Odluka o prodaji Komercijalne banke Banjaluka biće donesena 26. oktobra na vanrednoj sjednici Skupštine Komercijalne banke Beograd.
Upravni odbor banke je za tu sjednicu predložio samo odlučivanje o davanju saglasnosti za prodaju banke u Banjaluci, prenosi Tanjug.
Ranije je najavljeno da će Srbija preko banke Poštanska štedionica kupiti Komercijalnu banku Banjaluka.
U Republici Srpskoj radiće se reorganizacija javnih preduzeća s ciljem poboljšanja poslovnih rezultata i ostvarivanja dobiti, izjavila je ministar finansija Zora Vidović.
“Zato je Vlada Republike Srpske donijela odluku da u okviru kabineta primijera bude formirana stručna radna grupa kojoj će pomagati eksperti Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Već je sačinjen i detaljan plan, a njegovo sprovođenje će početi do kraja ove godine”, rekla je Vidovićeva u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Ona smatra da će restrukturisanje “Željeznica” i “Elektroprivrede Republike Srpske” imati pozitivne efekte.
Konsolidovani budžetski deficit Srpske
Vidovićeva je izjavila da je Programom fiskalne konsolidacije predviđeno da konsolidovani budžetski deficit Srpske na kraju fiskalne godine ne može biti veći od tri odsto BDP-a u toj godini.
Obrazlažući Program fiskalne konsolidacije u Narodnoj skupštini, Vidovićeva je rekla da ukupan budžetski deficit Republike Srpske iznosi 620 miliona KM ili 5,7 odsto BDP-a.
“Programom smo planirali da u 2021. godini imamo konsolidovani deficit u iznosu 393,4 miliona KM, a već sada smatramo da će on biti i manji zbog evidentnog rasta prihoda u ovoj godini u Republici Srpskoj”, istakla je Vidovićeva.
Vidovićeva je rekla da je Programom fiskalne konsolidacije predviđeno da se u 2022. godini deficit svede na 34,5 miliona KM, dok će u 2023. godini biti suficit u budžetu od 158,7 miliona KM.
Ona je podsjetila da Zakon o fiskalnoj odgovornosti definiše pravila kojima se limitira javni dug Republike Srpske tako da na kraju fiskalne godine ne može biti veći od 55 odsto ostvarenog BDP-a u toj godini, te da konsolidovani budžetski deficit ne može biti veći od tri odsto BDP-a.
Vidovićeva je napomenula da je u prošloj godini 41 lokalna zajednica u Republici Srpskoj imala deficit od 97 miliona KM, dok je 20 lokalnih zajednica imalo suficit od 12 miliona KM.
vropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi razgovarao je s predstavnicima telekom operatera iz regije o smanjivanje cijena roaminga između zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije.
Od ranije je poznato da Evropska unija planira na predstojećem samitu lidera EU i zapadnog Balkana pokrenuti tzv. “mapu puta” kojom bi se odredili uvjeti i ciljevi smanjivanja cijena roaminga između EU i Zapadnog Balkana.
“Imao sam dobre razgovore s telekom operaterima iz regije kako da napredujemo u smanjenju cijena rominga kako unutar Zapadnog Balkana tako i regije s EU. Spremni smo podržiti investicije kako bi ovo postalo stvarnost”, napisao je Varhelyi na Twitteru.
U okviru debate o Ekonomsko investicijskom planu za regiju na samitu EU – Zapadni Balkana, planirano je da jedna od tema bude i stvaranje uvjeta za postepeno smanjivanje cijene rominga između zemalja zapadnog Balkana i EU.
Poljoprivredni proizvođači od sada će biti u istoj ravni sa onima u EU, jer će nadohvat ruke imati najnovija sjemena i hibirde koji će im omogućiti veće prinose i bolju konkurentnost, piše “Glas Srpske”.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarska i vodoprivrede su naveli da se potrebe domaćeg tržišta u sjemenskoj proizvodnji podmiruju najvećim dijelom iz uvoza.
Do sada je na snazi bio zakon kojim je bilo propisano da se bez ispitivanja na oglednom polju i u laboratoriji mogu priznati sorte koje su registrovane u zemljama u okruženju sa kojima graniči BiH, a imaju slične agroekološke uslove.
Međutim, budući da je Hrvatska članica EU, u Republici Srpskoj su se priznavale i prometovale samo sorte sjemena priznate u Srbiji, naveli su u Ministarstvu.
Izmjenama Zakona o sjemenu poljoprivrednog bilja, koje su nedavno usvojene u Narodnoj skupštini, stvorena je mogućnost priznavanja sorti registrovanih u članicama EU bez ispitivanja na oglednom polju ili laboratoriji, ako imaju slične agroekološke uslove.
Na ovaj način poljoprivredni proizvođači dobijaju nove sorte i hibride sjemena, a uvoznici i distributeri mogućnost da lakše apliciraju i dobijaju odobrenja za registraciju sorti i hibrida koji su već ispitani u EU ili državama u okruženju sa kojima graniči BiH, pojasnili su u resornom ministarstvu.
Bogatstvo vlasnika Facebooka Marka Zuckerberga u posljednjih nekoliko sati opalo je za gotovo sedam milijardi dolara zbog potpunog zastoja u radu Facebooka, Instagrama i WhatsAppa.
Kako prenosi Bloomberg, Facebookove dionice pale su više postotnih bodova ne samo zbog tehničkih poteškoća, već i zbog intervjua “60 minuta” sa “zviždačem” iz kompanije koji je emitiran u nedjelju navečer.
Bivša uposlenica Facebooka Frances Haugen javila se kao uzbunjivač koji stoji iza nedavnog izvještaja tvrdeći da je kompanija svjesna negativnih efekata koje njihove usluge mogu imati na korisnike, a njihove “mjere” cenzure korištene su za povećanje samo dobiti, a ne za borbu protiv dezinformacija.
“Prodajom je akcija dionica giganta društvenih medija pala u ponedjeljak oko 5 posto, dodajući pad od oko 15 posto od sredine septembra”, navodi Bloomberg.
Zuckerbergova vrijednost sada je pala na 120,9 milijardi dolara, stavljajući ga ispod Bill Gatesa, na peto mjesto Bloombergovog indeksa milijardera.
“Izgubio je bogatstvo od oko 19 milijardi dolara od 13. septembra, kada je vrijedio skoro 140 milijardi dolara”, prenosi Bloomberg.
“Pretis” iz Vogošće, koji je 51 procenat u vlasništvu Vlade FBiH, od federalnih revizora dobio je negativno mišljenje za poslovanje u zadnje dvije godine zbog niza propusta – od neuplaćivanja obaveza na ime poreza i doprinosa na isplaćene plaće do nevraćanja duga i kredita.
Podsjećamo, revizori prošle godine nisu mogli ući u prostor “Pretisa”, koji se bavi proizvodnjom i prometom proizvoda s posebnom namjenom, jer im Uprava to nije dozvoljavala, pa je posebnom odlukom Parlamenta FBiH ove godine to revizorima napokon dozvoljeno.
Kako navode revizori, poslovni rashodi su lani više iskazani za 6.939.179 KM zbog pogrešnog evidentiranja proizvodnje u toku (3.634.177 KM) i troškova zastupanja iz 2019. godine (3.305.002 KM), što je imalo za posljedicu da je finansijski rezultat manje iskazan za navedeni iznos.
Revizori su konstatovali da se zbog nelikvidnosti ne izmiruju obaveze po osnovu kredita kod Razvojne banke FBiH i ne izvršavaju obaveze shodno odredbama zaključenih ugovora. Inače, dospjele obaveze s kamatama na dan 31. decembra 2020. godine su 10.443.214 KM.
“Društvo nije uplaćivalo obaveze po osnovu poreza i doprinosa na isplaćene plaće u 2020. godini u iznosu od 1.821.856 KM, niti je izmirivalo obaveze po osnovu duga za javne prihode iz ranijih godina u skladu sa sporazumom zaključenim s Poreznom upravom FBiH. Neplaćene obaveze iz ranijih godina na dan 31. decembar 2020. godine iznose 3.433.615 KM, kamate 8.996.241 KM i troškovi prinudne naplate 613.825 KM”, ističu revizori.
Navode da kratkoročna imovina iznosi 46.126.979 KM, kratkoročne obaveze 62.378.115 KM, što ukazuje na to da društvo nema sposobnost pravovremenog izvršavanja dospjelih novčanih obaveza.
“Postoje ograničenja u raspolaganju imovinom, za koja su data založna prava i garancije u iznosu od 176.926.661 KM, iako je iskazana vrijednost imovine 76.547.948 KM. Navedene okolnosti stvaraju sumnju u sposobnost društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem”, naglašavaju federalni revizori.
Poslovni rashodi godinu dana ranije, navode revizori, su manje iskazani za 5.778.180 KM zbog pogrešnog evidentiranja proizvodnje u toku (2.473.178 KM) i neevidentiranja troškova zastupanja (3.305.002 KM), što je imalo za posljedicu da je finansijski rezultat više iskazan za navedeni iznos. Revizori nisu mogli potvrditi vrijednost iskazanih rezervisanja od 4.939.134 KM, jer nije izvršena procjena za 2019, već je društvo prenijelo iznose iz prethodnih godina po ranije donesenim odlukama i procjenama.
“Ne možemo potvrditi iskazana potraživanja od 41.555.483 KM jer ne postoji pouzdan podatak o starosnoj strukturi niti je na datum bilansa izvršeno vrijednosno usklađivanje potraživanja u skladu s međunarodnim računovostvenim standardima (MSFI)”, stoji u izvještaju revizora.
Dospjele obaveze s kamatama 31. decembra 2019. godine iznose 7.082.098 KM.
“Društvo nije uplaćivalo obaveze po osnovu poreza i doprinosa na isplaćene plaće u 2019. godini niti je izmirivalo obaveze po osnovu duga za javne prihode iz ranijih godina u skladu sa sporazumom zaključenim s Poreznom upravom FBiH. Ukupne obaveze po ovom osnovu na dan 31. decembra 2019. su 4.781.175 KM”, stoji u izvještaju.
Aner Žuljević (SDP), delegat u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da je, nakon negativnog revizorskog mišljenja za 2019. i 2020, jasno kako Vlada FBiH apsolutno ne upravlja vlastitim kompanijama.
“Da smo mi pravna država, Tužilaštvo i Finansijska policija bi već odavno bili unutar preduzeća u cilju utvrđivanja odgovornosti, a ozbiljna i odgovorna vlast bi uvela prinudnu upravu s ciljem revitalizacije poslovnih procesa kompanije, koji su očigledno godinama urušavani za lični interes”, kaže Žuljević.
Jasmin Duvnjak (SDA), delegat u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da se u privatni sektor, s jedne strane, uvodi red, a da je, kada je javni sektor u pitanju, prisutan javašluk kojim bi trebalo da se pozabave i pravosudni organi.
“Nedopustivo je da se revizorima nije omogućilo da i ranije uđu u revidirani subjekt. To je nešto što je neprihvatljivo i mislim da je to kršenje zakona, jer je ograničen djelokug revizije i pristup dokumentaciji i to je trebalo da bude predmet istrage. Nije novost da je nalaz negativan, jer je poslovanje naših javnih preduzeća uglavnom na ivici dozvoljenog uz evidentno ograničenje transparentnosti, pa i upitne zakonitosti u radu”, kaže Duvnjak.
Pored političara iz svih dijelova svijeta, dokumenti koji se objavljuju u sklopu akcije “Pandora papiri” pokazali su kako i brojne poznate ličnosti iz svijeta sporta, mode i muzike također koriste brojne načine za izbjegavanje plaćanja poreza i drugih finansijskih obaveza.
Iako su pažnju svjetske javnosti “ukrali” brojni svjetski lideri poput Vladimira Putina, kralja Jordana Abdullaha II, bivšeg premijera Velike Britanije Tonyja Blaira, mnogi su ostali iznenađeni brojem poznatih ličnosti iz drugih sfera koji su također postali dio Pandora papira.
Vjerovatno najpoznatije osobe iz showbiznisa koje se pojavljuju u sklopu Pandora papira jesu Shakira i njemačka manekenka Claudia Schiffer.
Iako još uvijek nisu objavljeni detalji povezanosti Shakire sa sumnjivim finansijskim transakcijama, poznato je kako kolumbijska pjevačica ima tri kompanije registrovane na Djevičanskim Ostrvima, što se svakako može povezati i s istragom koja se vodi pred sudom u Španiji protiv pjevačice zbog utaje 14,5 miliona eura poreza.
S druge strane, Claudia Schiffer se također povezuje s otvaranjem šest offshore kompanija i to na Djevičanskim Ostrvima, Panami, Kipru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Singapuru i Švicarskoj.
Za razliku od drugih poznatih ličnosti koje se još uvijek ne oglašavaju, advokati Claudije Schiffer već su naveli da manekenka uredno plaća porez u državi u kojoj je i nastanjena.
Pandora papiri u narednim danima trebali bi detaljno prikazati i sumnjive finansijske transakcije koje su obavljale ličnosti poput nogometnih stručnjaka Carla Ancelotija, Pepa Guardiole, ali i pjevača i muzičara kao što su Ringo Starr, Julio Iglesias i Elton John.
Također, od sportskih ličnosti pojavljuje se i aktuelni prvak Formule 1 Lewis Hamilton, ali i neke poznate kompanije kao što je Nike.
Interesantno, vozač formule 1 Lewis Hamilton bio je i “dio” afere koja je objavljena 2017. godine pod nazivom “Paradise papiri”, kada je dokazano da je izbjegao plaćanje 16,5 miliona funti poreza od kupovine luksuznog aviona.
Za šta se terete Pep Guardiola i Julio Iglesias?
Uprkos činjenici da se svakim danom objavljuje sve više imena koja su poznata svjetskoj javnosti, detalji sumnjivih finansijskih tokova za sve njih još uvijek nisu poznati.
Španski mediji La Sexte i El Paisa pišu kako je Guardiola izbjegavao plaćanje poreza u Španiji tako što je otvorio offshore račun u Andori.
Naime, andorska vlada je prije devet godina pod vodstvom Mariana Rajoya uvela porezne povlastice za bogate, kojima je privukla brojne nogometaše da otvore račune u njihovim bankama.
To je učinio i Guardiola, a na računu u andorskoj banci primao je novac koji je zaradio igrajući za Al Ahly u Kataru.
Preko računa je, prema pisanju španskih medija, provukao oko 500.000 eura na koje je platio samo 10 posto poreza.
U aferu “Pandora papiri” umiješan je i španski pjevač Julio Iglesias. Novinarska istraživanja pokazala su kako pjevač posjeduje višemilionske nekretnine na području Floride, a koje su registrovane na offshore kompanije na Djevičanskim Ostrvima.
“Iglesias je iskoristio offshore usluge organizacije Trident Trust za stvaranje mreže kompanija na Djevičanskim Ostrvima, koje ‘kamufliraju’ njegovo vlasništvo nad nekretninama na Floridi.
Iglesias je krajem septembra napunio 78 godina i često je prepoznat kao jedan od najuspješnijih pjevača Evrope, koji je tokom karijere prodao više od 100 miliona ploča i CD-ova.
Ringo Starr i Elton John – šta ih povezuje?
Osim muzike za koju su vezani Elton John i Ringo Starr, dvojicu umjetnika također povezuje i “mutna” prošlost kada je riječ o transakcijama putem offshore kompanija.
Prema prvim objavljenim detaljima iz Pandora papira, Elton John je registrovao desetak offshore kompanija na Djevičanskim Ostrvima kako bi na njih preusmjerio prihode od različitih aktivnosti.
S druge strane, bivši bubnjar Beatlesa Ringo Starr otvorio je dvije offshore kompanije na Bahamima, koje su korištene za kupovinu nekretnina, uključujući i kupovinu kuće u Los Angelesu.
Iako za sada nisu poznati detalji svih transakcija, Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) najavio je objavljivanje svih dokumenata u narednim mjesecima. Zbog toga se u budućnosti može očekivati kako će se lista poznatih ličnosti umiješanih u sumnjive finansijske transakcije dodatno širiti.
Javno preduzeće “Elektroprivreda BiH” dobilo je negativnu ocjenu revizora za finansijsko poslovanje. U izvještaju koji potpisuje Ured za reviziju FBiH istaknuto je da je u 2020. godini bilo niz manjkavosti kada su u pitanju javne nabavke, sudski sporovi, dugovanja.
Revizori su, između ostalog, utvrdili da je vrijednost ulaganja u zavisna društva umanjena za 414.803.402 KM, te da u 2020. godini, kao ni u dvije prethodne, nije došlo do napretka u investicijama koje su započete, a u koje je prethodno investirano najmanje 30.516.693 KM.
Ističu da je od tih investicija najznačajnija u HE Vranduk od 21.952.783 KM, što, po ocjeni revizora, nije u skladu sa zakonom.
Parlamentarci i analitičari kažu da je ovdje riječ o netransparentnom poslovanju i lošoj investicijskoj politici ovog društva. Dodaju i da je ovaj izvještaj dokaz bahatog trošenja javnog novca te da pokazuje da nema potrebe za poskupljenjem električne energije, o čemu se u javnosti već neko vrijeme govori, s obzirom na to da se novac trošio na nepristojno visoke plate nekih zaposlenika, poput direktora, koji ima platu kao pet prosječnih plata u ovom preduzeću, a prosječna plata iznosi 1.817 KM. Mnogo se trošilo i na službena putovanja i službena vozila.
Jedan od problema koji je naznačen u revizorskom izvještaju za prošlu godinu je i netransparentno zapošljavanje, gdje su revizori utvrdili da je zapošljavano bez javnog oglašavanja.
Revizori su ustanovili da društvo nije izvršilo procjenu očekivanih kreditnih gubitaka za date avanse zavisnim društvima – rudnicima u iznosu od 61.144.842 KM, a koji su stariji od 365 dana.
“Vrijednost sudskih sporova koji se vode protiv društva iznosi 35.938.852 KM. Ta vrijednost ne uključuje arbitražni postupak konzorcija ‘Strabag AG’ Austrija i ‘Končar’ d.d. Zagreb u iznosu od 20.076.947 eura. Društvo je procijenilo da Arbitražno vijeće neće donijeti odluku do kraja 2021. godine, zbog čega nije izvršilo rezervisanja po ovom sporu”, ističe se u izvještaju.
Revizori su ustanovili i da tenderska dokumentacija za nabavku autohtone riblje mlađi – ribe za poribljavanje ribolovnih zona voda sliva rijeke Neretve nije sačinjena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i podzakonskim propisima, niti su postupci pokrenuti blagovremeno, što je za posljedicu imalo da nisu provedeni za 2020. godinu.
“Zbog toga društvo nije osiguralo nesmetano poribljavanje kako nalaže Zakon o slatkovodnom ribarstvu”, stoji u izvještaju.
Utvrđeno je i da su na poziciji investicija koje su u toku iskazana ulaganja u iznosu od 84.956.692 KM za izgradnju bloka 7 Termoelektrane Tuzla, na osnovu odluke Vlade FBiH od 8. marta 2010. godine.
“Realizacija predmetnog ugovora obustavljena je usljed obavještenja izvođača o odustajanju podizvođača za isporuku turbine, kotla i generatora. S obzirom na to da društvo ne pristaje na ponuđena alternativna rješenja, skrećemo pažnju na potrebu hitnog rješavanja statusa ove investicije u skladu sa zaključenim ugovorom, čije odgađanje može prouzrokovati štetu i dodatne troškove za društvo kao nosioca aktivnosti”, zaključak je revizora.
Aner Žuljević, delegat u Domu naroda FBiH i doktor ekonomskih nauka, za “Nezavisne novine” ističe da izvještaj revizora potvrđuje javašluk, neodgovornost i bahatost “Elektroprivrede”, koja je nabavljala najskuplja vozila u vremenu pandemije i koja sad ispostavlja fakture tog svog ponašanja u smislu pokušaja povećanja cijene struje.
“Revizorski izvještaji i za jednu i za drugu elektroprivredu u FBiH potvrđuju da nikada nije bilo potrebe da se poveća cijena struje u FBiH ako na čelo elektroprivrede dođu ljudi koji će se domaćinski odnositi prema resursima. Mislim da na bazi računovodstvenih bilansi postoji dovoljno prostora da se čak i u pojedinim segmentima struja i prema privredi i prema domaćinstvima racionalizira i na taj način se pomogne u smislu socijalne politike”, kaže Žuljević te dodaje da je ovo posao za pravosudne institucije.
Mirsad Isaković, finansijski stručnjak i univerzitetski profesor, za “Nezavisne novine” kaže da je riječ o netransparentnom poslovanju, odnosno da je agonija samih rudnika i “Elektroprivrede” davno počela, a vrhunac je došao 2014. godine, kada su rudnici dosegli cifru od preko pola milijarde KM duga.
“‘Elektroprivreda’ je rudnike dovela u nezgodnu poziciju zbog toga što je cijenu uglja stavila na gotovo minimalnu. Skuplji je bio kubik pijeska nego tona uglja”, kazao je Isaković, dodavši da je netransparentno poslovanje praksa vladajuće kaste jer zapošljavaju podobne, a ne sposobne te da se “Elektroprivreda” ponaša kao slon u staklenoj prostoriji, jer nema konkurencije.
“Elektroprivreda BiH” dostavila je komentar na nacrt finansijskog izvještaja Ureda za reviziju FBiH uz određenu dokumentaciju. Obrazloženja su data za procjenu umanjenja vrijednosti ulaganja u zavisna društva i investicije u toku, u dijelu procjene očekivanih kreditnih gubitaka za date avanse zavisnim društvima, zapošljavanje na određeno vrijeme, izmjene plana poslovanja, prihode, naplatu garancije za HE Vranduk, naknadne događaje i javne nabavke.
BiH još nije spremna sama da upravlja IPA projektima, iako bi na zapadni Balkan uskoro trebalo da počnu stizati milijarde iz fondova EU za pripremu ovih zemalja za ulazak u EU.
Iako je proteklih godina BiH uspjela implementirati projekte iz IPA II, česte političke blokade i problemi u funkcionisanju institucija i dalje ne daju nadu da će uskoro biti u stanju sama preuzeti menadžment ovim sredstvima, kao što potvrđuju i u Kancelariji EU.
Ferdinand Konig, portparol Kancelarije EU u BiH, za “Nezavisne novine” kaže da budžet iz IPA, odnosno instrumenata pretpristupne pomoći, izvršava Delegacija EU u BiH, a ne BiH.
“U ovoj fazi nije moguće reći kada bi se indirektno upravljanje od strane zemlje korisnice moglo primijeniti na BiH, jer zemlja još nije ispunila sve potrebne uslove”, rekao je on.
Što se tiče novih sredstava iz IPA III, Konig kaže da je ovaj fond više strateški orijentisan i fokusiran na vladavinu prava i poštivanje osnovnih vrijednosti, jačanje demokratskih institucija i reformu javne uprave, promovisanje ekonomskog upravljanja i reforme za poboljšanje konkurentnosti.
“Takođe unosi više sinergije sa širokim nizom programa unutrašnjih politika EU kako bi se povećao uticaj na ključne prioritetne sektore, kao što su sigurnost, povezanost i energija, migracije, istraživanja i inovacije, ekologija i klimatske aktivnosti”, rekao je on.
U Direkciji za evropske integracije kažu da su u određenoj mjeri spremni da prihvate sredstva iz IPA III.
“Resorne institucije u BiH već rade, a u skladu s ranijim zahtjevom Evropske komisije, na pripremi projektnih prijedloga za državne programe IPA III za 2021. i 2022. godinu, što govori u prilog tome da institucije imaju određene kapacitete i iskustvo u korištenju pomoći EU. Na primjer, cijela dostupna alokacija sredstava za IPA II je isprogramirana i finansijski sporazumi su potpisani. Kada govorimo o teritorijalnoj saradnji, partneri iz BiH su do sada ostvarili visok nivo učešća u projektima za finansijski period 2014-2020, tj. njih 185, što takođe govori u prilog određene razvijenosti kapaciteta”, naglasili su oni za “Nezavisne novine”.
Pojašnjavaju da je IPA III u najvećem dijelu državni program pomoći usmjeren na podršku ispunjavanju prioriteta čija realizacija je zadatak institucija u BiH.
“Određeni dio IPA usmjeren je na podsticanje saradnje među državama u regiji i EU na rješavanju zajedničkih izazova zajedničkim rješenjima kroz teritorijalnu saradnju. Korisnici ovog dijela IPA su, uz organe uprave i različite neprofitne organizacije, razvojne agencije, organizacije civilnog društva i slično”, objašnjavaju oni.
Vladimir Šušak, banjalučki novinar, koji prati evropske integracije, smatra da problem u povlačenju ovih sredstava nije nestručnost, već politika.
“Sklon sam da vjerujem ljudima uključenim u proces evrointegracija da problem BiH u vezi sa povlačenjem novca iz EU fondova nije nestručnost. Ključni problem koji bi mogao da utiče i na brzinu i na kvalitet predlaganja projekata jeste nedostatak političke volje, odnosno traženje političkog problema tamo gdje ga nema”, rekao je Šušak.
Usluga Plex, koja je trebalo da ponudi bankovne račune i platne kartice Googleovim korisnicima ipak se neće dogoditi.
Predstavljajući novu Pay aplikaciju, Google je 2020. godine najavio i novu uslugu koja je trebalo da omogući korisnicima otvaranje bankovnih računa i platnih kartica, u saradnji sa Citigroupom i Stanford Federal Credit Unionom. Ova usluga trebalo je da pruži račune bez mjesečnih naknada i minimalnih neophodnih sredstava, sa debitnim karticama koje bi funkcionisale “preko” Mastercarda.
Vijest o odustajanju od usluge prvobitno je objavio The Wall Street Journal, a kao razlozi navedeni su navodno probijeni rokovi i odlasci zaposlenih iz tima koji se bavi ovim uslugama.
U odgovoru na pitanja koja je postavio CNBC, Google je rekao da planove mijenjaju ka omogućavanju i približavanju postojećih usluga svojim korisnicima, umjesto da ih sami pružaju.