VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Javni sektor pod pritiskom: Protesti, dugovi i zahtjevi za odgovornošću

    Javni sektor pod pritiskom: Protesti, dugovi i zahtjevi za odgovornošću

    Radnici Rudnika i Termoelektrane Ugljevik, zajedno sa sindikatom u okviru matičnog preduzeća “Elektroprivreda Republike Srpske”, kao i zaposleni u “Šumama Republike Srpske”, zatražili su odgovore od rukovodstava svojih firmi o tome zašto su preduzeća dovedena do ivice propasti, zašto plate kasne ili se smanjuju, te ko će preuzeti odgovornost za loše stanje koje traje godinama.

    Narodni poslanici smatraju da bi se o ovom pitanju trebalo raspravljati na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS. Kako navode, na sjednici bi trebalo otvoriti i pitanje zapošljavanja politički podobnih umjesto stručnih kadrova.

    Zaposleni u RiTE Ugljevik dva dana su protestovali zbog sve težeg stanja u preduzeću. Uputili su ultimatum upravi i Vladi RS da do 22. januara vrate koncesiju za Ugljevik-Istok 2, trenutno u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova i “Comsara”. U slučaju da zahtjev ne bude ispunjen, najavili su nove proteste i blokadu magistralnog puta Ugljevik – Tuzla uz upotrebu radnih mašina. Među ostalim zahtjevima su i obezbjeđivanje dovoljnih količina uglja do 2050. godine, revitalizacija termoelektrane, sredstva za eksproprijaciju zemljišta, nova rudarska oprema i bolje uslove rada uz povećanje plata.

    Slične probleme ima i RiTE Gacko, gdje su proizvodni zastoji, usljed lošeg kvaliteta uglja, zabilježeni više od deset puta tokom 2024. godine.

    Situaciju dodatno oslikavaju riječi Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva RS, koji je izjavio da je za normalan rad ovih termoelektrana potrebno ulaganje od 700 miliona KM. Međutim, sredstva za takve investicije trenutno nisu dostupna. Đokić je dodao da pitanje koncesije za Ugljevik-Istok 2 nije moguće riješiti u kratkom roku, što je izazvalo nezadovoljstvo radnika koji smatraju da više nema vremena za odlaganje.

    Ni situacija u matičnom preduzeću nije ništa bolja. Na kraju prošle sedmice objavljeno je da će dijelu zaposlenih u direkciji biti smanjene plate za 10 odsto. Ovaj potez izazvao je oštru reakciju sindikata, koji su najavili borbu za prava radnika.

    Još lošija slika dolazi iz “Šuma Republike Srpske”, gdje je rukovodstvo saopštilo da će gubitak preduzeća za 2024. godinu iznositi između 10 i 13 miliona KM.

    Narodni poslanici ističu da postoji više nego dovoljno razloga za održavanje tematske sjednice Narodne skupštine RS. Međutim, mišljenja su podijeljena kada je u pitanju konkretna korist od takve sjednice. Svi se, ipak, slažu da bi preduzeća trebalo da vode kompetentni, a ne politički podobni kadrovi.

    “Potrebno je napraviti realan presjek stanja i postaviti stručne ljude na ključne pozicije, bez obzira na političku pripadnost”, izjavio je Dragan Galić, član Odbora za reviziju NS RS. Dodao je da će finansijski izvještaji za javna preduzeća, koji će biti predstavljeni u februaru, potvrditi da loše stanje traje već duže vrijeme.

    “Predsjednik Republike Srpske je također naglasio da bi određeni rukovodioci trebali biti smijenjeni jer nisu opravdali povjerenje. Ipak, ovo ne bi trebalo da se odnosi na direktore koji su na tim pozicijama kraće od dvije godine, jer nisu imali dovoljno vremena da riješe probleme koje su naslijedili”, istakao je Galić.

    Predstavnici SNSD-a ne protive se tematskoj sjednici, ali smatraju da bi Vlada RS prvo trebalo da predloži konkretne mjere. “Skupština ne bi trebala raspravljati bez nekog akta ili izvještaja koji nudi rješenja, jer cilj nije samo debata, već donošenje izlaznih strategija”, rekao je Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a.

    Na pitanje o zapošljavanju podobnih kadrova, Mazalica je odgovorio: “Ne bih automatski diskvalifikovao nekog kao nestručnog samo zato što je član stranke. Ali, ako su ti ljudi imenovani, moraju biti odgovorni, kako profesionalno, tako i krivično, za sve eventualne propuste.”

    Opozicija smatra da je tematska sjednica zakasnila. “Već dugo slušamo obećanja o pomoći ‘Šumama RS’, ali nema konkretnih pomaka”, rekao je Pero Đurić, zamjenik predsjednika Odbora za privredu NS RS.

    Dodao je da bi se odgovorni za loše upravljanje morali suočiti s pravosudnim organima. “Potrebno je pohapsiti bivše direktore koji su uništili preduzeća i na njihova mjesta postaviti sposobne ljude. Ako se to uradi, ‘Šume’ bi već ove godine mogle poslovati pozitivno”, zaključio je Đurić.

  • Cijene životnih namirnica i usluga vrtoglavo rastu

    Cijene životnih namirnica i usluga vrtoglavo rastu

    Na početku nove godine, građane Srpske dočekali su znatni udari na kućni budžet, jer su osnovne životne namirnice, kao i mnoge usluge, postale znatno skuplje.

    Prva u nizu poskupljenja bila je cijena električne energije. Nedugo nakon novogodišnje euforije, uslijedio je rast cijena goriva, pa je litar benzina i dizela sada skuplji za 10 feninga. Naftaši upozoravaju da će cijene nastaviti rasti zbog poskupljenja sirove nafte na svjetskom tržištu.

    Rastući troškovi energije i goriva utjecali su i na cijene osnovnih namirnica. Mlinari su već povećali cijene brašna, uz najave da će ono dodatno poskupjeti u narednih mjesec dana. Trenutno vreća brašna košta oko 25 KM, ali se očekuje da će dostići cijenu od 27 KM.

    “Poskupljenja struje, goriva i pšenice nas primoravaju na ovakve odluke”, kažu mlinari, koji ističu da nemaju prostora za drugačije poteze.

    Od početka februara očekuje se i rast cijene hljeba, koji će u prosjeku poskupjeti između 10 i 15 odsto, a isto važi i za ostale pekarske proizvode.

    Ni pružaoci različitih usluga nisu ostali imuni na rast troškova. Frizeri, automehaničari, vulkanizeri i autopraonice već su najavili povećanje cijena za oko 10 odsto, navodeći kao glavne razloge veće poreze i skuplju električnu energiju, potvrđeno je iz Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka.

    Građani su uznemireni zbog ovog trenda i poručuju da ne pamte teži početak jedne godine.

    “Svaki dan čujemo riječ ‘poskupljenje’. Kao da svi žele što prije podići cijene svojih proizvoda i usluga. Najviše nas pogađa poskupljenje hrane, jer to ne možemo izbjeći, a para imamo sve manje”, kaže Vidosava K, službenica iz Banjaluke.

    Ekonomski podaci potvrđuju tešku situaciju. Prosječna penzija u Srpskoj iznosi 595 KM, dok minimalna plata, koju prima 90.000 radnika, iznosi 900 KM. S druge strane, prosječna plata od 1.420 KM ostaje nedostižna za 70 odsto radne snage, jer čak 203.000 zaposlenih zarađuje ispod tog iznosa.

    Troškovi života, posebno hrane, već su dostigli 1.200 KM mjesečno za četvoročlanu porodicu, što predstavlja ozbiljan izazov za mnoge porodice, naročito one s nižim primanjima. “Kako će dalje biti, samo bog zna”, zaključuju zabrinuti građani.

  • Javni dug Srpske i FBiH približno isti

    Javni dug Srpske i FBiH približno isti

    Javni dug Bosne i Hercegovine je u prvoj polovini prošle godine iznosio 12,96 milijardi KM, pokazuju posljednji podaci Ministarstva finansija i trezora BiH

    Kako se vidi u ovim podacima, dugovanja oba entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, su slična. Tako je dug Federacije BiH polovinom prošle godine iznosio 6,67 milijardi KM, dok je Republika Srpska u istom periodu bila dužna oko 6,18 milijardi KM.

    Institucije BiH su imale dug od 53,26 miliona KM, a Brčko distrikt oko 43 miliona KM. Što se tiče spoljnog duga, on je zaključno sa drugim kvartalom prošle godine iznosio 8,77 milijardi KM.

    “Spoljni dug FBiH je 5,07 milijardi KM, a Republike Srpske 3,6 milijardi KM. Brčko distrikt je imao dug od 43,13 miliona KM, a institucije BiH 43,38 miliona KM”, navodi se u ovim podacima.

    Kada je u pitanju unutrašnji dug, on je polovinom prošle godine iznosio 4,19 milijardi KM. Ono što je zanimljivo jeste da Republika Srpska ima unutrašnji dug za skoro milijardu KM veći u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine.

    Prema podacima Ministarstva finansija i trezora, dug Srpske je polovinom prošle godine iznosio 2,58 milijardi KM, a Federacije BiH 1,59 milijardi KM.

    Institucije BiH su imale unutrašnji dug od 9,8 miliona KM, dok Brčko distrikt nije imao duga. Ekonomista Slaviša Raković kaže za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne govore dovoljno.

    “Javni dug je očigledno nizak. Raspored po entitetima ukazuje na povoljniju poziciju FBiH. Unutrašnji dug Republike Srpske je, s druge strane, lakše refinansirati. Mislim da sve ipak nije povoljno kako izgleda, a o tome bi najbolje rekli pokazatelji otplate dugova, odnosno njihova godišnja visina”, ističe Raković.

    Dodaje da su ino-dugovi takvi da se trenutno teško mogu restrukturirati.

    “Sve nas to vraća na kreditni rejting i BiH i entiteta, koji još ne omogućava slobodan nastup finansijskim tržištima, te kreativno upravljanje javnim dugom, što opet znači da je politika svedena na fiskalne mjere”, naveo je Raković.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, naveo je da apsolutni iznosi javnog duga nisu u makroekonomiji ključni indikatori održivosti javnih finansija i sposobnosti urednog servisiranja javnog duga.

    “Umjesto apsolutnih pokazatelja više se koriste relativni, koji mjere učešće javnog duga u odnosu na BDP. Razlog za to leži u činjenici da veličina BDP-a predstavlja svojevrsnu garanciju ekonomske snage države u pogledu vraćanja duga. Kada su u pitanju FBiH i Republika Srpska, taj nivo zaduženosti ne prelazi granice od 60% što je mastriški kriterijum koji se često koristi kao reper za zaduženost zemalja. Treba istaći da su razvijene zemlje po pravilu zaduženije i da im nerijetko učešće javnog duga u BDP-u prelazi i 100%, iz razloga što im investitori rado odobravaju sredstva zbog snage njihovih ekonomija”, objašnjava Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, manje razvijene zemlje, usljed odsustva povjerenja u perspektive njihovog rasta, teže dolaze do sredstava i po nepovoljnijim uslovima.

    “Stoga su nerazvijene zemlje manje zadužene, ne zbog toga što ne žele da se zadužuju, već zbog nepovjerenja investitora. Za zemlje poput naše, koja je infrastrukturno neizgrađena i koja treba reindustrijalizaciju, bilo bi poželjno da se zaduži za te namjene i da podstakne ubrzaniji rast. Dilema kod nas ne bi trebala biti da li se treba zadužiti, već za šta se treba zadužiti. Ovako ostajemo lišeni neophodnih investicija i tavorimo na začelju po nivou dohotka i potrošnje po glavi stanovnika. Što se tiče strukture duga u kontekstu odnosa spoljnog i unutrašnjeg, treba naglasiti da se Republika Srpska razduživala po spoljnom dugu na račun rasta unutrašnjeg. To je dijelom uzrokovano nemogućnošću refinansiranja duga na stranim tržištima. Federacija se pak više počela zaduživati na inostranom tržištu i tu leže razlozi ovih razlika”, naglasio je Mlinarević.

  • Minić: Godinama smo dozvoljavali da sjekači komanduju šumskim gazdinstvima

    Minić: Godinama smo dozvoljavali da sjekači komanduju šumskim gazdinstvima

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srspke Savo Minić rekao je da sigurno ima značajnih pokazatelja postepenog stabilizovanja stanja u preduzeću “Šume Srpske” u odnosu na protekla dva mjeseca kada je bilo određenih promjena.

    Odgovarajući na pitanje novinara o stanju u “Šumama Srpske”, Minić je na Sokocu rekao da je ovo preduzeće ogroman sistem i da dinamika uređenja stanja u “Šumama” ne ide onako kako je planirao, jer je teško brzo otkloniti sve probleme u takvom sistemu.

    “Godinama smo dozvoljavali da sjekači u šumama i oni koji vrše izvođenje radova komanduju šumskim gazdinstvima”, izjavio je Minić.

    Komentarišući najave štrajkova u šumskim gazdinstvima u Ribniku, Driniću i drugim, Minić je naglasio da je svako gazdinstvo priča za sebe, te da se mora promijeniti institucionalno i svim drugim mehanizmima taj model ponašanja i rukovođenja.

    Prema njegovim riječima, štrajkovima se neće ništa dobiti jer se ne mogu ubrzati neke aktivnosti koje se već rade u oblasti šumarstva na rješavanju problema.

    Minić je rekao da je sa predstavnicima šumskih gazdinstava razgovarano i o broju radnika, imajući u vidu činjenicu da će se pitanje dijela neproizvodnih radnika i oni koji u ovom momentu stvaraju realan višak morati na nekakakv način riješiti, te zatražio i od rukovodstva sokolačkog Šumskog gazdinstava “Romanija” da ga obavijeste koji je to broj zaposelnih, pogotovo onih koji su na ugovoru i onih koji nisu u proizvodnji.

    On je dodao da Ministarstvo na čijem je čelu ne bježi od problema i žele da kažu istinu, jer će se samo iznošenjem istinitih podataka u “Šumama Srpske” moći urediti sadašnje stanje, te da će biti tražena maksimalna odgvornost od tima koje je formiralo rukovodstvo Srpske za uređenje stanja u “Šumama” i od direktora Javnog preduzeća šumarstva.

    Minić je naveo da nije u mogućnosti da sam povlači određene poteze, već da je to na Upravi “Šuma”, na Nadzornom odboru i na šefu ekspertskog tima za oporavak “Šuma Srpske” koji je imenovalo rukovodstvo Srpske.

    “Imamo 183 zapisnika iz kojih proizilaze potencijalno izvršenje krivičnog djela po bilo kom osnovu, nesavjesnog rada u službi, šumske krađe, protiv pravnog pribavljanja imovinske koristi koji su proslijeđeni Policiji od Republičkog inspektorata i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske”, naveo je Minić, dodajući da će to biti odgovori na više pitanja o poslovanju u organizacionim jedinicama i preduzeću “Šume Srpske”.

    On je najavio pres-konferenciju u petak, 17. januara, u 13 časova u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske na kojoj će biti izneseni kompletni podaci o poslovanju u “Šumama Srpske”, a odnose se na popis i finansijske pokazatelje.

    Minić je dodao da će konferenciji prisustvati i Blaško Kaurin, vršilac dužnosti generalnog direktora “Šuma Srpske”, predsjednik Nadzornog odbora “Šuma” Biljana Marković, pomoćnik ministra poljoprivrede za resor šumarstva Radenko Laketić, koji je i šef ekspertskog tima za oporavak “Šuma Srpske”.

  • Beogradska berza privremeno obustavila trgovanje akcijama NIS-a

    Beogradska berza privremeno obustavila trgovanje akcijama NIS-a

    Beogradska berza donijela je danas Odluku o privremenoj obustavi trgovanja dionicama Naftne industrije Srbije na prajm listingu (NIS a.d, Novi Sad – NIIS).

    Kako je navedeno u Odluci, privremena obustava trgovanja ostaje na snazi do 28.01.2025. godine.

    Izvršni direktor Beogradske berze donio je tu odluku u skladu sa odredbama člana 132, stav 1. Zakona o tržištu kapitala, kao i Statutom i Pravilima poslovanja Beogradske berze.

    Takođe, utvrđuje se mirovanje naloga za trgovanje dionicama do dana prestanka privremene obustave trgovanja.

    Ova odluka stupa na snagu i postaje izvršna po završetku berzanskog sastanka organizovanog na dan donošenja odluke.

    Kako je navedeno, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (Office of Foreign Assets Control – OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD (U.S. Department of Treasury) objavila je 10. 01.2025. godine na svojoj SDN Listi (Specially Designated Nationals and Blocked Persons list SDN List) da je u sklopu mera koje OFAC preduzima, u skladu sa Odjeljkom 11. Izvršne naredbe 14024 od 15.04.2021. godine, a vezano za energetski sektor privrede Ruske Federacije, NIS a.d. uvrstila to privredno društvo u SDN Listu.

    Na taj način, kako je navedeno, prema tom privrednom društvu uvedene su sankcije koje bi mogle da utiču na poslovanje tog društva, kao i na cijenu akcija čiji je izdavalac to društvo, a koje su uključene u trgovanje na regulisanom tržištu u segmentu listinga Beogradske berze.

    Odluka je donijeta u skladu sa odredbama Pravila poslovanja Beogradske berze i Pravilnika o listingu Beogradske berze, a posebno imajući u vidu da se trgovanje pojedinim vrijednosnim papirima sa listinga može privremeno obustaviti, u slučaju očekivanja objavljivanja informacije, za koju se pretpostavlja da bi mogla znatno da utiče na cijenu vrijednosnih papira, te da postoje okolnosti koje mogu dovesti do ugrožavanja uslova za trgovanje svim ili pojedinim vrijednosnim papirima, da je privremena obustava trgovanja neophodna da bi se zaštitili interesi i sigurnost učesnika u trgovanju, kao i da postoje druge okolnosti koje ukazuju na potrebu privremene obustave trgovanja akcijama NIS-a.

    Kao je navedeno, protiv ove odluke može se izjaviti žalba Nadzornom odboru Berze u roku od osam dana od dana prijema odluke, uz dostavljanje dokaza o uplati naknade propisane tarifnim brojem 65. Pravilnika o tarifi Beogradske berze, a žalba na odluku ne odlaže izvršenje odluke.

    Odluka je dostavljena i Komisiji za vrijednosne papire i Komisiji za listing.

  • Nova godina, nova poskupljenja: Poskupljuju meso, brašno, kafa

    Nova godina, nova poskupljenja: Poskupljuju meso, brašno, kafa

    Već sa prvim danima nove godine došlo je do novih poskupljenja osnovnih životnih namirinica. Poskupljuju meso, brašno, kafa, čokolada, a najavljeno je i poskupljenje goriva i pekarskih proizvoda.

    Cijene osnovnih životnih namirica su sve više, a novčanici sve tanji. Određeni proizvodi i usluge su već poskupjeli, a za druge se to tek očekuje.

    Vedran Јurišić za potrebe Saveza sindikata godinama prati kretanja cijena osnovnih životnih namirnica. Rast cijena, kako kaže, samo će se nastaviti.

    – Cijena ulja u novembru 2023. godine bila je 2.96 a sada je 3.10 KM, što predstavlja poskupljenje od 15 odsto. Dječije pelene su bile 25 KM, a sada su već 27 KM što je poskupljenje od šest odsto. Toalet papir je bio 4.90, a sada je 5.80 što je više za oko 4 odsto. Teletina je bila 25, a sada je 28 KM – istakao je Јurišić.

    Tako ćemo za na primjer vreću brašna, koju smo do sada plaćali 25 maraka, sada morati da izdvojimo 28. Iz Udruženja potrošača kažu da su pojedini proizvođači već počeli loviti u mutnom i neopravdano dizati cijene određenih proizvoda na štetu potrošača.

     

    – Bili smo svjedoci početkom ove godine je da je došlo do poskupljenja osnovnih životnih namirnica, tako da je ulje prije Nove godine bilo 3.05, a sada iznosi oko 3.12 KM. Imamo i poskupljenje mesa, konkretno svinjskog buta bez kosti koji je bio 9 KM, a sada iznosi 12, pa čak i do do 15 KM – naveo je Dragan Јošić iz Udruženja za zaštitu potrošača Republike Srpske.

    – Ne može sve krajnji potrošač da servisira. Smatramo da bi unutar svakog, bilo da je riječ o pekarskom proizvođaču, unutar njihove firme trebalo napraviti svoje proračune i da ne idu odmah sa poskupljenjem koje su najavili – rekao je Udruženje potrošača “Don” Prijedor Zoran Petoš.

    Prema najavama mlinara, cijene brašna mogle bi u ovoj godini rasti za čak 10 odsto. Poskupljenje pravdaju prošlogodišnjim povećanjem minimalca i skokom cijene pšenice na berzama.

    – Cijene pšenice imaju blagi trend rasta. Međutim, imamo informaciju da će sada značajna količina pšenice stići iz Rusije u Srbiju. A kako znamo, Rusija je najveći proizviđač pšenice u Evropi, tako da će to usporiti rast cijena, ali do blagog rasta ipak mora doći zbog povećanja plata i struje – istakao je Mićo Sajlović iz “Žitoposavine”.

    Sindikalna potrošačka korpa za novembar prošle godine iznosila je 2.650 maraka. Sa prosječnom platom u Srpskoj građani su uspjeli da pokriju tek 54 odsto potrošačke korpe.

  • Pad kamata u BiH ni na vidiku

    Pad kamata u BiH ni na vidiku

    Odluka Evropske centralne banke (ECB) o smanjenju kamatnih stopa neće imati trenutni direktni uticaj na kamatne stope u BiH, budući da zemlja nije dio evropskog monetarnog sistema, smatraju u Udruženju banaka BiH, dok ekonomisti podsjećaju da su banke rado povećavale kamate kada je euribor rastao iako nije bilo opravdanja.

    Evropska centralna banka (ECB) je u drugoj polovini decembra smanjila ključnu kamatnu stopu za depozite četvrti put  prošle godine, dok banke u  BiH to nisu uradile nijednom, iako kod nas one nisu ni rasle toliko koliko su u Evropskoj uniji. Ipak, banke u BiH iz godine u godinu ostvaruju sve veću dobit.

    Za devet mjeseci prošle  godine imale su neto dobit od skoro 700 miliona KM.

    Naime, kako je nedavno rekao Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kamatne stope u BiH nisu direktno vezane za one u EU, a rast kamata u BiH nije bio ni približno toliko izražen kao u EU i dodao je da  ECB sada donosi odluke s ciljem stimulisanja privrede kroz snižavanje ključnih kamatnih stopa.

    Kako je rekao, posljednje smanjenje kamatne stope nagovještava da su mjere preduzete s ciljem obuzdavanja inflacije, kao i da su dale očekivane rezultate, jer je sada na ciljanom nivou od dva odsto.

    Prema njegovim riječima, ovaj potez ima za cilj stabilizaciju ekonomskih aktivnosti u evrozoni i pružanje podrške privrednom rastu.

    Ražanica je rekao da se BiH može pohvaliti da  su “prosječne kamatne stope među najnižima u regionu, pa čak i u odnosu na veći broj članica EU”, što je zanimljivo s obzirom na to da su rizici na domaćem finansijskom tržištu sigurno izraženiji u odnosu na razvijena tržišta Unije.

    “Iako je rast euribora (evropske međubankarske stope) doveo do određenog rasta kamata u BiH, treba imati u vidu da je euribor dugo imao negativnu vrijednost, što je neprirodno stanje, nakon čega je zabilježio značajan rast”, pojasnio je Ražanica.

    Ističe da je rast kamatnih stopa u BiH bio znatno manji zahvaljujući činjenici da su mnoge banke svojim klijentima ponudile prelazak na fiksne kamatne stope.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da  dobit banaka u BiH najjasnije sve pokazuje.

    “Kad god postoji bilo kakav izgovor, pa i bez izgovora, banke u BiH će maksimizirati cijene svojih usluga i time svoj profit, bez obzira na to jesu li to kamate kao cijena kapitala ili naknade kao cijena drugih usluga”, kazao je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Ističe da dobit banaka u BiH pokazuje da su cijene svih njihovih usluga nerealne i previsoke neovisno o kretanjima kamata ECB i kaže da je  odavno bilo vrijeme da regulatori intervenišu.

    “Ili da ograniče cijene njihovih usluga na razuman nivo ili ih dodatno oporezuju zbog enormne dobiti koja je rezultat zloupotrebe tržišnog položaja i eksploatacije klijenata. Tako i sada, iako svi odlično pamtimo kako su rado povećavali kamate kada je euribor rastao, iako nije bilo opravdanja, tako da će sada odgađati smanjenje maksimalno dugo”, pojasnio je Gavran.

    Ističe da je to slično kao s cijenama goriva, koje takođe obično brzo idu gore, a sporo u suprotnom smjeru u odnosu na svjetske cijene nafte.

    “Ali sa bankama je još gore. Dok istovremeno banke demonstriraju koliko su im nebitni i domaći propisi i domaći klijenti kada iz vlastitog interesa primjenjuju propise stranih država kao američke sankcije i blokiraju ili gase račune subjekata koji nisu prekršili domaće propise”, kaže Gavran.

    Kako dodaje, jednostavno se u svemu ponašaju kao da su odvojeni od domaćeg tržišta kada to njima odgovara, a pravdaju se tržišnim kretanjima onda kada njima idu u prilog.

    “I, naravno, vrlo rado uživaju prenisku stopu poreza na dobit i dobit ostvarenu u BiH mnoge iznose izvan zemlje”, zaključio je Gavran.

  • Centralna banka BiH: Objedinjena inflacija u ovoj godini 3,6 odsto, a narednoj 3,5 odsto

    Centralna banka BiH: Objedinjena inflacija u ovoj godini 3,6 odsto, a narednoj 3,5 odsto

    Očekivana objedinjena inflacija u BiH za tekuću godinu iznosi 3,6 odsto, a u narednoj godini 3,5 odsto, objavila je Centralna banka BiH.

    Iz Centralne banke navode da rezultati ankete sprovedene u decembru prošle godine pokazuju postepenu stabilizaciju očekivane objedinjene inflacije u odnosu na prethodne krugove ispitivanja.

    – Navedeni rezultati impliciraju pozitivna očekivanja u pogledu kratkoročnih inflacionih kretanja, što u budućnosti, kao rezultat ovih očekivanja, može dovesti do stimulisanja ostalih makroekonomskih indikatora – pojašnjavaju iz ove banke.

    Kako navode iz Banke, inflacija u BiH predstavlja jedan od ključnih makroekonomskih fenomena, kojem se pripisuje donošenje poslovnih i privatnih odluka.

    – Očekivanja za kratkoročne predikcije objedinjene inflacije i dalje su u fokusu interesovanja javnosti. Donosioci odluka svoje buduće potrošnje još baziraju na očekivanim cjenovnim kretanjima – dodaju iz Banke.

    Centralna banka sprovodi kvartalnu anketu s ciljem analize i kontinuiranog praćenja inflacionih očekivanja ekonomskih subjekata.

    Učesnici ankete o inflacionim očekivanjima su predstavnici finansijskog sektora, komercijalne banke i osiguravajuća društva.

  • Dodik predlaže ukidanje poreza na garantovani dio plata: Ekonomisti i privrednici skeptični

    Dodik predlaže ukidanje poreza na garantovani dio plata: Ekonomisti i privrednici skeptični

    Pitanje minimalne plate u Republici Srpskoj ponovo je aktuelno. Predsjednik Srpske, Milorad Dodik, predložio je novi model koji uključuje diferencijaciju plata u zavisnosti od stepena stručne spreme.

    Prema njegovom prijedlogu, trenutni minimalac od 900 KM ostao bi nepromijenjen, dok bi za radnike sa srednjom stručnom spremom plata porasla na 1.000 KM, a za one s visokom obrazovanjem na 1.200 KM. Ovaj prijedlog izazvao je različite reakcije među sindikatima i poslodavcima.

    Sindikati smatraju da minimalna plata treba da bude najmanje 1.050 KM, dok poslodavci upozoravaju da već sada imaju teškoće sa trenutnim nivoom od 900 KM. Kako navodi “Srpska Info”, činjenica je da trenutna minimalna plata ne može pokriti troškove potrošačke korpe, koja je u novembru prošle godine iznosila 2.650 KM. Samo za hranu, prema izračunima, potrebno je izdvojiti 1.203 KM.

    Dodik je istakao da konačna odluka još nije donesena, ali je naglasio važnost diferencijacije plata. “Pozvaćemo i poslodavce i sindikat na dogovor. Smatramo da treba ukinuti porez na garantovani dio plate,” rekao je Dodik.

    Sa druge strane, Unija poslodavaca Republike Srpske ističe da bi ovakav prijedlog mogao imati negativne posljedice po privredu. Predsjednik Unije, Zoran Škrebić, smatra da dodatni troškovi mogu dodatno urušiti konkurentnost. “Slični prijedlozi su ranije najavljivani, ali nikada nisu realizovani. Ukoliko bi se sprovela ovakva mjera, to se mora temeljiti na ozbiljnim analizama kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje privrede,” rekao je Škrebić.

    On je dodao da trenutna minimalna plata od 900 KM već izaziva poteškoće, posebno u sektorima poput prerađivačke industrije, gdje je zabilježen gubitak 3.000 radnih mjesta. Unija poslodavaca podržava povećanje plata, ali isključivo u okviru ukupnog rasta, a ne samo minimalca.

    Ekonomista Marko Đogo smatra da Dodikov prijedlog ide u korist sindikata. “Sindikati su već duže vrijeme upozoravali na malu razliku u platama između onih sa srednjom stručnom spremom i minimalca. Ovaj prijedlog je, u tom smislu, bolje rješenje od daljeg povećanja minimalne plate,” rekao je Đogo.

    On, međutim, naglašava da je čitava rasprava oko minimalca, kako kod nas, tako i u svijetu, često vođena populističkim motivima, a ne temeljnim analizama. “U razvijenim zemljama postoje mehanizmi koji ograničavaju populizam. To su, recimo, ekspertski timovi koji daju preporuke o minimalnoj plati na osnovu ekonomskih parametara, a ne na osnovu političkih pritisaka,” zaključio je Đogo.

    Rasprava o minimalnim platama nastavlja se, dok privreda i dalje bilježi probleme, a sindikati i poslodavci ostaju na suprotnim stranama.

  • Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Cijene goriva na svjetskim berzama su porastu, a taj trend rasta odraziće se i na naše prostore, pa se tako u narednim danima očekuju veće cijene naftnih derivata za preko 10 feninga po litri, kazao je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    “Posljednjih 15 dana rastu cijene na svjetskoj berzi, a uporedo imamo i rast dolara nakon izbora u Americi. Prema trenutnim pokazateljima realno je da cijena dizela ide do 2,55, a benzina do 2,50 KM po litri”, kazao je Savić i istakao da je realno da postepeno distributeri krenu sa podizanjem cijena goriva u narednim danima.

    “Trenutno je u Banjaluci cijena dizela od 2,43 do 2,47, dok benzin košta od 2,39 do 2,43 KM po litri”, kazao je Savić.

    Sa jedne benzinske pumpe u Banjaluci ističu da je u prethodnim danima bilo rasta cijena, pa tako sada benzin košta 2,43 KM, dok su cijene dizela od 2,47 do 2,52 KM.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora, ranije je za “Nezavisne novine” rekla da su građani BiH potpuno otupjeli na povećanja cijena, pa tako i u slučaju goriva.

    “Na poskupljenje goriva definitivno nitko ne može utjecati, te kada dođe do rasta cijene barela na svjetskoj razini, dođe do poskupljenja i kod nas. No, realno je da mora postojati određeni period kako bi se to odrazilo na naše tržište”, izjavila je Marić.

    Naglašava da će poskupljenje goriva na benzinskim pumpama u BiH biti ogroman udar na potrošače, jer su automobili, kako kaže, nužnost.

    “Ovo zaista više ne vodi nikamo… Ne znam ni kako možemo definirati potrošačku košaricu, koja je prešla 3.000 KM, a znamo da, kada dođe do viših cijena goriva, i ostale namirnice poskupe”, rekla je Marićeva i dodala da će to građanima predstavljati problem.

    Podsjetimo, cijene nafte porasle su u prošli utorak na međunarodnim tržištima na 77 dolara, budući da se ulagači pribojavaju poremećaja u snabdijevanju ruskom i iranskom naftom pod pritiskom američkih sankcija.