Kategorija: Ekonomija

  • Bitkoin jutros prelazi vrijednost od 48.000 dolara

    Bitkoin jutros prelazi vrijednost od 48.000 dolara

    Tržište kriptovaluta jutros bilježi rast, sve kriptovalute su u zelenom, jedino je od manje poznatih Cardano u padu.
    Vrijednost najpoznatije kriptovalute bitkoin za dvadeset četiri sata je porasla za 3,40 odsto i njime se trenutno trguje po cijeni od 48.811 dolara.

    Sa druge strane, Eter je skočio za 1,63 odsto i njegova jutrošnja cijena iznosi 3.281 dolara, piše na sajtu coindesk.

    Manje poznate kriptovalute se šarene. Ripl je porastao za 2,37 odsto i njime se trguje po cijeni od 1.26 dolara, a Cardano bilježi pad vrijednosti od 0,68 odsto i njegova cijena je 2,49 dolara.

    Investitori zadovoljno trljaju ruke bilo da su kupovali poznatije ili manje poznate kriptovalute, piše Blic.

  • Inspektorima ruke vezane dok radnici gore na suncu

    Inspektorima ruke vezane dok radnici gore na suncu

    Republici Srpskoj se ni ne naziru izmjene Zakona o zaštiti na radu, što u praksi znači da će i ubuduće radnici poput, recimo, građevinaca biti prepušteni milosti i nemilosti poslodavaca u slučajevima kada se usija živa u termometrima.

    Iz resornog ministarstva kažu da bi Republička uprava za inspekcijske poslove trebalo češće da bude na terenu i obilazi poslodavce koji se bave djelatnošću gdje se rad odvija na otvorenom, kontrolišući da li se poslodavci pridržavaju preporuka Ministarstva i da li organizuju rad na način da zaštite zdravlje radnika.

    Preporuke, međutim, ne znače ništa inspekciji, o čemu svjedoči i to da iz Inspektorata Srpske poručuju da inspektori mogu preduzimati samo one mjere koje su propisane zakonom i izricati samo one kazne koje su zakonom definisane.

    “Važećim zakonima nije konkretno definisano pri kojim temperaturama bi poslodavci morali obustaviti radove u određenim djelatnostima, te samim tim nisu propisane ni kazne”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Inspektorata Srpske.

    S druge strane, prema odgovoru koji smo dobili iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske, može se zaključiti da zasad nema ništa od definisanja temperatura na kojim se treba obustaviti rad.

    “Ovo ministarstvo ne radi izmjene Zakona o zaštiti na radu, a nisu u planu ni u naredne dvije godine”, rekla je za “Nezavisne” Mira Vasić, pomoćnica ministra.

    Priznaju i u resornom ministarstvu da u zakonodavstvu Srpske nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima (kao što je velika vrućina), a nije propisano ni pri kojim bi mikroklimatskim uslovima poslodavci trebalo da obustave radove (jer postoji opasnost po život i zdravlje radnika). Priznaju i apeluju.

    “Ministarstvo poziva sve poslodavce Republike Srpske da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uslovima i tako zaštite zdravlje svojih radnika”, rekli su za “Nezavisne” iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske.

    Upravo u to ministarstvo prst upiru sindikalci, koji poručuju da je krajnje vrijeme da se ovaj problem riješi.

    “Jedino što mi je preostalo jeste da tražim od Ministarstva rada da se propišu najviše, ali i najniže temperature na kojim ljudi moraju prestati raditi. Ne mora to biti izmjena zakona, može biti određeni akt, odluka, kako god hoće neka to nazovu”, rekla je za “Nezavisne novine” Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS.

    U poslovnoj zajednici kažu da je činjenica da su na otvorenom otežani uslovi za rad u ljetnim mjesecima, ali i dodaju da privrednici generalno poštuju apele i preporuke.

    “Naravno, postoje i izuzeci. Naš poziv prema svim privrednicima je da zaštite svoje radnike. Svakako, nije dobro ni to što se zbog pojedinih slučajeva stvara slika u javnosti da su svi privrednici takvi”, rekao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

    Dakle, jedino u čemu su svi složni jeste da vrućine nepovoljno utiču na zdravlje radnika. Tokom većeg dijela ovog ljeta, podsjetimo, vrućine su bile nepodnošljive, a u pojedinim lokalnim zajednicama zabilježeni su i rekordi.

    Osim toga, 15. avgusta u Banjaluci je izmjereno 40 stepeni, što je samo dva stepena niže nego u Madridu, koji je tog dana bio najtopliji grad u Evropi.

    Najtoplije godišnje doba je na izmaku i radnici će uskoro moći da odahnu, ali tek do dolaska zime, koja zna donijeti nepodnošljive minuse, a u Srpskoj nije propisano ni koja je najniža temperatura na kojoj je rad dozvoljen.

  • UIO o kupovini zgrade: Ponuđeni objekat od 97 miliona KM ispunjava sve što tražimo

    UIO o kupovini zgrade: Ponuđeni objekat od 97 miliona KM ispunjava sve što tražimo

    Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH saopštila je danas kako njihovi zaposleni u Centralnoj kancelariji i Regionalnom centru u Banjoj Luci “rade u neadekvatnim uslovima”, navodeći potrebnu kvadraturu, te da je ekspertski tim vještaka utvrdio da ponuđeni objekat od 97,430 miliona KM ispunjava sve tražene uslove.

    Opisujući genezu pokušaja da riješe pitanja smještaja zaposlenih u Banjoj Luci od 2004. godine od kada, kako ističu, nemaju riješeno to pitanje, iz UIO navode da im “sadašnji prostori ne pružaju ni minimalne uslove za organizacione potrebe i odvijanje poslovnih procesa Uprave”.
    U saopštenju je navedeno da je za potrebe Centralne kancelarije potrebno 8.500 metara kvadratnih kancelarijskog prostora, a za potrebe Regionalnog centra Banja Luka 3.500 metara kvadratnih kancelarijskog prostora, te 3.000 metara kvadratnih površine tehničkog prostora, s tim da te površine predstavljaju okvirne površine.


    Kako je istaknuto, moguća su odstupanja plus-minus 10 posto te je zahtijevano da kvalitet gradnje i funkcionalnost objekta budu prvoklasni.

    Uslovi su propisani raspisivanjem javnog oglasa za prikupljanje ponuda za nabavku poslovnog objekta 3. decembra 2020, a do roka određenog za prijem ponuda, kako su naveli, dostavljena je jedna prihvatljiva ponuda.

    Kako su napomenuli, ekspertski tim vještaka Centra za vještačenje i procjenjivanje “ZENIT” iz Banje Luke je procijenio da ponuđeni poslovni objekat za smještaj u Banjoj Luci ispunjava uslove propisane tenderskom dokumentacijom.

    Ocijenjeno je i da je “ponuđena cijena ponuđača od 84.249.000 KM bez PDV-a, odnosno za iznos od 98.571 KM sa PDV-om manja od tržišne vrijednosti navedenog objekta koja je utvrđena od ekspertskog tima vještaka na dan vještačenja”.

    “Navedeni tim je procijenio tržišnu vrijednost ovog poslovnog objekta na iznos od 97.430.000 KM bez PDV-a, kao realnu tržišnu vrijednost, s obzirom na kretanja cijena na tržištu nekretnina u Banjaluci na dan procjene. Kako je ekspertski tim vještaka utvrdio da ponuđeni poslovni objekat ispunjava sve tražene uslove, a njegova procijenjena vrijednost je veća od ponuđene cijene ponuđača, Komisija za provođenje procedure je shodno tome preporučila da se donese odluka u skladu sa utvrđenim stanjem”, ističe se u saopštenju.

    O utvrđenom stanju ova Uprava je informisala Upravni odbor i od njega je, kako su naveli, dobila saglasnost za preduzimanje daljih aktivnosti na rješavanju ovog pitanja, a potom su se, kažu, pismenim putem obratili Vijeću ministara i zatražili obezbjeđenje nedostajućih sredstava.


    Prethodno su naveli da im je Vijeće ministara krajem 2013. godine odobrio 36 miliona KM za nabavku poslovnog objekta u Banjoj Luci i 1,9 miliona za njegovo opremanje.

    Iz Uprave su naveli da će nastojati da se u budućnosti riješi pitanje smještaja za zaposlene u Centralnj kancelariji i Regionalnom centru Banjaluka na zakonit način i uz propisane procedure.

    Kako su naglasili, značaj i rezultati koje ova Uprava ostvaruje opredjeljuju menadžment UIO na rješavanje ovog važnog pitanja, što bi trebalo, kako smatraju, da bude interes svih u BiH.

    U saopštenju su napomenuli da su ukazivali na nedostatak ponuda adekvatnog poslovnog objekta u Banjoj Luci i u izvještajima o realizaciji i preporuka Kancelarije za reviziju institucija BiH za 2015. 2016. 2017. i 2018. godinu.

  • Izvoz metalskog sektora BiH u šest mjeseci 2021. porastao za 45 posto

    Izvoz metalskog sektora BiH u šest mjeseci 2021. porastao za 45 posto

    Izvoz metalskog sektora BiH u prvom polugodištu ove godine iznosio je 2,7 milijardi KM i veći je za 829,8 miliona KM ili 45 posto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.

    U izvozu vrijednosno najviše učestvuje elektroindustrija, odnosno električne mašine, te željezo, čelik i njihovi proizvodi.

    Električnih mašina BiH je najviše izvozila u Austriju, Sloveniju, Njemačku i Hrvatsku, navode iz Komore i dodaju da je izvoz, kada se analiziraju najznačajniji vanjskotrgovinski partneri, porastao prema svim navedenim tržištima, vrijednosno najviše na tržište Slovenije (48 miliona KM) i Hrvatske (26 miliona KM).

    U prvom polugodištu, željeza i čelika izvezeno je u vrijednosti od 424,7 miliona KM, što je povećanje od 217,9 miliona KM ili 105 posto u odnosu na isti period prošle godine.

    Izvoz željeza i čelika povećan je na sva najznačajnija tržišta, vrijednosno najviše u Srbiju i to za 49,3 miliona KM, a u Tursku za 48,5 miliona KM.

    U BiH je u prvom polugodištu uvezeno metalskog sektora u vrijednosti od 3,5 milijardi KM, što je više za 838,8 miliona KM ili 32 posto.

    Vrijednosno je najviše uvezeno elektro i autoindustrije, a najznačajnija uvozna tržišta elektroindustrije su zemlje EU i Srbija.

    Prema svim najznačajnijim uvoznim tržištima povećan je uvoz, a vrijednosno najviše iz Slovenije i to za 38 miliona KM.

    Uvoz automobila i dijelova automobila je povećan za 44,9 miliona KM ili 21 posto u odnosu na prvo polugodište prethodne godine.

    Najznačajnije uvozno tržište automobila je Nizozemska, pa je u analiziranom periodu iz ove zemlje uvezeno automobila i dijelova u vrijednosti od 139,3 miliona KM, što je više za 54,6 miliona KM ili 64 posto u odnosu na prvo polugodište lani.

    “Uvoz iz Njemačke se oporavlja, a povećanje uvoza bilježimo i iz Slovenije i Srbije”, navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

  • Stiže više od 300 miliona evra, a nema dogovora o raspodjeli

    Stiže više od 300 miliona evra, a nema dogovora o raspodjeli

    Međunarodni monetarni fond (MMF) će u ponedjeljak BiH doznačiti više od 300 miliona evra pomoći u SDR valuti namijenjenih suzbijanju posljedica virusa korona, kao što su “Nezavisne novine” ekskluzivno objavile sredinom maja.

    Međutim, kako nam je potvrdio Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, i dalje ne postoji dogovor u BiH kako će novac biti raspoređen. Ako se ovo zaista i ostvari, BiH bi se mogao ponoviti scenario iz sredine prošle godine, kada je MMF BiH poslao 330 miliona evra iz instrumenata za brzo finansiranje, a novac je stajao neiskorišten jer nije postignut dogovor u FBiH kako podijeliti novac.

    “Ono što mi možemo reći jeste da će suma biti veća od 300 miliona evra, a vlasti treba da donesu odluku kako će podijeliti taj novac”, rekao je juče Džuel za “Nezavisne novine”.

    Ovog puta bi krivac za neisporučivanje novca mogao biti u činjenici da predstavnici RS bojkotuju rad institucija BiH, izrevoltirani odlukom Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, da nametne odredbe o negiranju genocida u Krivični zakon BiH. Nezvanično saznajemo da u RS smatraju da nije potreban nikakav poseban dogovor, već da se novac treba po automatizmu proslijediti entitetima u skladu s formulom koja je već korištena ranije, odnosno dvije trećine za FBiH, a jedna trećina za RS. Međutim, po svemu sudeći, u FBiH će tražiti da se o tome mora postići dogovor, što bi značilo da bi institucije trebalo da profunkcionišu, a što onda nagovještava još jednu krizu.

    Hoće li se naći model kao kod izbora rukovodstva Centralne banke BiH početkom mjeseca na način da je odlazećoj upravi naprečec dat status vršioca dužnosti, kako bi se izbjegla blokada, ili će se insistirati da se institucije moraju sazvati kako bi se novac podijelio, ostaje da se vidi.

    U potrazi za odgovorima kontaktirali smo juče entitetska ministarstva finansija, Ministarstvo finansija BiH i Savjet ministara BiH, međutim do zaključenja ovog broja nisu stigli odgovori ni sa jedne strane, osim iz Ministarstva finansija RS.

    “Nakon što je Međunarodni monetarni fond obavijestio Savjet ministara BiH da su odobrena Specijalna prava vučenja, Savjet ministara je informisao ministarstva finansija RS i FBiH. Specijalna prava vučenja je MMF odobrio za sve svoje članice, u ukupnom iznosu 650 milijardi dolara. Ona se odnose na korištenje rezervi koje postoje kod MMF-a”, pojasnili su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva finansija RS.

    S obzirom na to da je BiH, kako su naglasili, od bivše Jugoslavije naslijedila članstvo u MMF-u, kvota Specijalnih prava vučenja bi iznosila 305 miliona evra, u skladu sa rezervama kojima raspolaže BiH.

    “Prema informacijama koje smo dobili, ta sredstva bi trebalo da budu u Centralnoj banci BiH 23. avgusta. Odluku o raspodjeli sredstava, koja nisu kreditna, nego se odnose na korištenje rezervi svih država koje su članice MMF-a, trebalo bi da donese Fiskalno vijeće BiH”, pojasnili su oni.

    Kada je u pitanju namjena u Republici Srpskoj, kako su istakli, navedena sredstva će se koristiti za nabavku vakcina i druge medicinske opreme neophodne za borbu protiv kovida, te za pomoć privredi i otplatu dugova.

    Pojašnjenja radi, BiH neće dobiti “keš”, već će od MMF-a dobiti kvotu u SDR-u, koji predstavlja košaricu najvažnijih valuta, odnosno dolara, evra, funte, juana i jena. BiH će onda, po kamatnoj stopi od 0,5 odsto, moći da se obrati bilo kojoj voljnoj članici MMF-a da SDR pretvori u neku od valuta.

    Dodjeljivanje ovih sredstava otežaće postizanje dogovora o novom aranžmanu bh. vlasti s MMF-om, jer će vlasti od MMF-a dobiti novac a da nisu morale ispuniti nijedan od uslova koji su MMF, EU i drugi međunarodni faktori postavili pred domaće političare. Podsjećanja radi, najvažniji uslov odnosi se na potrebu formiranja centralnog registra računa fizičkih lica, kako bi se spriječila opasnost od pranja novca.

  • Nema kraja poskupljenjima: Cijene hrane divljaju, a novčanici sve prazniji

    Nema kraja poskupljenjima: Cijene hrane divljaju, a novčanici sve prazniji

    Građani Srpske konstantno su na udaru poskupljenja hrane i ostalih roba koje moraju da kupuju svakodnevno, a od prošle jeseni do danas cijene osnovnih životnih namirnica u prosjeku su skočile između 15 i 20 odsto.

    Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da nema naznake da bi cijene hrane mogle da se stabilizuju. Farmeri upozoravaju da će suša imati katastrofalne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju, te da bi prinosi mogli da budu prepolovljeni i lošijeg kvaliteta. To će, kako objašnjavaju, dovesti do poskupljenja, najprije stočne hrane, a onda i pekarskih proizvoda i mesa.

    – Na jesen treba da očekujemo rast cijena, te povećanje uvoza, jer će ponuda biti daleko manja nego inače – rekao je za Srpskainfo predsjednik Udruženja povrtara RS, Brane Mastalo.

    Zbog poskupljenja brašna, ulja, šećera, goriva, cijene određenih pekarskih proizvoda su od početka godine već otišle i do 20 feninga.

    Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da nema naznake da bi cijene hrane mogle da se stabilizuju. Farmeri upozoravaju da će suša imati katastrofalne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju, te da bi prinosi mogli da budu prepolovljeni i lošijeg kvaliteta. To će, kako objašnjavaju, dovesti do poskupljenja, najprije stočne hrane, a onda i pekarskih proizvoda i mesa.

    – Na jesen treba da očekujemo rast cijena, te povećanje uvoza, jer će ponuda biti daleko manja nego inače – rekao je za Srpskainfo predsjednik Udruženja povrtara RS, Brane Mastalo.

    Zbog poskupljenja brašna, ulja, šećera, goriva, cijene određenih pekarskih proizvoda su od početka godine već otišle i do 20 feninga.

    U proteklom periodu, najviše je, svakako, poskupilo ulje, čija je cijena od početka godine rasla svaki mjesec mjesec, što je slučaj i sa gorivom.

    Zvanična statistika pokazuje da je od juna lane do juna ove godine litar goriva u RS poskupio za oko 24 odsto, a litar ulja za čak 40 odsto.

    Kako su za Srpskainfo potvrdili u Asocijaciji samostalnih trgovinskih radnji banjalučke regije, osnovne životne namirnice su za nepunih godinu dana u prosjeku poskupile za 15 do 20 odsto.

    – Najviše je poskupilo ulje, ali rastu cijene i ostalih prehrambenih namirnica. Jedan od razloga je poskupljenje goriva, što dovodi do rasta troškova transporta i proizvodnje. Činjenica je da poskupljuju robe koje građani kupuju svakodnevno, dok penzije i plate uglavnom miruju – ističe za Srpskainfo predsjednik ove asocijacije Bogdan Marjanović.

    Velka S, penzionerka iz Banjaluke, kaže da se, u ovakvoj situaciji, običnom čovjeku otelo živjeti.

    – Sporadično se desi povećanje penzija i plata za par procenata, dok se poskupljenja samo nižu. Za isto para iz dana u dan možemo da kupimo sve manje. Vlasti je bitno da oni dobro žive, da obnove svoje vozne parkove i da putuju, a niko ne haje za narod koji jedva preživljava – kaže naša sagovornica.

    Ekonomisti objašnjavaju da najprije cijene podižu proizvođači baznih roba od kojih se prave finalni proizvodi.

    – Onda, lančano, cijene dižu i ostali. Jedan od razloga je to što su lane mnoga preduzeća imala gubitke u poslovanju, koje žele da nadomjeste često nerealnim poskupljenjima. A sve to na kraju plaćaju građani – naglašava za Srpskainfo ekonomista Predrag Duduković.

    Dodaje da niko od onih koji su u lancu snabdijevanja ne želi da se odrekne svoje zarade.

    – Tako će biti sve dok ne dođe do pada prodaje. Jer, dok ljudi kupuju, trgovci neće ići sa smanjenjem cijena, čak će ih i povećavati. Međutim, i prije ovih poskupljenja životni standard građana nije bio visok. Ako nastavi ovako, ljudi će prestati kupovati proizvode koji nisu esencijalni za život, pazariće samo ono osnovno, što će dovesti do pada prometa – ističe Duduković.

    Trgovci ističu da se još ne suočavaju sa značajnijim padom prometa, ali da je sve više onih koji voće i povrće kupuju na komad, dok meso, suhomesnate i kvalitetnije mliječne proizvode pazare jako rijetko.

    Od ukupnog broja zaposlenih, za minimalac i ispod tog iznosa radi svaki osmi zaposleni, dok bezmalo polovina radničke klase svojim primanjima ne može da zadovolji ni trošak prehrane iz potrošačke korpe.

    Prema podacima Saveza sindikata RS, prosječna plata je u junu iznosila 994 marke, dok je pomenuta korpa koštala 1.930, a trošak hrane 742 KM. Kad se u obzir uzmu prosječne zarade po djelatnostima, za podmirenje troškova iz sindikalne potrošačke korpe za jednu četvoročlanu porodicu potrebne su najmanje dvije i po prosječne plate iz realnog sektora.

  • U frižiderima tržnih centara u Srpskoj sve manje pilećeg mesa, a evo šta je razlog

    U frižiderima tržnih centara u Srpskoj sve manje pilećeg mesa, a evo šta je razlog

    Sve je manje pilećeg bijelog mesa u frižiderima tržnih centara.

    Kupci u nedoumici, pitaju šta je razlog?

    Uzrok nestašice pilećeg bijelog mesa, zabrana uvoza iz Turske zbog neispravnosti.

    Јoš jedan razlog za nestašicu je i velika potražnja dolaskom naših ljudi iz dijaspore.

    Domaći proizvođači peradi godinama muku muče kako da proizvod plasiraju na tržište. Domaća piletina bila je ispod cijene, jer su tržište preplavili proizvodi iz uvoza. Mnogi su odustali od proizvodnje jer se piletina po niskoj cijeni, najviše uvozila iz Turske i Brazila.

    Kada je zbog neispravnosti piletine obustavljen uvoz iz Turske – nestašica na policama, prenosi RTRS.

    Tada su domaći proizvođači morali nadomjestiti količine i za preradu i za prodaju svježeg mesa. Zbog čega je nedovoljno mesa u marketima – trgovci su nas uputili da odgovor potražimo od distributera.

    – Potrošači ne trebaju da budu u panici. Neće faliti pilećeg bijelog mesa. Iskreno, nismo očekivali baš ovakvu potražnju. Pileći ciklus od jaja do pileta je 60 dana. Ne možemo tu djelovati baš brzo. Јa garantujem da ćemo kroz 10-ak dana, dok se ljudi iz dijaspore vrate i dok prirodno padne potražnja, imati dovoljno robe na policama – objasnio je Velibor Popović, direktor Perutnine Ptuj, Srbac.

    Međutim, to nije i jedini problem. Građani se žale da cijena filea, posljednjih mjeseci, vrtoglavo raste.

  • Spasavanje klime diže cijenu avio-karata

    Spasavanje klime diže cijenu avio-karata

    Zbog dostizanja ciljeva za spasavanje klime, avionsko gorivo, pa samim tim i cijene avionskih karata, će u EU u narednom periodu značajno poskupjeti.

    To onda znači i da će letovi ka BiH, koje sada obavlja nekoliko evropskih avio-kompanija, takođe poskupjeti, što će uticati i na pristupačnost evropskih aerodroma za građane BiH.

    U nedavno usvojenom paketu za zaštitu klime značajno mjesto zauzima avijacija, a paket predviđa ne samo trgovinu emisijama, već i postepeno poskupljivanje karata kako bi se na tržište mogla izbaciti sintetička goriva, koja su sada znatno skuplja od klasičnog kerozina.

    U Evropskoj komisiji za “Nezavisne novine” kažu da će do 2030. godine najmanje pet odsto avionskog goriva morati imati ekološki prihvatljive karakteristike. Kako bi ostvarila ovaj cilj, Evropska komisija će podržati inovacije i razvoj, ali i konkurentnost ovih alternativnih goriva u budućnosti.

    “Sintetička goriva imaju potencijal da smanje emisije za čak 85 odsto u poređenju s klasičnim avionskim gorivom. Ako ovo gorivo bude proizvedeno pomoću obnovljivih izvora energije i karbona koji bi se isisavao direktno iz vazduha, moguće je smanjiti emisije za sto odsto”, pojasnili su nam oni. To, primjera radi, znači da bi sav karbon koji bi bio ispušten u atmosferu bio kompenziran karbonom koji je korišten za proizvodnju.

    Međutim, kako kažu u Evropskoj komisiji, i dalje nije realno očekivati da bi do 2030. godine, do kada je potrebno doseći cilj od pet odsto učešća ekološki prihvatljivih goriva, ova sintetička goriva mogla u većim količinama biti plasirana na tržište.

    Čak i kada bi ova goriva bila spremna za tržište, očekuje se, kako kažu u EU, da njihova cijena bude tri do pet evra po litri, što je značajno više od trenutne komercijalne cijene.

    Osim toga, kako pišu njemački mediji, problem predstavlja vanevropska konkurencija, a predstavnici avio-kompanija poput “Lufthanse” i “Air Francea” su upozorili Komisiju da bi preveliki teret na evropske kompanije mogao pospješiti nelojalnu konkurenciju vanevropskih kompanija koje lete ka Evropi. Osim toga, kako ističu, već je počelo prebacivanje velikih aerodromskih čvorišta u Tursku i u zemlje Zaliva, koje nude jeftinije karte i povoljnije uslove.

    Evropska komisija planira ovaj problem riješiti obavezivanjem neevropskih kompanija da nakon slijetanja na evropske aerodrome moraju kupiti određenu količinu održivih goriva, kako bi se omogućila ravnomjerna raspodjela tereta sprečavanja klimatskih promjena.

    Osim toga, evropski lobi avio-kompanija zahtijeva da se stane na kraj cijenama od 9,99 evra za povratnu kartu na egzotične evropske destinacije. Za postizanje ovog cilja, kako smatraju oni, nije potrebno uvoditi nove ekološke poreze, nego usvojiti antidamping zakone, odnosno utvrditi da avio-kompanije ne smiju prodavati karte po cijenama nižim od osnovnih izdataka kojima se te karte opterećuju.

  • Stradao kukuruz zbog suše, pati i stoka

    Stradao kukuruz zbog suše, pati i stoka

    Sušni period i nedostatak padavina tokom ovog ljeta uzrokovali su veliku štetu na poljoprivrednim usjevima, a poljoprivrednici u Unsko-sanskom kantonu su zabrinuti da li će moći prehraniti stoku.

    “U ovom trenutku kukuruz je najugroženija kultura i radi se o baznoj ishrani za stočni fond, posebno proizvođače mlijeka, s obzirom na to da je ta proizvodnja najrasprostranjenija grana poljoprivrede na ovim prostorima. Suša je zaustavila razvitak klipa, kukuruz se nije ozrnio i sada je već kasno ma koliko kiše padalo”, kaže Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača u Sanskom Mostu.

    Dodaje kako su vremenske prilike umanjile i prinose ostale stočne hrane, što sve skupa dovodi u tešku situaciju vlasnike stočnog fonda. Govoreći o livadama, objasnio je da se u prosjeku kose tri puta godišnje, a ove godine košene su samo jednom i nakon toga ih je suša uništila.

    “Pored toga, suša je uticala i na same životinje, na stoku, pa smo samo u posljednjih mjesec dana zbog enormnih vrućina imali veliki broj slučajeva uginuća stoke. Pokušaćemo vidjeti šta možemo učiniti za vlasnike koji su izgubili grla”, kaže Selimović.

    Dodaje kako je povećan broj pobačaja kod krava i uginuća teladi, najprije od posljedica temperaturnog šoka.

    “Koliko će krava iz ovog izaći oštećeno i koliko nastaviti reprodukciju dalje to je stvar vremena i veterinara šta uraditi da ih vratimo u normalno stanje”, kaže Selimović.

    Prema njegovim riječima, kao da sama suša nije dovoljan problem, pa se ove godine bilježi ogromna šteta koju poljoprivrednim usjevima čine divlje svinje.

    Dodaje kako se ove životinje u krdima spuštaju iz šumskih predjela u blizinu naseljenih mjesta i da se na njihovoj meti nalaze kukuruz, krompir i ostali poljoprivredni usjevi.

  • Ljetovanja spasila turističke agencije u BiH

    Ljetovanja spasila turističke agencije u BiH

    Turističke agencije u BiH, nakon teškog perioda izazvanog pandemijom kovida-19, ove sezone imaju napokon uspješnije poslovanje, jer se veći broj građana odlučio da na ljetovanje ide posredstvom agencija.

    Takođe, neke agencije već imaju ponude ili planiraju jesenja putovanja, ali se s velikom pažnjom prati i kakvi će biti epidemiološka situacija i uslovi prelaska granica.

    Kako su za “Nezavisne” rekli u više bh. turističkih agencija, napredak je osjetan, jer su sve ture rasprodaju čim ih objave, ali su mišljenja i iskustva kada se uporede 2021. i 2019. godina razlikuju od agencije do agencije, te jedni kažu da je pretprošla godina bila ipak najjača i po broju klijenata i po zaradi, dok neki tvrde da je ova godina donijela neočekivan uspjeh, približan ili čak veći i od 2019. godine.

    Zoran Bibanović, predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH (UTA BiH), kazao je da je turizam ponovo zaživio, jer su bh. građani ove godine krenuli na ljetovanja u mnogo većem broju nego lani.

    Dodao je da se obistinilo ono što je u proljeće ove godine predvidio izvršni direktor “Lufthanze”, da će avio-kompanije letjeti u špici sezone s popunjenošću kapaciteta od 40 do 60 odsto.

    “Najavljeno je i da poslovna putovanja više nikada neće dostići nivo iz 2019. godine”, kazao je Bibanović.

    Naglasio je da turističke agencije neće vratiti poslovanje na stanje kakvo je bilo u 2019. godini vjerovatno ni sljedeće godine, a moguće je da će se na to čekati još nekoliko godina.

    “Turizam će nakon pandemije doživjeti izvjesne promjene, posebno kada je riječ o većoj zdravstvenoj sigurnosti, to jest povećanju standarda zdravstvene sigurnosti putnika”, naveo je Bibanović.

    Da je popuštanje epidemioloških mjera kako u BiH, tako i u drugim zemljama, povećalo broj klijenata u turističkim agencijama, za “Nezavisne” je potvrdio i Adin Ćišić, ispred Turističke agencije “Sol Azur” iz Sarajeva, koji navodi da je takvo stanje ne samo u ovoj agenciji već i u većini drugih.

    “Stanje u skoro svim agencijama je takvo da čim objavite neku ponudu odmah se rasproda. Veliki je odziv putnika za sva putovanja, za sve što je dostupno”, kazao je Ćišić.

    Dodao je da je velika pomama kako za daljim destinacijama, kao što su Turska i Egipat, tako i za destinacijama u okruženju, kao što su Crna Gora, Hrvatska i Albanija.

    “Kada je u pitanju broj putnika, drastično je velika razlika u odnosu na prošlu godinu”, rekao je Ćišić i dodao da će ponude imati i na jesen.

    “To su Istanbul, Kapadokija, Dubai, a planiramo raditi i neke evropske destinacije”, naveo je Ćišić.

    Dodao je da će te jesenje ponude najčešće biti kraća putovanja od nekoliko dana.

    “Planiramo i neke kraće ekskurzije u evropske destinacije za naše klijente, ali to sve zavisi od epidemioloških mjera i kriterijuma za ulazak u zemlje Evropske unije”, zaključio je Ćišić.

    Bojana Vuković, rukovoditeljka poslovnice Turističke agencije “Vuković” u Prijedoru, za “Nezavisne” je kazala da je sezona ove godine premašila onu iz 2019. godine, koja je do tada bila najbolja.

    “Duplo je veće interesovanje građana, najviše se instresuju za ljetovanja u Turskoj”, rekla je Vukovićeva.

    Kako je kazala, aktuelni su aranžmani i za Hrvatsko primorje, Neum i Crnu Goru.

    “Neočekivano je dobra sezona, a kada je riječ o jesenjim aranžmanima već imamo u ponudi evropske destinacije, s obzirom na to da je prelazak granica moguć uz potvrdu o vakcinaciji ili s brzim antigenskim testom”, navela je Vukovićeva.

    S druge strane, u jednoj sarajevskoj turističkoj agenciji su rekli da se situacija jeste popravila, ali ne onoliko koliko bi oni željeli, te da je sigurno da se neće još dugo vratiti na stanje kakvo je bilo prije pandemije virusa korona.

    S.M. iz Banjaluke kaže da je na ljetovanje preko turističke agencije išla u jedan hotel u Igalu i da je bila zadovoljna, a da planira i neko jesenje putovanje, ali još čeka da vidi hoće li se šta mijenjati kada je u pitanje ulazak u zemlje u EU.

    “Rado bih s prijateljicama otišla do Beča ili Praga, vidjeću kakva će biti situacija. Volim putovati, nadam se da će putovanja opet biti kao ranije. Takođe, vakcinisala sam se, pa se nadam da neće biti komplikacija za ulazak u neku zemlju”, rekla je ona.