VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • “Elektroprenos BiH” ulaže 288 miliona za bolje poslovanje

    “Elektroprenos BiH” ulaže 288 miliona za bolje poslovanje

    “Elektroprenos BiH” u ovoj godini planira da uloži 288 miliona maraka kako bi unaprijedio svoje poslovanje.

    “Investiranje u elektroenergetske objekte planirano je kroz sanacije/rekonstrukcije/proširenja postojećih objekata i izgradnju novih. Pored investiranja u elektroenergetske objekte, u 2021. godini planirane su i ostale investicije koje obuhvataju informacione sisteme, poslovne objekte, vozila te alate i instrumente”, navode iz “Elektroprenosa BiH” za “Nezavisne novine”.

    Kada je riječ o novim investicijama u 2021. godini, planirana je sanacija i rekonstrukcija 33 transformatorske stanice, kao i rekonstrukcija 10 dalekovoda te izgradnja dalekovoda DV 110 kV Rama/Prozor – Uskoplje/G. Vakuf. Planom investicija predviđeno je i obnavljanje telekomunikacionog sistema, kao i ugradnja prigušnica sa ciljem rješavanja visokih napona u prenosnoj mreži.

    Iz “Elektroprenosa BiH” ističu da će ukupno biti uloženo 288.093.719 KM i to prenesena sredstva iz Plana investicija 2020. (170.468.187 KM), rebalans Plana investicija 2020. (11.388.000 KM) i sredstva za nove investicije u 2021. (106.237.532 KM). Iz “Elektroprenosa BiH” ističu da plan podrazumijeva proizvodnju električne energije, obezbjeđenje priključenja novih potrošača, uz adekvatnu pouzdanost i fleksibilnost sistema i minimalne troškove, kao i nastavak ranije započetih investicija.

    “Osnova za izradu Plana investicija 2021. godine bili su Dugoročni plan razvoja prenosne mreže 2021-2030. i prijedlozi nadležnih operativnih područja. Investicijski projekti izabrani su uvažavajući tehničke i ekonomske kriterije pri čemu je za svaki od tih projekata zatvorena kompletna finansijska konstrukcija, kako bi se ubrzala dinamika realizacije istih. Kod izbora istih opredjeljujući su bili: započete investicije iz prethodnog perioda, raspoloživa sredstva za investiranje na nivou kompanije, objekti definisani dugoročnim planom, podaci o eksploatacionom stanju elemenata mreže dostavljeni od strane operativnih područja – ažurirani podaci o potrebama (primljenim zahtjevima) krajnjih korisnika”, ističu iz ove firme.

    Dodaju da plan ima za cilj omogućavanje realizacije Elektroenergetskog bilansa u 2021. godini, što podrazumijeva preuzimanje kompletno proizvedene električne energije, isporuku maksimalno zahtijevanih količina električne energije, obezbjeđenje prenosnih puteva za planirani uvoz/izvoz.

    Inače, DERK je usvojio Plan investicija “Elektroprenosa BiH”, a na njihovoj stranici se navodi da u planu investicija za 2021. godinu, pored navedenih projekata, postoje i dva neplanska projekta čija realizacija (proces nabavke dva transformatora) je već pokrenuta po hitnom postupku na osnovu odgovarajućih odluka Uprave kompanije, Upravnog odbora i Skupštine akcionara, a zbog neplaniranih havarija te iznimne važnosti i kritične uloge predmetnih transformatora u funkcionisanju prenosnog sistema, a to su projekti nabavka energetskog transformatora 400/110/x kV, 300/300/100 MVA, za TS Višegrad (4.500.000 KM) i nabavka energetskog transformatora 220/110/x kV, 150 MVA, za TS Mostar 4 (2.500.000 KM).

    “Investiranje u 2021. godini planirano je iz vlastitih i kreditnih sredstava. Raspoloživa sredstva su raspoređena na konkretne projekte, u skladu sa stvarnim potrebama operativnih područja proisteklim iz provedenih analiza i jednoznačno primijenjenih kriterija”, stoji u Planu investicija.

  • Građevinske firme iz BiH u inostranstvu izvršile poslove vrijedne 45,1 milion KM

    Građevinske firme iz BiH u inostranstvu izvršile poslove vrijedne 45,1 milion KM

    Vrijednost izvršenih radova građevinskih firmi iz BiH u inostranstvu u drugom kvartalu iznosila je 45.177.000 KM i veća je za 14,1 posto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u drugom tromjesečju, 12.104.000 KM ili 26,8 posto radova odnosi se na objekte visokogradnje, a 33.073.000 KM ili 73,2 posto radova na objekte niskogradnje.

    U drugom kvartalu 99,8 posto ovih radova je izvršeno u Evropi, a 0,2 posto u Africi.

    Od ukupno izvršenih građevinskih radova u inostranstvu, najviše ih je u Hrvatskoj, u vrijednosti od 14.331.000 KM, zatim u Švedskoj 9.961.000 KM, dok je vrijednost građevinski radova u Srbiji iznosila 7.561.000 KM.

  • Federalna preduzeća za poreze u 2020. dužna skoro 1,6 milijardi KM

    Federalna preduzeća za poreze u 2020. dužna skoro 1,6 milijardi KM

    Firme koje su u većinskom državnom vlasništvu u Federaciji BiH u prošloj godini dugovale su ogromne iznose za poreze, a prema podacima Porezne uprave FBiH, riječ je o iznosu od skoro 1,6 milijardi KM.

    Prema izvještaju o finansijskoj reviziji za 2020. godinu, Porezna uprava FBiH prošle godine izdala je 47 rješenja o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima na transakcijskim računima, sa 25 je potpisan sporazum, račun je blokiran kod 59 poreznih obveznika, 36 njih je u stečaju, jedan je u procesu likvidacije, a za 9 korisnika se ne provode mjere, jer se vodi postupak.

    “Dugovanja poreznih obveznika kojima je izdato rješenje o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima na transakcijskim računima iznosila su 1.078.704.579 KM, što predstavlja 35 posto salda duga u prinudnoj naplati. Primjenom ove mjere kod većine poreznih obveznika dug u prinudnoj naplati i dalje je ostao neizmiren te je konstantno rastao zbog obračuna zatezne kamate. Donošenjem rješenja o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima nisu postignuti efekti naplate dugovanja kod poreznih obveznika koji izmiruju tekuće obaveze redovno iz razloga što je naplata duga u prinudnoj naplati stavljena u stanje mirovanja i samo se odgađa, bez obzira na to što se tekuće obaveze plaćaju redovno”, stoji u izvještaju.

    Na prvom mjestu poreznih dužnika koji su u postupku konsolidacije nalaze se Željeznice Federacije BiH s dugom na kraju prošle godine od 194.743.570 KM. Dug Željeznica na kraju 2019. godine bio je 199.480.875 KM, što pokazuje da je ovo preduzeće za godinu dug smanjilo tek za oko pet miliona KM.


    Iza Željeznica su rudnici mrkog uglja, lignita, ugljena i boksita, a Rudnik mrkog uglja Zenica predvodi s ukupnim dugom od 152.964.981 KM na kraju 2020. godine, dok je taj dug godinu ranije bio 139.716.780 KM, što znači da je ovaj rudnik povećao dug za oko 13 miliona KM.

    “Zbog nastanka novog duga u 2020. godini kod pojedinih poreznih obveznika, Porezna uprava FBiH pokrenula je aktivnosti blokade transakcijskih računa. Međutim, Vlada FBiH donijela je zaključke kojima je zadužila Poreznu upravu da odgodi sve aktivnosti prinudne naplate, zbog čega je naplata duga kod rudnika kod kojih je utvrđen rast duga u 2020. godini prolongirana do 31. 1. 2022. godine. Pored toga, Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH, koji je donesen 2014. godine, definisano je da se u toku postupka konsolidacije ne mogu pokrenuti postupci prinudne naplate nad imovinom društava s većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje”, podaci su iz izvještaja.

    Od dana stupanja na snagu ovog zakona donesene su odluke o finansijskoj konsolidaciji za 23 privredna društva, od čega je 19 odluka donijela Vlada FBiH, a 4 odluke donijele su kantonalne vlade (Vlada TK i HNK). Od 23 privredna društva za koja su donesene odluke o finansijskoj konsolidaciji za osam je pokrenut stečaj, tri društva su izmirila obaveze, pet poreznih obveznika se nalazi u postupku prinudne naplate, a za sedam privrednih društava odlukama Vlade FBiH o izmjenama odluka o finansijskoj konsolidaciji produžen je rok finansijske konsolidacije do 31. 12. 2021. godine.

    U postupku konsolidacije je sedam privrednih društava, od kojih je najveći dužnik Agrokomerc d.d. Velika Kladuša sa 41.155.719 KM duga s krajem prošle godine, dok je Borac konfekcija iz Travnika odmah iza njega s dugom od 34.964.913 KM.


    “Ukupna dugovanja sedam poreznih obveznika na dan 31. 12. 2019. godine iznosila su 119.154.473 KM, što znači da su u 2020. godini ona porasla za oko 5,8 miliona KM. Iako je dug ovih poreznih obveznika u 2020. godini znatno porastao, Porezna uprava FBiH od stupanja na snagu Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH ne može provoditi postupke prinudne naplate nad društvima koja su u postupku konsolidacije. Također, ističemo da je odredbama ovog zakona definisano da, ukoliko društvo s većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje ne počne izmirivati svoje tekuće finansijske obaveze u roku od 60 dana od dana donošenja odluke, nadležni organ donijet će odluku kojom stavlja van snage svoju odluku o finansijskoj konsolidaciji tog društva, što kod ovih privrednih društava nije učinjeno”, stoji u izvještaju.

    U izvještaju se podsjeća da, iako je Porezna uprava FBiH provodila aktivnosti na naplati dugovanja primjenjujući olakšice za porezne dužnike u većinskom državnom vlasništvu, naplata duga ovih poreznih obveznika i pored svih olakšavajućih mjera nije imala efekta, zbog čega se dug godinama samo povećavao i čini 52 posto duga utvrđenog u prinudnoj naplati.

    “Primjenom mjere ograničenog raspolaganja sredstvima na transakcijskom računu kod većine poreznih obveznika dug u prinudnoj naplati i dalje je ostao neizmiren i konstantno je rastao iz razloga što se po njemu obračunava zatezna kamata. Nisu postignuti efekti naplate dugovanja kod poreznih obveznika koji izmiruju tekuće obaveze redovno, jer je naplata duga u prinudnoj naplati stavljena u stanje mirovanja i samo se odgađa, bez obzira na to što se tekuće obaveze plaćaju redovno”, zaključeno je.

  • U Srpskoj rast industrijske proizvodnje 15,8 odsto

    U Srpskoj rast industrijske proizvodnje 15,8 odsto

    Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj za sedam mjeseci ove godine imala je rast od 15,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Srpskoj u julu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine veća je za 9,7 odsto.

    Desezonirana industrijska proizvodnja u Srpskoj u julu u odnosu na jun manja je za 5,2 odsto.

    Broj zaposlenih radnika u industriji Srpske u julu u odnosu na jun manji je za 0,1 odsto.

    Za sedam mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine broj zaposlenih u industriji manji je za 2,1 odsto.

  • Ministarstvo finansija Srpske: Novac od MMF-a za nabavku vakcina, pomoć privredi i otplatu duga

    Ministarstvo finansija Srpske: Novac od MMF-a za nabavku vakcina, pomoć privredi i otplatu duga

    Ministarstvo finansija Republike Srpske koristiće sredstva, koja se odnose na korištenje rezervi koje postoje kod MMF-a kada budu raspoređena nakon sjednice Fiskalnog savjeta BiH, kao vanredne budžetske prihode u svrhe zaštite zdravlja stanovništva u vidu nabavke vakcina i druge medicinske opreme neophodne za borbu protiv kovida 19, te za pomoć privredi i otplatu dugova iz prethodnog perioda.

    Iz Ministarstva finansija pozdravljaju činjenicu da je ovaj put Međunarodni monetarni fond odlučio da podrži oporavak svih svojih članica suočenih sa pandemijom, te očekuju da će ta sredstva biti što prije operativna kako bi se omogućila zaštita što većeg broja stanovnika Republike Srpske i stvorila dodatna sredstva za realizaciju svih proaktivnih mjera Vlade Republike Srpske.

    Iz Ministarstva podsjećaju da je Republika Srpska i bez sklopljenog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom u proteklom periodu obezbijedila sredstva na inostranom tržištu, uspjela održati finansijsku stabilnost i redovnost isplata, te da je prosječna plata premašila 1.000 KM, a uspješno su realizovane i mnogobrojne mjere podrške privredi i stanovništvu.

    Za sanaciju posljedica pandemije isplaćeno je 305 miliona KM. U zdravstveni sektor je od pomenutog iznosa isplaćeno 153,8 miliona KM, a 111,5 miliona KM za privredu, uključujući i poljoprivredu, dodaju iz Ministarstva finansija Srpske.

    Iz Ministarstva navode da je Savjet ministara informisao ministarstva finansija Republike Srpske i Federacije BiH da je MMF odobrio Specijalna prava vučenja za sve svoje članice, u ukupnom iznosu 650 milijardi dolara, koja se odnose na korištenje rezervi koje postoje kod ovog fonda.

    Dodaje se da bi, s obzirom na to da je BiH od bivše Јugoslavije nasljedila članstvo u MMF-u, kvota Specijalnih prava vučenja iznosila 305 miliona evra, u skladu sa rezervama kojima raspolaže.

  • Novalić: Za razliku od Republike Srpske, Federacija BiH već dvije godine bilježi suficit

    Novalić: Za razliku od Republike Srpske, Federacija BiH već dvije godine bilježi suficit

    Dok drugi kritikuju, mi radimo, poručio je federalni premijer Fadil Novalić, osvrnuvši se na kritike na njegov i račun Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

    Prema njegovim riječima, za razliku od entiteta Republika Srpska, Federacija BiH već dvije godine bilježi suficit.

    Ekonomske mjere koje je Vlada FBiH uvela na početku pandemije, tvrdi premijer, rezultirale su suficitom budžeta. S druge strane, mjere koje je uveo entitet RS, navodi Novalić, ostvarile su deficit.

    “Ne mogu da se ne prisjetim hvalospjeva određenih medija o vladi entiteta RS i kritika na moj račun i račun Vlade FBiH. Ali brojevi ne lažu. S&P je sačinio izvještaj Centralne banke o budžetskom deficitu manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, prema kojem taj deficit iznosi 600.000.000KM”, naveo je Novalić na Facebooku.

  • Korona utiče na sve: Najoštriji pad cijena nafte u zadnjih devet mjeseci

    Korona utiče na sve: Najoštriji pad cijena nafte u zadnjih devet mjeseci

    Cijene nafte na globalnom tržištu prošle sedmice pale su najviše u zadnjih devet mjeseci jer trgovci zbog novog talasa širenja covida-19 prodaju terminske ugovore u očekivanju slabljenja potražnje širom svijeta.

    Cijena barela Brenta na londonskoj berzi potonula je protekle sedmice 8 odsto, na 65,18 dolara, najnižu razinu od marta. Na američkom tržištu barel WTI nafte pojeftinio je 9 odsto, na 62,32 dolara, najniži nivo od septembra lani.

    Cijene nafte u petak su zabilježile neprekidni pad sedmi trgovinski dan zaredom budući da se sve više država u svijetu suočava s rastućim brojkama zaraženih covidom-19, zbog čega ograničavaju putovanja u nastojanju da suzbiju širenje pandemije.

    Kina je uvela strože metode dezinfekcije u svojim lukama, uzrokujući zagušenje protoka roba, te je, kao i i SAD, uvela ograničenja broja putnika na avionskim letovima. Brojne druge zemlje, među kojima i Australija, ograničile su putovanja građana. Zbog toga je potražnja za aviom gorivom oslabila, nakon što je cijelog ljeta rasla.

    “S takvom vrstom neizvjesnosti, teško je naći uporište cijenama nafte. Vlasti oštro djeluju kako bi minimalizirale izbijanje zaraze, a to izravno prijeti potražnji za naftom”, ističe Džon Kilduf, partner au Again Capital LLP.

    Nadalje, tečaj dolara porastao je proteke sedmice prema korpi šest najvažnijih svjetskih valuta na najvišu razinu u devet mjeseci, jer Fed razmatra smanjenje monetarnih podsticaja. Cijene nafte, pak, u obrnutoj su korelaciji s tečajem dolara, pa kad američka valuta poskupljuje, inostranim kupcima je nafta skuplja.

    I dok delta varijanta korona virusa pritišće potražnju, ponuda nafte i dalje raste. Američka proizvodnja porasla je prošli vikend na 11,4 milijuna barela dnevno, a raste i broj novih bušotinskih postrojenja već treći tjedan zaredom, podaci su kompanije Baker Hughes. I OPEC povećava svoju ponudu. Stoga padaju cijene terminskih ugovora, odnosno ugovora o isporuci nafte u idućim mjesecima, što sugeriše da trgovci očekuju dobru ponudu na naftnim tržištima u idućim mjesecima.

  • Cijena bitcoina prvi put od maja porasla iznad 50.000 dolara

    Cijena bitcoina prvi put od maja porasla iznad 50.000 dolara

    Cijena Bitcoina skočila je iznad granice od 50.000 dolara, kako se ova virtuelna valuta i dalje uspinje iz višemjesečne krize. Ovo je prvi put da je bitcoin dosegao tu prekretnicu od 15. maja.

    Osim Bitcoina napredovale su i druge virtuelne valute, te je Ethereum porastao za više od 3 posto, dok je dogecoin porastao gotovo 2 posto.

    Bitcoin se približavao toj oznaci cijeli vikend prije nego što je konačno prešao tokom večernjih sati u nedjelju, po istočnom vremenu, prema podacima iz CoinDeska.

    Ova kriptovaluta je također u porastu nakon što je PayPal (PYPL) objavio da će omogućiti ljudima da kupuju, drže i prodaju četiri vrste kriptovaluta – bitcoin, ethereum, litecoin i bitcoin cash u Velikoj Britaniji.

    Ova najava označava prvo međunarodno širenje ponude kriptovaluta kompanije izvan Sjedinjenih Američkih Država, gdje je uslugu pokrenula u oktobru prošle godine.

    Ovim potezom “pristup, znanje i istraživanje kriptovaluta imaju potencijal da postanu mainstream u Velikoj Britaniji”, navodi se u saopćenju kompanije.

    Bilo je ovo burnih nekoliko mjeseci za kriptovalute. Bitcoin, koji je u aprilu dostigao historijski maksimum od skoro 65.000 dolara, pao je na 28.800 dolara u junu nakon što je Kina eskalirala u suzbijanju digitalnih valuta, piše CNN.

    Bitcoin, koji se već sedmicama kretao između 30.000 i 40.000 dolara, počeo je rasti nakon pada prošlog mjeseca, kada su veliki tehnološki divovi signalizirali, ili se činilo da signaliziraju, svoju podršku digitalnim valutama.

    U julu je Amazon (AMZN) objavio posao za vodeću osobu u digitalnoj valuti i blockchain proizvodima, čime su kriptovalute naglo skočile.

    Bitcoin i njemu slični su prošlog mjeseca dobili pojačanje zahvaljujući komentarima direktora Tesle (TSLA) i Twittera (TWTR) Elona Muska i Jacka Dorseyja, koji su podijelili kako su ugradili ili planiraju ugraditi digitalne valute u svoje poslovanje.

  • Prosječna plata u Republici Srpskoj prvi put iznosi iznad 1.000 KM

    Prosječna plata u Republici Srpskoj prvi put iznosi iznad 1.000 KM

    Prosječna mjesečna julska plata nakon oporezivanja u Republici Srpskoj iznosila je 1.019 KM i to je prvi put da je premašila 1.000 KM, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena u julu u odnosu na jun nominalno veća za 2,5 posto, a realno veća za 2,6 posto.

    Najviša prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja u visini od 1.526 KM, a najniža u području djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo od 729 KM.

    Prosječna mjesečna julska bruto plata iznosila je 1.559 KM.

    Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u julu u odnosu na jun u prosjeku su niže za 0,1 posto, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 1,7 posto.

    Najveći godišnji rast cijena u julu od 9,9 posto zabilježen je kod prevoza, zbog povećanja cijena goriva i maziva, dok je najveći pad cijena na godišnjem nivou zabilježen u odjeljku odjeća i obuća od 9,5 posto, usljed sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine.

  • Vrijednost bh. izvoza u sedam mjeseci porasla na 7,6 milijardi KM

    Vrijednost bh. izvoza u sedam mjeseci porasla na 7,6 milijardi KM

    Izvoz iz Bosne i Hercegovine u sedam mjeseci (januar-juli) ove godine iznosio je sedam milijardi i 634 miliona KM, što je za 31,1 posto više nego u istom periodu prošle godine.

    Istovremeno je uvoz iznosio 11 milijardi i 475 miliona KM, što je više za 20,4 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Pokrivenost uvoza izvozom je bila 66,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio tri milijarde i 841 milion KM.

    Izvoz u zemlje CEFTA-e je iznosio milijardu i 202 miliona KM, što je za 30,9 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio milijardu i 450 miliona KM, što je više za 22,1 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e je iznosila 82,9 posto.

    Izvoz u zemlje Evropske unije je iznosio pet milijardi i 683 miliona KM, što je više za 33 posto nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio šest milijardi i 919 miliona KM, što je više za 19,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 82,1 posto.