Kategorija: Ekonomija

Lider izvoza iz Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ove godine je “DP Metals BH”, rudarska kompanija koja posluje u Varešu, navodi se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO).

Najveći izvoznici u BiH u prvih šest mjeseci ove godine

Drugo mjesto zauzela je “Aluminij Industries” iz Mostara, kompanija koja se bavi proizvodnjom, preradom i reciklažom aluminijuma, kao i izradom aluminijumskih legura i gotovih proizvoda za različite industrijske primjene.

“Na trećem mjestu nalaze se ‘TT kabeli’ iz Širokog Brijega, vodeći proizvođač niskonaponskih kablova u jugoistočnoj Evropi. Četvrto mjesto pripalo je kompaniji ‘Nova Alumina’ iz Zvornika, jednom od najvećih proizvođača alumosilikatnih proizvoda u regionu, čiji se proizvodi izvoze na brojna inostrana tržišta”, kazali su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Dodaju da se na petom mjestu nalazi “ASTA Bosnia” iz Ćoralića kod Cazina, moderna fabrika specijalizovana za proizvodnju i preradu bakrenih žica i komponenti za energetsku infrastrukturu.

“Šesto mjesto zauzela je kompanija ‘Miviko’ iz Posušja, proizvođač električnih vodova i kablova za domaće i strana tržišta. Sedmo mjesto pripalo je kompaniji ‘Sisecam Soda Lukavac’, (SSL) jednoj od najvećih hemijskih kompanija u Bosni i Hercegovini, čiji se proizvodi izvoze na brojna svjetska tržišta”, pojašnjavaju iz UIO.

Aluminij Industries među vodećim izvoznicima i uvoznicima

Na osmom mjestu nalazi se brčanski “Bimal”, najveći domaći proizvođač jestivih ulja, koji svoje proizvode plasira na tržišta zemalja regiona i Evropske unije.

“Deveto mjesto zauzele su ‘Elektrane Stanari’, koje značajan dio proizvedene električne energije izvoze na inostrana tržišta. Listu 10 najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini za prvih šest mjeseci ove godine zaključuje FEAL iz Širokog Brijega, jedna od vodećih kompanija za proizvodnju aluminijumskih profila, čiji proizvodi nalaze primjenu u građevinskoj i industrijskoj proizvodnji širom evropskog tržišta”, ističu iz UIO.

Najveći uvoznici u Bosnu i Hercegovinu

S druge strane, najveći uvoznik u Bosnu i Hercegovinu u istom periodu bila je sarajevska “Holdina”.

“Na drugom mjestu nalazi se ‘Aluminij Industries’ iz Mostara, dok je treće mjesto zauzela ‘Petrol BH Oil Company’ iz Sarajeva. Četvrto mjesto pripalo je ‘Optima grupi’ iz Banjaluke, dok je na petom mjestu ‘Hercegovinalijek’ iz Mostara”, istakli su iz Uprave za indirektno oporezivanje.

Na šestom mjestu nalazi se “Porsche BH”, dok je sedmu poziciju zauzela kompanija “TT kabeli” iz Širokog Brijega.

“Na osmom mjestu je ‘Violeta’ iz Gruda, deveto mjesto pripalo je ‘Antunoviću AGS’ iz Orašja, a listu deset najvećih uvoznika zaključuje ‘ASTA Bosnia’ iz Ćoralića kod Cazina”, zaključili su iz UIO.

Promjene na listi najvećih izvoznika u odnosu na prošlu godinu

Prema njihovim podacima, u prvih šest mjeseci prošle godine na prvom mjestu među najvećim izvoznicima nalazili su se “TT kabeli” iz Širokog Brijega. Na drugom mjestu bio je “ArcelorMittal” Zenica, treća je bila “Nova Alumina” iz Zvornika, četvrti SSL iz Lukavca, peti “Bimal” iz Brčkog, šesti “Aluminij Industries” iz Mostara, a sedmi “Pretis” iz Vogošće. Na osmom mjestu su “Elektrane Stanari”, deveti je “Adriatic Metals BH” iz Vareša, a deseti “Miviko” iz Posušja.

Ukoliko se rast cijena nafte na svjetskim berzama nastavi i u narednim danima, cijene naftnih derivata u Bosni i Hercegovini vrlo lako bi mogle premašiti tri marke po litru, upozoravaju sagovornici “Nezavisnih novina”.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je da su cijene nafte na svjetskim berzama u roku od 48 sati porasle do 86 dolara po barelu.

“Već na benzinskim pumpama imamo određena povećanja cijena, što smo i ranije najavljivali, od pet do sedam feninga. Međutim, ukoliko se ovaj rast cijena zadrži još nekoliko dana, vrlo lako bismo mogli doći u situaciju da cijene naftnih derivata premaše tri marke po litru”, kazao je Bečarević.

Ističe da je situacija na Bliskom istoku izuzetno napeta i trenutno se sve prati iz sata u sat.

Blokada Ormuskog moreuza mogla bi dodatno povećati pritisak na cijene

“Ukoliko se kriza dodatno produbi, posebno u slučaju blokade Ormuskog moreuza, bojim se da bi moglo doći do novog rasta cijena nafte”, pojašnjava Bečarević.

Dodaje da je za detaljnije i sigurnije prognoze potrebno sačekati razvoj situacije u narednim danima.

“Ipak, već sada je evidentno da je došlo do drastičnog poskupljenja – cijena barela nafte porasla je za oko 20 odsto. Ako se takav trend zadrži nekoliko dana, cijene naftnih derivata na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini mogle bi premašiti tri marke po litru”, rekao je Bečarević.

Struka upozorava da bi gorivo moglo dostići tri KM po litru

Milovan Bajić, potpredsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske i direktor “Krajinapetrola”, kazao je za “Nezavisne novine” da će cijena na pumpama u BiH zavisiti od daljeg kretanja cijena na svjetskim berzama, ali i od nabavnih cijena koje će formirati rafinerije.

“Ukoliko se sadašnji nivo cijena zadrži, realno je očekivati da će gorivo na benzinskim pumpama dostići, pa čak i premašiti tri marke po litru”, rekao je Bajić.

Podsjetio je da se promjene na svjetskom tržištu vrlo brzo odražavaju i na domaće tržište, posebno zbog toga što Bosna i Hercegovina gotovo u potpunosti zavisi od uvoza naftnih derivata.

Cijene na pumpama u Banjaluci već povećane

Sa jedne banjalučke benzinske pumpe naveli su da su u utorak, 14. jula, korigovali cijene goriva.

Kako su kazali, cijena dizela povećana je sa 2,78 KM na 2,88 KM po litru, dok se benzin trenutno prodaje po cijeni od 2,72 KM po litru.

Vlada RS produžila mjeru podrške za kupovinu goriva

Vlada Republike Srpske produžila je u ponedjeljak do 15. avgusta ove godine mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela, dok će Inspektorat RS nastaviti pojačan nadzor formiranja cijena naftnih derivata.

Naime, Vlada Republike Srpske je 13. jula na telefonskoj sjednici donijela odluku o produženju primjene Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata do 15. avgusta 2026. godine.

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske je na četvrtoj sjednici, održanoj 1. aprila ove godine, usvojila Odluku o direktnoj podršci, kojom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Republici Srpskoj ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog motornog benzina i dizel-goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj.

Inspektorat RS nastavlja kontrolu formiranja cijena goriva

Iz Inspektorata Republike Srpske saopšteno je da će republička inspekcija nastaviti kontinuiran nadzor nad formiranjem cijena goriva.

“Povodom najava o mogućem rastu cijena tečnih naftnih goriva, usljed rasta cijene nafte na svjetskim berzama, republička tržišna inspekcija će i u narednom periodu nastaviti sa kontinuiranim nadzorom formiranja cijena goriva u Republici Srpskoj.

Podsjetimo, cijene dizela su prije početka sukoba na Bliskom istoku krajem februara iznosile 2,25 do 2,29 KM, dok je benzin koštao 2,25 do 2,32 KM.

Brent nafta premašila 86 dolara zbog krize SAD i Irana

Cijena nafte brent je u utorak porasla na više od 86 dolara po barelu nakon novog rasplamsavanja sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok su evropski i američki berzanski indeksi uglavnom u padu.

Prema podacima sa berze, cijena sirove nafte WTI porasla je za 3,38 odsto, na 80,791 dolar po barelu, dok je cijena nafte brent porasla za 3,49 odsto, na 86,235 dolara po barelu.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će Sjedinjene Američke Države naplaćivati taksu od 20 odsto na tankere koji plove kroz Ormuski moreuz, dodajući da će taj pomorski prolaz biti otvoren “sa ili bez Irana”, što je dodatno podstaknulo neizvjesnost na globalnom tržištu nafte.

Ukoliko se rast cijena nafte na svjetskim berzama nastavi i u narednim danima, cijene naftnih derivata u Bosni i Hercegovini vrlo lako bi mogle premašiti tri marke po litru, upozoravaju sagovornici “Nezavisnih novina”.

Rast cijena nafte na svjetskim berzama mogao bi donijeti novo poskupljenje goriva

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je da su cijene nafte na svjetskim berzama u roku od 48 sati porasle do 86 dolara po barelu.

“Već na benzinskim pumpama imamo određena povećanja cijena, što smo i ranije najavljivali, od pet do sedam feninga. Međutim, ukoliko se ovaj rast cijena zadrži još nekoliko dana, vrlo lako bismo mogli doći u situaciju da cijene naftnih derivata premaše tri marke po litru”, kazao je Bečarević.

Ističe da je situacija na Bliskom istoku izuzetno napeta i trenutno se sve prati iz sata u sat.

Blokada Ormuskog moreuza mogla bi dodatno povećati pritisak na cijene

“Ukoliko se kriza dodatno produbi, posebno u slučaju blokade Ormuskog moreuza, bojim se da bi moglo doći do novog rasta cijena nafte”, pojašnjava Bečarević.

Dodaje da je za detaljnije i sigurnije prognoze potrebno sačekati razvoj situacije u narednim danima.

“Ipak, već sada je evidentno da je došlo do drastičnog poskupljenja – cijena barela nafte porasla je za oko 20 odsto. Ako se takav trend zadrži nekoliko dana, cijene naftnih derivata na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini mogle bi premašiti tri marke po litru”, rekao je Bečarević.

Struka upozorava da bi gorivo moglo dostići tri KM po litru

Milovan Bajić, potpredsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske i direktor “Krajinapetrola”, kazao je za “Nezavisne novine” da će cijena na pumpama u BiH zavisiti od daljeg kretanja cijena na svjetskim berzama, ali i od nabavnih cijena koje će formirati rafinerije.

“Ukoliko se sadašnji nivo cijena zadrži, realno je očekivati da će gorivo na benzinskim pumpama dostići, pa čak i premašiti tri marke po litru”, rekao je Bajić.

Podsjetio je da se promjene na svjetskom tržištu vrlo brzo odražavaju i na domaće tržište, posebno zbog toga što Bosna i Hercegovina gotovo u potpunosti zavisi od uvoza naftnih derivata.

Cijene na pumpama u Banjaluci već povećane

Sa jedne banjalučke benzinske pumpe naveli su da su u utorak, 14. jula, korigovali cijene goriva.

Kako su kazali, cijena dizela povećana je sa 2,78 KM na 2,88 KM po litru, dok se benzin trenutno prodaje po cijeni od 2,72 KM po litru.

Vlada RS produžila mjeru podrške za kupovinu goriva

Vlada Republike Srpske produžila je u ponedjeljak do 15. avgusta ove godine mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela, dok će Inspektorat RS nastaviti pojačan nadzor formiranja cijena naftnih derivata.

Naime, Vlada Republike Srpske je 13. jula na telefonskoj sjednici donijela odluku o produženju primjene Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata do 15. avgusta 2026. godine.

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske je na četvrtoj sjednici, održanoj 1. aprila ove godine, usvojila Odluku o direktnoj podršci, kojom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Republici Srpskoj ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog motornog benzina i dizel-goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj.

Inspektorat RS nastavlja kontrolu formiranja cijena goriva

Iz Inspektorata Republike Srpske saopšteno je da će republička inspekcija nastaviti kontinuiran nadzor nad formiranjem cijena goriva.

“Povodom najava o mogućem rastu cijena tečnih naftnih goriva, usljed rasta cijene nafte na svjetskim berzama, republička tržišna inspekcija će i u narednom periodu nastaviti sa kontinuiranim nadzorom formiranja cijena goriva u Republici Srpskoj.

Podsjetimo, cijene dizela su prije početka sukoba na Bliskom istoku krajem februara iznosile 2,25 do 2,29 KM, dok je benzin koštao 2,25 do 2,32 KM.

Brent nafta premašila 86 dolara zbog krize SAD i Irana

Cijena nafte brent je u utorak porasla na više od 86 dolara po barelu nakon novog rasplamsavanja sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok su evropski i američki berzanski indeksi uglavnom u padu.

Prema podacima sa berze, cijena sirove nafte WTI porasla je za 3,38 odsto, na 80,791 dolar po barelu, dok je cijena nafte brent porasla za 3,49 odsto, na 86,235 dolara po barelu.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će Sjedinjene Američke Države naplaćivati taksu od 20 odsto na tankere koji plove kroz Ormuski moreuz, dodajući da će taj pomorski prolaz biti otvoren “sa ili bez Irana”, što je dodatno podstaknulo neizvjesnost na globalnom tržištu nafte.

U zemlji u kojoj se cijene dižu brže od plata i penzija, još jedno poskupljenje prošlo je gotovo tiho. Osim što ga nisu propustili primjetiti oni koji svakog dana ulaze u pekaru.

Hjleb od više vrsta brašna, težine 550 grama, koji je donedavno koštao dvije marke, danas se prodaje za 2,40 KM. Naizgled „samo“ 40 feninga više. U stvarnosti, čak 20 odsto skuplje. A penzija otišla gore 3,5%….

Neke banjalučke pekare ponovo pomjeraju granice ekonomske logike. Ako ste prošle sedmice ušli u pekaru s namjerom da kupite hljeb, vjerovatno vas je dočekao hladan tuš. Cijena je sa okrugle 2 KM skočila na 2,40 KM. Nema tu sitnih korekcija, fening po fening, da se narod navikne. Kad se poskupljuje, ide se odmah jako. 40 feninga gore.

Za one koji hljeb kupuju redovno, matematika je neumoljiva.

-Rekli su mi da su morali da poskupe i da nova cijena važi od prošle sedmice. Nije poskupjelo za deset ili dvadeset feninga, nego odmah četrdeset. Gramaža ista, nadam se i sastav isti. A penzija će mi biti veća za 17 maraka. Eto, za tih 17 KM više mogu da kupim sedam hljebova – priča za Srpskainfo penzioner Rajko K.

Nije, međutim, poskupio samo hljeb.

U nekim banjalučkim pekarama komad pite sa 4,5 otišao je na 4,8 KM, parče pice više nije 3,3 KM, već tri i po marke. U pojedinim pekarama više cijene dočekale su i kifle, kroasani, zemičke… Nekada se govorilo da je hljeb simbol osnovne životne namirnice. Danas postaje simbol inflacije.

Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ upozorava da je postalo sasvim normalno da svako povećanje ulaznih troškova odmah završi na računu građana. Ali kada troškovi padnu cijene ostanu iste.

–Kod nas je postala praksa slobodnog formiranja cijena. Bilo šta da poskupi za deset feninga, odmah osjetimo na proizvodima, bez obzira postoji li realan osnov ili ne. I to uvijek drastično vidimo na hljebu i pekarskim proizvodima. Kada je gorivo pojeftinilo, nismo vidjeli da je bilo koji proizvod postao jeftiniji. Međutim, čim nešto poskupi, automatski rastu i cijene u prodavnicama i pekarama –  kaže ona za Srpskainfo.

Drugim riječima, tržište kod nas odlično pamti kako da poskupi, ali ima ozbiljnih problema sa pamćenjem kada treba pojeftiniti.

-Za hljeb i pekarske proizvode teško se može upratiti kolika je prodaja, koliko je poskupjelo, koliko je gramaža, koliko je uopšte različitih proizvoda. Ima tu mnogo posla i za inspekcijske organe –  govori ona i dodaje kako danas imamo situaciju da je kifla skoro u rangu cijene pola hljeba.

-To zaista nema smisla. Neko bi morao ozbiljno da se pozabavi ovim cijenama i načinom na koji se formiraju – poručuje Marićeva. Prema njenim riječima, zahvaljujući medijima neko o ovim problemima i govori.

-Ušli smo u kolotečinu. U smislu, tako je. Ako možeš kupi, ako ne možeš, nemoj. Neću tako da živim – poručuje ona.

Poskupljenje od 40 feninga možda ne zvuči dramatično onome ko hljeb kupi povremeno. Ali porodici koja svakodnevno kupuje dva hljeba to znači gotovo 300 maraka više na godišnjem nivou, samo za jednu osnovnu životnu namirnicu.

A kada se tome dodaju skuplje pite, peciva, mlijeko, meso, voće, povrće, računi i lijekovi, postaje jasno zašto mnogi već sredinom mjeseca prestanu brojati dane do plate i počnu brojati marke u novčaniku.

Podsjećamo, povećanje penzija od 3,55 odsto u Republici Srpskoj primenjivaće se od avgustovske isplate. Najniža penzija u Srpskoj iznosi 361,75 KM. Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više je 434,15 KM, a najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30, iznosi 506,52 KM. Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 iznosi 578,94 KM, a najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 723,70 KM.

Žetva pšenice u Republici Srpskoj završena je na oko 95 odsto zasijanih površina, prosječan prinos je oko 6,5 tona po hektaru, a kvalitet odličan, izjavio je pomoćnik ministra poljoprivrede Srpske Saša Lalić.

Lalić je naveo da je kod pojedinih proizvođača, koji su primijenili adekvatne agrotehničke mjere, prinos i veći, čak do 10 tona po hektaru.

Prema njegovim riječima, pšenica je zasijana na više od 43.000 hektara, odnosno oko 20 odsto više nego lani, a očekivana proizvodnja je oko 280.000 tona.

– Za podsticaj je prijavljeno više od 28.000 hektara, za oko 6.000 više nego lani. U toku su terenske kontrole, završili smo satelitsko snimanje i ima površina koje su prijavljene, a nisu pod pšenicom, te će biti isključene – rekao je Lalić.

On je naveo da je planirano da podsticaji budu isplaćeni ove ili naredne sedmice, napominjući da je u proteklih šest godina isplaćeno više od 60 miliona KM, plus regresirano dizel-gorivo.

Govoreći o otkupnoj cijeni pšenice, Lalić je rekao da je ona od 0,34 do 0,36 KM bez PDV-a po kilogramu, te da je na cijenu teško uticati.

Lalić je napomenuo da u Republici Srpskoj ima dovoljno skladišnih kapaciteta, što je besplatno do mjesec dana.

On je istakao da je veoma važno poštovati struku, nauku i agrotehniku da bi se očekivao dobar prinos i kvalitet zrna pšenice, te da resorno ministarstvo svake godine radi oglede na kojima je moguće vidjeti kako se različite sorte ponašaju na određenim lokalitetima i zemljištima.

– Vaš je izbor šta želite da uradite. Hljebne sorte su sigurno značajno bolje plaćene, od 0,48 do 0,50 KM. Nažalost, imamo dosta pšenice koja nam ne završi u mlinsko-pekarskom sektoru. Na to godinama pokušavamo da skrenemo pažnju – naglasio je Lalić za Srnu.

Bh. dijaspora koja živi širom Evrope i svijeta iz godine u godinu šalje sve više novca u Bosnu i Hercegovinu, a prema mišljenju ekonomista, oni dobrim dijelom na taj način održavaju ekonomiju i domaću potrošnju.

Šta pokazuju novi podaci Centralne banke BiH?

Trend sve većeg priliva novca nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, kada su ukupni transferi iz inostranstva bili 1,326 milijardi maraka, od čega se na doznake odnosi 956,6 miliona maraka.

Pokazuju to podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine koji su dostavljeni “Nezavisnim novinama”.

Oni potvrđuju rast novčanih doznaka, ali i ostalih tekućih transfera, pod šta spadaju i socijalna davanja.

Naime, prema njihovim podacima, u prva tri mjeseca ove godine stiglo je oko 25 miliona maraka više novca kroz personalne transfere, odnosno novčane doznake iz inostranstva, jer je u prvom kvartalu lani taj iznos bio 931,39 miliona KM.

Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, u prvom kvartalu ove godine oni su iznosili 370 miliona, od čega se na socijalna davanja odnosi 339,54 miliona, dok su od januara do marta lani ostali tekući transferi bili 314,71 miliona KM, od čega 287,49 miliona marka socijalnih davanja.

Zašto su doznake iz dijaspore važne za ekonomiju BiH?

Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je ovo uobičajena slika priliva novca iz inostranstva od doznaka koji daleko prevazilazi priliv po osnovu stranih ulaganja i potvrđuje kako dobrim dijelom dijaspora održava u životu našu ekonomiju i održava domaću potrošnju iznad nivoa koji odgovara stvarnom životnom standardu.

“Domaćim vlastima je očito lakše osigurati priliv novca izvana tako da potiču građane na iseljavanje, poslije čega šalju novac svojim porodicama, nego da poboljšaju poslovno okruženje i potiču investicije ili povratak iseljenih građana”, kaže Gavran.

On dodaje da je važno napomenuti da je stvarni iznos priliva po ovom osnovu daleko veći, jer se značajna sredstva prenose i mimo formalnih tokova novca.

Kako građani vide sve veću zavisnost od novca iz inostranstva?

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da joj ovaj broj djeluje kao mali s obzirom na iskustvo iz njenog okruženja koje potvrđuje da svaka druga porodica primi barem jednu doznaku iz inostranstva mjesečno.

“Mislim da smo zaista došli u onu fazu o kojoj smo pričali prije četiri ili pet godina da ćemo doživjeti to da nas izdržavaju prijatelji i porodica koji ne žive u Bosni i Hercegovini”, kaže ona navodeći da mnoge porodice primaju i više od jedne doznake svakog mjeseca.

Cijene kafa i kakao na berzama su naglo skočile jer su se investitori zabrinuli da bi klimatski poremećaji izazvani El Ninjom mogli da ugroze prinose ove dvije globalno tražene biljke širom Brazila i Zapadne Afrike.

Fjučersi kafe skočili su u ponedjeljak i do 18,5 odsto, dostigavši 3,57 dolara po funti ( 0,4536 kilograma) što je najveći dnevni porast cijene za ovu robu od 2000. godine, prenosi portal Forbs.

Ta “istorijska sesija” gurnula je fjučerse kafe u domen meme-akcija, hartija od vrijednosti koje postaju viralne i eksplozivno rastu zbog diskusija na društvenim mrežama, a ne zbog stvarnih poslovnih rezultata, saopštila je finansijska grupa Stoun iks.

U saopštenju se navodi da je agresivna kupovina institucionalnih investitora i fondova koji trguju na osnovu računara nadvladala prodaju na veliko iz zemalja proizvođača kafe.

– Zabrinutost zbog vremenskih prilika porasla je jer trgovci očekuju moguće poremećaje žetve zbog El Ninja, a zalihe premijum arabike su veoma male – navodi se.

Međutim, analitičari kažu da nema stvarnih klimatskih problema koji pogađaju usjeve u Brazilu i da je kvalitet i dalje primarna briga proizvođača.

Brazil je najveći svjetski proizvođač i izvoznik arabika kafe, dok Vijetnam dominira u proizvodnji robuste.

Oko 60 odsto ukupnih količina kakaoa proizvede se u Obali Slonovače, 32 odsto i u Gani oko 28 procenata.