VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • CNN: SAD idu ka ivici provalije i vuku svijet za sobom

    CNN: SAD idu ka ivici provalije i vuku svijet za sobom

    Ovo je igranje s globalnom ekonomijom, ocjenjuje američka tv. stanica Si-En-En (CNN) u današnjem komentaru povodom nesloge između republikanaca i demokrata u Kongresu da se podigne limit za zaduživanje vlade, kako bi mogla da nastavi da izmiruje svoje finansijske obaveze.

    Sjedinjene Američke Države idu prema litici jer je na Kongresu odluka o podizanju plafona do kojeg može da se zaduži američka vlada. Ako stvari krenu naopako, posljedice će se osjetiti daleko izvan granica SAD, navodi u analizi urednik CNN-a Stiven Kolinson.

    S obzirom na to da američka vlada troši više nego što prihoduje, bila bi primorana da prestane sa servisiranjem duga – pa bi isplate vojnih plata, državnih penzija i drugih beneficija presušile.

    A ako SAD ne mogu da plaćaju kamate za svoje dugove, kamatne stope na pozajmljivanje novca vjerovatno će porasti – što znači da će poskupjeti i hipoteke, krediti za automobile i računi za kreditne kartice. Milioni Amerikanaca vjerovatno bi izgubili posao, a usporeni oporavak od pandemije bi se urušio.

    Budući da je stabilnost američkog duga temelj globalne ekonomije, neizvršavanje finansijskih obaveza Vašingtona moglo bi da baci ostatak svijeta u krizu.

    Nepojmljive razmjere ovakvih posljedica razlog su zbog kojeg zaraćeni političari Vašingtona, uglavnom poslije perioda tvrdoglavog natezanja i iznuđivanja ustupaka, obično postignu konsenzus i u gluvo doba noći izglasaju podizanje gornje granice duga. Ali, ovaj put je drugačije, navodi se u analizi.

    Republikanci odbijaju ovu igru optužujući demokrate predsjednika Džoa Bajdena za nekontrolisani rast potrošnje koji će dodatno povećati nacionalni dug, koji trenutno iznosi skoro 29.000 milijardi dolara.

    Njihov stav je duboko licemjeran, smatra urednik CNN-a. Kao prvo, napominje on, demokrate su više puta glasale sa republikancima za povećanje limita za zaduživanje pod republikanskim predsjednicima.

    Još važnije od toga jeste da limit mora da se poveća kako bi se platile obaveze koje su sami republikanci preuzeli glasanjem za masovno smanjenje poreza koja su pogodovala bogatima za vrijeme tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa, dodaje se dalje. Republikanci se, po Kolinsonu, ponašaju kao da je država nedjelju dana lumpovala u Las Vegasu i sada odbija da plati račun po kreditnoj kartici.

    Ali, republikanci žele da “operu ruke” od odgovornosti i optuže demokrate da su državu doveli do bankrota, jer Bajden gura investicioni program od četiri biliona dolara za preoblikovanje ekonomije kako bi pomogao manje imućnim Amerikancima. Budući da je toliko toga u pitanju, republikanci znaju da demokrate na kraju neće imati drugi izbor nego da sami usvoje podizanje limita za zaduživanje – i plate političku cijenu, zaključuje se u tekstu CNN-a.

  • Pred sindikalcima radna verzija Zakona o zdravstvenoj zaštiti

    Pred sindikalcima radna verzija Zakona o zdravstvenoj zaštiti

    Predstavnicima Saveza sindikata RS je u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske prezentovana radna verzija Zakona o zdravstvenoj zaštiti, prije zvanične forme koji će biti upućen na sjednicu Ekonomsko-socijalnog savjeta.

    Saopšteno je to iz Saveza sindikata RS, koji podsjećaju da su nekoliko godina unazad tražili izmjene i dopune ili donošenje novih zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, a kroz Prijedlog globalnih i sektorskih mjera za Program ekonomskih reformi RS.

    – Zakon o zdravstvenoj zaštiti će se zajedno sa Zakonom o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva, Zakonom o zdravstvenom osiguranju i Zakonom o djelatnostima u zdravstvu naći u skupštinskoj proceduri, što je bio jedan od zahtjeva Saveza sindikata RS. Ono na čemu je Savez sindikata RS insistirao jeste da Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju idu u paketu u skupštinsku proceduru – precizirali su iz Saveza.

    Jedan od razloga za donošenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti, podsjećaju, jeste potreba za unapređenjem sistema zdravstvene zaštite u Srpskoj, čime će se zdravstveni sistem bolje prilagoditi potrebama stanovništva i osiguraće se pružanje kvalitetnijih i efikasnijih zdravstvenih usluga stanovništvu Srpske.

    Novim zakonom, napominju, sistem zdravstvene zaštite RS će biti usklađen sa sistemom zdravstvene zaštite u zemljama Evropske unije.

    Sastanku su, prisustvovali predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić, generalni sekretar Goran Stanković i potpredsjednici Saveza sindikata RS Dragan Gnjatić i Danko Ružičić, te ministar zdravlja RS Alen Šeranić, sa članovima radne grupe koji su učestvovali u izradi zakona.

  • Fiskalni računi bi se u RS-u uskoro mogli izdavati i putem maila ili SMS-a

    Fiskalni računi bi se u RS-u uskoro mogli izdavati i putem maila ili SMS-a

    Nacrtom zakona o fiskalizaciji u Republici Srpskoj, koji je utvrđen na nedavno održanoj sjednici Vlade Republike Srpske, kako su za Klix.ba kazali iz Ministarstva finansija RS-a, uređuju se predmet, obveznici i postupak fiskalizacije.

    Ovim nacrtom, kažu, predložene su izmjene dosadašnjeg sistema kontrole prometa putem fiskalnih kasa u tehničkom smislu, čime se stvaraju zakonske osnove za uvođenje novog sistema fiskalizacije.

    “Planirano je da se propisani podaci iz fiskalnog uređaja preuzimaju putem softverske aplikacije Poreske uprave Republike Srpske, na osnovu čega će se upravljati procesorom fiskalnih računa svakog obveznika fiskalizacije od njegovog iniciranja do gašenja i kreiranja analiza i izvještaja”, kazali su nam iz Ministarstva finansija RS-a.

    Ovaj sistem će biti baziran na block chain tehnologiji, koja je sigurnija, bit će jeftinije za poreske obveznike i jednostavnije za kontrolu. Podaci s fiskalnih kasa će se, kažu, u realnom vremenu dostavljati Poreskoj upravi Republike Srpske.

    “Fiskalni uređaji nove generacije se zasnivaju na kvalitetnim i naprednim sigurnosnim elementima i mogućnostima kojima uređaj raspolaže, uključujući mogućnost štampanja i skeniranja QR kodova. Fiskalni račun nove generacije bit će moguće, osim štampanja, izdati i na druge načine, kao što je slanjem mailom, aplikacijom, SMS-om, prikazom QR koda na ekranu”, pojasnili su iz ministarstva.

    Razlozi za donošenje novog zakona, ističu, sadržani su u potrebi daljnjeg razvijanja i unapređenja postojećeg sistema fiskalizacije, koji će dovesti do povećanja stepena kontrole nad prometom robe i usluga, a samim tim i povećanja poreskih prihoda i smanjenja sive ekonomije.

    “Vlada Republike Srpske se opredijelila da rastereti poslovnu zajednicu i predložila da trošak inicijalne fiskalizacije snosi Republika Srpska. Dakle, poslovni subjekti neće imati troškova. Kada je riječ o troškovima fiskalizacije za budžet, rano je još govoriti o potrebnim sredstvima, jer je Zakon o fiskalizaciji tek u formi nacrta te će se u završnoj fazi njegove izrade znati koliko će sredstava biti potrebno”, kazali su iz ministarstva.

    Ono na čemu se još radi kako bi se popravilo stanje u privredi jeste i Nacrt zakona o dopuni Zakona o fondu za razvoj i zapošljavanje RS-a. Jedan od ciljeva Fonda za razvoj i zapošljavanje RS-a je, istakli su, podrška razvojnim projektima u vezi s povećanjem zaposlenosti i podrškom funkcionisanju tržišta rada u RS-u.

    “Imajući u vidu potrebu za zadržavanjem kadrova na domaćem tržištu rada, koja je jednim dijelom zavisna od rješavanja zahtjeva za povećanom potražnjom sredstava za stambenim kreditima od fizičkih osoba, kao i potrebe za dodatnim stimulisanjem stambenog zbrinjavanja građana Republike Srpske, podršku pronatalitetnim politikama i razvoju tržišta rada, nacrtom je predložena dopuna zakona na način da se sredstva Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske mogu plasirati u kredite i fizičkim osobama za stambeno zbrinjavanje”, poručili su iz Ministarstva finansija RS-a.

  • Vidović: Rebalans od 4,016 milijardi KM za 5,8 odsto veći od planiranog budžeta

    Vidović: Rebalans od 4,016 milijardi KM za 5,8 odsto veći od planiranog budžeta

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da okvir rebalansa budžeta Republike Srpske za ovu godinu iznosi 4,016 milijardi KM, što je za 221 milion KM ili 5,8 odsto više u odnosu na planirani budžet.

    Obrazlažući prijedlog rebalansa budžeta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Vidovićeva je rekla da makroekonomski pokazatelji govore da je u prvom tromjesečju ove godine rast BDP-a bio 2,3 odsto, a u drugom tromjesečju 10,1 odsto.

    “Prosječna plata u avgustu iznosila je 524 evra ili 1.025 KM. Zaposlenih radnika u Republici Srpskoj je 275.600. Izvoz je povećan sa stanjem u avgustu 29,2 odsto, uvoz za 20,4 odsto, dok pokrivenost uvoza izvozom iznosi 79,5 odsto. Rast industrijske proizvodnje iznosi 14,7 odsto, a inflacija u avgustu 2,1 odsto”, istakla je Vidovićeva.

    Vidovićeva je rekla da ukupna budžetska sredstva, osim poreskih i neporeskih prihoda, uključuju i primitke u ukupnom iznosu od 744,8 miliona KM, koji se odnose na primitke od finansijske imovine, od zaduživanja, te ostale.

    Prema njenim riječima, poreski prihodi iznose 2,825 milijardi KM i viši su u odnosu na plan za ovu godinu za 9,2 odsto. U poređenju sa 2020. godinom uvećani su za 9,5 odsto, a u odnosu na izvršenje u 2019. godini za 7,4 odsto.

    Ona je navela da je ostvaren rast poreza na dohodak i dobit od 3,1 odsto, što je za 1,3 odsto više u odnosu na izvršenje u 2019. godini, prije izbijanja pandemije, što ukazuje na ekonomski oporavak, ističe se u obrazloženju.

    Ministar finansija Republike Srpske rekla je da je Fond penzijsko-invalidskog osiguranja ostvario rast od 6,6 odsto u odnosu na plan budžeta za ovu godinu, a u odnosu na izvršenje u 2019. godini to je povećanje od 13,4 odsto.

    Kada je riječ o prihodima od indirektnih poreza, Vidovićeva je rekla da je rebalansom planiran iznos od 1,409 milijardi KM, što je povećanje za 13,2 odsto u odnosu na planirana sredstva, a u poređenju sa 2019. godinom je uvećanje za 6,4 odsto.

    Ona je navela da neporeski prihodi u prijedlogu rebalansa budžeta Republike Srpske za ovu godinu iznose 436,6 miliona KM, što je povećanje od 216,9 miliona KM ili 98,8 odsto.

    U rebalans su uvrštena i sredstva koja su Republici Srpskoj uplaćena na osnovu alokacije specijalnih prava vučenja od Međunarodnog monetarnog fonda u iznosu od 200,8 miliona KM.

    Prijedlogom rebalansa uvećani su rashodi za lična primanja za 13,7 miliona ili 1,6 odsto i iznose 864,8 miliona.

    Uvećanje je prvenstveno rezultat izmjena seta zakona o platama, za pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova, školstvo i pravosudne institucije, a koje su donesene kao još jedna u nizu mjera Vlade Republike Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, navodi se u obrazloženju Prijedloga rebalansa budžeta.

    Na poziciji rashoda predloženo je povećanje rashoda za penzijsko invalidsko osiguranje, i to 11 miliona KM za povećanje penzija i 19 miliona KM za isplatu jednokratne pomoći penzionerima u Srpskoj, navodi se u obrazloženju.

    Predloženo je povećanje doznake na ime socijalne zaštite, lične, porodične i civilne invalidnine, za socijalnu zaštitu, borački dodatak, zdravstvenu zaštitu boraca, vojnih invalida, porodica poginulih boraca i civilne žrtve rata za 21,8 miliona KM ili 9,2 odsto.

    Rebalansom je planirano i povećanje rashoda za Kompenzacioni fond u iznosu 30 miliona KM, a subvencije su za privredu povećane za 7,7 miliona KM, dok grant za Ministarstvo zdravlja Republike Srpske iznosi 11,5 miliona KM.

    U Prijedlogu rebalansa kapitalna ulaganja i javne investicije iznose 100,7 miliona KM.

    Budžetom Republike Srpske za ovu godinu planirano je zaduženje od 845,7 miliona KM, a rebalansom je predloženo da iznosi 636 miliona KM, što je manje za 210 miliona KM.

    Izdaci za otplatu dugova iznose 567 miliona KM, što znači da je neto zaduženje 69 miliona, a bilo je planirano na početku godine 279 miliona KM.

    Budžetom za ovu godinu planiran je budžetski deficit u iznosu od 326,6 KM, koji je Prijedlogom rebalansa budžeta smanjen na 115,8 miliona KM, navodi se u obrazloženju Prijedloga rebalansa budžeta Republike Srpske za 2021. godinu.

  • Zalihe plina sve oskudnije na pumpama u RS

    Zalihe plina sve oskudnije na pumpama u RS

    – Na pumpama širom Srpske sve su oskudnije zalihe tečnog naftnog gasa (TNG), kažu stručnjaci iz ove oblasti i ističu da je pred nama zimski period, kada se bilježi povećanje potrošnje ovog energenta, a pored toga postoje već određeni problemi prilikom nabavke gasa.

    Naime, kako dodaju, sve dalje prognoze o snabdijevanju, ali i cijeni tečnog naftnog gasa su neizvjesne.

    Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS, kazao je da su zasad zalihe koliko-toliko zadovoljavajuće, ali da povećanje potrošnje ovog energenta može značajno da utiče na ponudu na tržištu.

    “To u praksi znači odmah povećanje cijena i problem sa snabdijevanjem. Inače je u ovom periodu primjetno da se povećavaju cijene iz razloga povećane potražnje, a smanjene ponude, ali imamo takođe problem i sa globalnim tržištem snabdijevanja. Siguran sam da se radi o geopolitičkim interesima ili velikim trejderima”, kazao je Trišić.

    Kako je pojasnio, zasad cijene tečnog naftnog gasa stagniraju nakon nedavnog poskupljenja i dodao je da se, prema njegovim informacijama, cijene tečnog naftnog gasa na pumpama kreću od 1,19 do 1,29 KM, zavisno od distributera ili regije.

    “Probleme nam pravi nabavka, tako da je moguće da dođe opet do poskupljenja, odnosno do viših cijena u prosjeku od tri do pet feninga po litru”, ističe Trišić.

    Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola” iz Banjaluke, u razgovoru za “Nezavisne” potvrdio je da su zalihe tečnog naftnog gasa sve oskudnije jer, kako kaže, probleme imaju pri nabavci.

    “Mi trenutno imamo zaliha, a koliko će nam to trajati, ne znamo, a ni na koji način ćemo u narednom periodu vršiti nabavke”, kazao je Bajić.

    Kako je rekao, cijena tečnog naftnog gasa je porasla i u narednom periodu očekuje dalji rast jer, kako kaže, TNG je berzanska roba te tržište formira cijene.

    “Međunarodni lanci distribucije su opterećeni, na globalnim trgovačkim rutama nedostaje brodova i transportnih kontejnera, tako da je sve to razlog manjak TNG-a na tržištu i viših cijena”, kazao je Bajić.

    Kada su u pitanju cijene goriva na pumpama širom Srpske, Trišić ističe da su one na prošlosedmičnom nivou te da nema značajnijeg povećanja.

    “Međutim, ponovo na berzi nafta brent ima uzlaznu putanju i dostigla je 665 $ po toni ili 78 $ po barelu, što ukazuje na moguće povećanje ulaznih cijena u narednih desetak dana”, kaže Trišić.

     Dodaje, ako se nastavi trend rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, da je sigurno da će se to odraziti i na maloprodajne cijene u Srpskoj u prosjeku za dva do tri feninga.

    Sa jedne banjalučke benzinske pumpe kažu da se cijene goriva i gasa nisu mijenjale u posljednjih nekoliko dana.

    “Gas sada košta 1,31 KM, dok litar dizela košta 2,28 KM, a litar benzina 2,29 KM”, kazali su s ove pumpe.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, rekla je nedavno da je svaki rast cijena gasa i goriva, ali i drugih proizvoda, udar na novčanike potrošača.

  • Procjene Centralne banke za ovu godinu nisu ohrabrujuće

    Procjene Centralne banke za ovu godinu nisu ohrabrujuće

    Centralna banka BiH procjenjuje da će u trećem kvartalu ove godine biti značajniji rast prosječnih potrošačkih cijena od dva odsto na godišnjem nivou.

    Uposljednjem kvartalu očekuje se značajniji rast prosječnih potrošačkih cijena od 2,6 odsto na godišnjem nivou. Uzimajući u obzir ukupno godišnje kretanje domaćih potrošačkih cijena, u 2021. očekuje se inflacija od 1,2 odsto. Prvenstveno kao rezultat niskog baznog efekta iz prethodne godine, kad su cijene nafte bile na rekordno niskom nivou, ali i povećanja cijena ostalih sirovina, transportnih troškova na globalnom nivou, te značajnijeg rasta potražnje – kažu u Centralnoj banci BiH.

    Prema projekciji zasnovanoj na službenim podacima do kraja juna 2021, te podacima o očekivanim kretanjima cijena hrane i nafte, te domaće i strane ekonomske aktivnosti u narednom periodu, očekuje se jačanje inflatornih pritisaka do kraja godine.

    U CBBiH procjenjuju godišnji rast realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) za prvo polugodište od osam odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na prvo polugodište 2019. rast od 4,1 odsto.

  • Evropska ekonomija se oporavlja snažnije nego što je očekivano

    Evropska ekonomija se oporavlja snažnije nego što je očekivano

    Sjedinjene Američke Države i Kina u prethodnom periodu izmjenjivale su se u snazi globalnog ekonomskog oporavka od pandemije pa se postavlja pitanje da li je Evropa sljedeća.

    Evropska ekonomija se oporavila snažnije nego što je očekivano nakon što su ranije ove godine ublažene restrikcije te je izbjegla neke od velikih rizika koji sada zamagljuju izglede za Sjedinjene Američke Države i Kinu.

    S&P Global Ratings je prošle sedmice nadogradio svoju prognozu rasta u Evropi za 2021. godinu sa 4,4 na 5,1 posto, navodeći kao razlog brzo poboljšanje ekonomske proizvodnje, tržišta rada i visok nivo korporativnih ulaganja.

    Slično mišljenje ima i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj. Prošle sedmice je rečeno da očekuje rast ekonomije eurozone ove godine 5,3 posto, što je povećanje od 1 posto u odnosu na majsku projekciju.

    S&P sada očekuje da se Evropa vrati na nivo BDP-a od prije krize prije kraja ove godine, jedan kvartal ranije nego što je predviđeno.

    Ekonomski uzlet podstaknut je kampanjom Evropske unije o vakcinama, koja je krenula sporo, ali je sada jedna od najuspješnijih na svijetu. Prema službenim podacima, više od 72 posto odraslih u EU starijih od 18 godina potpuno je vakcinisano, u usporedbi sa 66 posto Amerikanaca starijih od 18 godina.

    Hitna reakcija na koronavirus također je igrala važnu ulogu. Evropska centralna banka odgovorila je na krizu velikim programom otkupa obveznica, a vlade su uvele programe kako bi osigurale platu radnika.

    Evropski potrošači su tokom pandemije prikupili više od 300 milijardi eura (350 milijardi dolara) viška novčanih rezervi, prema S&P-u, i oni počinju trošiti, pomažući podsticanje nastavka oporavka usluga.

    U isto vrijeme, zemlje EU počinju primati ogromne grantove i jeftine zajmove iz fonda za oporavak bloka u iznosu od 800 milijardi eura (940 milijardi dolara). Prema S&P-u, podsticaj će vjerovatno dodati 3,9 posto BDP-u eurozone do 2026. godine.

    Sjedinjene Američke Države i Kina suočavaju se sa “značajnim vjetrovima”.

    Postotak ljudi koji su primili barem jednu dozu vakcine u SAD-u je najmanji u G7. OECD je prošle sedmice snizio svoju američku prognozu za 2021. godinu za 0,9 postotnih bodova, na 6 posto.

    Kineska ekonomija će ove godine porasti 8,5 posto prema OECD-u. No, rast je možda stao u augustu, prema podacima istraživanja, dok su dužnosnici pokušavali suzbiti širenje epidemije koronavirusa. Opsežni regulatorni zahvati privatnog poslovanja mogli bi dodatno otežati aktivnosti, a zemlja se sprema za potencijalni kolaps Evergrandea.

    Pitanje je može li Evropa nadoknaditi nedostatak ako je potrebno.

    Njemački Ifo indeks poslovne klime opao je u septembru, što ukazuje na to da oporavak gubi snagu u najvećoj evropskoj ekonomiji. IHS Markit rekao je da je poslovna aktivnost eurozone “porasla po znatno smanjenoj stopi” tokom mjeseca, odražavajući uska grla i zabrinutost zbog pandemije.

    Moguće je da će se Sjedinjene Američke Države, Kina i Evropa boriti do kraja godine, donoseći kreatorima politike težak skup odluka, jer inflacija i dalje ostaje visoka.

    “Najvjerovatniji ishod je da se globalni oporavak nastavi, iako sporijim tempom, da će inflacija doseći vrhunac u narednim kvartalima prije nego što će se smanjiti sljedeće godine te da centralne banke povlače podršku politike na postepen i dobro signaliziran način”, kazao je Neil Shearing iz Capital Economicsa.

  • Poskupljenja ubjedljivo vode u trci sa platama

    Poskupljenja ubjedljivo vode u trci sa platama

    Talas poskupljenja nije zaobišao gotovo nijedan proizvod u Republici Srpskoj, od goriva, preko tehničke robe i građevinskog materijala do osnovnih životnih namirnica, čije su prosječne cijene za posljednjih pet godina drastično skočile.

    Tako je, prema podacima Zavoda za statistiku RS, jestivo ulje u avgustu 2016. godine u prosjeku koštalo 2,23 KM po litru, a danas iznosi 2,98 KM. Građani u Srpskoj na prste jedne ruke mogli bi nabrojati ono što nije poskupjelo za ovih pet godina, pa se drastična poskupljenja mogu uočiti i prilikom kupovine povrća jer je prosječna cijena kilograma kupusa u 2016. godini bila 0,54 KM, a prošlog mjeseca dostigla je čak 1,38 KM.

    Poskupljenja nisu zaobišla ni namještaj, lijekove, garderobu, pa čak ni usluge fotokopiranja i pranja automobila.

    U odnosu na vrijeme prije pet godina, i plate i penzije u Srpskoj su takođe otišle nagore, ali kako kažu zaštitnici prava potrošača, poskupljenja u toj trci nose titulu stalnog pobjednika.

    Izvršna direktorica Udruženja građana “Don” iz Prijedora Murisa Marić kaže da su konstantna poskupljenja ogroman udar na džep građana koji ionako imaju tanka primanja.

    • Moraju se uvesti ograničenja u maržama jer samo na taj način može se stati u kraj divljanju cijena – kazala je Marićeva za “Glas”.

    I predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže da rast cijena ne prati rast plata, a penzija još manje.

    • Postavlja se pitanje kako ljudi uopšte sastavljaju kraj s krajem – kaže Vasilić.

    Stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske Božana Radošević za “Glas Srpske” ističe da poskupljenje goriva diktira i porast cijena ostalih proizvoda i usluga, ali da se, kada dođe do pojeftinjenja naftnih derivata, korekcije ostalih cjenovnika po pravilu ne dešavaju.

    • Prošle godine imali smo primjer kada je gorivo značajno pojeftinilo, a to nisu pratile cijene ostalih proizvoda, kao što je slučaj kada gorivo poskupi jer se odmah desi lančani rast cijena svih vrsta robe – kazala je Radoševićeva.

    Kako naglašava, evidentno je da cijene u Srpskoj stihijski i neopravdano rastu, što potvrđuje i podatak da je sindikalna potrošačka korpa za avgust dostigla čak 1.935 KM.

    • U svim segmentima osjetimo rast cijena, ali najviše se osjeti u dijelu svakodnevne potrošnje životnih namirnica, te su troškovi prehrane dostigli iznos od 747,70 KM, stanovanje i komunalne usluge 560 KM, održavanje domaćinstva 108 KM te odjeća i obuća 143 KM – kazala je Radoševićeva.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da su usljed razvoja neoliberalnog modela kapitalizma koji se kune u tržište, a koji je, kako naglašava, najmanje tržišan, upravo špekulacije velikih multinacionalnih kompanija jedan od osnovnih razloga za povećanje cijena.

    • Jednim dijelom imamo i uticaj pandemije i pucanje lanaca snabdijevanja te nedostatak robe, gdje proizvođači koriste priliku da robom koja se traži dižu cijene i ucjenjuju kupce – kazao je Ljuboja. Kako dodaje, kada je riječ o prehrani, bitan faktor “igraju” elementarne nepogode koje se dešavaju širom svijeta, jer proizvođačima se na taj način pruža prilika da usljed nedostatka robe na tržištu povećaju cijene.
  • Manje sive zone, veći prihodi: Privrednici za novu fiskalizaciju u Srpskoj

    Manje sive zone, veći prihodi: Privrednici za novu fiskalizaciju u Srpskoj

    Fiskalni račun sa QR kodom neće više biti samo „papirić“ sa kojim ste izašli iz prodavnice i brže-bolje ga bacili u kantu za smeće. Takav račun, predviđen novim sistemom za upravljanje fiskalizcijom u Republici Srpskoj, nemoguće je falsifikovati, a osim inspekcijskih organa i Poreske uprave i svaki građanin ga lako može provjeriti.
    Sve je to dio blokčejn tehnologije, tačnije naprednog sistema fiskalizacije koji, prije svega, podrazumijeva bolju kontrolu i suzbijanje „sive ekonomije“, a samim tim i znatno povećanje poreskih prihoda.

    Novi sistem koji će se u Nacrtu zakona o fiskalizaciji u utorak naći pred poslanicima nudi dobro rješenje i prilično je siguran i zaštićen, uvjereni su u Uniji poslodavaca Srpske. Planirano je da se podaci iz fiskalnog uređaja preuzimaju putem softverske aplikacije Poreske uprave, na osnovu čega će se upravljati procesorom fiskalnih računa svakog obveznika fiskalizacije od njegovog iniciranja do gašenja i kreiranja analiza i izvještaja. To, između ostalog, znači da ćemo konačno biti u ravnopravnom položaju i suzbiti nelojalnu konkurenciju, smatraju poslodavci.

    „Ako vi, kao građanin, u svakom trenutku možete provjeriti da li ste dobili ispravan račun i prijaviti nepravilnost, to znači da će i inspekcijski organi mnogo brže, jednostavnije i efikasnije moći da sve to kontrolišu. Očekujemo da to bude dobra poruka nelojalnim poslodavcima i novi zamah za sve nas“, kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić.

    Trivić ne krije da su poslodavci zadovoljni činjenicom da će novi sistem, ovog puta, ići o trošku države, kao i da on podrazumijeva manje para iz njihovih džepova za održavanje štampača i linkova za vezu sa Poreskom upravom. Istovremeno, očekuje rast poreskih prihoda.

    „Svakako se nadamo značajnom rastu tih prihoda, prije svega iz PDV-a. Opet kažem, konačno ćemo biti u ravnopravnom položaju, jer u ovom trenutku određeni dijelovi Srpske uopšte i ne izdaju fiskalne račune“, naglašava Trivić.

    Upravo su lažni fiskalni računi i „hvatanje krivina“ u sistemu koji je zastario i sve teže ga je kontrolisati i otvorili prostor za „sivu zonu“ i to je dovoljan razlog za donošenje novog zakona o fiskalizaciji, obrazlažu u Vladi Republike Srpske.

    „Postojeći sistem za upravljanje fiskalizacijom zasnovan je na tehnologijama koje su starije od dvije decenije, što znači da su podaci koji se prikupljaju jednom dnevno zbirni i nisu pogodni za detaljniju analizu. Trenutni sistem ne posjeduje napredne algoritme koji bi tražili nelogičnosti radi inspekcijskog nadzora poreskih obveznika. Baza podataka je velika i izuzetno teška za napredna pretraživanja, filtriranja i analizu, a sigurnost postojećeg sistema je veoma upitna“, kažu u Ministarstvu finansija.

    Naglašavaju da sistem, između ostalog, nudi i mogućnost veoma lakog uvezivanja sa komponentama drugih sistema u budućnosti. Takođe očekuju da će on omogućiti još jednu važnu stvar – praćenje aktivnosti poreskog obveznika i analizu njegovih obrazaca ponašanja.

    „Na taj način sistem jednostavno može da preporuči inspektoru da izvrši nadzor, prvo analizirajući podatke, a onda prema potrebi da vrši inspekcijski nadzor na terenu. Novi sistem treba da prepozna jednostavne oblike prevare i obavijesti kako bi poreski inspektori mogli da istraže slučaj“, naglašavaju u Ministarstvu.

    Novi sistem će koštati oko 50 miliona KM, a podrazumijeva i trošak incijalne fiskalizacije kod poreskih obveznika, uključujući nabavku i postavljanje fiskalnog uređaja nove generacije.

  • Nikada nije bilo tako naglog poskupljenja: Šta stoji iza rekordnih cijena plina u svijetu

    Nikada nije bilo tako naglog poskupljenja: Šta stoji iza rekordnih cijena plina u svijetu

    Globalne cijene plina nekontrolirano rastu mjesecima: Povećana potražnja u Aziji i sve oskudnija skladišta plina u Evropi dodatno povećavaju cijene. I opet je Nordstream 2 u fokusu.

    Cijene su porasle otkako su se ekonomije najvažnijih industrijskih nacija ponovno pokrenule nakon zastoja zbog korone 2020. godine. Globalna glad za robama i uslugama mjesecima je povećavala proizvođačke cijene, a potrošačke su cijene sa zakašnjenjem također značajno porasle.

    Međunarodni lanci opskrbe su opterećeni, na globalnim trgovačkim rutama nedostaje brodova i transportnih kontejnera. U mnogim zemljama – i ne samo u Britaniji Borisa Johnsona nakon Brexita – nestale su i stotine hiljada vozača kamiona, piše DW.

    Cijene došle do vrtoglavih visina

    No, prije svega rastuće cijene energije katapultiraju cijene za proizvođače i potrošače do vrtoglavih visina. Rast cijena prirodnog plina osobito je visok. Samo od januara 2020. cijena na terminskim tržištima naglo je porasla.

    Na jednom od najvažnijih tržišta, virtualnoj trgovačkoj platformi Title Transfer Facility (TTF) u Nizozemskoj, cijena prirodnog plina po megavat satu (MWh) izbačena je sa nešto manje od 17 eura 4. januara 2021. na više od 72 eura u posljednje vrijeme. To je bio rekordan porast od više od 320 posto. Za usporedbu: cijena za jedan MWh obično se kreće između 15 i 20 eura u dugoročnom prosjeku.

    Međutim, usporedbe s prirodnim plinom prilično su škakljive. Budući da je na tržištima novca, gdje prirodni plin mijenja vlasnika u kratkom roku, povećanje cijena manje dramatično: ovdje je cijena prirodnog plina više nego udvostručena između januara i avgusta. Plus zvuči manje zabrinjavajuće od rasta cijene dionica, koja je u godinu dana porasla za oko 450 posto.

    Bez obzira na osnovu na kojoj se trguje prirodnim plinom, izračunata je njegova vrijednost i uspoređen razvoj cijena: Očigledno će biti znatno skuplje za industrijske i privatne kupce i svako daljnje povećanje ruši nove rekorde.

    “Nikada nije bilo tako naglog poskupljenja plina u tako dugom razdoblju”, piše Handelsblatt koji citira stručnjaka za energetsko tržište Fabiana Hunekea iz konsultantske tvrtke Energy Brainpool. Prema zagovornicima potrošača, privatna se kućanstva suočavaju s dodatnim troškovima od 150 do 200 eura ako u nadolazećoj zimi moraju zagrijati svoje domove prirodnim plinom.

    Industrijski kupci koji se oslanjaju na prirodni plin imaju veći problem. Samo kemijska industrija troši velike količine fosilnih goriva. Taj sektor čini više od trećine industrijske potrošnje. Osim toga, postoje proizvođači čelika koji se oslanjaju na plin za proizvodnju posebnog čelika.

    “Čak i dugoročno gledano, potrošači će morati biti spremni na činjenicu da će grijanje na naftu i plin poskupjeti u Njemačkoj, jer će se nacionalna cijena CO2 na fosilna goriva u sljedećim godinama više nego udvostručiti”, upozorava energetska stručnjak Thorsten Storck s portala za usporedbu Verivox. “Dobavljači plina prenose te troškove na svoje kupce.”

    Potrošači trpe, Putin ima koristi

    Glavni razlog za galopirajuće cijene plina je velika potražnja iz Azije, gdje se nije samo kineska ekonomija ponovo ubrzala nakon pandemije. U međuvremenu, brodovi s američkim prirodnim plinom (LNG) također bi radije krenuli prema Šangaju ili Osaki. Tamo se više plaća za “Freedom Gas” koji je tako snažno reklamirao bivši predsjednik Donald Trump nego u Europi.

    Ovaka razvoj odgovara ruskom plinskom divu Gazpromu i njegovim političkim saveznicima u Kremlju. Gotovo nijedna druga zemlja ne profitira toliko od rasta cijena plina kao ogromno carstvo Vladimira Putina. A u Moskvi, političar Zelenih Oliver Krischer također vidi jedan od glavnih razloga visokih cijena plina.
    Rusija ove godine u Njemačku izvozi 20 posto manje plina nego 2019., kritizira on. Čini se da je to “umjetna nestašica” jer se mali izvoz u Njemačku kompenzira rekordnim isporukama u Tursku i Kinu. Tome se dodaje velika potražnja iz Njemačke, posebno iz industrije i elektrana na plin.

    “Najmanje polovicu povećane cijene plina duguju Gazpromu i Vladimiru Putinu. To je ujedno i taktička igra za potiskivanje odobrenja za plinovod Sjeverni tok 2”, objašnjava Krischer.

    Skladišta manje puna nego inače

    S dobivanjem dozvola za naftovod, Njemačka klizi u situaciju s potencijalom za ucjenu. Normalno, opskrba je zajamčena zimi s postojećim cjevovodima, čak i ako su skladišta plina puna. Ove godine, međutim, skladišni prostori nisu puni.

    Konkretno, njemački skladišni objekti pod kontrolom Gazproma, koji čine 25 posto kapaciteta, jednako su prazni – “i nema znakova da će se stvari promijeniti u sljedećih nekoliko mjeseci”, objašnjava Krischer. “Ako u veljači postane jako hladno, važna skladišta su prazna, a Sjeverni tok 2 nije pušten u rad, mogu se pojaviti regionalna uska grla. Tada stanovi ostaju hladni, a elektrane na plin moraju se isključiti”, upozorava.

    Stručnjakinja za energetiku Kirsten Westphal iz Fondacije za nauku i politiku (SWP) ulogu Moskve vidi diferencirano:

    “Situacija je definitivno kritična. Međutim, upozoravam da se odgovornost za to ne prebacuje samo na Rusiju. Umjesto toga, tržište sada funkcionira na potpuno isti način na koji je to oduvijek htjela Komisija EU-a “, rekao je Westphal za Handelsblatt.

    Skladišta za plin u EU-u trenutno su popunjena oko 71 posto, prema podacima krovne organizacije Gas Infrastructure Europe (GIE). U Njemačkoj je iskorištenost plinskih silosa oko 64 posto. Potrošnja plina nastavit će se povećavati s povećanjem gospodarske aktivnosti i hladnijim temperaturama zimi.

    No kako bi dosegli uobičajenu razinu od više od 90 posto, operatori skladišta plina morat će u sljedećim sedmicama – na vrijeme prije sezone grijanja – kupiti skuplji plin. Pritom oni podižu krivulju globalno željenog izvora energije prema gore.