VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Nikšić: Investitori kojima je plata od 1.000 KM velika ne trebaju ni dolaziti

    Nikšić: Investitori kojima je plata od 1.000 KM velika ne trebaju ni dolaziti

    Premijer Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić oglasio se na društvenim mrežama o odluci da se poveća minimalna plata na 1.000 KM.

    Ova odluka Vlade FBiH izazvala je burne reakcije poslodavaca, ali i građana.

    – Odluka Vlade Federacije o minimalnoj plati je očekivano naišla na različite reakcije. Drago mi je što radnici i radničke organizacije prepoznaju značaj donesene uredbe za radnike, ali i za ekonomiju u cjelini. Dio negativnih reakcija se može pripisati neinformiranosti, dio je osvrt interesnih grupacija koje ne žele vidjeti jaku radničku i srednju klasu, a dio je jednostavno prosta zloba i ljubomora onih koji dok su bili u prilici nisu ništa učinili za radnike – rekao je Nikšić.

    Između ostalog, istakao je kako se ne treba osvrtati na populističke reakcije.

    – Naravno da se na neke ne treba ni osvrtati jer je njihove populističke reakcije lako pročitati i prozrijeti kroz prizmu nebrige i nerada kad su bili vlast i današnjih neosnovanih kritika kao opozicije. Neki drugi zaslužuju komentar jednostavno da provjerimo da li su samo neinformirani ili tendeciozni – navodi on.

    Za Vijeće stranih investitora ima vrlo kratku i jasnu poruku, piše N1.

    – Oni investitori kojim je plata od 1000 KM prepreka za investiranje slobodno trebaju tražiti neke “banana” države pa tamo davati platu radnicima od par stotina evra. Mi smo država koja pretenduje na članstvo u EU i svaki naš postupak će oslikavati tu ambiciju. Nikada neću pristati da ispunjavamo obaveze za članstvo u EU, bez obzira koliko to sporo bilo, a da plate radnika budu posljednji uslov na tom putu. Na početku mandata smo rekli da svi investitori koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu zbog mizerne cijene rada ne trebaju dolaziti – zaključio je Nermin Nikšić.

  • “Privreda nema razloga za optimizam ni u 2025. godini”

    “Privreda nema razloga za optimizam ni u 2025. godini”

    Poslovni rezultati domaće privrede u 2024. pokazuju da je godina bila teža i izazovnija nego lani, a sudeći prema prognozama iduća bi mogla biti daleko neizvjesnija, jer sve upućuje da kriza kod ino-kupaca ne posustaje, što za nas znači dodatni pad proizvodnje, ali i zaposlenosti.

    Predsjednik Privrede komore Republike Srpske Pero Ćorić kaže za “Glas” da pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene u 2024. godini najbolje odslikavaju stvarno stanje u privrednim pogonima Srpske.

    – Iza nas je definitivno lošija godina nego što je bila 2023. koju je obilježila visoka inflacija. Deficit bilansa spoljnotrgovinske razmjene na kraju ove godine premašio je dvije milijarde KM, pri čemu je izvoz u padu, a uvoz u porastu. Pokrivenost izvoza uvozom je već nekoliko mjeseci 70 odsto. To su izrazito visoki brojevi čiji je produkt nedostatak posla u domaćim izvozno orijentisanim firmama koje proizvode komponente za gotove proizvode koji nastaju u pogonima kompanija u EU i zemljama regiona – navodi Ćorić i podsjeća da najlošije rezultate ima prerađivačka industrija, odnosno sektor proizvodnje namještaja, zatim obućarska i tekstilna industriji te pojedini dijelovi metalskog sektora.

    Probleme je, priča Ćorić, dodatno usložio rast troškova za plate koje su kako navodi kontinuirano rasle tokom cijele 2024. godine.

    – Nije porasla samo minimalna plata za 30 odsto, primanja svih radnika su linijski rasla. Tržište je proradilo i to je bila neminovnost u svim firmama koje su željele da zadrže radnike. Prosječna plata u oktobru je iznosila 1.420 maraka, a kada posmatramo rast uvoza, povećana primanja su potrošena za robu široke potrošnje što nije pozitivno – kazuje Ćorić.

    On se plaši da domaći privrednici u nimalo boljim uslovima neće poslovati ni u 2025. godini, da nema razloga za optimizam ni u novoj godini.

    – Prognoze su prije nekoliko mjeseci bile znatno povoljnije nego u ovom trenutku. Najavljivalo se da evropsku privredu polovinom 2025. godine očekuje stabilizacija, međutim sada se oporavak prolongira tek za kraj iduće godine, što za naše kompanije znači produbljenje krize. Razvoj situacije svakako u mnogo čemu zavisi i od politike, ratnih sukoba, što privredu ne zanima, ali je indirektno pogađa u velikoj mjeri – dodaje Ćorić.

    Borba za kvalitetne radnike po svemu sudeći biće nastavljena.

    – Sigurno da će radnika nedostajati, ali onih kvalitetnih. Trenutno u Srpskoj bilježimo paradoks. U prvih 11 mjeseci u prerađivačkoj industriji je pad broja zaposlenih između 4.000 i 5.000 radnika, a sa druge strane imamo ukupan pad nezaposlenih u zemlji. Ne znam gdje su ti ljudi, da li su otišli u javni sektor ili van Republike.

    Nažalost, uvijek odlaze i otišli su oni najbolji. Tako da, danas-sutra kada se poslovni rezultati poprave i dođe do oporavka proizvodnje nedostajaće nam kadra i kvantitativno i kvalitativno – zaključio je Ćorić.
    Neozbiljnost

    Pero Ćorić kaže da neizvjesnost dodatno produbljuje činjenica da privrednici u finalnoj završnici jedne poslovne godine ne znaju koliki će biti troškovi na ime minimalne plate u idućoj.

    – Sve analize, makroekonomski pokazatelji i stanje na tržištu pokazuju da bi najniža plata u RS trebalo da se zadržati na ovogodišnjih 900 KM, ali dogovora o tome i dalje nema. To pokazuje veliku neozbiljnost svih onih koji su u procesu određivanja. Privredni subjekti su dovedeni pred svršen čin, plus što kada ugovaramo poslove sa stranim partnerima ispadamo neozbiljni, jer ne znamo koliku cijenu rada da ugradimo u finalni proizvod – dodao je Ćorić.

     

  • Gasifikacija termoelektrana jedino rješenje za opstanak?

    Gasifikacija termoelektrana jedino rješenje za opstanak?

    Gasifikacija termoelektrana u Ugljeviku i Gacku možda je jedino rješenje kako bi one opstale i produžio im se vijek trajanja, ali i nastavila proizvodnja električne energije, kažu sagovornici “Nezavisnih novina”.

    Stručnjak za energetiku Almir Bečarević smatra da jeste rješenje da termoelektrane budu gasifikovane, ali je problem starost gasovoda.

    “Što se tiče samih termoelektrana, BiH se obavezala preko Energetske zajednice da će termoelektrane postepeno zatvarati. Mi već sad vidimo da one imaju problema. Teško je uopšte naći bilo kakvu kreditnu liniju za ulaganje u termoelektranu na ugalj. To je prvi i osnovni problem. Ono što mi je nejasno od ljudi u Republici Srpskoj koji odlučuju o gasu je to da je gasovod star 50 godina i njegov rok trajanja je pri kraju. Dva puta je već amortizovan. I sada se želi razvijati sistem na starim cijevima. Znači, vi hoćete da pravite mercedese, a glavna i osnovna cijev koja vas veže na Srbiju je fićo. Drugi problem je taj što je Vlada Republike Srpske dodijelila oko 70 miliona KM jer se nije mogla naći kreditna linija jer je taj pravac neisplativ. Pitanje je kako će se i da li će se vratiti taj novac. Postojeći gasovod radi na maksimalno 35 bara, on više ne može raditi na 50 bara. Ne mogu da shvatim da se krenulo sa tim bez bilo kakve ozbiljnije studije i sagledavanja svih ovih parametara i problema”, naglasio je Bečarević.

    Nedeljko Elek, direktor preduzeća “Sarajevo-gas” iz Istočnog Sarajeva,

    kaže da treba odmah uraditi gasifikaciju obje termoelektrane i to bi, prema nekom pretprojektu, koštalo 100-150 miliona KM.

    “Trenutno, da bismo u sadašnjem stanju vratili termoelektrane u sistem i da budu na mreži u punom kapacitetu treba nam oko 300 miliona KM. Ovaj prijedlog bi značio kao projekat na Palama. Da promijenimo kotlove termoelektrana, da ih prebacimo na gas i vozimo gas iz Zvornika u obje termoelektrane. Privatna firma iz Trebinja to već radi. Njihova postrojenja su na gas, voze iz Zvornika u Trebinje i to im se isplati. Sa ovim što radimo samo sipamo vodu u more, termoelektranama je istekao vijek trajanja. Gasifikacijom im produžavamo vijek za nekih 30 godina. Mislim da bi se to trebalo uraditi i dovoziti gas iz Zvornika, dok se ne uradi magistralni gasovod do Ugljevika i Gacka”, objasnio je Elek.

    On kaže da Republika Srpska više neće čekati dozvolu Savjeta ministara BiH za magistralni gasovod do Banjaluke.

    “Izgubili smo dosta vremena što smo uopšte čekali na to da se odobri Istočna interkonekcija i već idemo u svoju priču. Mi već sada radimo snimanje eventualne trase, koja bi bila od graničnog prelaza Karakaj, gdje ima ulaz iz Srbije, preko Bijeljine, gdje je već urađena gasifikacija, pa trasom auto-puta do Banjaluke, Prijedora i eventualno do Novog Grada. To podrazumijeva gasifikaciju Termoelektrane Ugljevik. Sa 72 miliona KM koje je Vlada odobrila radimo magistralni gasovod od Šekovića kako bi postao glavni transportni gasovod do Foče i Trebinja. To je glavna gasna stanica za Federaciju BiH. Kada bismo preusmjerili taj gas prema jugu Republike Srpske, mi bismo Federaciju BiH ostavili bez gasa jer gasna stanica nema kapacitet. Sa ova 72 miliona KM povećavamo kapacitet kako bismo gas iz Šekovića mogli dopremiti i u Federaciju BiH, ali i na jug Srpske”, objasnio je Elek.

    Podsjećamo, Milorad Dodik je prije dva mjeseca rekao da nakon završetka gasifikacije Jahorine, slijedi izgradnja dva strateška pravca kojima bi gas stigao do Banjaluke i Trebinja.

    “Odredili smo dva strateška pravca – prema Banjaluci i prema Trebinju, koje ćemo raditi uporedo. Gasovod prema Trebinju radiće ‘Sarajevo-gas’, a od Bijeljine prema Banjaluci “Gas RЕS”. Obje kompanije su u vlasništvu Republike Srpske”, kazao je ranije Dodik.

    Inače, Vlada RS je u četvrtak prihvatila da izdvoji 74 miliona KM za izgradnju magistralnog čeličnog gasovoda na potezu primopredajna stanica Jakovice (Šekovići) – Vlasenica – Milići i krak Vlasenica – Ski-centar “Igrišta” – Han Pijesak.

  • Kafa ponovo poskupljuje

    Kafa ponovo poskupljuje

    Ljubitelji kafe u Republici Srpskoj uskoro će, prema najavama domaćih ugostitelja, šoljicu omiljenog napitka plaćati više, s obzirom na to da je cijena sirove kafe poskupila.

    Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeka” Goran Kurtinović rekao je za RTRS da je poskupljenje kafe u ugostiteljskim objektima neminovno iz više razloga.

    – Ponovnim poskupljenjem poslovanja, poskupljenjem struje, pa na to sve i kafe, sigurno da će i ugostitelji korigovati cijene ovog napitka. Kafa je najreprezentativniji proizvod u svakom ugostiteljskom objektu, tako da je velika vjerovatnoća da će kafa poskupjeti odmah poslije praznika – rekao je Kurtinović.

    Dodao je da linearno poskupljenje ostalih proizvoda neminovno dovodi do veće cijene kafe u lokalima.

  • U Srpskoj pad izvoza, rast uvoza

    U Srpskoj pad izvoza, rast uvoza

    Republika Srpska je za jedanaest mjeseci ove godine u spoljnotrgovnskom poslovanju sa inostranstvom ostvarila izvoz od 4,629 milijardi KM, ili manje za 3,6 odsto nego u istom periodu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Srpska je za jedanaest mjeseci ove godine ostvarila uvoz od 6,712 milijardi KM ili više za 4,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.

    U posmatranom periodu pokrivenost uvoza izvozom bila je 69 odsto.

    Srpska je za jedanaest mjeseci ove godine najveću vrijednost izvoza od 770 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Hrvatskom, dok je najveća vrijednost ostvarenog uvoza od 1,1 milijarde KM bio iz Srbije.

    Posmatrano po grupama proizvoda u periodu januar-novembar ove godine najveće učešće u izvozu od 347 miliona Km imala je električna energija, a u uvozu naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 477 miliona KM.

  • Poskupljenje struje i prevoza dovešće do skoka cijena

    Poskupljenje struje i prevoza dovešće do skoka cijena

    CBBH procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u trećem kvartalu 2024. godine na 2,3%, što je identično procjeni iz septembra.

    Rast uslužnog sektora ponajviše je doprinosio rastu ekonomske aktivnosti, imajući u vidu kako su indikatori poput industrijske proizvodnje i izvoza roba zabilježili kumulativni pad u prvih deset mjeseci tekuće godine.

    Preliminarna procjena godišnjeg rasta realnog BDP-a za četvrti kvartal 2024. godine iznosi 2,1%, na osnovu očekivanja o slaboj potražnji iz inostranstva i uticaja poplava.

    Procejna Centralne banke BiH je da bi ukupna inflacija mogla iznositi 1,5%, a osnovna inflacija 3,8% u četvrtom kvartalu 2024. godine.

    Prema preliminarnim procjenama, izuzimajući nepredviđene cjenovne šokove, očekujemo blago jačanje inflatornih pritisaka u prvom kvartalu 2025.godine, i godišnju inflaciju od 1,8%. Poskupljenje električne energije i prevoza može dovesti do lančanih poskupljenja usluga i roba široke potrošnje, usljed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane i na više.

    Naše procjene ekonomske aktivnosti i inflacije u kratkoročnom periodu su konzistentne sa projekcijama za 2024. godinu iz jesenjeg kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

     

  • Struja skuplja i za privrednike u Srpskoj

    Struja skuplja i za privrednike u Srpskoj

    – Cijena električne energije za privrednike u Srpskoj poskupjeće za 15 odsto, potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine”da nije korektno da struja za privredu poskupi za 15 odsto, te sa sadašnjih 65 evra po megavat-satu poskupi na 75 evra po megavat-satu.

    “Nije u skladu sa onim što smo razgovarali i na sastanku sa Radovanom Viškovićem, predsjednikom Vlada Srpske, nije bilo govora da će doći do takvog drastičnog povećanja cijene”, kazao je Ćorić.

    Ističe da se čekao kraj godine da se privrednici pozabave neki drugim problemima i dodaje da su im na taj način poslali novogodišnju čestitiku.

    “Nije onako kako smo razgovarali i nije onako kako smo očekivali, donose se jednostrane odluke, pa svaki dogovor više ne vrijedi, čini mi se da više ne vrijedi ni na kakvu temu razgovarati, te generalno nisu dobre odluke”, pojasnio je Ćorić.

    Prema njegovim riječima, sigurno je da će poskupljenje struje uticati na povećanje troškova.

    “Ali ne možemo reći da će poskupjeti sada neki uvozni proizvod. Nije struja jedini razlog za poskupljenja ali je će sigurno će više cijene najviše pogoditi izvozna preduzeća”, kazao je Ćorić i dodaje da su već ova preduzeća od stranih partnera dobijaju zahtjeve da dođe do smanjenja cijena proizvoda.

    “Mi sada na kraju godine dobijaćemo jednu po jednu čestititu sa nekim određenim poskupljenjima”, kazao je Ćorić.

    Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas” ističe da će cijena eletrične energije za privrednike poskupiti za 15 odsto.

    “Mi znamo za probleme u “Elektroprivredi Republike Srpske” i sada je pitanje kako će oni preživjeti, ali sa druge strane vidimo da se ne rade nikakvi ozbiljni rezovi i sređivanje stvari u ovom preduzeću. Sa ovim sigurno neće riješiti svoje probleme, bez obzira na povećanje cijene električne energije mi smo i dalje ugroženi da li će struje i dalje biti”, kazao je Trivić.

    Kako je rekao, budući da privrednicima unazad nekoliko godina rastu svi troškovi, ugroženo im je poslovanje.

    “Ovo će biti još jedan dodatni udar na poslovanje određenih preduzeća”, kazao je Trivić.

  • Poslodavci u problemima: Sve teže dolaze do radnika

    Poslodavci u problemima: Sve teže dolaze do radnika

    BiH će veoma brzo nedostajati između 60.000 i 100.000 radnika, a dodatni problem predstavlja to što će od 1. januara 2025. Njemačka definitivno dozvoliti zapošljavanje bez ikakvih prepreka.

    Ovo je pokazala analiza poslovne zajednice kojoj je, trenutno, jedan od većih problema naći radnike.

    Kakve će to potrese izazvati, pokazaće vrijeme, a poslodavci već sad muku muče da dođu do radne snage.

    Kad se pomene nestašica radnika, najpre se pomisli na zanatlije, ali se naša privreda već sad suočava i sa deficitom gotovo svih drugih zanimanja, čak i nekvalifikovane radne snage.

    Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, poslodavci su samo u oktobru ove godine zavodima i službama zapošljavanja u BiH prijavili potrebu za zapošljavanjem 3.591 novog radnika.

    Ova brojka obuhvata samo broj radnika za čijim su zaposlenjem poslodavci zvanično iskazali potrebu, dok se mnogi, iako kubure sa manjkom radne snage, još ne oglašavaju.

    Jasno je da su stvarne potrebe poslovne zajednice za radnicima daleko veće, jer se proizvodni i uslužni procesi u mnogim firmama obavljaju sa daleko manjim brojem zaposlenih, od onog koji bi bio optimalan.

    – U Srpskoj nema branše da joj trenutno ne nedostaje radnika, a situacija će biti još alarmantnija u narednom periodu. Trenutno, situacija je najalarmantnija kod nedostatka zanatlija u građevinarstvu. Međutim, i u svim drugim oblastima vlada hronični nedostatak radne snage. Razlog je, prvenstveno, odlazak ljudi sa ovih prostora – potvrdili su nedavno za Srpskainfo iz Unije udruženja poslodavaca Srpske.

    Iz sindikata su jasni – bez povećanja plata poslodavci ne treba ničem dobrom da se nadaju. Upozoravaju da će, ako zarade ne budu rasle, ljudi još masovnije odlaziti sa ovih prostora, pa će i problem nestašice radne snage u Srpskoj i BiH samo rasti.

    Uprkos činjenici da poslodavci vape za radnom snagom, u oktobru su u BiH bila registrovana 323.143 nezaposlena.

    Među njima, najviše je kvalifikovanih radnika – 100.911, nekvalifikovanih radnika – 94.514, te radnika sa srednjom stručnom spremom – 91.943.

  • Za pola godine dijaspora poslala skoro dvije milijarde maraka

    Za pola godine dijaspora poslala skoro dvije milijarde maraka

    Rast doznaka iz inostranstva je konstantan, a to pokazuju i podaci za drugi kvartal ove godine kada je u BiH stiglo više od 1,1 milijardu maraka, dok se ukupno za šest mjeseci slilo 1,97 milijardi KM.

    Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u drugom kvartalu ove godine iznosili su oko 1,5 milijardi maraka i povećani su u odnosu na prvi kvartal kada su iznosili 1,2 milijarde. Ukupni tekući transferi za pola godine iznosili su više od 2,6 milijardi KM.

    Od ukupnih tekućih transfera u drugom kvartalu, 1,1 milijarda KM odnosi se na personalne transfere, odnosno na novčane doznake iz inostranstva. U poređenju sa prvim kvartalom zabilježen je znatan rast doznaka iz inostranstva, jer je u BiH, kako ističu za “Nezavisne novine” iz Centralne banke BiH, tokom prva tri mjeseca stiglo nešto više od 857 miliona KM. Gledajući polugodišnji period, ove godine za šest mjeseci u BiH je stiglo 1,97 milijardi KM, dok je za šest mjeseci lani u BiH se slilo 1,76 milijardi maraka.

    “Preostalih 373,8 miliona KM odnosi se na ostale tekuće transfere, od čega se na socijalna davanja, odnosno na penzije iz inostranstva odnosi 331,19 miliona KM”, istakli su iz Centralne banke BiH za “Nezavisne novine”, a i tu je zabilježen rast u odnosu na prvi kvartal.

    Inače, Centralna banka BiH ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka jer još uvijek nema zvanične procjene po zemljama.

    “Može se reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su doznake iz inostranstva bitna determinanta naše potrošnje.

    “Naime, one u ukupnom iznosu na godišnjem nivou dostižu vrijednosti između četiri i pet milijardi konvertibilnih maraka, što čini oko 20 odsto raspoloživog dohotka naših građana. Ako znamo da je potrošnja noseća komponenta agregatne tražnje u našoj ekonomiji, onda se značaj doznaka za privredni rast lako prepoznaje. Doznake iz inostranstva omogućavaju i finansiranje našeg trgovinskog deficita pa smo zbog toga u grupi zemalja koja ima manji deficit tekućeg bilansa od spoljnotrgovinskog deficita”, navodi Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, ključni problem u vezi sa doznakama iz inostranstva leži u činjenici da ne koristimo potencijal koji ima naša dijaspora.

    “Nismo se dovoljno pozabavili podsticanjem investicija naše dijaspore koje bi značajnije doprinijele održivom privrednom rastu kroz povećanje proizvodnje i zaposlenosti. Iskustva zemalja poput Irske, koja je zahvaljujući svojoj dijaspori i njihovim investicijama strukturno transformisala svoju ekonomiju prema tehnološki naprednijoj proizvodnji više dodane vrijednosti, mogu biti poučna. Oni su podsticajnim poreskim ambijentom i ulaganjem u obrazovanje privukli investicije svoje dijaspore koje su omogućile transfer tehnologija i ekonomski preobražaj”, objašnjava on za “Nezavisne novine”.

    Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, ranije je za “Nezavisne novine” kazao da je novac koji dolazi iz inostranstva značajan.

    “Mi nemamo baš detaljno ko sve uplaćuje taj novac i kome ide, ali pretpostavljam da naši ljudi iz dijaspore pomažu svojim obiteljima da nešto investiraju, da nešto kupuju… I naravno da je to značajna svota. Bez te svote bilo bi sigurno sve drugačije u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bago.

  • Da li će više cijene struje i veći minimalac podići cijenu hljeba

    Da li će više cijene struje i veći minimalac podići cijenu hljeba

    Cijene brašna u Srpskoj od Nove godine trebalo bi da porastu za 10 odsto, ističu mlinari i dodaju da je razlog tome najavljeno povećanje najniže plate i poskupljenje struje, ali i skok cijene pšenice na berzama.

    Iz pekarskog sektora kažu da ne mogu da preciziraju da li će i za koliko doći do skoka cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda.

    Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da je na berzama došlo do skoka cijene pšenice, te da se cijena tone pšenice zavisno od kvaliteta kreće od 200 do 300 evra.

    “Tako bi cijene brašna u narednom periodu trebalo da budu više za 10 odsto nego što su sada”, kazao je Kos i istakao da bi vreća brašna od 25 kilograma trebalo da poskupi za dvije do tri marke, zavisno od proizvođača.

    “Na rast cijene brašna sigurno će uticati i rast minimalne plate, ali i povećanje cijene struje za privredne subjekte”, kazao je Kos.

    Kako je rekao, ove godine imali smo jako loš rod, jako loš kvalitet pšenice na domaćem tržištu, tako da kvalitetniju pšenicu moramo uvoziti.

    “Pšenica koju mi koristimo za ishranu dolazi iz Srbije i Mađarske, tako da uvijek postoji mogućnost rasta cijene brašna”, rekao je Kos.

    Da se u slučaju poskupljenja električne energije za privrednike, ali i rasta minimalne plate od Nove godine mogu očekivati čak i više cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda, pojašnjava Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

    “Ono što može uticati na povećanje cijena pekarskih proizvoda i hljeba su najave da će doći do povećanja najniže plate, ali i do poskupljenja struje”, kazao je Pelemiš i istakao da će sačekati početak godine da vide da li će ostati na sadašnjoj cijeni ili će, pak, biti korekcije naviše.

    Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da oni zasad neće podizati cijene svojih proizvoda dok se nešto ozbiljnije ne desi.

    “Još ne znamo ni koliko će struja poskupjeti, a ne znamo ni šta će se dešavati sa minimalnom platom”, kazao  je Trivić.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON, kazala je da su  cijene svih pekarskih proizvoda već porasle.

    “Mi ionako previše plaćamo kilogram brašna, a samim tim i sve pekarske proizvode”, kazala je Marićeva i dodala da se svakodnevnim poskupljenjima više ne može napraviti realna potrošačka korpa.

    “Sigurno je da će poskupljenje struje koje je najavljeno uticati na neke od proizvoda, ali ne na sve, a kod nas odmah poskupljuje sve”, kazala je Marićeva i istakla da su cijene svega nerealne.

    “Dok je god slobodno formiranje cijena oni mogu da podižu cijene koliko hoće”, kazala je Marićeva i istakla da sve to ide preko leđa građana.

    Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković kaže da je pšenica berzanska roba i njena cijena zavisi od kretanja na berzi.

    “Ove godine prinosi pšenice su bili solidni i  dobrog kvaliteta, ali naši poljoprivrednici nisu uspjeli da postignu dobre cijene sa našim mlinsko-pekarskim sektorom”, kazao je Marinković.