartala.

    – Planirano je povećanje plata budžetskih korisnika, ali nikako od 1. januara, već kada sagledamo šta će se dešavati u prvom kvartalu. Kada vidimo da postoji prostor, onda ćemo povećati plate – rekla je Vidovićeva.

    Vidovićeva je istakla da postoji ambiciozan plan u vezi sa tržištem kapitala i osiguranja, te navela da će se tražiti rješenja za osnivanje dobrovoljnih penzijskih fondova da bi se dala mogućnost dodatne uplate onima koji to žele.

    – Vidjeli ste da smo dosegnuli iznos od dvije milijarde isplate za penzije. Broj penzionera raste, kao i u svim drugim zemljama u regionu. Mi ćemo u narednom periodu krenuti u osnivanje još jednog dobrovoljnog penzijskog fonda u saradnji sa postojećim institucijama. Da promovišemo da mladi ljudi odvajaju novac u taj fond, da bi imali dodatnu isplatu uz redovnu penziju. To je na zapadu zaživjelo – navela je Vidovićeva.

    Govoreći o planovima, ona je ukazala da je završen Nacrt zakona o platnom prometu, te da će početkom 2026. godine biti održana i javna rasprava.

    – Taj zakon će u velikoj mjeri smanjiti cijenu platnog prometa, kako za građane, tako i za privredu. Značajno je usvajanje tog dokumenta – poručila je Vidovićeva.

    Ona smatra da će se u idućoj godini realizovati sve ono što je predviđeno strateškim dokumentima i da neće biti problema kada je riječ o ispunjenju budžeta.

    NEKE OD IZMЈENA I DOPUNA POREZA NA DOBIT, DOHODAK, DOPRINOSE

    Vidovićeva je napomenula da je Vlada Republike Srpske predložila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit sa manjim izmjenama za oporezivanje kapitala i kada su pitanju banke, gdje se uvodi oporezivanje kamata koje banke naplaćuju kada kupuju obveznice Republike Srpske.

    – Od 2015. godine banke su oslobođene oporezivanja kamata koje naplaćuju kada kupuju obveznice Srpske, jer smo tom mjerom nastojali stimulisati razvoj i te vrste finansijskog tržišta. Sada smatramo da je taj tržišni segment u velikom zamahu i da nema više potrebe za oslobađanjem od te vrste oporezivanja – navela je Vidovićeva.

    Ona je najavila da bi te zakonske izmjene trebale stupiti na snagu 1. januara, tako da će se oporezivati kamate na ono što se bude kupovalo poslije tog datuma.

    Vidovićeva je rekla da, kada su u pitanju porezi i dorpinosi koje plaćaju sitni preduzetnici, u narednoj godini neće biti povećanja osnovice za plaćanje doprinosa i da će po tom osnovu doći do smanjenja priliva sredstava u budžet.

    – Kada je u pitanju dohodak i doprinosi kod plata radnika sa najnižom spremom, njima je minimalna plata povećana na 1.000 KM, ali smo predložili da 50 KM bude neoporezovano. To znači da na platu tih radnika od 1.000 KM poslodavac plaća obaveze na iznos od 950 KM, a na 50 KM ne plaća – navela je Vidovićeva.