Kategorija: Ekonomija

  • Ponovo poskupljuje hljeb

    Ponovo poskupljuje hljeb

    Poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda u Srpskoj i FBiH izvjesno je narednih sedmica, a izmjene cjenovnika prema tvrdnjama domaćih pekara su nužno prilagođavanje izazvano skokom cijena energenata, repromaterijala, a ponajviše plata, koje u ovoj industriji konstantno rastu usljed odliva radnika.

    Pritisnuti lančanim rastom troškova proizvodnje pekari u oba entiteta uveliko prave kalkulacije da bi obezbijedili održivost poslovanja. Iako su svjesni negativnih reakcija građana, tvrde da su odluke o poskupljenju neminovne i praktično već donesene.

    Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš za “Glas” kaže da još ne znaju u kojem procentu će hljeb u Semberiji poskupjeti, ali da svi treba da očekuju da će do toga doći.

    – S višim cijenama nećemo ići prije 20. januara, s tim da je 1. februar najrealniji datum. Prvo moramo vidjeti kako će se rast cijena struje i radničkih zarada odraziti na cijene naših repromaterijala i onda ćemo shodno tome izraditi kalkulaciju. Trudićemo se da poskupljenje hljeba bude minimalno, tek onoliko koliko je nužno, jer je u svim segmentima društva došlo do cjenovnih skokova pa ne želimo nepotrebno opterećivati sugrađane – rekao je Pelemiš i istakao da najjeftiniji hljeb u Bijeljini košta 1,70 KM.

    Pelemiš tvrdi da su cijene brašna početkom godine podignute za nekoliko feninga te da su oscilacije pri nabavci osnovne pekarske sirovine izrazito česte zbog pšenice i berzanskih kretanja, ali da u ovom trenutku te promjene ne utiču značajno na cijenu pekarskih proizvoda.

    – Ono što najviše utiče na cijenu naših proizvoda su plate zaposlenih te visoki porezi i doprinosi koji opterećuju domaću privredu. Svi se bore sa velikom odlivom radnika, taj problem ne zaobilazi ni pekarsku industriju i da bismo zadržali kadar moramo konstanto povećavati plate. To je sve ozbiljniji problem – kazao je Pelemiš.

    I iz sarajevske kompanije “Klas” potvrdili su da će doći do rasta cijena hljeba i drugih proizvoda te će građani, umjesto dosadašnjih 1,7 KM, za hljeb morati izdvojiti dvije KM. Razlozi za to su, naveli su u pomenutoj kompaniji, direktno povezani s kontinuiranim rastom cijena sirovina, energije, goriva i drugih operativnih troškova.

    Banjalučka kompanija “Krajina klas” u okviru koje posluje lanac pekara “Manja” neće podizati cijene svojih proizvoda na samom početku ove godine, a na korekcije će se odlučiti u narednim mjesecima ukoliko to bude nalagala ekonomska situacija na tržištu.

    – Za sada imamo minimalan rast troškova brašna i električne energije, moraćemo minimalno korigovati i plate, tako da kada sve to iskalkulišemo vidjećemo gdje smo. Budno pratimo situaciju, svaki mjesec izrađujemo završne račune i kada rast troškova ugrozi poslovanje posegnućemo za korekcijom cijena. U ovom trenutku to nije slučaj – kazao je za “Glas” vlasnik kompanije “Krajina klas” Saša Trivić.

    On je istakao je da proizvodnja u njegovom preduzeću u značajnoj mjeri automatizovana i ne zavisi toliko od rasta plata i radne snage kao kod drugih firmi u pekarskoj industriji.

    Učešće plata u cijeni proizvoda trenutno je oko 33 do 35 odsto, s tim da je kod nas taj procenat nešto niži u odnosu na druge kolege, upravo zbog toga što je proizvodnja više automatizovana – pojasnio je Trivić.

    POTROŠAČI

    Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže za “Glas” da ga ne iznenađuje vijest o korekcijama cijena, jer se domaći privrednici, kako tvrdi, ponašaju po ustaljenoj matrici.

    – Uvijek ista priča. Čim dođe do poskupljenja energenata, sirovina, većih plata pekari automatski pumpaju cijene, a kada god je situacija bila obrnuta, do pojeftinjenja nije došlo. Duže vrijeme smo imali niske cijene brašna, ali hljeb ni fening nije pojeftinio. To je ono što potrošačima smeta i stvara nezadovoljstvo, ali nažalost ništa ne možemo uraditi, ruke su nam vezane jer je tržište slobodno – priča Vasilić.

  • Bitkoin pao za 5,3%

    Bitkoin pao za 5,3%

    Vrijednost bitkoina je danas u 15.15 časova na najvećoj svjetskoj berzi kripto valuta Bajnens pala za 5,3 odsto na 92.664,16 evra, a cjelokupno tržište je danas “u crvenom”, odnosno bilježi pad vrijednosti.

    Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata je bio 67,19 milijardi evra.

    Indeks straha i pohlepe Fear and Greed Index za bitkoin se danas nalazi na nivou 70 u kategoriji “pohlepa”, a to pokazuje da je raspoloženje ulagača i dalje dobro uprkos pogoršanju u odnosu na juče.

    Pad bitkoina je negativno uticao i na većinu drugih kripto valuta. Vrijednost itirijuma je pala za 7,67 odsto na 3.257,27 evra, a vrijednost bajnens koina za 3,96 odsto na 675,47 evra.

    Kripto valuta solana je pala za 7,58 odsto na 191,74 evra, a avalanš za 10,84 odsto na 37,19 evra.

    Telegramova kripto valuta tonkoin se danas prodaje za 5,13 evra, što je otprilike za 7,66 odsto manje nego juče.

    Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i riplom.

    Najveći rast trenutno bilježe kripto valute GAS, STRAX i FIRO.

  • Nikšić: Odluka o minimalnoj plati je donesena i nema povratka

    Nikšić: Odluka o minimalnoj plati je donesena i nema povratka

    Odluka o minimalnoj plati u Federaciji Bosne i Hercegovine od 1.000 konvertibilnih maraka je donesena i nema povratka, kazao je premijer Federacija BiH.

    Nikšić je dodao kako će se odluka kojom je minimalna plata radnika povećana za 381 KM primjenjivati u ovoj godini, bez obzira na “vrlo glasno negodovanje dijela poslodavaca”, najavivši stroge kontrole u kompanijama za koje se posumnja da pokušavaju manipulirati pomenutom odlukom.

    Poslodavci će primjenom odluke o minimalnoj plati, kojom će biti obuhvaćeno 187.690 radnika, u federalni budžet ove godine uplatiti 468 miliona KM.

    Od toga, prema procjeni Porezne uprave FBiH, za doprinose po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja biće uplaćeno 256 miliona, za zdravstveni fond FBiH 183 miliona KM, prihodovaće i kantonalni zavodi, dok će 22 miliona biti uplaćeno za osiguranje od nezaposlenosti.

    Niži novi vlasti, kazao je Nikšić, prihodovaće 76,8 miliona KM, prenosi Anadolu.

    Poslodavci su se u proteklom periodu zaštitili od inflacije tako što su povećali cijene proizvoda i usluga i tako osigurali svoju dobit, a pri tome nisu zaštitili radnike podizanjem njihovih primanja.

    Nikšić je naveo i da su poslodavci oko deset posto od mogućih milijardu i pol KM isplatili na osnovu neoporezive pomoći zaposlenim po prethodnim uredbama Vlade FBiH.

    Obećao je da će Vlada osigurati poticaje za obrte, mikro i mala preduzeća, koji zapošljavaju oko 140.000 radnika, kako bi što manje osjetili posljedice podizanja minimalne plate.

    “Ali ćemo biti jako osjetljivi na davanje otkaza, odjavljivanje radnika i njihovo ponovno angažovanje u vidu rada na crno”, kazao je Nikšić, koji je pozvao radnike na prijavljivanje svih nepravilnosti u kompanijama u garantovanje “maksimalne zaštite prijavitelja”.

    Najavio je i pojačan inspekcijski nadzor u firmama u vezi s primjenom uredbe o minimlanoj plati od 1.000 KM.

    Kao sljedeći korak Vlade FBiH, Nikšić je najavio izmjene fiskalnih zakona – o doprinosima, dohotku i minimlanoj plati, kao i nastavak dijaloga sa socijalnim partnerima.

    Vlada FBiH je na sjednici posljednjeg dana 2024. godine donijela uredbu kojom je minimalnu platu povećala sa 619 na 1.000 KM za 2025. godinu. Ovo je izazvalo buru reakcija, kako onih koji mjeru podržavaju, tako i protivnika, među kojima prednjači dio poslodavaca u FBiH.

  • Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji

    Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji

    Građani BiH godinama plaćaju najskuplje lijekove u regiji u odnosu na životni standard.

    Glavni razlozi su neuređena zakonska regulativa i jedinstvena stopa PDV od 17 odsto. Inicijative za smanjenje ili ukidanje stope PDV na lijekove, Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine još nije podržao. Promet lijekova u BiH u 2023. godini iznosio je 961 milion maraka i raste iz godinu u godinu, a tržištem dominiraju strani proizvođači.

    Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice “Iskre”. Oboljele od karcinoma mjesečno plaćaju i do 10.000 maraka da bi preživjele.

    – Ako su u pitanju inovativni lijekovi to je i do 10.000 maraka. Pacijenti se zadužuju, dižu kredite, prodaju imovinu da bi obezbijedili sebi terapiju ko ima sta da proda. Ako nema čeka se, pacijenti umiru i ne dočekaju da dodju na listu – ističe Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka “Iskra” za BHRT.

    U Agencija za lijekove BiH kažu da bi do smanjenja cijena lijekova došlo kada bi se smnajio PDV ili uvela diferencijalna maloprodajna marža čiju visinu utvrđuju entitetska ministarstva zdravlja. Za medicinska sredstva nema ograničenja marže i cijene se formiraju slobodno.

    – Kad se kaže da su cijene lijekova veće u odnosu na okruženje, to se uglavnom odnosi na Srbiju. Srbija ima daleko niže cijene. Mi kad izračunamo maksimalnu veleprodajnu cijenu uzimamo Hrvatsku. Većina naših lijekova je jeftinija nego u Hrvatskoj. Moramo voditi računa da se i proizvođačima isplati i da imamo lijekova na tržištu – navodi Tijana Spasojević-Došen iz Agencije za lijekove BiH.

    Farmaceuti ističu da su lijekovi skuplji u Hrvatskoj i Sloveniji i da oni imaju i veće, ali stepenaste marže. Veće marže na jeftinije lijekove, a manje na skuplje lijekove.

    Marže u BiH nisu jedinstvene, već su različite po entitetima. U Republici Srpskoj je maksimalna marža 18 odsto kada govorimo o lijekovima koji se kupuju za novac, u Federaciji BiH 25 odsto, s tim što se mora znati da je marža osnovni izvor prihoda apoteke – kaže Zahida Binkaj iz Komore magistara farmacije Federacije BiH.

    Novinar Uroš Vukić koji je istraživao tržište lijekova smatra da za izračunavanje cijene lijekova u BiH, umjesto Slovenije, Agencija za lijekove treba koristiti druge referentne zemlje sa sličnim nivom dohotka kao u BiH, kao što su Sjeverna Makedonija ili Bugarska.

    – Osnovni dokument koji definiše cijenu lijekova u BiH je Pravilnik o cijenama koji BiH jedina u Evropi nije imala do 2017.godine. To je bila posljedica isključivo lobiranja farmaceutske industrije i sada kada su ga usvojili naviše pogoduje veletrgovcima lijekova u odnosu na zemlje regiona – ističe Vukić.

    Za razliku od BiH, zemlje u okruženju imaju opštu i posebnu poresku stopu po kojoj se tretiraju lijekovi. Poreska stopa za lijekove u Bosni i Hercegovini je najveća u regionu, čak tri puta veća od Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

  • Indirektni porezi lani veći za 901 milion KM

    Indirektni porezi lani veći za 901 milion KM

    Prihodi od indirektnih poreza u 2024. godini iznosili su 11,541 milijardu i veći su za 901 milion KM ili 8,47 odsto nego u istom periodu 2023. godine, kada su iznosili 10,640 milijardi KM, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    U protekloj godini nije bilo povećanja stopa indirektnih poreza, već je rast prihoda bio uslovljen dijelom inflatornim kretanjima, a dijelom aktivnostima koje je preduzimala UIO, ističe se u saopštenju.

    Nakon što prikupi prihode od indirektnih poreza, UIO prvo vrši povrat PDV-a poreskim obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat i po tom osnovu Uprava je 2024. godine privredi vratila 2,91 milijardu KM, a ostatak prikupljenih prihoda otišao je u raspodjelu korisnicima, pojašnjavaju u UIO.

    Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima od januara do decembra 2024. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su 9,449 milijardi KM i veći su za 1,015 milijardi KM nego prihodi koje su sa jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine.

    Za finansiranje državnih institucija u 2024. godini raspoređen je iznos od 1,020 milijardi KM, Federaciji BiH ukupno je raspoređeno 5,185 milijardi KM, Republici Srpskoj 2,905 milijardi KM, a Brčko distriktu 291 milion KM.

    Po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva Federacija BiH je dobila još 241 milion KM, Republika Srpska 159 miliona KM i Brčko distrikt osam miliona KM, a razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, dodaje se u saopštenju UIO.

  • Berze na Volstritu biće zatvorene 9. januara u čast Džimija Kartera

    Berze na Volstritu biće zatvorene 9. januara u čast Džimija Kartera

    Američke berze na Volstritu će u četvrtak 9. januara biti zatvorene zbog obilježavanja nacionalnog dana žalosti povodom smrti bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džimija Kartera koji je preminuo u 101. godini života.

    U pitanju je uobičajen gest u čast preminulim američkim predsjednicima, prenosi Rojters.

    Predsjednik Džozef Bajden je odredio da 9. januar bude dan nacionalne žalosti za Džimijem Karterom, 39. predsjednikom SAD i dobitnikom Nobelove nagrade za mir 2002. godine za humanitarni rad, prenosi Tanjug.

    Objavljen je i kalendar neradnih dana za američke berze iz kojeg proizilazi da će tržišta biti zatvorena 1. januara, 20. januara (Dan Martina Lutera Kinga), kao i 17. februara (Dan predsjednika kada se obilježava rođendan Džordža Vašingtona), prenosi Jahu fajnens.

    Berze neće raditi ni na Veliki petak 18. aprila, na Dan sećanja 26. maja i na Džuntint (praznik oslobođenja Afromerikanaca od ropstva u SAD) 19. juna.

    Tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama će biti zatvorena i na Dan nezavisnosti 4. jula, na Dan rada 1. septembra, Dan zahvalnosti 27. novembra i na Božić 25. decembra.

  • UIO BiH: Nema osnove za poskupljenje cigareta

    UIO BiH: Nema osnove za poskupljenje cigareta

    Cigarete u Bosni i Hercegovini nisu poskupjele od početka 2025. godine, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH).

    “Veliki distributeri i proizvođači cigareta u obvezi su da dostave nove maloprodajne cijene cigareta u Upravu za indirektno oporezivanje minimalno mjesec dana prije stupanja na snagu novih cijena, a UIO do danas nije dobila nikakvu najavu poskupljenja cigareta u BiH”, saopćeno je iz UIO BiH.

    Podsjećamo, u skladu s Odlukom o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i akcize na duhan za pušenje u 2025. godini, koju je početkom decembra 2024. godine usvojio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, po paklici cigareta se plaćaju sljedeće akcize: proporcionalna akciza po stopi od 42 posto maloprodajne cijene cigareta, specifična akciza u iznosu od 82,50 KM za 1.000 komada, odnosno 1,65 KM za pakiranje od 20 komada.

    Ukoliko je ukupna akciza na cigarete (proporcionalna + specifična), koja je obračunata po gore navedenim stopama, manja od minimalne akcize, onda se plaća minimalna akciza koja u 2025. godini iznosi od 3,58 KM po kutiji cigareta. Kako sve paklice cigareta koje se prodaju na tržištu u BiH već imaju ukupnu akcizu veću od minimalne, nije bilo osnova da se od početka 2025. godine povećavaju maloprodajne cijene cigareta.

    Iz UIO BiH su dodatno pojasnili da ukoliko je trenutno cijena cigareta u BiH 5,80 KM po paklici, u toj cijeni je uključena sljedeća akciza: proporcionalna – 4 posto maloprodajne cijene (to iznosi 2,44 KM) i specifična – 1,65 KM.

    “Ukupna akciza plaćena u ovoj paklici cigareta je zbroj proporcionalne i specifične i iznosi 4,09 KM. To znači da je ova akciza veća od minimalne, koja u 2025. godini koja iznosi 3,58 KM po paklici, te nema osnove da se cijena cigareta povećava”, dodaju iz UIO BiH.

  • Poslodavci u FBiH najavljuju masovne otkaze

    Poslodavci u FBiH najavljuju masovne otkaze

    Odluka Vlade Federacije BiH (FBiH) o minimalnoj plati, kao i uvođenje novih opterećenja nisu rezultat dijaloga niti su donesene na transparentan način, istakli su iz Udruženja poslodavaca FBiH.

    “Pozivamo Vladu da preispita svoju odluku i da je što prije ukine radi očuvanja stabilnosti privrede i radnih mjesta”, navodi se u saopštenju.

    Ova odluka, kako se dodaje, umjesto podsticanja rasta i razvoja privrede može da izazove kontraproduktivne efekte, uključujući masovne otkaze, smanjenje broja novih radnih mjesta, konkurentnosti domaće privrede, kao i dodatne pritiske na poslovnu zajednicu.

    Iz Udruženja navode da ova odluka nije bila na dnevnom redu Ekonomsko-socijalnog savjeta FBiH, već je iznenada stavljena pod tačkom razno na sjednicu Vlade, bez pismenog prijedloga i analize.

    Ukazuju da je Vlada FBiH usvojila ovu odluku bez konsultacija sa socijalnim partnerima, što izaziva zabrinutost za socijalni dijalog i formalnu zakonitost odluke.

    U saopštenju se podsjeća da je Udruženje predložilo da minimalna plata iznosi 1.000 KM, od čega bi oporezivo bilo 650 KM, ali da to nije prihvaćeno, što ukazuje da nije postojala volja za konstruktivnim dijalogom niti za pronalaženjem održivog rješenja.

    Iz Udruženja poslodavaca ističu da nastavljaju da se bore za stabilnost privrede svim legalnim i pravnim sredstvima kako bi ova mjera bila ukinuta.

    Vlada FBiH donijela je odluku da minimalna plata ove godine iznosi 1.000 KM, što je povećanje za 381 KM.

  • Od danas skuplja struja u Srpskoj

    Od danas skuplja struja u Srpskoj

    U Republici Srpskoj od danas je veća cijena električne energije, za prosječno 7,9 odsto.

    Nova cijena sadrži i cijene mrežarine, koja se nije mijenjala, a nisu mijenjani ni tarifni pragovi.

    Domaćinstvima koja potroše oko 500 kilovata, račun će biti veći za oko 7,5 maraka.

  • Ekonomska neizvjesnost u 2025: Građani plaćaju najveću cijenu

    Ekonomska neizvjesnost u 2025: Građani plaćaju najveću cijenu

    Mnogi građani Republike Srpske praznike su dočekali s brigom, umjesto s radošću, jer ih nova godina suočava s nizom najavljenih poskupljenja koja dodatno otežavaju svakodnevni život.

    Cijena električne energije za domaćinstva već je povećana, a rast troškova za privredu, kako upozoravaju ekonomisti, neminovno će se odraziti na cijene roba i usluga. Privredni subjekti koji koriste struju u procesu proizvodnje biće primorani da podignu cijene svojih proizvoda, što će, na kraju, najviše pogoditi potrošače.

    Osim toga, dodatni pritisak na cijene izazvaće i povećanje minimalne plate, kao i nedostatak radne snage u Srpskoj. Poslodavci moraju izdvojiti više novca za plate, što će pokušati nadoknaditi povećanjem cijena svojih proizvoda i usluga.

    Kako navode mlinari, već početkom 2025. možemo očekivati rast cijene brašna. Predviđa se da će vreća brašna, koja je sada 25 KM, uskoro koštati i do 28 KM. Sličan trend pratiće i ostale prehrambene namirnice, dok zanatlije također najavljuju povećanje cijena svojih usluga.

    Ekonomista Zoran Pavlović objašnjava da je povećanje cijene struje za privredu glavni uzrok ovog vala poskupljenja.
    – Skuplja struja povećava troškove proizvodnje, naročito prehrambenih proizvoda, što direktno pogađa građane. Trgovci će, takođe, prilagoditi svoje marže novim cijenama – kazao je Pavlović za Srpskainfo.

    Dodatno, kako navodi, smanjenje narudžbi iz evropskih zemalja stvara dodatni pritisak na domaće proizvođače, što će se takođe odraziti na povećanje cijena.

    S obzirom na već postojeće ekonomske poteškoće, građani se suočavaju s gotovo nepodnošljivim životnim troškovima. Prema podacima, prosječna penzija u Srpskoj iznosi 595 KM, dok je minimalna plata 900 KM. Iako prosječna plata doseže 1.420 KM, čak 70 odsto zaposlenih zarađuje manje od tog iznosa. U međuvremenu, mjesečni troškovi prehrane za četvoročlanu porodicu već su dostigli 1.200 KM.

    – Pola budžeta građana odlazi na hranu, a druga polovina na režijske troškove. Uz poskupljenja struje, očekuje se rast cijena svih ostalih usluga, od grijanja do komunalija – upozorava Pavlović.

    Takođe, Pavlović podsjeća da je prijedlog za smanjenje stope PDV-a na osnovne životne namirnice na 5 odsto, dok bi za luksuzne proizvode bila povećana na 22 odsto, usvojen prije skoro dvije godine u Domu naroda. Međutim, ta mjera još uvijek nije primijenjena.
    – To je najmanje što se moglo učiniti kako bi se građanima olakšao život, ali ni to nije urađeno – ističe Pavlović.

    Direktor Zanatsko-preduzetničke komore Srpske Jovica Bratić napominje da su rast minimalne plate i povećanje cijene struje dodatno opteretili zanatlije.
    – Troškovi poslovanja rastu, a uz to nas pritišću i brojni nameti. Ova godina biće jedna od najtežih za privredu – rekao je Bratić za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, već sada su cijene zanatskih usluga znatno porasle. Frizeri su podigli cijene, građevinari naplaćuju po kvadratu, dok keramičari rade za najmanje 25 KM po kvadratu.

    Građani su ogorčeni ovim najavama.
    – Svaki dan čujemo o nekom novom poskupljenju. Struja je već poskupjela, a sada strahujemo zbog hrane i osnovnih usluga. Kako da preživi neko ko mjesečno zarađuje 1.200 KM? Ovo su za nas najgore vijesti za početak godine – kaže Miroslava K, trgovac iz Banjaluke.