VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Višković: Od septembra u Srpskoj penzije veće za dva odsto

    Višković: Od septembra u Srpskoj penzije veće za dva odsto

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković najavio je da će od septembra penzije biti uvećane za dva odsto, odnosno ukupno pet odsto od početka godine.

    Višković je rekao da je lako izračunati koliko će iznositi dato povećanje s obzirom na to da se trenutno na mjesečnom nivou za isplatu penzija obezbjeđuje 100 miliona KM.

    “Ovih dva odsto koji idu od 1. septembra, oni će od nove godine ući u redovno usklađivanje, što će nominalno biti više od proste matematike od 2.000.000 KM”, izjavio je Višković novinarima.

    Premijer Srpske je naveo da su penzije od 2013. godine, kroz redovna i vanredna usklađivanja, uvećane za oko 34,5 odsto, te da se, zahvaljujući trezorskom poslovanju, redovno isplaćaju.

    “Da li je to malo ili puno, ja kao predsjednik Vlade ne želim o tome govoriti. Ponašam se u skladu sa trenutnim mogućnostima da penzije budu redovne i ne bude zakašnjenja kod isplate”, izjavio je Višković.

    Višković je naveo da su u Federaciji BiH od 2013. godine povećane penzije svega 15 odsto i da je rukovodstvo Srpkse odgovorno prema svojim građanima.

    On je naglasio da penzije nisu bile upitne ni u periodu korone i naveo da je prije maja isplaćena jednokratna pomoć penzionerskoj populaciji od 18.900.000 KM, uz banjsko liječenje i druge pomoći za potrebe ove populacije, čija se problematika kontinuirano prati.

    Višković je tokom pauze Izborno-izvještajne skupštine Udruženja penzionera Srpske, koje se danas održava u Tesliću, pohvalio rukovodstvo Udruženja što je sačuvalo jedinstvo, uprkos raznim pokušajima političkog uticaja na njihov rad.

    Vršilac dužnosti predsjednika Udruženja penzionera Srpske Slobodan Brdar zahvalio je premijeru Srpske i direktoru Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranja Srpske Mmladenu Miliću, a najavljeno povećanje penzija ocijenio kao dobrodošlo.

  • Svjetska banka obustavila finansiranje u Afganistanu

    Svjetska banka obustavila finansiranje u Afganistanu

    Svjetska banka obustavila je finansiranje projekata u Afganistanu nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom, javlja BBC.

    Navodi se zabrinutost oko toga kako će talibanska vlast uticati na “razvojne izglede zemlje, posebno za žene”.

    Taj potez dolazi samo nekoliko dana nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) obustavio plaćanja Afganistanu.

    Bidenova administracija također je zamrznula u SAD -u imovinu afganistanske Centralne banke.

    “Pauzirali smo isplate u našim operacijama u Afganistanu i pomno pratimo i procjenjujemo situaciju u skladu s našim unutrašnjim politikama i procedurama”, rekao je glasnogovornik Svjetske banke za BBC.

    Od 2002. godine, ova finansijska institucija sa sjedištem u Washingtonu, izdvojila je više od 5,3 milijardi dolara (3,9 milijardi funti) za projekte obnove i razvoja u Afganistanu.

    Svjetska banka je u petak obavijestila osoblje da je njen tim sa sjedištem u Kabulu sa užim porodicama sigurno evakuiran iz Afganistana u Pakistan.

    Odluka Svjetske banke da obustavi plaćanja Afganistanu posljednji je u nizu finansijskih udara novoj talibanskoj vlasti.

    Afganistan je od 23. augusta trebao imati na raspolaganju oko 440 miliona dolara novih monetarnih rezervi.

    Također u danima nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad Kabulom, Bijela kuća je saopćila da sva sredstva koja Centralna banka Afganistana ima u SAD-u neće biti stavljena na raspolaganje talibanima.

    Afganistanska banka ima rezerve od približno devet milijardi dolara, od čega se većina drži u SAD-u.

  • MMF upozorava: Kompanijama u FBiH smjesta je potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire

    MMF upozorava: Kompanijama u FBiH smjesta je potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire

    Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell upozorava kako je mnogim kompanijama i bankama smjesta potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire kako bi promijenili članove svojih upravnih i nadzornih odbora.

    Pored toga, spajanja i akvizicije također se moraju registrovati kod Komisije, a podsjeća i kako je stotine predmeta na čekanju.

    “Mi i dalje podstičemo vlasti u Federaciji BiH da imenuju kvalifikovane članove Komisije za vrijednosne papire kako bi ova Komisija ponovo počela sa radom i kako bi riješila zaostale odluke od ključnog značaja za funkcionisanje tržišta kapitala”, kazao je Jewell.

    Nefunkcionisanje Komisije dovodi i do odgađanja planiranih transakcija za čije je obavljanje potrebno odobrenje iz nadležnosti Komisije.

    “Ova odgađanja imaju ekonomske posljedice, prije svega kod banaka koje su ranije pokrenule postupak dokapitalizacije ili postupak statusne promjene, što može usporiti ili ograničiti provedbu planiranih ili drugih aktivnosti na tržištu. Svaka administrativna ili druga poteškoća koja može uticati na tržište kapitala ima i stvarne efekte na ekonomiju. Štetu nije moguće procijeniti ili izraziti samo u ekonomskim vrijednostima, nego ona može biti i dugoročna kada se naruši reputacija poslovnog ambijenta”, kazali su za Klix.ba iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

    Iz Agencije su poručili kako očekuju da će se postojeće poteškoće brzo otkloniti, a kažu i da njihov osnovni cilj ostaje održavanje stabilnosti i povjerenja u bankarski sistem u svim okolnostima, pa i u trenutnim.

    “Podržavamo i spremni smo u budućnosti podržati sve inicijative usmjerene prema jačanju ekonomije i održavanja stabilnosti bankarskog sistema u FBiH”, poručuju iz Agencije. Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić smatra kako finansijske institucije, uključujući MMF, ne mogu Bosnu i Hercegovinu gledati kao pouzdanog partnera zbog neimenovanja članova Komisije, ali kaže i kako je u samom Zakonu o Komisiji mnoštvo kontradiktornosti i nedorečenosti.

    “U Zakonu stoji šta sve moraju da ispunjavaju članovi Komisije, o mogućnosti njihove smjene. S druge strane imate i član gdje piše da oni mogu krivično odgovarati za ono što učine tokom svoje dužnosti, a postoje i kazne. Druga je stvar ko ih kažnjava i ko određuje jesu li krivi i treba li ih smijeniti. Zbog toga postoji otpor kod nekih ljudi da li uopšte da glasaju za novi sastav Komisije, s obzirom na to da nisu dobili njihove biografije, ni uvjerenja o nekažnjavanju. Ja to potpuno razumijem, ali ovako se pravi ogromna šteta privredi, a može doći i do tužbi”, kaže Cenić.

    Cenić smatra i kako je sve ovo uigrana politička igra, gdje se dopušta da prođe imenovanje na Parlamentu jer se zna da neće proći Dom naroda, ‘da nema 30 ruku koje će izglasati nove članove Komisije’, ali kaže i kako sve to vidi MMF, ali i strani investitori.

    “Ni zakonom nije predviđeno šta da se radi u ovakvoj situaciji kad je sve blokirano. Federacija se ovim ostavlja bez velike sume novca. Riječ je o stotinama miliona, pa čak i milijardu maraka. Narušen je ugled države, nanesena je ogromna šteta firmama, a tu su i troškovi propuštenih mogućnosti. Kad se sve izračuna, to je strašan podatak. Sigurno je da se privrednicima koji već posluju u Federaciji poručuje da ih niti cijene niti žele ovdje. Mi stalno tražimo neke donacije, na sve strane smo pružili ruke da prosimo, dižu se krediti, povećava se javni dug i trezorski zapisi, obveznice, strani krediti, a ovo što stoji i čeka da uđe u zemlju kao da neko nogom šutira i tjera. Ali šta ćete kad su nama bitnije političke i partijske igre i da se udomi neko svoj, nego ta vrijednost”, oštra je Cenić.

    Pojedini investitori bi iz Federacije BiH, tvrdi Cenić, mogli preći u Republiku Srpsku, a može se desiti i da potpuno odu iz države.

    “Mi ionako bilježimo pad stranih investicija već godinama. Vlada nepovjerenje, niko ne ulaže u nešto trajno i sretni smo kada se pojavi neki investitor. Sada svi govore o Lidlu, ali možda će i Lidl sutra doći u situaciju da im treba Komisija za vrijednosne papire, šta će onda biti? O tome očito niko neće da razmišlja, mi smo sami sebi dovoljni i očito smo zadovoljni imidžom prosjaka i skloni da od gotovine pravimo veresiju”, poručuje.

    Prema njenom mišljenju jedno od rješenja moglo bi biti i imenovanje privremenih članova Komisije do okončanja procedure. Prognoze o direktnim štetama, kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić, teško je dati, ali kaže i kako je činjenica da će određeni broj investitora tražiti drugi način za ulaganje, poput preusmjeravanja svojih investicija na područje Republike Srpske.

    “Ključni je problem, ustvari, što politika gleda na Komisiju, kao i na sve druge državne ili entitetske institucije: kao na priliku za dodatnim političkim uticajem i kontrolom, bez da se gleda ekonomski, društveni, pa i finansijski aspekt i značaj imenovanja ovog vrlo bitnog tijela za Federaciju BiH. Vlasti gledaju više na svoje interese, a nemjerljivo manje na interese investitora i građana, i probleme koje imaju privrednici u svom poslovanju. Poznato je da su najveću pomoć tokom pandemije privrednici imali sami od sebe kroz svoje interne rezerve, pa je tako u konačnici smanjen pritisak na vlast čija je reakcija bila zakašnjela i nedovoljna. Jedno od rješenja za ovu problematiku su izmjene propisa gdje bi se donijela privremena odluka, odnosno imenovala Komisija na određeno vrijeme od nekoliko mjeseci, čime bi se dala prilika dodatnim konsultacijama i pokušaju pronalaska kompromisa oko članova Komisije koji bi bili iz reda struke i bez političkog uticaja”, smatra Hadžić.

  • Investitori u Afganistanu u dilemi: Odreći se uloženih milijardi dolara ili sarađivati s talibanima

    Investitori u Afganistanu u dilemi: Odreći se uloženih milijardi dolara ili sarađivati s talibanima

    Dok se strane vlade, institucije za pomoć i kompanije bore za evakuaciju osoblja iz Afganistana, nameće se ključno pitanje, treba li se povezati s vladajućim talibanima ili napustiti godine ulaganja u zemlju i 38 miliona Afganistanaca?

    Talibani su u prošloj sedmici obećali prijateljske odnose s drugim zemljama, ženska prava i nezavisne medije, međutim neki bivši diplomati i akademici kažu da je tvrdokorna grupa boraca jednako brutalna kao i prije dvije decenije.

    Talibani su u prošlosti ženama zabranjivali rad, djevojkama školu i ubijali ili unakazivali neistomišljenike u javnosti. Također su pomagali Al-Qaidu, koja je planirala i izvršila napade 11. septembra 2001. na New York i Washington koji su izazvali invaziju pod vodstvom SAD-a.

    Za strane agencije za pomoć situacija predstavlja “paradoks”, rekao je Robert Crews, profesor historije sa Univerziteta Stanford.

    “Ako ste pomoćni radnik u državnoj bolnici, služite režimu čiji je legitimitet na izmaku. Međutim, ako svi odu kući, hoće li se država raspasti?”, rekao je Crews.

    Budžet afganistanske vlade 70 do 80 posto finansiraju međunarodni donatori, uključujući i američku Agenciju za međunarodni razvoj, rekao je Michael McKinley, koji je bio ambasador u Afganistanu 2015. i 2016. godine.

    Zemlja se suočava s ekonomskim kolapsom bez te pomoći.

    “Talibanima će biti potrebno značajno vanjsko finansiranje, osim ako se ne povuku na ono što su radili od 1996. do 2001. godine, što je suštinski dovelo vladu do minimalističkog nivoa”, rekao je McKinley.

    Neuspjeh međunarodne zajednice u uspostavljanju odnosa s talibanima mogao bi izazvati još veću krizu, upozoravaju neki.

    “Bit će ogromno iskušenje samo izvući utikač i otići, ali to smo učinili 1989., a 11. septembar se dogodio 12 godina kasnije”, rekao je Daniel Runde, stručnjak za razvoj u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

    Dok strane vlade i grupe za pomoć evakuišu hiljade ljudi, oni ostavljaju milijarde dolara u projektima koji vise na koncu, većim dijelom preko Fonda za obnovu Afganistana.

    SAD su izdvojile 145 milijardi dolara za obnovu Afganistana od 2002. godine, pokazuje izvještaj specijalnog generalnog inspektora za obnovu Afganistana od 30. jula.

    Svjetska banka doprinosi više od 2 milijarde dolara za financiranje 27 aktivnih projekata u Afganistanu, od hortikulture do automatiziranih sistema plaćanja, dio od više od 5,3 milijardi dolara koje je zajmodavac za razvoj potrošio na razvoj i obnovu zemlje.

    Pozivajući se na nejasan pristup svojih članova u pogledu priznavanja afganistanske vlade, MMF je suspendovao pristup Afganistana sredstvima Fonda, uključujući oko 440 miliona dolara novih monetarnih rezervi koje je MMF dodijelio u ponedjeljak.

    Ryan Crocker, koji je bio ambasador u Afganistanu 2011. i 2012. godine i koji je oštro kritikovao izlazak američke vojske iz zemlje, rekao je da povjerenje talibanima ne bi trebalo biti opcija.

  • Odbornici dali podršku: Lidl gradi trgovački centar u Srpskoj

    Odbornici dali podršku: Lidl gradi trgovački centar u Srpskoj

    Odbornici Skupštine opštine Istočno Novo Sarajevo jednoglasno su danas usvojili Odluku o pristupanju izradi izmjene dijela Regulacionog plana “Centar jedan – Sekcija M”, gdje bi, prema još nezvaničnim informacijama, trebalo da bude izgrađen njemački trgovački centar “Lidl”.
    Načelnik opštine Jovan Katić rekao je novinarima da je to dio lokacije na kojoj je trebalo da bude izgrađen auto-salon “Mercedes”, a koji gotovo 20 godina u centralnom dijelu opštine stoji neizgrađen.

    “Nama se početkom ovog mjeseca javio privatni investitor Siti mol iz Bijeljine koji je od prethodnog vlasnika kupio ovu lokaciju. Opštini se obratio sa inicijativom za izmjenu regulacionog plana za izgradnju trgovačkog centra Lidl. Mi smo smatrali da ne želimo odugovlačiti sa tim procesom jer bismo bili sretni da takav trgovački lanac dođe u Istočno Novo Sarajevo”, naglasio je Katić.

    Katić je pojasnio da opština nije ta koja određuje čiji će trgovački centar biti izgrađen na toj lokaciji, već se samo određuje o inicijativi vlasnika zemljišta koji je naveo da želi da se izmjeni regulacioni plan i prilagodi izgradnji trgovačkog centra.

    “Hoće li Lidl doći u Istočno Novo Sarajevo ili ne, mi o tome ne odlučujemo. Mi ne želimo da stopiramo taj proces i naravno da ćemo prilagoditi taj regulacioni plan i nadati se da će ovaj trgovački lanac doći u našu opštinu”, istakao je Katić.

    Firma “Siti mol” iz Bijeljine se sa inicijativom za izmjenu dijela Regulacionog plana “Centar jedan” opštini Istočno Novo Sarajevo obratila 5. avgusta.

    U obrazloženju prijedloga ove odluke navedeno je da se predmetna inicijativa odnosi na izmjenu prvobitno planirane izgradnje auto-salona, na način da se izmjenom omogući izgradnja poslovnog objekta za potrebe trgovačkog lanca “Lidl” i izgradnja stambeno-poslovnog objekta.

    Odbornik SDS-a Stefan Ignjatović rekao je da su na današnjoj sjednici zatražili da na parkingu kod Doma zdravlja za građane budu obezbijeđena dodatna besplatna parking-mjesta.

    Ignjatović je naveo i da su od načelnika Katića dobili obećanje da će park Gavrilo Princip uskoro biti renoviran.

  • Dodik: Srpskoj pripada oko 38 odsto sredstava

    Dodik: Srpskoj pripada oko 38 odsto sredstava

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da postoji odluka na osnovu koje će se vršiti raspodjela sredstava koje je Međunarodni monetarni fond /MMF/ doznačio BiH, a prema kojoj Republici Srpskoj pripada oko 38 odsto tih sredstava koja su nepovratna i na koja se ne plaća kamata.

    “Ako se držimo dogovora kakav smo imali ranije, onda je to to. I rečeno je da su ta sredstva za sanaciju posljedica pandemije”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    On je pojasnio da su to sredstva koja se koncentrišu duži niz godina, doznačavaju se kao pripadajuća sredstva BiH i to nije kredit, niti se ta sredstva vraćaju, niti se na njih plaća kamata, kao što su tvrdili “neki znalci procedura MMF-a”.

    “Postoje galamdžije koje odmah okrenu stvari i žele ih predstaviti na neki svoj način. Već sam se navikao na njih. Meni je rečeno od relevantnih ljudi i od onih koji to znaju da su to nepovratna sredstva, a jedini trošak je konverzija iz dolara i evra u KM”, pojasnio je Dodik.

    MMF je BiH namijenio 300 miliona evra za podršku rezervama i likvidnosti iz specijalnih prava vučenja.

  • Dobili predmet, ali ne znaju šta da rade sa Buk Bijelom

    Dobili predmet, ali ne znaju šta da rade sa Buk Bijelom

    Komisija za koncesije BiH zaprimila je odluku Ustavnog suda BiH u vezi s postupkom izgradnje i korištenja HE Buk Bijela na rijeci Drini, međutim još nije poznato da li će, kada i na koji način Komisija odlučivati u ovom slučaju.

    “Odluka je stigla i dostavljena je članovima Komisije za koncesije BiH i sada treba da se formira zajednička komisija članova Komisije za koncesije BiH i Komisije za koncesije Republike Srpske”, rekli su nam juče u Komisiji za koncesije BiH.

    Na pitanje kada će biti formirana ta komisija i kada će biti razgovarano na temu koncesija za HE Buk Bijela, u Komisiji za koncesije BiH nisu znali odgovor, kao ni na pitanje da li će i na koji način Komisija odlučivati u tom predmetu. Zanimljivo je da je ova odluka Ustavnog suda BiH dostavljena gotovo mjesec dana nakon što je donesena 16. jula, međutim veliko je pitanje kako će se o njoj odlučivati.

    “Ustavni sud BiH utvrđuje da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama u pogledu koncesionog dobra i nadležnosti za njihovo donošenje koje je donijela Republika Srpska te nalaže Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu zajedničke komisije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske nastala u vezi s dodjelom koncesija”, navedeno je, između ostalog, u odluci Ustavnog suda BiH.

    Iz nezvaničnih razgovora u Komisiji za koncesije BiH može se zaključiti da će rok od tri mjeseca biti probijen, a nije isključena mogućnost da se Komisija za koncesije proglasi nenadležnom u ovom slučaju s obzirom na to da je koncesija data za lokaciju koja se nalazi unutar Republike Srpske. Takođe, pitanje je da li Komisija za koncesije BiH uopšte može da odlučuje s obzirom na to da je ova institucija u potpunom rasulu jer od svog osnivanja do danas nije izdala nijednu koncesiju niti je odlučivala o bilo kakvim koncesionim predmetima.

    Prema zakonu, Komisija treba da ima sedam članova, međutim trenutno ima samo četiri i svima su istekli mandati. Problem je i u tome što, prema zakonu, za odlučivanje trebaju četiri člana, od kojih po jedan treba da bude iz FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, što sada nije slučaj, tako da i eventualno bilo koja odluke Komisije za koncesije BiH se može dovesti u pitanje.

    “Ako je predmet ustavna nadležnost, to onda treba da rješava Ustavni sud. Koliko sam uspio pročitati u medijama, koliko vidim na prvi pogled, sporna je ustavna nadležnost”, rekao je još ranije Milomir Amović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za koncesije BiH.

    Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH još 16. jula utvrdio je da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama, odnosno to što je Republika Srpska dala koncesiju za izgradnju HE Buk Bijela na rijeci Drini u opštini Foča. Ovu hidroelektranu, čija je vrijednost oko 220 miliona evra, zajedno grade Republika Srpska i Srbija, a poslanicima iz Federacije BiH koji su podnijeli apelaciju bilo je sporno to što koncesiju dodjeljuje Republika Srpska, a ne institucije BiH, jer se radi o, kako su tvrdili, “međudržavnom” projektu.

    I Komisija za koncesije BiH još ranije, odnosno u januaru 2021. godine, odgovarajući na pitanje Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske u vezi sa programom rada za 2020. i 2021. godinu navela je da projekat “Gornja Drina”, čiji je sastavni dio HE Buk Bijela, nije u pograničnim zonama BiH niti međuentitetskim linijama te da ne predstavlja podijeljenu nadležnost BiH i kao takav nije predmet Zakona o koncesijama BiH.

  • MMF na račun BiH uplatio 602,5 miliona KM, nije u pitanju klasični kredit

    MMF na račun BiH uplatio 602,5 miliona KM, nije u pitanju klasični kredit

    Međunarodni monetarni fond doznačio je u ponedjeljak, u večernjim satima, sredstva na račun Centralne banke BiH, po osnovu alokacije specijalnih prava vučenja (SDR) u iznosu od 602 miliona i 540 hiljade KM.

    Kako je saopšteno iz Centralne banke BiH, u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim aktima, CBBiH će, kao fiskalni agent Bosne i Hercegovine, za doznačena sredstva, odobriti protuvrijednost u iznosu od 602 miliona i 540 hiljada KM na depozitni račun po MMF transakcijama – glavni račun Ministarstva finansija i trezora BiH.

    Centralna banka Bosne i Hercegovine će vršiti raspodjelu sredstava na bazi odgovarajuće instrukcije Ministarstva finansija i trezora BiH, kao vlasnika računa.

    “MMF ima ovlaštenje da stvara bezuslovnu likvidnost kroz opštu raspodjelu (alokaciju) SDR-a zemljama članicama u proporciji sa njihovim učešćem u kapitalu MMF tj. kvotama. Kvota Bosne i Hercegovine u MMF-u je 0,06 posto. Prethodna raspodjela SDR-a za BiH izvršena je 2009. godine, a proistekla je kao mjera za ublažavanje posljedica globalne finansijske i ekonomske krize. Kao odgovor na najnoviju krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19, Odbor guvernera MMF-a je 2. augusta 2021. godine donio odluku o novoj alokaciji SDR-a u vrijednosti od oko 456 milijardi SDR ekvivalent oko 650 milijardi USD, koja je doznačena zemljama članicama MMF-a, u SDR valuti, na njihove račune držanja SDR-a kod MMF-a, po određenim kvotama za svaku zemlju”, pojasnili su iz Centralne banke BiH.

    Alokacija ovog novca ne predstavlja klasični kreditni aranžman jedne zemlje sa MMF-om. Obaveza po osnovu ove alokacije sastoji se od mjesečno obračunatih troškova na kumulativni iznos alokacije SDR-a, koji se plaćaju kvartalno MMF-u (februar, maj, august i novembar). Naknada se sastoji od kamatne stope za SDR, uvećane za jedan bazni poen (0,01) naknade za usluge MMF-a. Obavezu plaćanja naknade snose nivoi u BiH kojima se po raspodjeli dodjeljuje odgovarajući iznos sredstava.

  • Kriza u globalnom transportu robe postaje sve gora, cijene vrtoglavo rastu

    Kriza u globalnom transportu robe postaje sve gora, cijene vrtoglavo rastu

    Ogromna mreža luka, kontejnerskih brodova i transportnih kompanija koje prevoze robu širom svijeta jako je zapetljana, a troškovi dostave vrtoglavo rastu. To je zabrinjavajuća vijest za trgovce na malo i kupce za praznike.

    Više od 18 mjeseci nakon pandemije, poremećaji u globalnim lancima opskrbe postaju sve gori, potičući nestašicu potrošačkih proizvoda i poskupljujući za kompanije isporuku robe tamo gdje im je potrebna.

    Nerazriješeni zastoji i pojava novih problema, uključujući varijantu Delta virusa, znače da će se kupci ove blagdanske sezone vjerojatno suočiti s višim cijenama i manjim izborom. Kompanije kao što su Adidas (ADDDF), Crocs (CROX) i Hasbro (HAS) već upozoravaju na prekide u pripremama za ključno razdoblje na kraju godine.

    Najnovija prepreka je u Kini, gdje je terminal u luci Ningbo-Zhoushan južno od Šangaja zatvoren od 11. augusta otkad je radnik pristaništa pozitivan na Covid-19. Velike međunarodne pomorske linije, uključujući Maersk (AMKBY), Hapag-Lloyd (HPGLY) i CMA CGM prilagodile su rasporede kako bi izbjegle luku i upozoravaju kupce na kašnjenja.

    Djelomično zatvaranje treće najprometnije kontejnerske luke na svijetu remeti druge luke u Kini, rastežući lance snabdijevanja koji su već patili od nedavnih problema u luci Yantian, tekućih nestašica kontejnera, zatvaranja tvornica povezanih s koronavirusom u Vijetnamu i dugotrajnih posljedica blokade Sueckog kanala u martu.

    Špedicije očekuju nastavak globalne krize. To masovno povećava troškove premještanja tereta i moglo bi povećati pritisak na rast potrošačkih cijena.

    “Očekujemo da će se stanje na tržištu olakšati najranije u prvom tromjesečju 2022. godine”, rekao je nedavno izvršni direktor Hapag-Lloyda Rolf Habben Jansen.

    Troškovi isporuke robe iz Kine u Sjevernu Ameriku i Evropu nastavili su rasti u posljednjih nekoliko mjeseci, nakon skoka početkom godine, pokazuju podaci londonske Drewry Shipping.

    Svjetski indeks kontejnera kompanija pokazuje da su ukupni troškovi isporuke 40-metarskog kontejnera na osam glavnih ruta Istok-Zapad u sedmici do 19. augusta dosegli 9.613 dolara, što je 360 posto više nego prije godinu dana.

    Najveći skok cijena zabilježen je na ruti od Šangaja do Rotterdama u Nizozemskoj, a cijena kontejnera od 40 stopa porasla je za 659 posto na 13.698 dolara. Skočile su i cijene kontejnerskog transporta na linijama od Šangaja do Los Angelesa i New Yorka.

    “Trenutne historijski visoke stope vozarine uzrokovane su činjenicom da postoji nezadovoljena potražnja. Jednostavno nema dovoljno kapaciteta “, rekao je Soren Skou, izvršni direktor kontejnerskog giganta Maersk.

    Zatvaranje terminala u Ningbu dodatno će povećati uska grla nastala zatvaranjem luke Yantian u junu, oko 50 milja sjeverno od Hong Konga, nakon što su među radnicima pristaništa otkrivene infekcije koronavirusom.

    Iako je djelomično ponovno otvaranje Yantiana trajalo samo nekoliko dana, za povratak na uobičajene usluge trebalo je gotovo mjesec dana, prema S&P Global Market Intelligence Panjiva, dok se zagušenje prelilo u druge luke. To nanosi probleme trgovcima na malo i kompanijama za široku potrošnju koje pokušavaju obnoviti zalihe koje idu u ključnu sezonu prazničnih kupovina na kraju godine.

    Oko 36 kontejnerskih brodova usidreno je u blizini susjednih luka Los Angelesa i Long Beacha, prema izvještaju od četvrtka iz Pomorske razmjene u južnoj Kaliforniji.

    To je najveći broj od februara, kada je 40 kontejnerskih brodova čekalo na ulazak. Uobičajeno je da se na sidru nalazi samo jedan ili nula kontejnerskih brodova, prema Marine Exchange.

    “Gužva u Kaliforniji počinje se širiti “gotovo u sve luke u Sjedinjenim Državama. Šanse da vaše plovilo stigne na vrijeme su oko 40 posto, dok je prošle godine bilo 80 posto”, rekao je za CNN Business Biesterfeld iz C.H. Robinson.

    Zaostaci u lukama imat će utjecaj na zaglavljena skladišta i povećane kapacitete cesta i željeznica. Logističke mreže rade sa maksimalnim kapacitetima mjesecima, zahvaljujući poticajnoj potražnji koju vode američki potrošači i povećanju proizvodnje. Nedostatak vozača kamiona u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji samo je pogoršao prekide u opskrbi.

    Proizvođači robe široke potrošnje poduzimaju drastične korake kako bi zadovoljili potražnju – poput promjene mjesta proizvodnje i premještanja avionom umjesto brodom – ali kompanije poput postolara Stevea Maddena (SHOO) kažu da im već nedostaje prodaja jer jednostavno nema dovoljno robe.

    Izvršni direktor Adidasa Kasper Rorsted rekao je da kompanija za sportsku odjeću neće moći u potpunosti zadovoljiti “snažnu potražnju” za svojim proizvodima u drugoj polovici godine zbog gašenja, unatoč prebacivanju proizvodnje u druge regije.

    Andrew Rees, izvršni direktor Crocsa, rekao je da su tranzitna vremena iz Azije na većinu vodećih tržišta kompanije približno dvostruko veća nego što su bila u prošlosti.

    Kako bi se osigurala dostupnost proizvoda za vrijeme godišnjih odmora, Hasbro, koji proizvodi Monopoly i My Little Pony, rekao je da povećava broj okeanskih prijevoznika s kojima radi, koristeći više luka za ubrzavanje isporuka i nabavku više proizvoda ranije iz više zemalja.

    Za potrošače, krah opskrbnog lanca vjerojatno će značiti više cijene. Hasbro, naprimjer, povećava cijene kako bi nadoknadio rastuće troškove prijevoza i robe. Kompanija predviđa da će njeni troškovi pomorskog transporta ove godine biti u prosjeku četiri četiri puta veći nego prošle, kaže glavna finansijska direktorica Deborah Thomas.

  • “Otvoreni Balkan” zamjenjuje regionalno tržište?

    “Otvoreni Balkan” zamjenjuje regionalno tržište?

    Ono što je počelo kao zajednička evropska inicijativa o otvorenom tržištu po uzoru na EU, počinje da se, zbog odbijanja BiH, Crne Gore i samoproglašenog Kosova da joj se pridruže, pretvara u alternativnu ideju koja bi obuhvatila samo tri regionalne zemlje – Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

    Naime, inicijativa koju je šest zemalja u regionu, ako računamo i samoproglašeno Kosovo, prihvatilo na samitu EU u Sofiji, koja je dobila kolokvijalni naziv “mali Šengen”, trebalo je da bude dio integracionog procesa ka EU. Na kraju su samo tri zemlje potpisale protokol i dokumente o tome da se postepeno otvaraju granice do 2023. godine. 

    U Kancelariji EU su za “Nezavisne novine” indirektno potvrdili da ni EU na ove dvije inicijative više ne gleda istim očima, kazavši da je zajedničko regionalno tržište “sveobuhvatnije u smislu tematskog opsega kao i izravno usmjereno ka unapređenju procesa pristupanja zapadnog Balkana EU”.

    “Regionalna saradnja važan je element evropske perspektive zapadnog Balkana i sastavni dio procesa stabilizacije i pridruživanja. Istovremeno, proces koji uključuje cijelu regiju zapadnog Balkana je od suštinskog značaja. U tom kontekstu, važno je da regija napreduje u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, na šta su se šest čelnika regije obavezali na samitu u Sofiji prošle jeseni”, naglasili su oni.

    Iz ovog odgovora se sasvim jasno može iščitati da EU nije saglasna sa načinom na koji se “Otvoreni Balkan” razvija i želi da vidi uključivanje i ostalih zemalja, ali na način da to bude kompatibilno evropskim dokumentima.  Njemačka, kako saznaju “Nezavisne novine”, podržava akcioni plan za zajedničko regionalno tržište onako kako je on dogovoren na samitu Berlinskog procesa u Sofiji, kao i na posljednjem sastanku u okviru ovog procesa, na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel.

    Kako nam je rečeno, Njemačka očekuje da se do 6. oktobra, odnosno samita na Brdu kod Kranja u Sloveniji, zaključe pregovori u vezi  sa četiri sporazuma  koja  se odnose na  slobodu kretanja putnika uz lične karte, na ulazak u  zemlju, na slobodu kretanja i boravak državljana trećih zemalja, zatim o priznavanju odobrenja za rad za doktore, stomatologe i arhitekte kao i o priznavanju fakultetskih diploma.

    Njemačka, kako nam je rečeno, želi da u ovu inicijativu bude uključeno svih šest subjekata na zapadnom Balkanu.  Ukoliko se to ne desi u oktobru, sasvim je izvjesno očekivati da će zajedničko regionalno tržište doći u krizu, a mogla bi ga zamijeniti inicijativa “Otvoreni Balkan”, koja neće biti pod direktnom palicom EU, već će se razvijati uz pomoć drugih faktora. 

    U Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva kažu za “Nezavisne novine” da žele da vide inicijativu koja će uključivati sve zemlje. 

    “Pozdravljamo inicijative koje podržavaju regionalnu saradnju i otvorena tržišta.  Važno je da svi novi procesi budu komplementarni, a ne u suprotnosti sa postojećim inicijativama, te da su inkluzivni i otvoreni za svih šest zemalja zapadnog Balkana”, kažu u toj ambasadi. 

    Ipak, kao što je to nedavno rekao Džejms O'Brajan, autor Dejtonskog mirovnog sporazuma, na panelu ljudi bliskih Bajdenovoj administraciji i njemačkoj vladajućoj stranci CDU, ako BiH, Kosovo i Crna Gora ne budu željeli da se pridruže zajedničkoj regionalnoj inicijativi, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija će morati nastaviti same. 

    Faris Kočan, ekspert za region zapadnog Balkana i evropske integracije iz Slovenije i istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, vidi ove dvije inicijative kao nešto različite, ali iz drugačije vizure.  Po njegovom mišljenju, zajedničko zapadnobalkansko tržište povezano je s ekonomskim integracijama, dok “Otvoreni Balkan” ima političku komponentu koja se odnosi na unapređenje političkih odnosa.

    “I ako to bude posmatrano kao dio Kopenhaških kriterija, sama ideja o tome da je potrebno i na ravni društvenih i političkih odnosa obezbijediti bolju situaciju u regionu, ovdje vidim potencijal da dođe do paralelnog procesa”, naglasio je Kočan za “Nezavisne novine”.