VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ekonomisti predlažu ukidanje plaćanja cestarine na autocestama u BiH

    Ekonomisti predlažu ukidanje plaćanja cestarine na autocestama u BiH

    Na inicijativu poslodavaca o hitnom smanjenju plaćanja cestarine na autocesti A1 reagirao je ekonomista Faruk Hadžić, kazavši kako je ideja vrijedna pažnje. On kaže kako bi išao i korak dalje i ponovo predložio da se ukine naplata cestarine na autocestama.

    On kaže kako postoji ekonomska opravdanost koja uopšte ne bi ugrozila poslovanje ovih javnih preduzeća. Naime, u prošloj 2020. godini Autoceste FBiH su ostvarile 131,68 miliona KM neto dobiti.
    “Prema finansijskom izvještaju, u istoj godini su po osnovu prihoda od prodaje učinka (koji bi trebali biti prihod od cestarine), ostvarili 30,96 miliona KM. Kada bi se i ukinula naplata cestarine, neto dobit bi opet bila viša od 100 miliona KM. Pitate se od čega javna preduzeća iz ove oblasti ostvaruju dodatne prihode, najvećim dijelom po osnovu prihoda od putarina na gorivo, akciza kako je to popularno u javnosti”, kaže on.

    Koristi bi bile višestruke, navodi Hadžić.
    “Građani i privreda bi imali ogromne uštede i taj novac bi se mogao iskoristiti u drugu potrošnju i investicije. Jedna osoba koja svaki dan putuje iz Zenice u Sarajevo na posao mjesečno bi imala oko 200 KM manje troškove samo na cestarini. Ne treba zaboraviti da bi se značajno povećao i broj vozila na autocesti, čime bi se smanjile gužve na alternativnim pravcima. Dodatno, ostvarile bi se i znatne uštede na platama zaposlenika koji rade na naplatnim kućicama, jer ne bi bilo više potrebe za dosadašnjim brojem radnika. U 2020. godini, prema podacima iz finansijskih izvještaja, bilo je zaposleno 446 radnika, gdje je za troškove plaća i ostalih ličnih naknada izdvajano 17,67 miliona KM”, zaključio je on.


    Udruženje poslodavaca FBiH uputilo je jučer otvoreno pismo Vladi Federacije BiH, Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH i Upravi JP Autoceste FBiH, u kojem traže hitan sastanak s ministrom Denisom Lasićem i Elmedinom Voloderom, v. d. direktora Autocesta.


    Na ovom sastanku poslodavci žele obrazložiti problematiku previsoke cijene cestarina na autoputu A1 i uručiti zahtjev za hitno smanjenje cijene naknade za korištenje autoceste A1 za 20-25 posto.

  • Rast cijena kafe na svjetskom tržištu odraziće se u BiH

    Rast cijena kafe na svjetskom tržištu odraziće se u BiH

    Nakon poskupljenja šećera i ulja, koje se desilo u posljednjih nekoliko mjeseci, građani BiH mogu očekivati i poskupljenje kafe, jer je već došlo do skoka cijena ovog omiljenog crnog napitka na svjetskom tržištu.

    Naime, mrazevi koji su zadesili prostor Brazila, najgori u posljednjih dvadesetak godina, doveli su do rasta cijene nepržene kafe, koji se već odrazio na cijene kafe u svjetskim trgovinama, a isto mogu uskoro očekivati i kupci u BiH.

    Kako su “Nezavisne” nezvanično saznale od predstavnika iz ove oblasti poslovanja, cijene kafe bi mogle porasti mnogo više od očekivanog, odnosno od mogućeg poskupljenja mogla bi ih zaboljeti glava, umjesto da kafa kao inače pomogne, što će sigurno naići na neodobravanje građana, koji kafu često stavljaju na vrh liste potrepština.

    “Kad god idemo u nabavku, kafa je na listi za kupovinu. Pola kilograma brzo se potroši, a ako dođe do poskupljenja stvaro će biti još jedan udar po džepu potrošača”, kaže nam jedna Banjalučanka.

    Da je do rasta cijena na stranom tržištu već došlo za “Nezavisne novine” potvrdila je i Nina Bijedić Mujanović, direktorica kompanije “Vispak” iz Visokog, koja kaže da je poznata trenutna situacija kada je u pitanju izuzetno visok rast cijena kafe na tržištu, kao i uzrok rasta istih.

    “S obzirom na to da je kafa berzanska roba mi smo naviknuti na kontinuirano variranje cijena ove sirovine i svoje strategije poslovanja usklađujemo s godišnjim procjenama procenta variranja iste. Ono što je u trenutno značajno drugačije jeste ekstremno visok rast cijena, koji je također dinamičan”, navela je Bijedić Mujanovićeva.

    Dodala je da je ovakva situacija na tržištu već neko vrijeme prisutna i značajno utiče na poslovanje domaćih firmi.

    “Još pratimo dimaniku promjene cijena sirove kafe kako bismo mogli procijeniti prosjek njenog povećanja. Ti podaci će značajno utjecati na donošenje konačne odluke o eventualnoj promjeni cijene našeg proizvoda”, kazala je Bijedić Mujanovićeva.

    Dodala je da je u proteklom periodu bio kontinuiran rast cijena sirove kafe te da to zasad nije uticalo na promjene cijena ovog proizvoda u BiH.

    “Naša buduća cjenovna strategija će svakoko zavisiti od tržišnih uslova jer je osnova za održivo poslovanje”, zaključila je Bijedić Mujanovićeva.

    Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovina regije Banjaluka, kazao je da kafa još nije poskupjela, ali da sve upućuje na to da bi do skoka cijena ovog proizvoda moglo doći.

    “Ne zna se još koliko će poskupjeti, ali i ta tiha poskupljenja su poprilično opteretila potrošačku korpu građana”, rekao je Marjanović.

    Dodao je da je ranije došlo do poskupljenja ulja, čija je cijena sada već izašla na oko tri KM, te da je šećer nešto blaže poskupio.

    “Trenutno se cijene pola kilograma kafe kreću od 6,30 do 6,90 KM u zavisnosti od proizvođača”, kazao je Marjanović, dodajući da iako se kafa ne smatra osnovnom životnom namirnicom, ipak za građane BiH predstavlja jedan od najvažnijih proizvoda.

    Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” iz Tuzle, navela je da, nažalost, zbog slobodnog formiranja cijena svako može da odredi cijene proizvoda.

    “Kafa je nešto što je potrošačima bitno, ali nije osnovna životna namirnica. Nažalost, mi smo već imali veliki rast cijena jestivog suncokretovog ulja, mesa, pa i nekih mliječnih proizvoda”, kazala je Bulićeva.

    Dodala je da, kada dođe do rasta cijena ovog kofeinskog napitka, potrošačima savjetuju da gledaju cijenu i da se rađe odlučuju za one koji su makar za pet feninga jeftiniji, jer bi to moglo nakon nekog vremena dovesti do stabilizacije tržišta, te da građani, ako cijene budu previsoke, mogu da kupuju neke zamjene za kafu.

    Rast cijena kafe u supermarketima mogao bi dovesti i do skoka cijena ovog napitka i u ugostiteljskim objektima.

    “Jedno poskupljenje kafe je došlo odmah poslije pandemije virusa korona, zbog većih troškova poslovanja. Sigurno je da će cijena kafe na tržištu dovesti do njenog poskupljenja i u ugostiteljskim objektima”, kazao je za “Nezavisne” Goran Kurtinović, član Upravnog odbora “Horece”.

    Dodao je da se trenutno cijene kafa u ugostiteljskim objektima kreću od 1,5 do čak tri KM.

  • Manjak radne snage diže plate

    Manjak radne snage diže plate

    Na najnižu platu u Republici Srpskoj u maju ove godine prijavljeno je bilo 17.207 zaposlenih, što je za 8.813 radnika manje u odnosu na isti mjesec lani, a to je, prema riječima upućenih, jednim dijelom posljedica povećanja primanja, odliva radne snage, ali i pandemije.

    Direktor Poreske uprave RS Goran Maričić rekao je za “Glas Srpske” da je po osnovu radnog odnosa na najnižu platu od 520 maraka u maju prošle godine bilo prijavljeno ukupno 26.020 radnika.

    On je podsjetio i da je u prošloj godini značajan dio radnika u Republici Srpskoj u skladu sa Uredbom sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanje posljedica virusa korona ostvarivao pravo na isplatu najniže plate i doprinosa.

    Međutim, to što je u ovoj godini manje radnika na minimalcu, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić objašnjava upravo pojačanim kontrolama inspektora Poreske uprave RS, ali i time što se zaposleni više ne mogu prijavljivati na četiri sata.

    Na smanjen broj radnika na minimalcu, kako ističe Trivić, uticao je i odlazak ljudi u inostranstvo.

    • Manjak radne snage na domaćem tržištu, koji je prisutan već neko vrijeme, natjerao je na neki način pojedine poslodavce da ponude bolje uslove poslovanja – istakao je Trivić i dodao da su svi ti faktori zajedno određenom broju radnika donijeli nešto veće plate, ali i pojedincima da pređu iz sive zone u regularne tokove.

    Stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS Božana Radošević smatra da, kada je riječ o radnicima koji primaju najnižu platu, koja je, kako podsjeća, do 1. juna ove godine iznosila 520 maraka, a sada je za 20 maraka veća, svi podaci moraju biti detaljno analizirani.

    • Postoje poslodavci koji za marku-dvije povećaju plate svojim radnicima, pa kada se iz poreskog sistema izvuče informacija o zaposlenima koji primaju 520 maraka, onda to i nije do kraja relevantan podatak koliko ih je ukupno sa najnižim primanjima – smatra Radoševićeva.

    Istakla je i da značajan broj radnika ne prima ni minimalnu zagarantovanu zaradu, dok je trećina onih koji zarađuju ispod prosječne plate RS.

    • Da li je posljednjih godina došlo i koliko do odliva radne snage u inostranstvo i kakve je to sve posljedice ostavilo, ne može se komentarisati, sve dok ne budu završene analize sa tačnim brojem radnika u RS, ali i plata koje primaju – dodala je Radoševićeva.

    Set zakona

    Vlada Republike Srpske u maju ove godine utvrdila je set zakona kojim je omogućeno povećanje plata svim radnicima, a za šta je iz budžeta izdvojeno 70 miliona maraka. Tada je donesena i odluka da najniža plata u Republici Srpskoj od juna iznosi 540 marka.

  • Sve banke u FBiH u prvoj polovini 2021. godine poslovale su pozitivno

    Sve banke u FBiH u prvoj polovini 2021. godine poslovale su pozitivno

    Druga pandemijska godina donijela je poboljšanje poslovanja banaka u Federaciji BiH, podaci su Agencije za bankarstvo.

    Prema podacima koji se odnose na 30. juni 2021. godine, pokazatelji adekvatnosti kapitala i likvidnosti su stabilni i bez značajnih promjena u odnosu na kraj 2020. godine, kazali su za Klix.ba.

    Na nivou bankarskog sistema u FBiH stopa regulatornog kapitala je 18,9 posto, što je znatno iznad regulatornog zahtjeva od 12 posto. Ukupna aktiva bankarskog sistema povećana je za 2,5 posto u odnosu na kraj 2020. godine i iznosi 25 milijardi KM.

    Depoziti su povećani za 2,7 posto te su dostigli iznos od 20 milijardi KM. Kreditna izloženost prema stanovništvu je veća za 2,5 posto i iznosi 7,5 milijardi KM, dok je kreditna izloženost prema privatnim preduzećima veća za 2,8 posto i iznosi 6,7 milijardi KM.

    U skladu s mjerama koje se odnose na ublažavanje posljedica pandemije na privredu i građane, zaključno sa 30. junom 2021. godine, 667,5 miliona KM ili 4,2 posto od ukupnog kreditnog portfolija banaka obuhvaćeno je aktivnim mjerama.

    Udio nekvalitetnih kredita, odnosno, ukupan iznos kredita u statusu neizmirenja obaveza se nije povećao. Sve banke sa sjedištem u FBiH su iskazale pozitivan finansijski rezultat za prvo polugodište 2021. godine.

  • Potražnja zapaprila cijene kvadrata

    Potražnja zapaprila cijene kvadrata

    Velika potražnja za nekretninama zapaprila je cijene kvadrata koje u centru Banjaluke odavno premašuju 3.000 maraka. Uprkos tome, u drugom tromjesečju ove godine prodato je 11,2 odsto više novih stanova u Srpskoj u odnosu na isti period lani.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna cijena prodatih novih stanova u drugom tromjesečju viša je za 8,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    – U navedenom periodu prodato je 436 novih stanova, a prosječna cijena iznosila je 1.711 KM po kvadratu – pokazuju podaci Zavoda za statistiku.

    Uprkos konstantnom rastu cijena kvadrata i neizvjesnosti zbog pandemije virusa korona, prodavci nekretnina ističu da imaju pune ruke posla.

    Direktor banjalučke agencije za nekretnine “Remaks” Dragan Milanović rekao je za “Glas Srpske” da će cijene rasti sve dok raste i potražnja.

    – Potražnja generiše cijenu i tek kada potražnja bude padala, možemo očekivati i pad cijene stanova. Osim toga, građevinski materijal je poskupio u nekoliko navrata u proteklih nekoliko mjeseci, tako da je i to jedan od faktora za poskupljenje stanova – rekao je Milanović. Dodao je da je ovo sektor koji nije pretrpio velike negativne uticaje pandemije.

    – Prosječnu cijenu kvadrata dižu Banjaluka i Trebinje, gdje je najveći promet nekretnina. Poskupljenje traje permanentno već pet godina i to je regionalni trend. Jedan od razloga su male kamate na štednju pa građani radije investiraju u kupovinu stanova, a osim toga, investicija u stan je sigurna i njega je uvijek moguće lako prodati ukoliko vam novac zatreba – rekao je Milanović naglasivši da je ulaganje u nekretnine najsigurnija investicija. Među kupcima je, dodao je, veliki broj naših ljudi iz dijaspore. Konkretno, u Banjaluci, istakao je Milanović, svega polovina kupaca su Banjalučani, ostalo dijaspora i stanovnici iz drugih krajeva.

    – U centru Banjaluke kvadrat u novogradnji je premašio 3.000 KM, dok je na Starčevici 2.400 KM, a prije nekoliko godina bio je manje od 2.000 KM. Pojedini investitori najavljuju cijenu i do 5.000 maraka u centru Banjaluke, a riječ je o luksuznim investicijama – kazao je Milanović.

    Da je potražnja za novim stanovima velika, potvrđuje i vlasnica agencije “Sim nekretnine” iz Bijeljine Jovana Despotović koja naglašava da stanove uglavnom kupuju Semberci koji već godinama žive “preko okeana”.

    – Cijene kvadrata u novogradnji kreću se od 1.600 do 2.200 maraka. Iako su poskupjeli stanovi, kupaca ima dosta. U posljednje vrijeme najviše je naših ljudi iz Amerike koji nisu dolazili nekoliko godina – rekla je Despotovićeva.

    Poslovni prostori

    Dragan Milanović je rekao da je u posljednje vrijeme zabilježena hiperponuda poslovnih prostora.

    – Kompanije iz IT sektora uglavnom iznajmljuju poslovne prostore, međutim, potražnja je mala imajući u vidu da sve nove zgrade koje se grade imaju u prizemlju i poslovne prostore koji su sada čak jeftiniji od stanova, a nekada je tu postojala drastična razlika. Osjeti se blagi porast kada je riječ o kupovini vikendica izvan grada otkad se pojavila korona – rekao je Milanović.

  • Cijena bitcoina dostigla tromjesečni maksimum

    Cijena bitcoina dostigla tromjesečni maksimum

    Cijena Bitcoina nakratko je tokom vikenda dosegla vrhunac od 45.000 dolara, jer je skok u cijeloj industriji dodao više od 200 milijardi dolara ukupnom tržištu kriptovaluta. Ovim je cijena dosegla novi tromjesečni maksimum.

    Bitcoin je od tada blago pao i u ponedjeljak ujutro njim se trgovalo na oko 43.500 dolara, ali je ostao 50 posto veći od pada prije 30 sedmica, kada je bio ispod 30.000 dolara.

    Vanredni dobici izgledaju relativno skromno u poređenju s Ethereumom (eterom), koji je skoro udvostručio cijenu u istom vremenskom periodu.

    Druga najvrednija kriptovaluta na svijetu pojačana je velikom nadogradnjom svoje osnovne mreže, koja ograničava isporuku tokena, i potaknula je raspravu da bi ethereum na kraju mogao ‘preokrenuti’ Bitcoin.

    Najnoviji skok cijena znači da je ethereum skočio skoro 300 posto od početka 2021. godine, u usporedbi s porastom od 40 posto za bitcoin. To je pomoglo da se tržišna kapitalizacija Ethereuma s jedne petine bitcoina podigne na gotovo polovinu njegove vrijednosti.

    Analitičari su upozorili da bi ulagači trebali biti optimistični, ali i dalje oprezni.

    “Čini se da se optimizam vratio na tržišta kriptovaluta. Ipak, turbulencije koje smo vidjeli na kripto tržištima posljednjih sedmica vjerovatno neće nestati. Ulagači bi trebali zanemariti špekulativnu pomamu koja se ponekad može uzeti u obzir i umjesto toga uzeti dugoročni pristup ulaganju, upoznajući se s ovom nevjerojatnom tehnologijom”, kazao je Paolo Ardoino, glavni tehnološki direktor na kripto razmjeni Bitfinex.

  • Dijaspora puni kase otanjene pandemijom

    Dijaspora puni kase otanjene pandemijom

    Tokom ovih ljetnih mjeseci i godišnjih odmora, a posebno dolaskom dijaspore u Republiku Srpsku, došlo je do većeg prometa i većeg obima posla preduzetnika i pojedinih grana privrede, što im je značajan oporavak od posljedica pandemije, ali ipak strah od novog zatvaranja nije nestao.

    Između ostalih, povećan promet su, prema riječima sagovornika, tokom ljeta zabilježili frizeri i kozmetičari, ugostitelji i stomatolozi, ali svi oni se boje da bi nakon dobre ljetne sezone moglo doći do ponovnog zatvaranja zbog pandemije virusa korona.

    Dragica Arsić, predsjednica Udruženja frizera i kozmetičara grada Banjaluka, rekla je za “Nezavisne novine” da se zbog godišnjih odmora i dolaska dijaspore iz inostranstva osjeti povećan promet, ali ne mnogo.

    “Frizeri i kozmetičari imaju više posla, ali to nije na nivou iz 2016. i 2017. godine, kada smo dosta više radili. Ovo jeste mali pomak, ali se svi nekako plašimo narednog ograničenja i zatvaranja koje se sve više najavljuje. Mislim da će to dosta uticati na ovaj mali pomak”, navela je Arsićeva.

    Dodala je da je povećan promet u junu i julu za oko 20 do 30 odsto.

    “Nisu velike gužve u salonima. Imamo situaciju da su dozvoljene svadbe pa je i tu neki mali pomak”, kazala je Arsićeva.

    Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, istakao je da je povećan promet u ljetnim mjesecima i da se to zaista osjeti.

    “Većinom je to dolazak dijaspore iz inostranstva, ali ima i turista, ali u manjem broju. U odnosu na prethodnu godinu kada se osjetio njihov nedolazak zbog pandemije virusa korona i zatvaranja granica – situacija je bolja i povećan je promet za oko 50-60 odsto”, naveo je Kurtinović za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, zadovoljni su trenutnim stanjem, ali je ostalo puno teških vremena iza njih te se sada krpe rupe iz tog perioda.

    “Mi sada saniramo sve što se dešavalo zbog zatvaranja i restrikcija usljed pandemije. Nikad nije bilo teže biti ugostitelj nego sada i moramo razmišljati o mnogim stvarima o kojima ranije nismo morali. Takođe, postoje veliki strah i neizvjesnost ugostitelja od toga da bi moglo doći do ponovnog zatvaranja, nemamo nikakve planove i ne znamo u šta da se upuštamo. Jedino nam ostaje da čekamo, radimo i borimo se”, naglasio je Kurtinović.

    Aleksandar Stajčić iz stomatološke ordinacije “Dr Stajčić” u Banjaluci naglasio je da su tokom ljetnih mjeseci prebukirani te da tada imaju uvijek više posla u odnosu na druge dijelove godine.

    “Povećan obim posla uvijek imamo od početka jula pa do kraja avgusta. Takođe, tokom praznika je isto period kad dolazi dijaspora i kao što popravljaju automobile ili idu na frizure, dolaze i kod stomatologa, jer je ovdje sve tri ili četiri puta jeftinije nego u inostranstvu”, naglasio je Stajčić za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da prema njegovim informacijama sve stomatološke ordinacije trenutno imaju povećan obim posla.

    Saša Dabić, predsjednik Komore doktora stomatologije RS, kazao je da je tokom ovih ljetnih mjeseci značajno povećan obim posla te da su sve stomatološke ordinacije prepune klijenata.

    “Mi svakako imamo veliki broj pacijenata koji dolaze iz inostranstva, a zbog zatvaranja granica prošle godine nisu mogli dolaziti pa je sada značajno povećan obim posla”, potvrdio je Dabić za “Nezavisne novine”.

  • BiH ima uslove za “Otvoreni Balkan”, ali nema volje za povezivanje s regionom

    BiH ima uslove za “Otvoreni Balkan”, ali nema volje za povezivanje s regionom

    Bosna i Hercegovina ima gotovo sve potrebne preduslove da bi ušla u ideju “Otvoreni Balkan”, koju su započeli Srbija i Albanija, a kasnije prihvatila Sjeverna Makedonija.

    Primjera radi, nedavno je i Uprava za indirektno oporezivanje BiH digitalizovala svoje carinske poslove i nalazi se među najnaprednijim carinskim ispostavama u regionu. Naredni zadatak u “Otvorenom Balkanu” će biti digitalizacija i spajanje na centralni server svih graničnih robnih ispostava kako bi se stvorili uslovi za otvaranje granica za teretni saobraćaj. Prevozničke firme, primjera radi, žale se da njihovi kamioni i do 80 odsto vremena provedu na graničnim prelazima, što predstavlja gubitak novca, stvara gužve i poskupljuje robu koju konzumiraju građani. Osim toga, BiH je, zahvaljujući EU i donacijama drugih partnera, digitalizovala značajan dio svoje javne administracije. Putne i lične isprave BiH su među najnaprednijim ne samo u regionu, već i u Evropi, a “Otvoreni Balkan” predviđa slobodu putovanja, prebivališta i rada za državljane svih zemalja u regionu. BiH ima svu potrebnu tehničku infrastrukturu da ovaj novi režim primijeni, ali naša zemlja i dalje odbija da postane dio ove inicijative, iako bi ona donijela dobrobiti za sve građane.

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, kaže da je “Otvoreni Balkan” šansa za BiH da ostvari bolju ekonomsku perspektivu.

    Košarac je naveo da je BiH na tržište CEFTA izvezla robe u vrijednosti 1,08 milijardi maraka, što je za 29,6 odsto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. “Naš najznačajniji partner po obimu razmjene je Srbija, na čije tržište smo izvezli robe u vrijednosti 732 miliona maraka, što predstavlja povećanje za 32 odsto u odnosu na prošlu godinu”, naveo je Košarac.

    Kako je istakao, “Otvoreni Balkan” bi automatski značio bolju ekonomsku perspektivu za BiH, imajući u vidu obim razmjene i nivo ekonomske saradnje.

    “Regionalna ekonomska zona će omogućiti olakšanu trgovinu robom i uslugama, kao i slobodno kretanje ljudi i kapitala, te doprinijeti većem ekonomskom rastu, smanjenju nezaposlenosti i privlačenju investicija”, rekao je Košarac.

    Ipak, BiH i dalje ne želi da se priključi ovoj inicijativi, a razlozi za to su kompleksni. Iz Republike Srpske tvrdi se da blokade dolaze iz Sarajeva, jer ne žele da BiH bude previše vezana za Srbiju.

    Podsjećanja radi, najveći prijatelji samoproglašenog Kosova u Americi i Njemačkoj, bez čije podrške ono ne bi moglo da proglasi nezavisnost, sada pozivaju Kosovo da prestane s blokadama i priključi se ovoj inicijativi, jer bi inače moglo ostati mimo svih ekonomskih tokova.

    Prilikom nedavnog neformalnog brifinga, “Nezavisnim” je u Regionalnom centru za saradnju, tijelu koje je formirano da bude facilitator stvaranja regionalnog zajedničkog tržišta, rečeno da će se Kosovo, ali i ostale zemlje koje ne žele da budu dio ove inicijative, uskoro suočiti s činjenicom da će ostati po strani i neće biti uključeno u najvažnije tokove, što se sada polako pokazuje u praksi.

    Naime, “Nezavisne” su juče prenijele izjavu Džejmsa O'Brajana, “oca” Dejtonskog sporazuma, koji je na panelu bliskom američkoj i njemačkoj administraciji upozorio da bi Zapad mogao napustiti dosadašnji model bezuslovne podrške svim šest zemalja zapadnog Balkana i da bi se mogao fokusirati da pomaže onim zemljama koje žele da sprovode u dijelo ideju o zajedničkom regionalnom tržištu, što bi trebalo da upali alarm i u BiH.

    Napomene radi, važno je znati šta zajedničko regionalno tržište obuhvata. Ono predstavlja prostor slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, bez carinskih kontrola i birokratskih prepreka. To takođe znači da, primjera radi, firma iz BiH može otvoriti podružnicu u Srbiji kao da je otvara negdje u BiH ili da radnik iz Srbije može posao tražiti i naći u BiH bez birokratije ili bilo kakvih boravišnih dozvola.

    Da bi ova ideja profunkcionisala u praksi, morao bi da bude uspostavljen i sud za rješavanje sporova, ali i način finansiranja socijalnih fondova i drugih davanja na zajedničkom nivou.

  • Jedino BiH i Kosovo u regionu nemaju nikakve pogodnosti za nabavku električnih automobila

    Jedino BiH i Kosovo u regionu nemaju nikakve pogodnosti za nabavku električnih automobila

    Električni automobili budućnost su cijelog svijeta, a u razvijenijim zemljama oni su i sadašnjost. Koliko god da se nekada činilo nemoguće, i u našoj zemlji raste broj ovih automobila.

    Pohvalno je to, kaže Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, ali je potrebno još mnogo toga uraditi kako bi stanje bilo makar slično kao u zemljama regiona.

    “Upućivali smo i ranije neke inicijative, a to smo uradili opet, zahtjevom za smanjenje carina prilikom uvoza električnih automobila. Mi trenutno imamo carinu od pet posto na električne i 15 posto na hibridne automobile. Tražimo da se za električne automobile ta carina skroz ukine te da se ona sa 15 smanji na 5 posto za hibride”, kazao je Muratović za Klix.ba.

    Prema podacima kojima u ovom udruženju raspolažu, u Srbiji se za kupovinu električnog automobila dobije 5.000 eura subvencije, dok se za plug in hibride (one s električnim punjačem) dobija 3.500, a za obične hibride 2.500 eura stimulacije. U Hrvatskoj je, kaže Muratović, za ovu godinu osigurano 65 miliona kuna (oko 25 miliona KM) za subvencioniranje električnih vozila i hibrida.

    “Izračunali smo da je to oko 9.000 za električne automobile i 5.000 za hibridne. Slovenija daje 7.500 eura za električni i 4.500 za plug in hibrid. Crna Gora daje 5.000 eura za električni, a za hibridni automobil 2.500 eura. Albanija oslobađa PDV-a, koji je 17 posto, i carine koja varira u zavisnosti od kubikaže, a imaju i niže troškove registracije za 70 eura. Sjeverna Makedonija nema neke posebne stimulacije, ali imaju porez na motorna vozila koji se plaća prilikom uvoza automobila, on je od nula do 20 posto. Električna vozila su oslobođena plaćanja tog poreza. Jedine dvije države bivše Jugoslavije koje nemaju nikakve pogodnosti za električna vozila su Kosovo i BiH”, kaže Muratović.

    Međutim, Muratović smatra kako se klima po ovom pitanju i kod onih koji donose odluke u proteklom periodu promijenila te se nada kako bi se već ove godine neka pitanja trebala početi rješavati. Jedno od njih je infrastruktura električnih punionica.

    “Mi imamo nedostatke u regulativi gdje se električna punionica ne prepoznaje kao priključak, nego kao objekat, pa se traže građevinske i urbanističke dozvole, brdo neke papirologije. Razgovarali smo s Vladom Kantona Sarajevo i uputili inicijativu koja sadrži dvije tačke, a jedna od njih je da se punionice smatraju priključkom i u tom slučaju nam ne bi trebala građevinska dozvola, što bi smanjilo procedure i bilo bi primamljivije investitorima, a očekujemo da bi to moglo biti tokom ljeta, jer je u fazi izrada novog urbanističkog plana za KS. Što se tiče drugog segmenta, riječ je o ukidanju poreza na imovinu, koji se plaća prilikom registracije električnog vozila. Mi sada plaćamo najveći porez na imovinu zato što u regulativama ne postoji električni automobil. U Ministarstvu finansija KS nisu znali koji porez na imovinu da nam obračunaju za električni automobil, pa su nam obračunali najveći od 220 KM, što nema smisla. I to očekujemo da se ukine, a da se za hibride prepolovi. Jedino je do sada Tuzlanski kanton prošle godine ukinuo porez na imovinu za električna vozila, a prepolovio za hibride, što je pohvalno”, istakao je Muratović.

    S obzirom na revoluciju u autoindustriji koja se dešava, gdje svi proizvođači prelaze na ekološki prihvatljive automobile, Muratović se nada da će važnost izmjene zakona shvatiti i nadležni te da će BiH ići donekle makar ukorak s ostatkom Evrope.

    “Volkswagen grupacija je već najavila da od 2035. godine neće proizvoditi automobile sa SUS motorima (dizele i benzince), već će svi ići na električnu energiju. Evropska komisija je 14. jula donijela prijedlog i neke zaključke koje je uputila Evropskom parlamentu gdje se zahtijeva još rigoroznija mjera za proizvođače automobila koja kaže da do 2050. godine ne žele da imaju zagađenje koje dolazi iz automobila, žele biti karbonski neutralni, a to znači da u fazi proizvodnje ne smije biti zagađenja. To znači da sama fabrika i sva postrojenja i dobavljači i sve ostalo mora ispoštovati mjere koje ne zagađuju okoliš. Druga faza je faza eksploatacije, to je ovo kad mi kupimo auto pa vozimo, da i tu ne smije biti zagađenja i da ti automobili treba da koriste punionice, obnovljive izvore energije, a treća faza je faza reciklaže – da se automobil može sto posto reciklirati bez ikakvog zagađenja okoliša”, zaključio je Muratović.

  • “Otvoreni Balkan” nije srpski svet niti ruska podvala, Ne znam ko može progutati tu “lovačku priču”!

    “Otvoreni Balkan” nije srpski svet niti ruska podvala, Ne znam ko može progutati tu “lovačku priču”!

    Ne znam kome je u Sarajevu u interesu to da recimo krastavci iz Podrinja ne idu bez zadrške na pijacu u Beograd. Kome je u interesu da kamion iz BiH čeka na granici sa Srbijom ili Makedonijom pa da i kamion i roba u njemu postane nekonkurentna”, pita Lagumdžija.

    Bivši ministar inostranih poslova BiH Zlatko Lagumdžija smatra da postoji šansa ako se zajedno postavimo kao regionalni problem pa tako i kao regionalno rješenje.

    “Jasno je da smo mi (BiH) tu najkilaviji, da smo i među familijom zvanom Zapadni Balkan mi postali siromašni rođak iz provincije koji je svima pomalo dojadio. Umjesto podjela koje su višedecenijska karakteristika regiona sve vise raste svijest da se Region gleda kao nešto što mora biti sve kompaktnije te da moramo mijenjati narativ sukoba i konfrontacije u saradnju i kooperaciju”, kaže Lagumdžija u intervjuu za Raport.

    On je mišljenja da je priča o “Otvorenom Balkanu”, dogovoru Srbije, Albanije i S. Makedonije, koja dolazi iz vladajućih krugova u Sarajevu slika ukupnog političkog i intelektualnog stanja.

    “Ovdje ne postoji osmišljena državna politika. Ne postoji nešto što se zove osmišljen dijalog u institucijama i društvu u cjelini. Umjesto toga par naših lidera sjednu sa svojim spin doktorima za populizam, pa Otvoreni Balkan porede sa srpskim svetom, da bi nam potom podmetali lažne dileme i divlje teme kako se na ovaj način odustaje od EU i slične koještarije. To jasno pokazuje da nema državničke politike, da nema ekspertnog i institucionalnog dijaloga u javnosti koji se u svakoj normalnoj državi odvija i o manje bitnim temema”, kaže Lagumdžija.

    On navodi da se priča o Open Balkan pretvorila u populističko prepucavanje ljudi koji su plaćeni da budu državnici, a ne površni populisti.

    “Kada se prije skoro dvije godine pojavila ta ideja, odmah su dva od tri člana Predsjedništva bili protiv bez rasprave i bez ijednog promišljenog argumenta. Prije godinu dana Tramp privodi predstavnike Srbije i Kosova da potpišu sporazum, koji podrazumijeva i taj “Mini šengen”. Nedjelju dana poslije toga naše Predsjedništvo po hitnom postupku se predomisli i zadužuje Savjet ministara da za 30 dana napravi analizu kako bi se donijele odgovarajuće odluke. Normalno bi bilo da je ta analiza napravljena. Ali nije. Umjesto toga Predsjedništvo se budi nakon godinu dana i dvotrećinskim glasom nas obavještavaju da Otvoreni Balkan ide dalje bez nas”, navodi Lagumdžija.

    On naglašava da Otvoreni Balkan je bila prilika da Sarajevo bude sjedište toga, jer to ne može biti zamjena ni za Berlinski proces, a još manje za EU.

    “Kod nas se svakako nalazi sjedište Regionalnog Savjeta za Saradnju (RCC) i bilo bi logično da smo u centru svakog procesa regionalne saradnje u mjeri u kojoj to ima praktičnu vrijednost i doprinosi ubrzanju ukupnih evroatlantskih integracija”, podsjeća Lagumdžija i dodaje:

    • Sada kada su Rama, Vučić i Zaev, izašli, onaj dvojac Komšić i Džaferović je opet bio protiv. Gdje su argumenti? Nema nijednog. Osim priče o srpskom svetu. Dotle su se zapleli u svojoj površnosti i populizmu da su čak i Edija Ramu uvalili u lidera stvaranja srpskog sveta. Kada im to nije dovoljno onda uvode u igru ‘kredibilnu priču’ da je to ruska podvala. Ne vidim ko može progutati ‘lovačku priču’ da je Ruska ujdurma da ekonomski povezuje tri države od kojih su dvije države članice NATO-a”, kaže Lagumdžija.

    Upitan šta je razlog za odbijanje te inicijative, Lagumdžija odgovara da je to prije svega nedostatak liderstva i vizije koje se vidi po nedržavničkom ponašanju i površnosti.

    Takođe, kaže on, neki misle da je dobro da nastave svoje populističke bitke koje ih održavaju u udobnim foteljama pa su tako spremni i na prepadanjem kroz tzv. srpski svet i ruski utjecaj preko NATO zemalja.

    “Da budem jasan, koncept srpskog sveta i zaustavljanje NATO integracija je svakako ozbiljan problem, ali to se ne rješava zaustavljanjem svakog ekonomskog integracionog procesa i saradnje. Naprotiv. Ne znam kome je u Sarajevu u interesu to da recimo krastavci iz Podrinja ne idu bez zadrške na pijacu u Beograd. Kome je u interesu da kamion iz BiH čeka na granici sa Srbijom ili Makedonijom pa da i kamion i roba u njemu postane nekonkurentna”, pita Lagumdžija.

    Prema njegovim riječima, Srbija ima Ustavom BiH zagarantovano pravo na specijalne veze sa Republikom Srpskom, koje ne ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovione, i samo je stvar tehnike kako će Srbija firme iz Republike Srpske uključiti u ovo.

    Hrvatske firme iz Bosne i Hercegovine, kaže on, uvijek mogu računati na svoju ‘rezervnu’ integraciju, a to je EU.

    “Ne treba velika pamet da dođemo do toga kako će dijelovi Federacije BiH sa bošnjačkom većinom biti ekonomski izolovani”, kaže Lagumdžija.