VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Mađarska dogovorila s Rusijom nove cijene gasa kojih će stizati preko Srbije i Austrije

    Mađarska dogovorila s Rusijom nove cijene gasa kojih će stizati preko Srbije i Austrije

    Mađarska je sa Rusijom dogovorila sve potrebne uslove za stupanje na snagu novog dugoročnog sporazuma o isporuci gasa od 1. oktobra, objavio je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.

    On je rekao da je ugovor s Gazpromom na 15 godina, s mogućnošću izmjene otkupljenih količina nakon 10 godina.

    “Dogovorili smo se i o cijeni, koja je mnogo povoljnija od one koju smo platili prema sporazumu koji je Mađarska potpisala 1995. godine, koji sada ističe”, rekao je, ne navodeći tačne detalje.

    On je dodao da će sporazum biti potpisan do kraja septembra, a Gazprom će Mađarskoj godišnje isporučivati ​​4,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa preko dva pravca: 3,5 milijardi kubnih metara preko Srbije i jednu milijardu kubnih metara preko Austrije.

    Iz Gazproma su rekli da se sastali sa mađarskim ministrom vanjskih poslova, ali nisu naveli nikakve detalje.

    “Strane su razmotrile ključna pitanja i perspektive saradnje u sferi prirodnog gasa, uključujući isporuke gasa Mađarskoj”, navodi se u saopštenju Gazproma.

    Mađarska se do sada oslanjala na Rusiju za većinu uvozenog prirodnog gasa koji je isporučivan cjevovodom kroz Ukrajinu. Međutim, posljednjih je godina diverzificirala uvoz plina, otvorivši prekogranične interkonektore sa većinom svojih susjeda i osiguravajući opskrbu iz Royal Dutch Shella, preko luke za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Hrvatskoj.

    Szijjarto je rekao da će većina pošiljki prema novom ugovoru stizati putem novog interkonektora na granici Srbije.

  • “Raste tri puta brže od BDP-a”

    “Raste tri puta brže od BDP-a”

    Ministar finansija Siniša Mali rekao je da je rast ekonomije u drugom kvartalu iznosio 13,4 odsto.

    Kako je dodao, jedan znak kontinuiteta koji sprovode od 2017, kada je minimalac u pitanju, jeste da je minimalna zarada porasla 52 odsto, dok je u istom periodu, kako je naveo Mali, zabeležen rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 17,3 odsto.

    “Dakle, raste tri puta brže od BDP-a”, kazao je ministar.


    Gostujući na RTS, Mali je naveo da sada pokrivenost minimalne potrošačke korpe iznosi 81,5 odsto.

    “Godine 2017. ta pokrivenost minimalne potrošačke korpe sa minimalnom zaradom bila je 62 odsto. Kada pogledate od 2017. godine, u odnosu na minimalnu potrošačku korpu, minimalna zarada raste pet puta više”, kazao je Mali.

    Mali otkrio kad će leći pare VIDEO

    On je naveo da su potpuno posvećeni da se postigne zadati cilj i da će, prema projekcijama, 2023. ili 2024. minimalna potrošačka korpa u potpunosti biti pokrivena minimalnom zaradom.

    “To je naša posvećenost tome da životni standard s jedne strane raste, a da s druge strane ne ugrozimo punu zaposlenost koju smo postigli, otvaranje fabrika, novih radnih mesta, što bi moglo da bude ugroženo ukoliko bi se minimalna zarada više nego što bi finansije dozvolile povećavala iz godine u godinu”, rekao je Mali.

    Istakao je da je minimalna zarada glavni pokretač rasta prosečne plate.

    Mali je izjavio da je vlada izašla sa predlogom da se minimalna zarada za 2022. poveća za 9,4 odsto u odnosu na postojeću i dodao da je to prvi put da će nam minimalna zarada ići na skoro 300 evra. Istakao je da će najveći deo povećanja minimalne zarade kompenzovati država kroz povećanje neoporezivog dela dohotka i smanjenjem doprinosa za PIO fond.

    Ministar finansija podsetio je da je u petak održan kolegijum Socijalno-ekonomskog saveta i da su dali predlog da se minimalna zarada poveća na više od 35.000 dinara.

    “Mi smo izašli sa predlogom da se minimalna zarada za 2022. godinu poveća za čak 9,4 odsto u odnosu na postojeću. Sa 32.022 dinara na preko 35.000 dinara. To je prvi put da će nam minimalna zarada ići na skoro 300 evra i jedan znak kontinuiteta koji Vlada Srbije sprovodi kada je minimalna zarada u pitanju od 2017. godine kada smo završili fiskalnu konsolidaciju i jedne teške mere koje su iza nas”, rekao je Mali.

    Razgovori koji se vode nikada nisu jednostavni, naglasio je.

    “Pre 10 godina, minimalna zarada je bila 15.700 dinara, a sada već govorimo o 300 evra. Rast minimalca nam je bitan jer je on glavni pokretač rasta prosečne plate, koja sada iznosi više od 65.000 dinara. Krajem 2022. godine planiramo da prosečna zarada u Srbiji bude 680 evra, a krajnji cilj u narednim godinama je 900 evra”, poručuje on.

    Povećava se neoporezivi deo zarade; Vlada predložila vrednost minimalca FOTO

    Dodao je da će najveći deo povećanja minimalne zarade kompenzovati država kroz povećanje neoporezivog dela dohotka i smanjenjem doprinosa za PIO fond.

    Mali kaže i da je rast minimalne plate jednak za sve, kako za privatni, tako i javni sektor.

    “Važno je da kažem da nastavljamo s rasterećenjem koje je vezano za poreze i doprinose, a koje pogađa poslodavce. Otvaramo nova radna mesta, a s druge strane, kad raste minimalac, raste i standard”, istakao je ministar finansija.

    Isplata pomoći

    Govoreći o isplati pomoći građana, Siniša Mali je rekao da će 22. septembra biti isplaćeno 50 evra svim penzionerima u Srbiji, da će se u novembru isplatiti drugih 30 evra, a u decembru će svi građani dobiti još 20 evra, kao i da će svi penzioneri dobiti i 20.000 dinara sledeće godine. Dodao je da je za to izdvojeno skoro osam milijardi evra.

    Na pitanje postoji li taj novac u budžetu, Mali je naveo da je u ovom trenutku udeo javnog duga u BDP-u 55 odsto, što je, kako je istakao, “mnogo manje” od nivoa od 60 odsto koji je definisan Mastrihtskim ugovorom.

    Mali: Još nije odlučeno kako će biti utrošena sredstva MMF-a

    “Mnogo, mnogo su nam bolji rezultati nego što smo predvideli. Za prvih sedam meseci, da ne računam avgust, sačekaćemo ga sutra, mi smo planirali deficit od 198 milijardi dinara za prvih sedam meseci. Nama je rezultat 39 milijardi minusa za prvih sedam meseci. Dakle, 160 milijardi dinara ili milijardu i dvesta miliona evra bolji rezultat nego što smo predvideli”, istakao je Mali.

    Mali je naveo da nije bilo greške u budžetu i da su prilikom planiranja bili konzervativni, ali da je oporavak mnogo brži.

    “Mi smo u drugom kvartalu imali 13,4 odsto rasta naše ekonomije. Sa tim rastom i uključujući prvi kvartal, do kraja godine minimum 6,5 odsto, a računali smo šest. Ako pogledate minus jedan, rezultat po kojem smo možda najbolji u Evropi, među prve dve ili tri ekonomije prošle godine, sa plus 6,5 ili sedam odsto koliko će biti ove godine, mi ćemo biti prvi, drugi ili treći u Evropi u ovo vreme najveće ekonomske krize koja je izazvana kovidom 19”, kazao je Mali.

    Naglasio je da to govori koliko se Srbija promenila i da država nikada više nije pomogla i građanima i privredi.

    Sastanak sa MMF-om

    Govoreći o sastanku sa novom šeficom MMF-a za Srbiju, Mali je naveo da je MMF prošle nedelje doneo odluku da svim svojim članicama da onoliko novca koliko svaka od tih članica ima prava vučenja.

    “To je za Srbiju 890 miliona dolara, po kamatnoj stopi 0,05 odsto. Taj novac je već alociran nama, samo treba da vidimo u kom trenutku ćemo ga povući, isto kao i sve druge zemlje. Da vidimo da li ćemo vratiti neke stare kredite, deo ćemo sigurno iskoristiti za nastavak investicija, ovog ciklusa koji smo započeli u Srbiji”, kazao je Mali.

    Dodao je da nikad ne bismo tražili taj novac, ali sada kada smo ga već dobili, zašto ga ne bismo iskoristili.

    Ne staje se sa gradnjom

    Ministar finansija je podsetio da je u subotu potpisan sporazum za izgradnju 69 kilometara Dunavskog koridora, od Požarevca do Golupca.

    “U ovom trenutku gradimo sedam auto-puteva i brzih saobraćajnica, i to u doba najveće ekonomske krize ikada. Malo koja zemlja može time da se pohvali. Mi izdvajamo novac i za infrastrukturne projekte, i za izgradnju bolnica, kliničkih centara, ali i za povećanje plata i penzija. To dovoljno govori o našoj stabilnosti”, naveo je on.

  • Cijene nafte prošle sedmice skočile više od 10 posto

    Cijene nafte prošle sedmice skočile više od 10 posto

    Cijene nafte na svjetskom tržištu prošle su sedmice porasle više od 10 posto, što je njihov najveći sedmični skok u više od godinu dana jer je zbog uragana Ida zatvoren veliki dio proizvodnje nafte u Meksičkom zaljevu.

    Cijena barela na londonskoj berzi skočila je prošloga tjedna 11,5 posto, na 72,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 10,3 posto, na 68,75 dolara.

    Najveći sedmični skok cijena od juna prošle godine, čime su nadoknađeni svi gubici od prethodne sedmice, kada su cijene pale oko 9 posto, ponajviše je posljedica zatvaranja proizvodnje u Meksičkom zaljevu zbog opasnosti od uragana Ida, javlja SEEbiz.

    Naftne kompanije počele su u četvrtak evakuirati radnike s platformi, a u petak je bilo ugašeno već 59 posto proizvodnje u Meksičkom zaljevu.

    U zaljevu se proizvodi 17 posto američke sirove nafte i 5 posto prirodnog plina, a uz obalu je smješteno više od 45 posto ukupnih američkih rafinerijskih kapaciteta.

    “Trgovci energentima podižu cijene nafte, predviđajući poremećaje u proizvodnji u Meksičkom zaljevu, ali i zbog sve raširenijih očekivanja da bi se OPEC+ mogao oduprijeti zahtjevima za povećanjem proizvodnje, s obzirom na utjecaj delta soja na potražnju za sirovom naftom u posljednje vrijeme”, tumači Edward Moya iz OANDA-e.

    Washington je nedavno pozvao Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznike predvođene Rusijom da povećaju proizvodnju kako oporavak svjetske privrede od koronakrize ne bi došao pod znak pitanja.

    OPEC+ trebao bi se sastati 1. septembra i razgovarati o proizvodnoj politici.

    Podršku cijenama pružio je prošle sedmice i pad vrijednosti dolara prema košarici valuta jer to znači da je nafta jeftinija za imatelje ostalih važnijih svjetskih valuta.

    Sedam dana prije cijene su nafte oštro pale jer se sve više država u svijetu suočava s rastom broja novozaraženih Covid-19, zbog čega ograničavaju putovanja u nastojanju da suzbiju širenje pandemije.

    Zbog toga se trgovci plaše slabljenja potražnje za gorivom, nakon što je cijelog ljeta rasla.

    S druge strane, proizvodnja u SAD-u raste. U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je u augustu broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za njih 25, na ukupno 410, što je najveći rast tog broja od januara.

  • Lockdown u Vijetnamu i mrazevi u Brazilu mogli bi ugroziti globalno tržište kafe

    Lockdown u Vijetnamu i mrazevi u Brazilu mogli bi ugroziti globalno tržište kafe

    Lockdown u Vijetnamu je povećao zabrinutost zbog smanjenja globalnih zaliha kafe jer je najveći grad i izvozno središte Ho Chi Minha i dalje zatvoren i pod strogim ograničenjima putovanja nakon velikog broja slučajeva Delta varijante koronavirusa, a Brazil istovremeno bilježi najgore mrazeve od 1994. godine.

    Vijetnam je veliki proizvođač robusta, zrna gorkog okusa koja se koristi u instant kafi i nekim mješavinama espressa. Veleprodajne cijene zrna robuste ove su godine do sada porasle za oko 50%.

    Zatvaranje jugoistočnog grada Ho Chi Minha znači da se vijetnamski izvoznici bore za transport robe, uključujući zrna kafe, do luka za otpremu širom svijeta.

    Ograničenja putovanja predstavljaju još jedan problem za izvoznike koji su se već suočili sa ozbiljnim nedostatkom transportnih kontejnera i visokim troškovima prevoza.

    Grad i njegove luke ključni su dio globalne pomorske mreže koja vodi od Kine do Evrope.

    Vijetnamsko udruženje za kafu i kakao i druge trgovačke organizacije pozvale su vladu da ublaži ograničenja kako bi se izbjegla dalja odlaganja isporuka i povezani troškovi.

    Prošle sedmice vijetnamski ministar transporta odgovorio je na zabrinutost naredivši regionalnim vlastima na jugu zemlje da poduzmu mjere za ublažavanje nepotrebnih tereta u transportu robe, uključujući kafu.

    Problemi s kojima se susreću vijetnamski proizvođači samo su posljednji problem koji je pogodio industriju kafe.

    Brazil, najveći svjetski proizvođač vrhunskih arabica zrna kafe, svjedoči posljedicama suše i mraza na svojim usjevima.

    Najgori mrazevi u Brazilu od 1994. godine doveli su cijenu neprženih zrna kave na najviši nivo zabilježen u skoro sedam godina.

    Prema izvještajima, šteta od mraza bila je toliko velika da će neki uzgajivači kafe možda trebati ponovno zasaditi drveće, što bi moglo značiti da će im trebati tri godine da obnove proizvodnju.

  • Cigarete ispod tezge sve skuplje, crno tržište u padu

    Cigarete ispod tezge sve skuplje, crno tržište u padu

    Zbog rekordnih zapljena ilegalnih cigareta i duvana u Bosni i Hercegovini, ali i zbog činjenice da su se takve cigarete cjenovno približile legalnim, na tržištu je sve teže naći cigarete i duvan bez akciznih markica.

    Da je ilegalnih cigareta sve manje, potvrdili su nam i brojni građani, koji tvrde da na tržištu nema ilegalnih cigareta, koje su do prije samo nekoliko mjeseci najnormalnije kupovali uglavnom na pijacama i kod uličnih prodavaca. Takođe, naglašavaju da se i danas ponegdje mogu naći cigarete i duvan bez akciznih markica, ali da je njihova cijena daleko veća i približno ista kao i legalnih cigareta sa akciznom markicom.

    “Cigarete koje sam pušio i kupovao na pijaci bile su prvo tri KM, onda su poskupjele na 3,4 KM pa 3,6 KM i na kraju ih uopšte više nema. Sad imaju druge neke bez akciznih markica, ali koštaju 3,7 KM i četiri KM, i to ako ih ima. Sedam dana ih nema pa onda dva dana ima i tako je u posljednjih skoro dva mjeseca”, ispričao nam je jedan građanin Banjaluke.

    U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da je u prvih sedam mjeseci ove godine oduzeto duvana i cigareta namijenjenih crnom tržištu u vrijednosti od 4,4 miliona KM, te da je to ubjedljivo više u odnosu na podatke za svaku prethodnu godinu.

    “To su samo podaci iz UIO; a na to treba dodati još i ostvarene rezultate Granične policije BiH, kao i svih nadležnih MUP-ova u cijeloj BiH. Pojačane aktivnosti službenika UIO i broj izvedenih akcija svakako su doprinijeli smanjenju prodaje duvana i cigareta na crnom tržištu u BiH”, rekli su nam u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    Da su zapljene ilegalnih cigareta rekordne, pokazuju i njihovi podaci, pa je tako u prvih sedam mjeseci ove godine vrijednost zaplijenjene robe bila 4,4 miliona KM, a u toku cijele 2020. godine zaplijenjeno je i oduzeto duvana i cigareta bez akcizne markice u vrijednosti od 2,4 miliona KM. Godinu ranije, odnosno 2019. godine, službenici UIO zaplijenili su 1,2 miliona KM ilegalnih cigareta i duvana, dok su 2018. godine te zapljene iznosile 1,7 miliona KM.

    Stručnjaci u BiH kažu da se u posljednje vrijeme u medijama moglo primijetiti da su akcije i zapljene ilegalnog duvana i duvanskih proizvoda češće te da je vrijednost te zaplijenjene robe dosta veća nego prethodnih godina.

    “Jedan od razloga za uspjeh jesu i sve češće akcije naših institucija, ali i također akcije koje se provode u susjednoj Crnoj Gori. U konačnici zbog problema u lancima distribucije ilegalnih proizvoda, a uz istu ili sličnu potražnju, imamo situaciju da dolazi do poskupljenja ilegalnih proizvoda, tako da je sada razlika u cijeni smanjena između ilegalnih i legalnih. Ipak to još ne znači da imamo povećanje u naplati javnih prihoda u odnosu na prethodne godine”, rekao je Faruk Hadžić, ekonomski analitičar.

    On ističe da je sada pravi trenutak da se uz smanjenje akciza na duvan i duvanske proizvode te uz jači inspekcijski nadzor vrati ilegalno tržište u legalne tokove, a što će se višestruko pozitivno odraziti na prihode po osnovu akciza i PDV-a.

    Inače, u odnosu na životni standard, Bosna i Hercegovina ima najviše akcize na duvan i duvanske prerađevine u Evropi, zbog čega su u jednom trenutku ova tržišta, legalno i ilegalno, bila praktično izjednačena.

  • Korona pogurala kućne biznise

    Korona pogurala kućne biznise

    Biznisi u kućnoj radinosti vještih žena širom Srpske naglo su procvjetali, što one pripisuju pandemiji virusa korona, ali i bogatom marketingu putem društvenih mreža.

    Vrijedne žene pronašle su način da doskoče nezaposlenosti i niskim platama, pretvarajući svoje hobije u poslove koji donose solidnu zaradu, a u vrijeme zatvaranja radnji zbog pandemije interesovanje za njihovim proizvodima i uslugama nikad nije bilo veće.

    Pune ruke posla u prošloj, ali i u ovoj godini blagog oporavka ima Banjalučanka Ružica Maričić, koja ukusnim tortama osvaja nepca i dalje od grada na Vrbasu.

    • Tokom pandemije obim posla je baš porastao, narudžbi ima kao nikada, ne mogu sve ni stići. Najtraženije su torte sa fondanom, a ovog ljeta je, kako su počele svadbe, zainteresovanost za svadbene torte ogromna – kazala je Maričićeva.

    Dodala je da je sve počelo iz hobija, a pretvorilo se u mali kućni biznis.

    • Posao se proširio zahvaljujući društvenoj mreži “Instagram”, putem koje dobijam najviše narudžbi. Osim toga, preporuka od usta do usta takođe je veoma važna u ovom poslu – rekla je Maričićeva.

    Hobi je u biznis pretvorila i Kristina Budiša iz Slatine, koja se bavi manikirom i izradom dječijih dekica. U biznis je ušla spontano, kada je postala majka, a taj posao dobro dođe i da se dopuni kućni budžet.

    • Mušterije su mi uglavnom prijatelji i komšije. Sve što radim reklamiram na “Instagramu” i zahvaljujući toj društvenoj mreži posao sa dekicama je procvjetao – kazala je Budiša.

    Iako je pandemija odgodila velika svadbena slavlja, krštenja i druge svečanosti, posla su imale i djevojke koje se bave šminkanjem.

    • Posla je bilo jer su se dame uređivale i kada su odlazile na manja druženja, a nakon što su epidemiološke mjere ublažene, i posao se vratio, pa su nam sada termini popunjeni, čak i mjesec dana unaprijed – rekla je jedna djevojka iz Ugljevika koja nije željela da joj navodimo ime.

    Cijene

    Cijene poslastica koje nastaju u kućnoj radinosti kreću se od 50 do 150 KM, u zavisnosti od veličine torte i utrošenog materijala. S druge strane, cijene manikira i pedikira kreću od 15 do 50 KM.

  • “Željeznice FBiH” na čelu kompozicije najvećih dužnika

    “Željeznice FBiH” na čelu kompozicije najvećih dužnika

    Da je Federacija BiH loš poslodavac i vlasnik, govori i činjenica da su preduzeća koja su u vlasništvu entiteta i kantona najveći porezni dužnici i da nečija dugovanja premašuju stotine miliona maraka.

    Prvo mjesto na ime dugovanja, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, zauzimaju “Željeznice” Federacije BiH, čiji je dug čak 192.375.884 KM. Drugo mjesto zauzima Rudnik mrkog uglja Zenica, koji posluje u okviru “Elektroprivrede BiH” sa dugom od 157.213.743 KM, treće mjesto pripada sarajevskom “Grasu”, koji duguje 130.217.198 KM. Tu su i ostali rudnici iz koncerna “Elektroprivrede” BiH – Kreka, koja duguje 126.236.422 KM, Breza sa dugom 106.709.692 KM i Kakanj sa 78.893.828 KM. Javna ustanova Sveučilišna klinička bolnica Mostar Poreznoj upravi FBiH duguje 69.368.086 KM, a “Autoceste FBiH” 61.234.283 KM.

    Mirsad Isaković, finansijski stručnjak i univerzitetski profesor, za “Nezavisne novine” ističe da je ovdje u pitanju fiskalna disciplina, te da geneza ovih problema ide još od vlade Edhema Bićakčića i ministra energetike Vahida Heće, jer je on donio odluku o restrukturiranju rudnika i neplaćanju dažbina, a Ustavni sud to nije odobrio, a ljudi ipak nisu plaćali.

    “Da je država prava i da ne sprovodi selektivnu pravdu, onda bi oni platili sve ono što nisu platili. Zamislite da neki privatni privredni subjekat ne plati porez. Oni bi ga odmah zapečatili”, kazao je Isaković i dodao da dugovi javnih preduzeća kojima je većinski vlasnik država vrše pritisak i na samu privredu države.

    Dodaje da je problematično sve ono što je u vlasništvu države i da se pokazalo da država nije dobar vlasnik, te da se to najbolje pokazalo u izvještaju MMF-a iz 2018. godine, koji jasno kaže da u FBiH godinu i po dana nisu mogli ustanoviti čak koja su preduzeća u njenom vlasništvu.

    “Način dobrog gazdovanja kaže da prvo treba ustanoviti šta je tvoje vlasništvo i da upravljaš s dobrom namjerom tim privrednim subjektima. Niko ne govori o izvještaju MMF-a o dugovanjima državnih javnih preduzeća koji kaže da je to opterećenje na bruto društveni proizvod 18 posto i to je cifra o kojoj treba govoriti. Međutim, to je najbolja glasačka mašina u državi i zato niko neće da čisti ta preduzeća jer bi ostao bez glasačke mašinerije”, rekao je Isaković i istakao da je suština da je država najlošiji poslodavac.

    Aner Žuljević, delegat u Domu naroda FBiH, kaže za “Nezavisne novine” da je ovo nastavak politike diskriminacije države u onome u čemu ona upravlja i uslovima u kojima upravlja u odnosu na privatni sektor, koji doslovno pritišće “čizmom na vrat” da joj naplati porez.

    “A u okviru javnog sektora se protivzakonito tolerišu isplate plata bez doprinosa, toleriše se neplaćanje poreza i drugo”, rekao je Žuljević i dodao da imamo potpuno suprotnu situaciju između onoga što Vlada govori i onoga što je na terenu.

    “To se u posljednje vrijeme jasno može vidjeti na primjeru namjenske industrije. Svake godine pričaju kako ta namjenska industrija doživljava ekspanziju u smislu uspjeha, a onda imate situaciju da u posljednjih šest mjeseci doslovno isplivava jedna po jedna firma koja ne isplaćuje plate radnicima u toj industriji po četiri-pet mjeseci – ‘Binas’, ‘Zrak’, ‘Vrapčići'… “, ističe Žuljević.

    Podsjeća na situaciju sa akcizama i kako su vlasti govorile da će se u BiH popraviti životni standard, natalitet…

    “A mi imamo situaciju da nas nikad nije bilo manje, a uzeli nam 300 miliona KM iz džepova, niti imamo auto-put, niti se razvijamo, ali je kontekst toga da su vlasti i zapošljavale svoje peto koljeno”, kazao je Žuljević.

    Centar civilnih inicijativa, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama, uradio je jedno istraživanje o radu javnih preduzeća u cijeloj BiH, te je tokom tog istraživanja kreiran jedinstveni registar svih javnih preduzeća u BiH. Po njemu, u BiH postoji 550 javnih preduzeća na različitim nivoima vlasti. Podaci iz registra uključuju dva javna preduzeća na državnom nivou, 96 na nivou entiteta, od čega je po 48 u FBiH i RS, četiri u Brčkom, 41 na nivou kantona u FBiH i 407 na nivou opština i gradova u BiH.

    Na uzorku od 221 javnog preduzeća za koje je CCI prikupio podatke o poslovanju, kako direktno od javnih preduzeća, tako i korištenjem drugih dostupnih izvora, podaci pokazuju da je u sektoru javnih preduzeća zaposleno najmanje 67.000 osoba, da javna preduzeća raspolažu sa 6,7 milijardi maraka godišnje, te da ukupno duguju više od 9,3 milijarde. S obzirom na to da je ovo uzorak od 40 posto ukupnog broja javnih preduzeća, pretpostavka je da su ovi brojevi znatno veći.

  • Jagma za med iako kilogram košta 20 KM

    Jagma za med iako kilogram košta 20 KM

    Iako je godinama unazad u ljetnim mjesecima vladala mala potražnja za medom i pčelinjim proizvodima, ovog puta, i pored veće cijene, traži se tegla više.

    Kako je rekao Goran Mirjanić, profesor na Poljoprivednom fakultetu u Banjaluci i dugogodišnji pčelar, ranijih godina u ljetnim mjesecima jako malo se tražio med, dok je ove godine situacija totalno drugačija.

    “I pored toga što sam u prethodnom periodu morao da korigujem cijenu meda s 15 na 20 KM po kilogramu, jako je velika potražnja, a posebno naših ljudih iz dijaspore”, kazao je Mirjanić.

    Što se tiče ovogodišnjih prinosa, ističe da je ovo jedna od lošijih godina te da se samo u nekim područjima pčelari mogu pohvaliti dobrim prinosima.

    “Odmah se to odrazilo na poskupljenje meda, jer dosad je koštao od 15 do 20 KM, dok sada to prelazi 20 KM s tendencijom rasta”, ističe Mirjanić za “Nezavisne novine”.

    Bude li se nastavio trend loših klimatskih prilika, koje direktno utiču na prinos meda, a indirektno i na prinos ostalih pčelinjih proizvoda, ističe, moraće dodatno povećati cijenu.

    Kako je pojasnio, pčelari bi trebalo da vode računa da cijenu, kada dođe do velike proizvodnje meda, vrate kao što je nekad bila – od 12 do 15 KM po kilogramu.

    Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kaže da dok s jedne strane vlada nestašica, s druge strane vlada nikad veća potražnja za medom i proizvodima od meda, čemu je u velikoj mjeri doprinijela pandemija.

    “Ove godine je potražnja veća nego ikada, iako su pčelari morali povećati cijenu upravo zbog jako loših prinosa”, kazao je Barašin za “Nezavisne novine”. Kako je rekao, potražnja za medom je povećana od pojave virusa korona, koja se nastavila i ove godine.

    “Ranijih godina med i pčelinji proizvodi skoro da se nisu ni prodavali u ljetnim mjesecima, ali sada da je gotova identična potražanja u svim mjesecima”, kazao je Barašin.

    Ove godine česte padavine, a potom visoke temperature dovele su do toga da je količina izvrcanog meda u Bosni i Hercegovini s nekadašnjih 10 do 15 kilograma po košnici, sada spala na jedva pet kilograma.

    Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, ističe da je ovo još jedna katastofalna godina što se tiče prinosa meda, ali da je ove godine zabilježen porast cijene.

    “Sama potražnja diktira cijenu, pa stoga ne čudi da je cijena meda sada već 20 KM, a može se očekivati da opet dođe do rasta”, kazao je Deljo za “Nezavisne novine”.

    Ističe da su ovogodišnji prinosi samo u tragovima, te da značajne količine bh. pčelari nisu imali.

    “Imali smo tokom proljeća kišne periode i vjetrove, nakon čega je nastao značajan period koji su pčele iskoristile za svoj razvoj. Ipak, nakon toga je došao nagli preobražaj i skok temperatura”, rekao je Deljo.

  • Šajić: Vakcinacijom spriječiti eventualno zatvaranje

    Ugostiteljski sektor jedan je od najpogođenijih pandemijom virusa korona, te vakcinacija ugostiteljskih radnika ima veliki značaj za očuvanje i stabilizaciju privredne grane u narednom periodu, rekao je Dalibor Šajić iz Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva Republike Srpske “Horeka”.

    Šajić je izrazio zadovoljstvo što se danas u Banjaluci na vakcinaciju bez zakazivanja, koju je organizovalo Udruženje, odazvao veliki broj ugostiteljskih radnika.

    “Do sada je bilo oko 150 ljudi, te pozivam i ostale poslodavce i radnike da se vakcinišu, kako bi na taj način smanjili pritisak na zdravstvo, ali i spriječili eventualno zatvaranje ako se epidemiološka situacija pogorša”, rekao je Šajić.

    On je naveo da je u planu da se vakcinacija za radnike u ugostiteljskom i turističkom sektoru organizuje i u drugim većim gradovima i sredinama.

    Direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislav Zeljković izrazio je zadovoljstvo velikim odzivom ugostitelja na vakcinaciju, s obzirom na to da je ugostiteljstvo među najpogođenijim sektorima.

    “Cilj nam je da građani prepoznaju značaj vakcinacije, te da se što prije vakcinišu, naročito zbog pogoršane epidemiološke situacije”, rekao je Zeljković.

  • Statistika pokazala: Za četiri mjeseca broj nezaposlenih u BiH smanjio se za 17.000 osoba

    Statistika pokazala: Za četiri mjeseca broj nezaposlenih u BiH smanjio se za 17.000 osoba

    Od februara 2021. godine broj nezaposlenih osoba u BiH počeo je padati.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, krajem maja 2021. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 817.067, a od toga je 353.665 žena. U junu 2021. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 820.979.

    Od februara 2021. godine broj nezaposlenih osoba u BiH počeo je padati. Broj nezaposlenih krajem februara bio je 410.776, a samo nekoliko mjeseci kasnije krajem juna u BiH taj broj smanjen za 16.995 osoba.

    Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH 30.juna 2021. u Bosni i Hercegovini je bilo 393.781 osoba na evidencijama Službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.

    U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 2.218 osoba ili 0,56 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 226.132 ili 57,43 posto su žene.

    U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 27.519 osoba ili 6,53 posto. U odnosu na početak pandemije Covida, nezaposlenost se smanjila za 9.107 osoba ili 2,26 posto.

    Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 363 osobe, u Republici Srpskoj za 1.774 i u Brčko distriktu BiH za 81 osobu.

    U junu je obrisano 17.475 osoba sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 8.459 žena. Od ovog broja zaposleno je 12.086 osoba, od čega 6.104 žene.

    Istovremeno je za 8.194 osobe prestao radni odnos, od čega 3.931 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.754 nova radnika, prenosi Avaz.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, krajem maja 2021. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 817.067, a od toga je 353.665 žena. U junu 2021. godine broj zaposlenih osoba je bilo 820.979.