Kategorija: Ekonomija

Potražnja za dimnjačarima je sve veća kako je vrijeme zahladnjelo, a ove godine sezona je uveliko počela već u septembru, potvrdio nam je dimnjačar Zvonko Kovačević.

Kovačević ističe da u ovom, jesenjem periodu ima pune ruke posla. Potvrdio je da je ove godine došlo do poskupljenja čišćenja dimnjaka, prouzrokovanog porastom cijene goriva i željeza.

Prema njegovim riječima, cijene čišćenja dimnjaka sada iznose između 25 i 30 KM. Podsjećamo, prošla cijena je bila 20 KM.

Prema Odluci o dimnjačarskoj djelatnosti propisano je da se čišćenje dimnjaka obavlja najmanje jedanput godišnje, a u suprotnom su propisane sankcije.

“Za fizička lica novčana kazna iznosi od 100 do 600 KM, dok za samostalne preduzetnike iznosi 200 do 1.000 KM”, kazali su za “Nezavisne” iz Komunalne policije.

Kovačević ističe da građani najčešće poštuju propisane mjere Komunalne policije.

“Oni najčešće i čiste dimnjak jedanput godišnje”, rekao je Kovačević.

Nadležni su još naveli da novčana kazna za pravno lice iznosi od 500 do 7.000 KM, dok se za odgovorno lice u pravnom subjektu novčana kazna kreće između 200 i 1.800 KM.

Ipak, ne mogu svi građani sebi priuštiti da više od jedanput godišnje čiste dimnjak, pa to rade sami ili ostanu zapušteni. Jedna Banjalučanka, koja se grije na drva, kaže da se dimnjak nerijetko isprlja zbog čestog loženja, ali da dimnjačara ne zove.

“Kad se lože drva – i dimnjak se brzo zaprlja. Iako bi ga trebalo češće čistiti, od svoje penzije ne mogu priuštiti da zovem dimnjačara”, kazala je ova Banjalučanka.

Uz sezonu grijanja vežu se i požari dimnjaka, a njihovo neodržavanje može do toga dovesti, posebno zimi.

• Evropska komisija doznačila je BiH 124.301.000 evra prema Sporazumu o kreditnoj liniji između EU i BiH, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

Riječ je o prvoj tranši sredstava makrofinansijske pomoći, a Centralna banka izvršiće raspodjelu prema procentima utvrđenim u Memorandumu o razumijevanju EU i BiH, tako što će 61,5 odsto sredstava biti raspoređeno za Federaciju BiH, 37,5 odsto za Republiku Srpsku i jedan odsto za Brčko distrikt.

U saopštenju je navedeno da je Memorandum o razumijevanju EU i BiH potpisan s ciljem pružanja makrofinansijske pomoći zemljama u okviru proširenja i susjedstva, u kontekstu krize uzrokovane pandemijom virusa korona.

BiH je na raspolaganju makrofinansijska pomoć u iznosu do 250 miliona evra, u obliku zajma.

Ova pomoć EU dolazi uz resurse koje je zemlja dobila od međunarodnih finansijskih institucija i bilateralnih donatora kao podršku ekonomskoj stabilizaciji i programu reformi.

Greška u trgovini kriptovalutama učinila je neke korisnike bogatijim za ukupno nekoliko desetina miliona dolara, piše CBS News.

Istovremeno, pretnje osnivača trgovine pokrenule su raspravu o pravilima vezanima uz digitalni novac u tom svetu bez pravog autoriteta, prenosi Jutarnji list.

Compound, popularna platforma za kriptovalute, prošle nedelje je obavila ono što je trebalo da bude rutinsko ažuriranje kôda koji upravlja transakcijama korisnika. Međutim, ažuriranje je imalo grešku zbog koje su zabunom na račune nekih korisnika poslani kriptotokeni u vrednosti i do 89 miliona dolara.

Compound Labs primijetio je kasno u sredu „neobičnu aktivnost“, ali u tom trenutku tokeni su već bili distribuirani bez nekog jednostavnog načina da ih se vrati.

Osnivač firme, Robert Lešner, brzo se oglasio na Tviteru kako bi zamolio korisnike Compounda da vrate neočekivano iznenađenje pritom se koristeći uveravanjima, pohvalama, ali i pretnjama svakome ko slučajno poslate tokene ne vrati.

Kao prvo, Lešner je rekao da korisnici mogu da zadrže 10 posto sredstava kao bonus, ali je zapretio da će otkriti identitet svih onih koji novac ne budu vratili.

„Ako ste slučajno primili veliku količinu COMP-a zbog greške u protokolu: vratite je“, napisao je na Tviteru navodeći ID računa. Dodao je da će se to u protivnom prijaviti kao prihod poreskoj upravi te da će podaci korisnika biti otkriveni.

Doxing – ili javno otkrivanje privatnih informacija, poput imena i kućne adrese osobe – smatra se masovnim kršenjem protokola u svetu kriptovaluta, u kojem korisnici cene privatnost i nepostojanje nekog centralnog kontrolnog tela.

Lešner se kasnije ogradio od svojih izjava, kazavši da je tvit napisao bez razmišljanja i poručio korisnicima da ceni njihovo „ismejavanje i podršku“.

Izvjesno je da će cijene prirodnog gasa u BiH rasti, te bi ovaj skok mogao više da košta korisnike u FBiH nego one u RS, jer je potrošnja gasa u Srpskoj ravnomjerna, što se ne može reći za Federaciju, posebno Sarajevo, potvrdili su za “Nezavisne novine” ekonomski i gasni eksperti.

Naime, cijene prirodnog gasa na evropskom tržištu ovih dana variraju, i dok su prije nekoliko dana dosegle istorijske rekordne visine od skoro 2.000 dolara za 1.000 kubika, nakon što je Vladimir Putin, predsjednik Rusije, juče izjavio da je ova zemlja spremna da poveća isporuke na kontinent, cijene su pale za 22 odsto, te sada iznose 973 dolara za 1.000 kubnih metara.

Kako je Almir Bećarević, gasni ekspert, za “Nezavisne novine” pojasnio, rekordne cijene koje posljednjih dana variraju su cijene za kratkoročne trgovine, odnosno da su to, kako je naveo, cijene kupovine prirodnog gasa za potrebe koje nisu dugoročne.

“‘Gasprom’ je imao praksu, a i mnoge zemlje su to uradile, da preko svojih ugovora ne prati te cijene, već su one vezane za kretanje cijena nafte i naftnih derivata”, rekao je Bećarević.

Dodao je da se mora shvatiti razlika između ovih cijena jer jedan je način formiranja cijena “Gasproma”, a drugi za, trenutno, kratkoročne trgovine.

“Činjenica je da do rasta cijena dolazi i kod ‘Gaspromovih’ ugovora, zbog porasta cijena nafte i naftnih derivata”, rekao je Bećarević, ističući da postoji razlika i kada je riječ o situaciji u Srpskoj i FBiH.

“U RS potrošnja gasa je uglavnom vezana za ‘Birač’ Zvornik i ona je ravnomjerna, dok u FBiH, posebno u gradu Sarajevu, to nije slučaj i trenutno je cijena iz Turskog toka povećana za više od 100 odsto te ima svoj dalji rast”, rekao je Bećarević, dodajući da prema njegovim saznanjima kompanija “Energoinvest” prodaje gas ispod cijene koštanja.

“Federalni ministar energetike je rekao da će se ta razlika pokrivati iz prihoda ostvarenih od ‘BH gasa’, tako da će se prihodi uzimati od ‘BH gasa’ da bi se davali ‘Energoinvestu’, a onda će ‘Energoinvest’ od tog novca plaćati obaveze ‘Gaspromu’ i opet vraćati ‘BH gasu’. To su besmislene stvari”, poručio je Bećarević, dodajući da se sve promijenilo u gasnoj privredi što se tiče “Gasproma”, jer, kako je naveo, to više nije fleksibilna nabavka gasa kakva je bila preko Ukrajine.

“Uveden je potpuno novi način isporuke gasa, a cijene prate ono što se tiče nafte i naftnih derivata”, kazao je Bećarević, procjenjujući da će se cijena gasa naredne godine u FBiH morati povećati od 25 do 40 odsto.

Ekonomski analitičar Amir Čavalić je potvrdio da je izvjesno da će doći do rasta cijena prirodnog gasa, te da je nepoznato koliki će taj rast biti.

Dodao je da će ovim rastom biti najviše pogođeni stanovnici Sarajeva te privredni subjekti koji koriste gas.

“Prije svega će biti pogođen Kanton Sarajevo, jer kad pogledamo po uvozu najviše se odnosi na isporuku gasa u ovaj kanton zarad grijanja”, zaključio je Čavalić.

Kako su za “Nezavisne novine” kazali u kompaniji “Gas res”, tržište prirodnog gasa u Evropi ove jeseni je veoma turbulentno i to se najjasnije odražava u naglom skoku cijena energenata na evropskim i svjetskim berzama.

“Iako relativno malo, ali sa velikim potencijalom razvoja, i gasno tržište Republike Srpske ne može ostati sasvim imuno na potrese svjetskog gasnog tržišta. Cijene prirodnog gasa u Srpskoj su dosad bile stabilne, njihov rast je bio umjeren i nije bio direktno povezan s enormnim rastom cijena gasa na berzama u Evropi”, rekli su u ovoj kompaniji, koja je ujedno i jedini uvoznik prirodnog gasa u Srpskoj.

Dodali su da su u intenzivnim i konstantnim pregovorima sa poslovnim partnerima u Ruskoj Federaciji s ciljem da se stabilnost cijena i sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom zadrži i u narednom periodu.

Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor iz kompanije “Energoinvest”, iako smo im pitanja poslali prije više od sedam dana.

Astronomski rast cijena prirodnog gasa. Vrtoglavi troškovi uglja. Predviđanje cijene nafte od 100 dolara po barelu. Globalna energetska kriza uzrokovana vremenskim prilikama i ponovnim porastom potražnje postaje sve teža, što izaziva uzbunu uoči zime, kada je potrebno više energije za osvjetljavanje i grijanje domova. Nacionalne vlade širom svijeta pokušavaju ograničiti uticaj cijena na potrošače, ali priznaju da možda neće moći spriječiti visoke račune, piše CNN.

Stanje dodatno komplikuje sve veći pritisak na nacionalne vlade da ubrzaju tranziciju na čistiju energiju, dok se svjetski lideri pripremaju za ključni samit o klimi u novembru. U Kini su već počele redukcije struje za stanovništvo, dok se u Indiji elektrane međusobno bore za ugalj. Potrošačka društva u Evropi pozivaju na zabranu prekida isporuke ako korisnici ne mogu odmah podmiriti ono što duguju.

“Neočekivana kriza u kritičnom trenutku”
“Ovaj cjenovni šok neočekivana je kriza u kritičnom trenutku. Neposredni prioritet trebalo bi da bude ublažavanje društvenih uticaja i zaštita ugroženih domaćinstava”, rekao je u srijedu visoki predstavnik EU za energetiku Kadri Simson, dodavši kako će EU sljedeće sedmice iznijeti svoje dugoročne politike.

U Evropi se prirodnim gasom sada trguje po 230 dolara po barelu, izraženo u naftnom ekvivalentu, što je porast od 130 posto od početka septembra i više od osam puta iznad cijene u istom razdoblju prošle godine. U istočnoj Aziji cijena prirodnog gasa porasla je 85 posto od početka septembra, dostigavši otprilike 204 dolara po barelu. Cijene su u SAD, neto izvozniku prirodnog gasa, i dalje bitno niže, ali su ipak skočile na najveći nivo u 13 godina.

“Cijene se hrane strahom od toga kako će izgledati zima”, rekao je Nikos Tsafos, stručnjak za energetiku i geopolitiku u Centru za strateške i međunarodne studije, think tanku iz Vašingtona. Smatra da je tjeskoba uzrokovala odvajanje tržišta od osnova ponude i potražnje. Bjesomučna potražnja za prirodnim gasom takođe povećava cijene uglja i nafte, koje se u nekim slučajevima mogu koristiti kao zamjene, ali su još štetnije po okolinu i klimu. Indija, koja i dalje izuzetno zavisi od uglja, izjavila je ove sedmice da čak 63 od 135 elektrana na ugalj ima zalihe za manje od dva dana.

Ove okolnosti izazivaju zabrinutost centralnih banaka i ulagača. Rast cijena energije pridonosi inflaciji, koja je i inače bila glavna briga, jer se globalna privreda pokušava otresti dugotrajnih učinaka kovida 19. Dinamika tokom zime mogla bi pogoršati stvari. Kriza je nastala zbog velikog porasta potražnje za energijom usljed privrednog oporavka od pandemije i pažljivo kalibriranog sistema koji se lako može poremetiti zbog vremenskih događaja ili mehaničkih problema. Neuobičajeno duga i hladna zima početkom ove godine iscrpila je zalihe prirodnog gasa u Evropi. Rastuća potražnja za energijom ometala je proces snabdijevanja, što se obično događa tokom proljeća i ljeta.

Rastu apetiti Kine
Kineski rastući apetit za ukapljenim prirodnim gasom znači da tržišta LNG-a ne mogu popuniti prazninu. Pad izvoza ruskog gasa i neobično mirni vjetrovi pogoršali su problem.

“Trenutni skok cijena energije u Evropi zaista je jedinstven. Nikad dosad cijene energije nisu tako brzo rasle. A tek smo ušli u jesen, temperature su i dalje blage”, rekli su ove sedmice svojim klijentima energetski analitičari u banci Société Générale.

Ova dinamika odjekuje globalno. U SAD su cijene prirodnog gasa porasle za 47 posto od početka avgusta. Borba za ugalj takođe izaziva skok cijene koju mnoge evropske kompanije moraju platiti za ugljične kredite, kako bi mogle sagorijevati fosilna goriva. Dodatno, energetska kriza podstiče cijene nafte, koje su ove sedmice dosegnule sedmogodišnje vrhunce u SAD. Bank of America nedavno je predvidjela da bi hladna zima mogla povisiti cijenu sirove nafte brent, globalno naftnog mjerila, iznad 100 dolara po barelu. Cijene nisu bile toliko visoke od 2014. godine.

Jim Burkhard, koji vodi istraživanje IHS Markita o sirovoj nafti, energiji i mobilnosti, rekao je kako trenutno ne nazire nikakvo olakšanje: “Izgleda da će ovakvo stanje potrajati kroz cijelu zimu na sjevernoj hemisferi. Ne postoji Saudijska Arabija za gas”, rekao je Burkhard, misleći na jednog dobavljača koji može brzo povećati proizvodnju prirodnog gasa.

Šta će Rusija?
Rusija bi teoretski mogla pojačati proizvodnju. Société Générale napominje da bi brže odobrenje njemačkih vlasti politički osjetljivog gasovoda Sjeverni tok 2, kojim bi se gas prenosio direktno iz Rusije u Evropu, značajno smanjilo stres. U srijedu je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio da bi Rusija mogla povećati svoju proizvodnju, rekavši da državni gasni gigant Gazprom nikad nije odbio povećati snabdijevanje svojim potrošačima ako podnesu odgovarajuće ponude”.

Ali Neil Chapman, potpredsjednik ExxonMobila, naglašavao je kratkoročna ograničenja: “Naravno da postoji velika zabrinutost. U našoj industriji, koja je kapitalno intenzivna, ne možete samo uključiti snabdijevanje.”

Najbolji je scenario, prema Burkhardu, da zima bude s prosječnim temperaturama, što bi omogućilo da pritisak popusti u drugom kvartalu 2022. godine. Međutim, loši vremenski uslovi u nadolazećim mjesecima stvorili bi veliku napetost, posebno u zemljama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na prirodni gas za proizvodnju energije, poput Italije i Velike Britanije. Britanija je u posebno teškom položaju jer joj nedostaju skladišni kapaciteti i mora se nositi s prekinutim dalekovodima prema Francuskoj.

“Velika Britanija je vjerovatno u najvećem riziku od nestašice tokom zime među velikim evropskim privredama. Ako se to dogodi, nacionalna vlada će vjerovatno zahtijevati od tvornica da smanje svoju proizvodnju, odnosno potrošnju gasa kako bi obezbijedile snabdijevanje domaćinstava”, rekao je Henning Gloystein iz konsultantske kompanije Eurasia Group.

Oporavak enropskog privrede nakon pandemije je u opasnosti
Veliki skok u troškovima energije, koji ne pokazuje znakove opadanja, raspiruje strah od inflacije, koji je već natjerao političare da pažljivo razmotre svoje sljedeće korake. Cijene energije u razvijenim zemljama u avgustu su porasle za 18 posto, što je najveći porast od 2008. godine, prema podacima koje je u utorak objavila Organizacija za privrednu suradnju i razvoj (OECD). I to prije nego što se situacija posljednjih sedmica značajno pogoršala. Veći računi za energiju mogli bi smanjiti potrošnju građana na odjeću ili aktivnosti poput izlaska u restorane, što bi naštetilo oporavku nakon pandemije. Ako se od preduzeća traži smanjenje aktivnosti radi očuvanja energije, to bi takođe moglo naštetiti privredi.

“Postoji zabrinutost da će poskupljenje gasa dovesti u opasnost oporavak evropske privrede nakon pandemije”, rekao je Gloystein.

Takođe postoji zabrinutost da bi nestabilnost cijena mogla podstaknuti skepticizam javnosti o finansiranju energetske tranzicije, smatra Gloystein, pogotovo ako potrošači budu zahtijevali veća ulaganja u naftu i gas kako bi spriječili buduće oscilacije. Vlade koje su se obvezale na smanjenje emisija preventivno pokušavaju poslati čvrstu poruku – ovo podupire, a ne potkopava, mogućnost ulaganja u veću mješavinu izvora energije.

“Jasna je potreba dugoročnog ulaganja u obnovljive izvore energije. To nam daje stabilne cijene i veću nezavisnost, jer 90 posto gasa uvozi se u Evropsku uniju”, rekla je u srijedu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Stanovništvo u Srpskoj može biti mirno, nema poskupljenja struje, potvrdio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH u emisiji “Direktno” ATV-a. Za sada i privrednici mogu biti mirni.

“Neće se povećati cijena struje za stanovništvo u Republici Srpskoj i mi ćemo i dalje ostati zemlja sa najnižom cijenom električne energije”, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

“Mi imamo jedan kvantum koji izvozimo i bićemo fer prema našim ljudima u Republici Srpskoj. I taj kvantum koji će maksimalizovati cijenu u tom pogledu biće dovoljan da pokrije naš debalans ovdje koji ostvarujemo. Negdje kad se smanji ili stabilizuje ta kriza onda ćemo sjesti i učiniti minimalne korekcije koje su potrebne vezano i za industriju i da u tom pogledu održimo jednu stabilnost u tom pogledu”, dodaje Dodik.

Velika energetska kriza zahvatila je Balkan. Cijene energenata pa i struje svakodnevno rastu, ali to pogoduje “Elektroprivredi Republike Srpske”, kažu u ovom preduzeću, jer struju na tržištu prodaju po većim cijenama. Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS” kaže da će preduzeće ostvariti rekordnu dobit ove godine i da se ne razmišlja o poskupljenju struje.

“Ostvarićemo značajne viškove u ovoj godini koji će nam omogućiti da sljedeće godine nema nikakvih pomjeranja cijena električne energije i mislim da je to važna informacija za građane da se ne uznemiravaju zato što već vidimo Federacija BiH razmišlja o povećanju cijena električne energije. Vidimo da su cijene u Srbiji i Hrvatskoj otišle drastično”, rekao je Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”.

U regionu, cijene struje za domaćinstva kreću se od 46 do 60 evra po megavat-času, a za privredu od 55 do 100 evra po megavat-času. Cijena struje za domaćinstva u Srpskoj je 25 evra po megavat-času, za privredu od 39 do 60 evra po megavat-času. Tako će ostati i u narednom periodu.

“Oni će biti mirni i znaju da smo, da imamo intenciju da ostanemo najpovoljniji i ne želimo da talasamo u ovom periodu dok korona ne prođe. Nadamo se da će se i privreda stabilizovati”, rekao je Luka Petrović.

U ERS-u kažu da su uspjeli da amortizuju manjak padavina, šest mjeseci nerada HE Dubrovnik, produženi remont RITE Ugljevik. Prošle godine reorganizovana su distributivna preduzeća ERS-a i u prvoj polovini ove godine ta su preduzeća pozitivno poslovala.