VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Njemačka traži 400.000 radnika, priznala veliki broj diploma iz Bosne i Hercegovine

    Njemačka traži 400.000 radnika, priznala veliki broj diploma iz Bosne i Hercegovine

    Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Uprkos pandemiji, njemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije. BiH i Srbija su na vrhu te liste.

    Prošle godine Njemačka je potpuno ili djelimično priznala oko 44.800 stranih diploma, kažu podaci njemačkog zavoda za statistiku. To je pet posto više nego u 2019, uprkos pandemiji koja se 2020. obrušila na njemačku privredu.

    Priznato 3.600 diploma iz BiH

    Većina kvalifikovanih stranih radnika došla je iz evropskih zemalja van Evropske unije. Globalnu listu od oko 150 država predvodi Bosna i Hercegovina, a prati je Srbija. Naime, njemačke vlasti priznale su 3.600 zahtijeva za nostrifikaciju iz BiH i 3.400 iz Srbije. Na trećem mjestu je Sirija sa 3.100 priznatih zahtjeva.

    Kao i ranije, najviše se traže medicinari – oko dvije trećine priznatih diploma su iz te branše. To uključuje oko 15.500 njegovatelja i bolničara, kao i 7.600 ljekara. Njemački zvaničnici priznali su diplome još oko 3.300 učitelja i vaspitača, kao i nekih 2.500 inženjera.

    Iako broj priznatih zahtijeva raste, njemački statističari takođe primjećuju da je prošle godine manje ljudi zatražilo nostrifikaciju diplome – nekih tri posto manje nego 2019.

    Njemačka ministarka za obrazovanje Anja Karliček je ipak optimistična i kaže da je za veliki broj zahtijeva za nostrifikaciju zaslužan i novi zakon o migraciji stručnih radnika donijet u martu 2020. Novo zakonsko rješenje olakšava migrantima da se u Njemačkoj bave poslovima za koje su se školovali, piše Avaz.

    Broj radno sposobnog stanovništva opada

    – Od toga obje strane imaju koristi”, kaže ministarka.

    – Stručni radnici imaju bolje šanse da pronađu dobro radno mjesto koje im nudi sigurnost, gdje ih cijene, mjesto koje odgovara njihovim sklonostima i sposobnostima. U isto vrijeme, Njemačka dobija hitno potrebnu kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva – dodaje Karliček.

    Da je situacija hitna potvrđuje i predsjednik Njemačke agencije za zapošljavanje Detlef Šele, koji je ove nedjelje upozorio da će se ove godine u Njemačkoj broj radno-sposobnog stanovništva smanjiti za nekih 150.000, i da će taj deficit nastaviti da raste.

    – Potrebno nam je 400.000 imigranata godišnje, dakle mnogo više nego proteklih godina. Od njegovatelja, preko instalatera klima uređaja, do logističara i fakultetski obrazovanih ljudi. Radne snage će nedostajati u svim oblastima – rekao je Šele pozivajući vladu da interveniše.

  • Online kupovina u julu je postala skuplja za 3,1 posto

    Online kupovina u julu je postala skuplja za 3,1 posto

    Zahvaljujući ekonomskim procvatima i padovima, e-trgovina je dugo bila praktično imuna na inflatorne pritiske, a prosječne online cijene padale su svake godine između 2015. i 2019. No, koronavirus je okončao taj nekad pouzdan trend.

    Online cijene skočile su u julu za 3,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema izvještaju koji je objavio Adobe. Od 18 kategorija obuhvaćenih Adobeovim indeksom digitalne ekonomije, sve osim šest zabilježile su skok cijena prošlog mjeseca. Rast cijena bio je najdramatičniji u julu za odjeću, lijekove bez recepta i sportsku robu.

    “Prije koronavirusa mislim da nije bilo inflacije. Ona je bila isključivo deflatorna”, rekao je za CNN Austan Goolsbee, bivši Obamin savjetnik koji je pomogao Adobeu u razvoju indeksa.

    Ovo nije jednomjesečna greška. Mrežne cijene počele su rasti ubrzo nakon izbijanja pandemije u martu 2020. i taj se trend nastavio.

    Adobe je otkrio da su online cijene porasle za 2,3 posto tokom 12 mjeseci, zaključno s junom, a da su u julu zabilježile zamah. To označava oštar preokret od historijskog trenda prije koronavirusa. I Između 2015. i 2019. online cijene padale su u prosjeku za 3,9 posto svake godine.

    “Centralna banka bi apsolutno trebala obratiti pažnju na ono što se događa na internetu”, rekao je Goolsbee.

    Mrežna inflacija velika je stvar jer se pad cijena e-trgovine često navodi kao glavni razlog zašto bi se inflacija na kraju trebala vratiti na zdrave nivoe.

    Dugo je bilo jeftinije kupovati stvari putem interneta nego u lokalnim trgovinama. To je djelomično zato što kupci mogu brzo i jednostavno pronaći web stranice koje nude najbolje ponude. Potrošači ne moraju čak ni napuštati kauč da bi kupovali.

    Ipak, u julu su godišnje cijene naglo porasle za online odjeću (15,3%), lijekove bez recepta (5,7%) i sportsku opremu (3,5%), kažu iz Adobea. Ostale kategorije su se vratile svojim deflatornim trendovima. U julu su online cijene pale za računare (-7%), igračke (-4%) i kancelarijski materijal (-2,5%).

    Međutim, čak i u područjima gdje su cijene pale, to nije bilo tako brzo kao obično. Adobe je rekao da su cijene elektronike na mreži pale za 2 posto tokom 12 mjeseci do kraja jula. To je oštar kontrast u odnosu na historijski prosječni pad cijena elektroničke cijene za 2015-2019. od 9 posto.

    Adobe mjesečno prati online cijene od 2014. godine, ali je tek prošlog mjeseca počeo objavljivati podatke o inflaciji e-trgovine. Ranije je Adobe te podatke dijelio gotovo isključivo s vladinim agencijama i akademicima.

    Inflacija koju mjeri vlada, uključujući i kupovinu putem interneta, u posljednje je vrijeme sve veća. Potrošačke cijene u SAD-u skočile su za 5,4 posto u 12 mjeseci koji su završili u julu. To je povezano s junom za najbržu godišnju inflaciju potrošača od 2008. godine.

    Predsjednik Centralne banke Jerome Powell kazao je da je inflacija vjerovatno prolazna, da se hladi kako se ekonomija ponovo otvara. Kao dokaz je ukazao na dramatičan rast i kasniji pad cijena drvne građe. Powell je, međutim, priznao da postoji rizik da Centralna banka i investitori griješe i da se inflacija zadržava duže nego što se očekivalo.

    Izvršni direktori kompanija BlackRock (BLK) i JPMorgan (JPM) nedavno su rekli da ne misle da će inflacija biti privremena. Rasprava o inflaciji postala je politički fudbal, a republikanci su napali demokrate zbog povećanja cijena namirnica i školskog pribora.

  • Potrošači u Republici Srpskoj od sada se mogu žaliti i na kupljeno u prodavnicama polovne robe

    Potrošači u Republici Srpskoj od sada se mogu žaliti i na kupljeno u prodavnicama polovne robe

    Pojedina pitanja kada je riječ o zaštiti prava potrošača u Republici Srpskoj do sada nisu bila regulisana na odgovarajući način, te je s ciljem da se to riješi Vlada RS-a utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

    Kako je rečeno iz Vlade RS-a, ovim prijedlogom se na potpuniji i jasniji način uređuje pravo potrošača na izbor načina rješavanja prigovora zbog nedostatka na proizvodu, koje je već bilo uređeno Zakonom u primjeni.

    “Sada se dodatno precizira rok u kojem je trgovac dužan da ispuni zahtjev potrošača u vezi sa popravkom ili zamjenom proizvoda sa nedostatkom, a to je 30 dana, i rok od sedam dana za povrat uplaćenog iznosa za proizvod sa nedostatkom. Novina je da se predloženim rješenjem uređuje odgovornost trgovca i za prodaju polovnih proizvoda”, saopćeno je iz Vlade RS-a.

    Ovim izmjenama i dopunama Zakona, kažu, dodatno se olakšava potrošaču ostvarivanje prava na reklamaciju proizvoda ili usluge tako što se pored kopije računa, kao uslova za ostvarivanje prava na reklamaciju, dokazivanje kupovine proizvoda koji je predmet reklamacije, omogućava i drugim nespornim dokumentima, kao što su ovjerena garancija, priznanica, dostavnica, otpremnica, slip u slučaju plaćanja bankovnom karticom i slično.

  • Milionski projekti za napredak Hercegovine

    Milionski projekti za napredak Hercegovine

    Najveći energetski gigant Hercegovine “Hidroelektrane na Trebišnjici” uložio je u proteklom periodu više od 200 miliona maraka u sopstvene objekte ili objekte od opšteg značaja za lokalnu zajednicu.

    Ilija Tamindžija, izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove HET-a, kaže da će ova kompanija i ubuduće ostati stub razvoja ove regije, bez obzira na poteškoće koje izaziva stanje na globalnom tržištu.

    “Mi smo u najvećem investicionom ciklusu od osnivanja do danas, a samo u posljednjoj godini smo priveli kraju radove na šetalištu u riječnom priobalju i uređenju takozvanog Ćatovića kraka, što je investicija vrijedna preko dva miliona maraka, a pri kraju su radovi i na zatvorenom bazenu vrijednom oko 14 miliona maraka, kao i radovi na gradskom rezervoaru za vodu Vrelo Oko, za šta smo izdvojili oko tri miliona maraka”, rezimirao je Tamindžija ulaganja u gradsku infrastrukturu, napominjući da su tek započeli radovi na mostu preko rijeke Trebišnjice, koji će biti dio takozvane velike obilaznice, a za koji je potpisan ugovor na više od 10 miliona maraka.

    Napominjući da su pri kraju radovi na Ćatovića kraku, on navodi da su i na zatvorenom bazenu završeni svi poslovi, ali se još ispituje instalirana oprema, kako bi se mogao odrediti i konačni datum otvaranja, dok je na izvorištu Vrelo Oko urađen novi rezervoar, te novo pumpno i postrojenje za hlorisanje, tako da u gradu neće biti ni nestašica ni zamućenja vode.

    Najveće ulaganje HET-a je ipak Hidroelektrana Dabar od 160 megavata instalisane snage, što je najveći razvojni projekat u region, gdje je do sada HET uložio oko 134 miliona maraka bez ikakvih kreditnih zaduženja, a očekuje se realizacija kreditnog ugovora sa Kinezima od 85% njihovog učešća, po sistemu “ključ u ruke”.

    “Najvažniji objekat hidroelektrane, dovodni tunel, u potpunosti je probijen, a mimo toga se izvodi ugovor vrijedan oko 30 miliona maraka, prema kome se radi konačno betoniranje tunela Fatnica – Bilećko jezero, kojim će se steći uslovi za gradnju HE Bileća”, objašnjava dalje Tamindžija.

    On je dodao da je dosadašnja ostvarena proizvodnja, bez obzira na neraspoloživost jednog od agregata u HE Dubrovnik, u skladu sa energetskim bilansom i da je u prvih šest mjeseci ostvarena dobit od pet miliona konvertibilnih maraka, a trenutno je, prema sporazumu između ERS i EPHB, angažovana i PHE Čapljina.

  • Srpskoj od MMF-a 200 miliona KM

    Srpskoj od MMF-a 200 miliona KM

    Ministarstvo finansija Republike Srpske saglasno je da se 602,5 miliona KM koje je MMF doznačio BiH raspodijeli u skladu s Memorandumom o razumijevanju BiH s MMF-om iz 2016. godine, saznaju “Nezavisne novine”.

    Tako će Republika Srpska dobiti 33,3 odsto, ili malo više od 200 miliona KM, a ne 38 odsto koliko su očekivali i tražili pojedini zvaničnici Republike Srpske.

    “Prema ovom memorandumu, omjer raspodjele je određen prema kvotama članstva u MMF, tj. dvije trećine Federaciji BiH i jedna trećina Republika Srpska. Ministarstvo finansija u toku dana poslalo je odgovor Centralnoj banci da smo saglasni s raspodjelom iz Memoranduma o razumijevanju od 30. juna 2016. godine, na osnovu kojeg Republici Srpskoj pripada 200.846.783 KM”, rekli su iz Ministarstva finansija Republike Srpske za “Nezavisne novine”.

  • BiH 22 godine bez šansi da postane članica STO

    BiH 22 godine bez šansi da postane članica STO

    Iako je proceduru otpočela još 1999. godine, Bosna i Hercegovina još nije postala članica Svjetske trgovinske organizacije (STO), a kako stvari sada stoje, to se neće desiti ni na ministarskoj konferenciji STO koja krajem godine treba da bude održana u Kazahstanu.

    Trenutno, prijem BiH u STO blokiraju Rusija i Sjedinjene Američke Države. Osim nekoliko tarifnih linija za industrijske i poljoprivredne proizvode, Rusija BiH uslovljava i usvajanjem odluke o kvalitetu naftnih tečnih goriva, o kojoj trenutno ne postoji ni minimum saglasnosti između nadležnih ministarstava FBiH i Republike Srpske. Ovu odluku treba da usvoji Savjet ministara BiH, međutim s obzirom na blokadu, od toga gotovo je izvjesno neće biti ništa.

    Kada je riječ o SAD, od BiH se traži da strano pravno ili fizičko lice koje nije poslovno nastanjeno u BiH može kao deklarant staviti robu u slobodan promet. Ovaj problem djelimično je već riješen s obziromna to da je BiH u tom slučaju implementirala direktive Evropske unije, međutim još bilateralni pregovori nisu dovedeni do kraja.

    “Ranije je bio problem sa Brazilom, ali to smo riješili. Dokle smo trenutno stigli, ne znam tačno, ali članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji značilo bi nam mnogo. Kao članicu Svjetske trgovinske organizacije ne bi nas mogle ucjenjivati nekim sitnicama, recimo, Srbija i Hrvatska, kao što nam ne bi pojedini mogli uvoditi zabranu uvoza određene robe”, rekao je za “Nezavisne novine” Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

    On ističe da je članstvo u STO dobro i kada je riječ o kontaktima, ali i pristupu određenim tržištima s obzirom na to da postoje uhodane procedure u okviru STO na koji način se ostvaruje saradnja.

    Inače, BiH je jedna od rijetkih svjetskih zemalja koja nije član STO i nalazi se u društvu sa Eritrejom, Južnim Sudanom i još nekim zemljama. Kada je riječ o Srbiji, većina posla za članstvo u STO je završena, ali je i dalje neriješeno pitanje GMO, jer je Srbija još 2009. godine donijela zakon kojim je potpuno zabranila promet tih proizvoda, a jedno od temeljnih principa STO je da ne postoje bilo kakve opšte zabrane bilo kojeg proizvoda.

    Jedan od glavnih benefita članstva u STO je to što se državama omogućava pristup pod jednakim uslovima tržištima od oko sedam milijardi ljudi. Mnoge male zemlje, uključujući i BiH, nisu u stanju da aktivno održavaju ekonomske odnose sa mnogim državama, a ulazak u STO bi omogućio domaćim privrednicima da pod povoljnim uslovima izvoze svoju robu u države sa kojima BiH nema regulisane sporazume o trgovini. Iskustva drugih zemalja pokazala su da se u samo nekoliko godina članstva u STO izvoz u dobroj mjeri poveća, a istovremeno i smanji broj privrednih sporova koji se s vremena na vrijeme pojave među zemljama.

    U BiH već godinama se govori o tome da smo na pragu ulaska u STO, međutim do danas to nije okončano, a vjerovatno neće biti ni ove godine. Gotovo sve vlasti, prije svega oni koji su upravljali Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, članstvo u STO sebi su postavljale kao prioritet, međutim on nikada nije ispunjen.

    “BiH je u završnoj fazi pregovora za punopravno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji”, saopšteno je krajem 2017. godine iz parlamenta BiH, kada su tadašnji članovi delegacije BiH Ognjen Tadić, Šemsudin Mehmedović i Predrag Kožul otputovali u Buenos Ajres.

    Takođe, dvije godine ranije Mehmedović je kao član delegacije BiH u Ženevi prisustvovao Parlamentarnoj konferenciji o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i tada je rekao da je BiH nakon višegodišnjih pregovora u završnoj fazi pristupanja STO, ali ni šest godina kasnije to se još nije desilo.

  • Prevoz nafte željeznicama donio bi višestruke efekte državi, ali bi usporio transport

    Prevoz nafte željeznicama donio bi višestruke efekte državi, ali bi usporio transport

    Prevoz nafte i naftnih derivata u našoj zemlji uglavnom se vrši drumskim saobraćajem, a nerijetki su slučajevi saobraćajnih nesreća u kojima učestvuju upravo cisterne. Ovakve nesreće sigurno bi se smanjile kada bi se prijevoz vršio željeznicama.

    Iz Željeznica Federacije BiH za Klix.ba su kazali kako oni imaju kapaciteta za takvo nešto.

    “Imamo 100 vagona – cisterni spremnih za prijevoz. Na ovaj način bi se stekli značajni finansijski prihodi neophodni za dalji razvoj Željeznica FBiH. Ukoliko bi se nafta i naftni derivati u cjelosti prevozili na ovaj način Željeznice FBiH bi imale dodatni prihod od oko 25 miliona KM godišnje, a efekti za državu bi bili višestruki. Država bi imala direktnu kontrolu nad procesima uvoza nafte i naftnih derivata, čime bi se umanjila mogućnost šverca. Naplata carine i PDV-a bila bi urednija, što bi rezultiralo povećanjem prihoda po ovom osnovu. Bili bi osigurani kontrola kvaliteta tečnih goriva, zaštita životne sredine s obzirom na to da Željeznice koriste čisti energent za prijevoz”, kažu iz Željeznica FBiH.

    Osim navedenog, iz ŽFBiH kažu kako se povećanjem obima prijevoza željeznicom povećala i potrošnja domaće struje, a i direktno bi se utjecalo na rasterećenje drumskog saobraćaja i povećala bi se sigurnost za sve učesnike u saobraćaju. To bi doprinijelo smanjenju broj nesreća i očuvanju ionako dotrajale drumske infrastrukture.

    “Trenutno prevozimo 100.000 tona godišnje po cijenama koje su komercijalne i prihvatljive za naše komitente poput Hold Ine za koju prevozimo od Ploča do Podlugova i od Siska do Podlugova, te za Gazprom za koji prevozimo od Pančeva do Zenice. Da bi se ostvario puni potencijal u prijevozu nafte, neophodno je da Terminali Federacije BiH stave u funkciju terminale za prijem i skladištenje nafte i naftnih derivata”, poručili su iz Željeznica FBiH.

    Željeznice Republike Srpske također pružaju komercijalne usluge prijevoza nafte i naftnih derivata, a to, kako su nam kazali, rade u skladu sa zahtjevima i potrebama korisnika.

    “Cijena usluge je određena tarifom i tržišnim uslovima, a zainteresovanost naftnih kompanija je na niskom nivou, prevashodno iz razloga posjedovanja sopstvenog voznog parka”, kazali su nam iz Željeznica RS-a.

    Kompanija Hifa Petrol željeznički prijevoz koristi za uvoz plina. Kažu kako je ovu vrstu prijevoza moguće koristiti za uvoz, ali ne i za isporuku krajnjim kupcima.

    “Navedeni vid transporta može biti povoljniji za druge vrste roba, ali što se tiče nafte, postoje dodatni faktori koji utječu na to. Cijene nafte su podložne stalnim promjenama, a željeznički prijevoz je znatno sporiji od drumskog, pa se gotovo uvijek cijena na dan utovara i na dan istovara uveliko razlikuju, zbog čega distributer u većini slučajeva trpi gubitke. Što se tiče sigurnosti, to zavisi od mnoštva faktora. Dešavaju se i nezgode u željezničkom prijevozu zbog loše infrastrukture, kvarova ili grešaka mašinovođe”, ističu iz Hifa Petrola.

    Teško je izvodivo, kažu, da se veći dio transporta obavlja putem željeznica, s obzirom na trenutnu infrastrukturu i nefleksibilnost željezničkog prijevoza.

    “Željeznički saobraćaj je znatno sporiji u startu te se često dešavaju kašnjenja zbog kojih može doći do značajnih problema u kontinuitetu isporuke. Prijevoz drumskim saobraćajem je dosta fleksibilniji, a i sigurniji po pitanju cijena nafte koje su podložne stalnim promjenama pa se distributeri na ovaj način manje izlažu rizicima i spremniji su za reagovanje u slučaju značanijih promjena cijena. Nadalje, ovakav vid transporta zahtijeva veliki broj cisterni i vozača te bi prebacivanjem na željeznički prijevoz bila ugrožena brojna radna mjesta vozača u BiH”, poručili su iz Hifa Petrola.

    Iz kompanije Hifa Oil smatraju kako je procedure snabdijevanja u BiH neophodno uskladiti sa evropskim zakonskim okvirom.

    “Optimizacija terminalskih kapaciteta je u interesu države jer osim što obezbjeđuje neophodne rezerve naftnih derivata također doprinosi i smanjenom broju saobraćajnih udesa i gužvi na putevima. Država treba razmotriti jačanje željezničkog saobraćaja te donijeti optimalno rješenje”, kazali su iz kompanije Hifa Oil.

  • SDA: RS od MMF-a neće dobiti ni jednu KM više nego što mu pripada

    SDA: RS od MMF-a neće dobiti ni jednu KM više nego što mu pripada

    Predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA) u institucijama vlasti zahtijevat će da se raspodjela po entitetima i Distriktu Brčko vrši na temelju relevantnih parametara, poput procentualnog učešća entiteta u iznosu članarine koju Bosna i Hercegovina plaća MMF-u, gdje Federacija participira sa dvije trećine, a RS sa jednom trećinom.

    Inače, Milorad Dodik je kazao da će RS dobiti 38 posto tog novca što je bio dogovor za prethodni kredit od MMF-a, no kako novac koji je pristigao nije kredit, važit će i drugačiji kriteriji za raspodjelu. Iz SDA su kazali da tih 30 miliona KM koje je Dodik ispalnirao, RS neće dobiti.
    “Niti jedan entitet neće dobiti niti jednu KM više u odnosu na iznos koji mu pripada. Uvažavajući činjenicu da se ne radi o klasičnom finansijskom aranžmanu sa pratećim pismom namjere, predstavnici SDA u Vladi Federacije su spremni iz dijela koji pripada Federaciji dio ustupiti Distriktu Brčko. Ako RS-u ne odgovara način raspodjele novca MMF-a, odluku će donijeti nadležne državne institucije”, rečeno je iz SDA.

    S obzirom da se Distrikt Brčko u aranžmanima sa međunarodnim finansijskim institucijama tretira kao kondominijum Federacije i RS-a, oba bosanskohercegovačka entiteta trebaju ustupiti jednak iznos.

    “Pozivamo nadležne institucije u Bosni i Hercegovini da što prije i bez odlaganja pristupe utvrđivanju kriterija i donošenju odluke na osnovu koje bi se sredstva MMF-a raspodijelila po entitetima i Distriktu Brčko, a zatim i operativno iskoristila za saniranje posljedica pandemije koronavirusa”, rekli su iz SDA.

    Nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) na račun u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine doznačio 602.540.000 KM namijenjenih saniranju posljedica pandemije koronavirusa, nadležne institucije BiH dužne su postupiti po ranije utvrđenim kriterijima, ili donijeti novu odluku o raspodjeli tih sredstava.


    Uzimajući u obzir da se radi o pomoći MMF-a, a ne novom specifičnom kreditnom aranžmanu sa tom međunarodnom finansijskom institucijom, jasno je da se raspodjela tih sredstava treba vršiti na osnovu Memoranduma o razumijevanju iz 2016. godine, odnosno na način da Federaciji pripadaju dvije trećine, a entitetu RS jedna trećina ukupnog iznosa.

  • Statistika i realnost u raskoraku: Primanja radnika u FBiH veća za 300 maraka nego u RS

    Statistika i realnost u raskoraku: Primanja radnika u FBiH veća za 300 maraka nego u RS

    U Federaciji BiH bi prosječna neto plata bila oko 1.300 KM kada bi, kao u Republici Srpskoj, u obračun ulazio topli obrok i regres. Statistika uopšte ne prikazuje realno stanje, poručuju predstavnici sindikata u oba entiteta.

    Ni jedni ni drugi nisu zadovoljni sa visinom primanja i smatraju da statistika služi samo za političko potkusurivanje, odnosno da se podaci upotrebljavaju kako kome odgovara.

    A situacija je sljedeća. U Republici Srpskoj je prvi put isplaćena prosječna plata veća od 1.000 maraka. Precizno – julski prosjek nakon oporezivanja iznosio je 1.019 KM, a najviše zahvaljujući tome što je povećan neoporezivi dio plate sa 500 na 700 KM. U Republici Srpskoj su oporezovani topli obrok i regres i oni se obračunavaju kao lično primanje. Regres nije oporezovan jedino ako poslodavac obezbijedi radnicima ishranu na radnom mjestu. Tako statistika u RS prikazuje sve ono što zaposleni primi zvanično, na bankovni račun.

    Toplo obrok i regres
    Statistika u Federaciji BiH ne prikazuje ono što zaposleni dobiju kroz topli obrok i regres, jer su te naknade neoporezovane.

    – Kada bi i to bilo oporezovano kao u Republici Srpskoj, prosječna plata bi bila oko 1.300 KM, a sada je oko 1.000 maraka – kaže za Srpskainfo Samir Kurtović, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji BiH.

    Navodi da je Zakonom o platama u organima vlasti FBiH definisano da se topli obrok i regres posebno isplaćuju, da je odvojeno od neto plate.

    – Topli obrok se isplaćuje svaki mjesec, a regres jednom godišnje. Visina toplog obroka je jedan odsto od prosječne plate za prethodni mesec, odnosno sada je jedan dan toplog obroka 9,9 KM. Regres iznosi 50 odsto od prosječne plate iz prethodnog mjeseca – objašnjava Kurtović.

    U njegovoj grani bi prosječno primanje iznosilo oko 1.500 KM da se topli obrok i regres obračunavaju kao u Srpskoj. Kurtović kaže da su ova prava regulisana Kolektivnim ugovorom.

    Privreda trpi
    Njegov kolega iz Republike Srpske, Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave, kaže da je osnovna plata čistačice u zgradi Vlade 350 KM, kada se iz primanja izbiju topli obrok i regres.

    – U tom slučaju je osnovna plata službenika sa SSS 600 KM, a sa ovim primanjima je oko 800 KM. Službenici sa VSS zvanično imaju prosječnu platu oko 1.300 KM, a kada se izbije naknade za topli obrok i regres, to znači da je prosjek oko 1.100 KM – ističe Marić.

    Upravo je ovaj sindikat pokrenuo inicijativu za vraćanje toplog obroka i regresa za zaposlene u javnoj upravi. Zakonima o platama budžetskih korisnika definisano je da je ova naknada uračunata u iznos osnovne plate i da se ne mogu posebno iskazivati.

    Dakle, prosta računica pokazuje da su zaposleni u javnom sektoru u FBiH plaćeniji, dok zaposleni u privrednim granama u oba entiteta dijele istu sudbinu. Imaju izuzetno niska primanja bez obzira na to kako se obračunavaju.

    – Više od 260.000 zaposlenih u privredi u Federaciji BiH prima platu do 650 maraka. I taj podatak sve govori – ocjenjuje za Srpskainfo Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata FBiH.

    Kolektivni ugovori
    On kaže da su u FBiH samo u rudarskoj i metalskoj industriji potpisani kolektivni ugovori, što znači da više od 85 odsto zaposlenih u privredi nije pokriveno kolektivnim ugovorom.

    – Svaki poslodavac je regulisao isplatu naknada kroz pravilnike o radu. Topli obrok je do dva odsto od prosječne plate u FBiH, ali je u realnom sektoru to puno niže. Regres je na nivou prosječne plate iz posljednja tri mjeseca. U praksi, radnici u privredi teško žive – ističe Šatorović.

    Priznaje da su kolege iz javnog sektora napravili bolji rezultat.

    – Nažalost, nas je potopio novi Zakon o radu, kao i u Srpskoj. Osim toga, u realnom sektoru nedostaje više sindikalne solidarnosti. Tamo gdje se pokušaju organizovati, prije svega u privatnom sektoru, radnicima se prijeti i oni iz straha za egzistenciju odustaju od sindikalnog organizovanja – objašnja Kurtović.

    U Republici Srpskoj, u realnom sektoru, ide se na potpisivanje pojedinačnih ugovora s preduzećima tamo gdje poslodavac pristane i gdje se postigne dogovor.

    “Alumina” prednjači
    Tane Peulić, koji je do prije mjesec dana bio na čelu Sindikata metalske industrije i rudarstva, kaže za Srpskainfo da je on potpisao osam pojedinačnih ugovora i da su u toku pregovori za još nekoliko u ovoj grani.

    – Naša grana ima najviše potpisanih kolektivnih ugovora i smatram da smo na dosta kvalitetan način riješili mnogo toga, uključujući i naknade za topli obrok i regres – ocjenjuje Peulić.

    Kaže da su poslodavci u većini preduzeća obezbijedili ishranu za radnike, da se prevoz u nekim firmama isplaćuje u punom iznosu, dok se visina regresa kreće od 540 KM do 1.500 KM, u zavisnosti od kompanije.

    – Dakle, negdje je visina regresa u iznosu zagarantovane plate, dok neke kompanije mogu da isplate i znatno veći iznos. Recimo, u „EFT“ u Stanarima je 1.500 KM, dok je u „Alumini“ do sada regres bio 1.600 maraka – ilustruje Peulić.

  • Vlada utvrdila izmjene Zakona o zaštiti potrošača: Olakšava ostvarivanje prava na reklamaciju

    Vlada utvrdila izmjene Zakona o zaštiti potrošača: Olakšava ostvarivanje prava na reklamaciju

    Vlada Republike Srpske utvrdila je na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

    Razlozi za izmjene i dopune Zakona zasnovani su na potrebi da se na odgovarajući način regulišu pitanja za koja je u primjeni važećeg Zakona ocijenjeno da su uređena na nedovoljno precizan način, što bi doprinijelo većoj efikasnosti u njegovoj daljoj primjeni.

    “Između ostalog, na potpuniji i jasniji način se uređuje pravo potrošača na izbor načina rješavanja prigovora zbog nedostatka na proizvodu, koje je već bilo uređeno Zakonom u primjeni, ali se sada dodatno precizira rok u kojem je trgovac dužan da ispuni zahtjev potrošača u vezi sa popravkom ili zamjenom proizvoda sa nedostatkom (30 dana) ili rok za povrat uplaćenog iznosa za proizvod sa nedostatkom (sedam dana)”, navodi se u saopštenju Vlade Srpske.

    Novina je da se predloženim rješenjem uređuje odgovornost trgovca i za prodaju polovnih proizvoda.

    “Takođe, ovim izmjenama i dopunama Zakona dodatno se olakšava potrošaču ostvarivanje prava na reklamaciju proizvoda ili usluge tako što se pored kopije računa, kao uslova za ostvarivanje prava na reklamaciju, dokazivanje kupovine proizvoda koja je predmet reklamacije, omogućava i drugim nespornim dokumentima (ovjerena garancija, priznanica, dostavnica, otpremnica, slip u slučaju plaćanja bankovnom karticom i slično)”, navode iz Vlade.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sjemenu poljoprivrednog bilja.

    U proteklom periodu primjene Zakona uočeni su određeni nedostaci, te se iz tog razloga ukazala potreba da se pristupi njegovim izmjenama da bi se ovi nedostaci otklonili, čime bi se omogućila potpuna primjena Zakona i bolje funkcionisanje u ovoj oblasti.

    “Iako je ovim zakonom uređena oblast ispitivanja sorti, u praksi se još nisu stekli uslovi za ispitivanje sorti u smislu postojanja odgovarajuće institucije i potrebnih kapaciteta za ispitivanje, te je predloženo rješenje da se sorte koje su registrovane u zemljama Evropske unije ili zemljama u okruženju sa kojima graniči BiH, a koje imaju slične agroekološke uslove, mogu priznati i bez ispitivanja na oglednom polju ili u laboratoriji”, dodaje se u saopštenju.

    Donesena je i Odluka kojom će se prava svojine na nekretnosti na kojoj je planirano formiranje slobodne zone, prenijeti sa Republike Srpske na Grad Trebinje.

    Dodjela nepokretnosti ima za cilj da se formiranjem slobodne zone stvore preduslovi za privlačenje domaćih i stranih investitora, otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti na teritoriji Grada što će posredno uticati i na poboljšanje ukupnog poslovnog ambijenta u Republici Srpskoj.

    “Uvažavajući činjenicu da je Ministarstvo privrede i preduzetništva nadležno za provođenje Zakona o slobodnim zonama ovo Ministarstvo se obratilo Pravobranilaštvu Republike Srpske koje je dostavilo mišljenje da je opravdan zahtjev za prenos prava svojine na pomenutoj nekretnini, te je konstatovano da je Prijedlog odluke o prenosu prava svojine na nepokretnosti u skladu sa Zakonom o stvarnim pravima i Zakonom o Vladi Republike Srpske”, ističe se u saopštenju.

    Usvojena je i Informacija o početku školske godine i planu organizovanja rada osnovnih i srednjih škola i đačkih domova u školskoj 2021/2022. godini, za vrijeme trajanja pandemije virusa korona.