VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Stiže 300 miliona evra pomoći MMF-a za BiH

    Stiže 300 miliona evra pomoći MMF-a za BiH

    Bosna i Hercegovina je i dalje daleko od zaključivanja novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, a, kako nam je potvrđeno iz MMF-a, prije kraja mjeseca očekuje se isplata 300 miliona evra pomoći za BiH.

    Podsjećanja radi, upravo su “Nezavisne novine” još prije pola godine predvidjele takav ishod nakon što je postalo jasno da MMF neće odstupiti od zahtjeva za reformama, a posebno nakon što je MMF obećao pomoć BiH.

    Iako je ideja MMF-a dobronamjerna, da pomogne BiH da se lakše izbori s posljedicama korona virusa, domaći političari su protumačili da je novac moguće dobiti i bez sprovođenja reformi.

    Naime, MMF je uoči početka nove runde pregovora o aranžmanu prošle godine pred BiH postavio razumne, ali teške uslove za zaključivanje novog aranžmana, koji su imali za cilj da se bolje prate tokovi novca, spriječi pranje novca, učvrsti fiskalni sistem i sprovedu strukturne reforme. Primjera radi, kada bi BiH usvojila uslov da se registar računa privatnih lica nalazi u Centralnoj banci BiH, bilo bi znatno teže manipulisati pranjem novca, jer bi u centralnoj evidenciji bilo moguće lako provjeriti tokove novca. Od jednog izvora koji je bio uključen u razgovore s MMF-om dok su oni trajali saznali smo da su domaće vlasti predložile da entiteti imaju centralne registre kojima bi Centralna banka mogla pristupiti nakon što pošalje službeni zahtjev da želi ostvariti uvid. Naš izvor nam je ispričao da je MMF ovaj uslov odbio jer bi bilo moguće novac skloniti s računa za nekoliko sekundi, čime bi se izgubio smisao kontrole ovih sredstava.

    Međutim, onda je vrh MMF-a u Vašingtonu odlučio da svim zemljama omogući praktično beskamatni kredit kako bi se pomoglo izlasku ekonomije iz krize izazvane kovidom.

    U Ministarstvu finansija i trezora BiH su nam potvrdili da nema naznaka o novim pregovorima s MMF-om.

    “Ovim putem vas obavještavam da je zadnja sjednica Fiskalnog savjeta održana 22. aprila 2021. godine, kada je raspravljano o potencijalnom novom aranžmanu s MMF-om, ali da nije postignuta saglasnost o potrebi, te kako dalji razgovori nisu bili inicirani ni sa jedne strane”, rekli su oni za “Nezavisne”.

    I u Ministarstvu finansija RS nam je potvrđeno da nema naznaka da će doći do novih razgovora.

    Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, takođe nam je rekao da se trenutno ne dešava ništa relevantno kada su u pitanju pregovori s domaćim vlastima.

    “Planirana je posjeta osoblja MMF-a za oktobar, tako da će to biti prilika da nova šefica Misije održi sastanak s predstavnicima vlasti i razmotri situaciju”, rekao je Džuel za “Nezavisne” i precizirao da SDR alokacija može da se očekuje prije kraja mjeseca.

    Pojašnjenja radi, BiH neće dobiti gotovinu, nego će se morati obratiti nekoj od članica MMF-a koja će u odnosu na kvotu koju BiH ima u MMF-u iznos pretvoriti u SDR, odnosno “valutu” MMF-a koju čini prosjek vrijednosti svih glavnih svjetskih valuta koje su članice ove asocijacije. Dodjeljivanje SDR-ova funkcioniše na način da svaka zemlja članica MMF-a dobije iznos u odnosu na kvotu koju uplaćuje. Zemlja koja dobije SDR-ove onda može da se obrati bilo kojoj voljnoj članici MMF-a i da SDR-ove zamijeni za neku od valuta koje stoje ispod SDR-a, odnosno dolara, evra, funte, juana i jena.

  • Dodik izrazio nezadovoljstvo “Pomalo boli kada firme iz Srbije otvaraju predstavništva u Sarajevu”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izrazio je nezadovoljstvo što firme iz Srbije otvaraju predstavništva i sjedišta u Federacija BiH, a ne u Srpskoj, te istakao da je Republika Srpska veoma zainteresovana da se priključi inicijativi “Otvoreni Balkan”.

    Dodik je podsjetio da je Srbija najveći partner Srpske u ekonomiji, da se 98 odsto robe prodaje u Srpskoj uprkos tome što su mnoge firme iz Srbije formirale svoja sjedišta u Sarajevu, jer u FBiH niko neće da kupuje proizvode iz Srbije.

    – To ističem, zato što je nama važno, jer sjedište firme determiniše plaćanje poreza. Na neki čudan način firme iz Srbije poboljšavaju finansijsku situaciju u FBiH, a nas degardiraju u tome. Ali, to opet nama ne smeta da kupujemo robu iz Srbije – izjavio je Dodik za Prvu TV.

    S druge strane, dodao je, nema šanse da neka firma iz Hrvatske da svoja prava za zastupanje ili da formira sjedište u Sarajevu, a da to nije prostor gdje žive Hrvati.

    On je naglasio da svako ima pravo da svoju ekonomiju uspjerava kako misli da treba, ali da govori da su Srbi u Republici Srpskoj najveći kupci robe iz Srbije i da nikada nisu rekli da će da bojkotuju tu robu koja dolazi iz Sarajeva.

    – Ali, pomalo nas boli jer 98 odsto roba koje firme iz Srbije izvoze u Sarajevo, prodaju u Republici Srpskoj – dodao je Dodik.

    Dodik je ponovio da je pozicija Republike Srpske da se uključi u mini-šengen, odnosno inicijativu “Otvoreni Balkan”, u kojoj su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, da je na toj tački insistirao i na Predsjendištvu i da su donijeli odluku da se uđe u taj proces.

    – Ali, to opstruišu Bošnjaci i dijelom Hrvati. Tako da mi propuštamo prilike da se uključimo u sve to – rekao je Dodik i dodao da BiH neće moći da koristi se sve te praktične prednosti koje se već vide.

    Dodik je rekao da je taj mini-šenger odlična ideja i da misli da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to veoma dobro koncipirao i razvio, kao i da je veoma važno da se očuva taj koncept i da se i Srpska tome pridruži.

    – Naravno da je spoljna ekonomska politika u nadležnosti BiH, ali ćemo pokušati da nađemo neki način – rekao je Dodik.

  • Fond PIO: Zdravstvene ustanove najveći dužnici

    Fond PIO: Zdravstvene ustanove najveći dužnici

    Najveća dugovanja po osnovu doprinosa prema Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske imaju zdravstvene ustanove, rečeno je u ovom fondu.

    Dug prema Fondu PIO po osnovu doprinosa u prva tri mjeseca ove godine iznosi 485,5 miliona KM, što je za šest miliona manje u odnosu na isti period lani.

    Na glavnicu se odnosi 420,5 miliona KM, a 65 miliona na zakonsku obračunatu kamatu zbog neredovnog plaćanja doprinosa.

    Direktor Fonda Mladen Milić rekao je da od ukupnog duga po osnovu doprinosa prema Fondu PIO na javne zdravstvene ustanove otpada 141 milion KM, privatna preduzeća 118 miliona, a samostalne preduzetnike 92 miliona.

    On je za “Glas Srpske” rekao da su akcionarska društva dužna 64 miliona za doprinose, a preduzeća s većinskim državnim vlasništvom 39 miliona KM.

  • “Mali Šengen” (ni)je zamjena za evropske integracije

    “Mali Šengen” (ni)je zamjena za evropske integracije

    Ideja o zajedničkom tržištu, poznata kao “mali Šengen” ili pod novim nazivom “Otvoreni Balkan”, još nije dobila punu podršku u regionu, jer postoje strahovi da bi ona mogla biti zamjena za evropske integracije.

    Jedan evropski diplomata s kojim smo prije nekoliko sedmica nezvanično razgovarali rekao nam je da Brisel i dalje čeka da vidi u kojem smjeru će inicijativa ići te da bi to trebalo da bude projekt koji će olakšati evropske integracije, a ne projekt za pojedine zemlje regiona.

    Osim toga, kako nam je rečeno, uoči razgovora unutar same EU o budućnosti EU, u kojoj zemlje poput Austrije žele kao posmatrače da uključe i zemlje zapadnog Balkana, postoje tendencije pojedinih zemalja članica da se evropski projekat skrene s originalnih osnova ljudskih prava i temeljnih vrijednosti liberalizma na puki ekonomski objedinjeni prostor sa državama nacijama koje bi većinu stvari imale u svojim rukama.

    Ipak, kako nam je rečeno u jednom nezvaničnom razgovoru, Njemačka puno nade polaže u to da će inicijativa zajedničkog tržišta biti dopuna evropskim integracijama koja će ih ubrzati. Kako saznajemo, ključan trenutak će biti 6. oktobar, za kada Slovenija kao zemlja predsjedavanja EU na Brdu kod Kranja zakazuje samit EU – zapadni Balkan. Njemačka, kako saznajemo, želi i očekuje da tada bude riješeno pitanje nostrifikacije diploma i olakšavanje zapošljavanja unutar ovih zemalja, što bi bio prvi konkretan korak ka jedinstvenom tržištu.

    Jedan njemački sagovornik nam je nedavno rekao da bi Angela Merkel, odlazeća njemačka kancelarka, kao jedno od svojih nasljeđa u spoljnoj politici prije napuštanja funkcije željela konačno konkretno da pokrene inicijativu zajedničkog tržišta, u koje još treba da se uključe BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo. Bosna i Hercegovina još nije dio ove inicijative zbog unutrašnje disfunkcionalnosti, a zanimljivo je da bi jedan od glavnih zadataka novog visokog predstavnika Kristijana Šmita trebalo da bude upravo pomaganje uvođenja BiH u ovu regionalnu inicijativu.

    Samoproglašeno Kosovo još nije ušlo zbog zastoja u dijalogu između Beograda i Prištine, dok Crna Gora želi da bude prva naredna članica EU te i dalje smatra da je brži put ka tom cilju da ne bude dio ove regionalne inicijative.

    Nemanja Starović, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova, očekuje da će zemlje koje su kolebljive ka ovoj inicijativi odlučiti da joj se pridruže kada vide konkretne benefite. On je takođe ustvrdio da ova inicijativa nije suprotstavljena evropskim integracijama te je naglasio da je ona rezultat domaće inicijative, iako su “Nezavisne” u više navrata ranije pisale da iza nje od početka čvrsto stoji Njemačka.

    Jedan zvaničnik Regionalnog savjeta za saradnju nam je nedavno takođe ustvrdio da zemlje koje još nisu dio inicijative neće imati izbora nego da uđu kako ne bi bile ostavljene iza, jer se radi o ekonomskom projektu.

    U Kancelariji EU u Sarajevu za ‘Nezavisne’ kažu da je potrebno da se cijeli region snažno posveti daljem proširivanju regionalne ekonomske integracije na temelju pravila i standarda EU, čime se, kako ističu, region i njegova privredna društva približavaju unutrašnjem tržištu EU.

    “Inicijativa za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta zapadnog Balkana, kako je to predviđeno na samitu u Sofiji u okviru Berlinskog procesa, nudi mapu puta u ovom zajedničkom nastojanju i može pomoći regionu da postane atraktivniji za investicije”, rekli su oni za “Nezavisne”.

  • Naplata doprinosa u Republici Srpskoj premašila milijardu maraka

    Naplata doprinosa u Republici Srpskoj premašila milijardu maraka

    Poreska uprava Republike Srpske je u sedam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda RS-a prikupila ukupno 1,592 milijarde KM, što je za 196,5 miliona KM ili 14 posto više nego u istom periodu prethodne godine, uz rast naplate u svim segmentima javnih prihoda.

    U sedam mjeseci ove godine naplata je bila za 129 miliona KM veća nego u istom periodu 2019. godine, koja je bila rekordna u naplati javnih prihoda i koja nije bila opterećena krizom izazvanom pandemijom koronavirusa i mjerama ograničenja i zabrana rada privrednih subjekata, kao što je to bilo 2020. godine, a što je u jednom periodu prošle godine uzrokovalo manju naplatu javnih prihoda.

    Naplata doprinosa je u sedam mjeseci ove godine premašila milijardu maraka i veća je za 94,7 miliona KM ili 10 posto nego u istom periodu prošle godine. Za Fond PIO naplaćeno je 577,7 miliona KM ili 10 posto više, za Fond zdravstvenog osiguranja naplaćeno je 366,8 miliona KM ili 11 posto više, dok je naplata doprinosa za Fond dječje zaštite i za Zavod za zapošljavanje veća za 11, odnosno 10 posto.


    “Kada su u pitanju direktni porezi, naplata je u sedam mjeseci ove godine iznosila 304,5 miliona KM, što je za 42,1 milion ili 16 posto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći rast naplate ostvaren je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 154,3 miliona KM, što je za 23,7 miliona KM ili 18 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Značajan rast naplate bilježi se i kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 124,1 miliona KM, što je za 12 miliona KM ili 11 posto više. Veća naplata ostvarena je i kod poreza na nepokretnosti i to za skoro šest miliona KM ili 60 posto više nego u sedam mjeseci 2020. godine”, kazao je Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS-a.

  • Olimpijski centar Jahorina povećao cijene karata za predstojeću ski sezonu

    Olimpijski centar Jahorina povećao cijene karata za predstojeću ski sezonu

    Olimpijski centar Jahorina predstavio je cjenovnik za predstojeću skijašku sezonu 2021/2022, a primijetan je porast cijena karata kako za pojedinačne dnevne ulaznice, tako i za one sezonske.

    Počev od dvodnevne karte čija je cijena početkom decembra 2020. godine za pred i post sezonu iznosila 55 KM za dnevnu i 75 KM za dnevno-noćnu verziju, u sezoni 2021/2022 koštat će 70 i 110 KM u istom periodu.

    U piku sezone cijena ovih karata iznosila je 80 KM i 105 KM, a u predstojećoj sezoni iznosit će 100 KM i 160 KM što čini značajan porast u odnosu na prethodnu godinu.

    Također, primijetan je porast cijena sezonskih karata čija se cijena u pred i post sezoni kretala od 250 do 480 KM, a koje će u narednoj sezoni iznositi od 470 do 680 KM za isti period.

    U piku sezone sezonska karta je prošle godine iznosila od 250 do 480 KM , dok će ove godine iznositi 470 do 620 KM.

    Cijena dnevne karta, kao i cijene za ski vrtić i korištenje noćne staze izmijenjene su uglavnom za pik sezone, dok su za ostale periode ostale iste.

    Povećanje je primijetno i kod karata u rasponu od 3 do 10 dana, kao i za dnevno-noćne kombinacije.

  • Košarac: Privrednici trpe jer se BiH nije pridružila “Otvorenom Balkanu”

    Košarac: Privrednici trpe jer se BiH nije pridružila “Otvorenom Balkanu”

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je da regionalna inicijativa ”Otvoreni Balkan” (Open Balkan) znači šansu za prosperitet na Zapadnom Balkanu i predstavlja stabilan osnov za privlačenje investicija, veći ekonomski rast i smanjenje nezaposlenosti u regionu.

    On je naglasio da bi prihvatanje ove inicijative, koja je ranije nazvana ”mini Šangen”, omogućilo pristupanje regionalnoj ekonomskoj zoni, u cilju olakšavanja trgovine robama i uslugama, kao i slobodnog kretanja ljudi i kapitala između zemalja Zapadnog Balkana, što je osnovna vrijednost Evropske unije.

    ”Činjenica je da se BiH još nije pridružila inicijativi za regionalnu saradnju zbog opstrukcija dijela političkih struktura iz Federacije BiH. To je neobjašnjiva politika, zbog koje, nažalost, trpe privrednici i poslovna zajednica iz Republike Srpske i Federacije BiH”, naglasio je ministar Košarac.

    On je pozdravio spremnost srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da na predstojećem sastanku sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu razgovara o inicijativi ”Otvoreni Balkan”, koja je komplementarna sa postojećim regionalnim inicijativama i doprinosi jačanju privrednog rasta, prevladavanju ekonomske krize izvazvane pandemijom Kovid-19, te modernizaciji privrede u skladu sa standardima EU.

    ”Uzimajuću u obzir otpor dijela federalnih političkih struktura, izuzetno me ohrabruje opredijeljenost srpskog člana Predsjedništva BiH Dodika da u razgovorima sa predsjednikom Srbije Vučićem razmotri mogućnost približavanja Republike Srpske inicijativi ‘Otvoreni Balkan’, jer će benefite imati naši građani, kao i cjelokupna privredna zajednica”, poručio je Košarac.

    On je napomenuo da se prednosti pristupanja inicijativi ”Otvoreni Balkan” ogledaju, između ostalog, u olakšanom i unapređenom protoku roba, smanjenju necarinskih barijera i čekanja, unapređenju mobilnosti građana zemalja Zapadnog Balkana, modernizaciji sistema plaćanja i unapređenja protoka kapitala, te unapređenju investicionog potencijala i investicione klime s ciljem ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta.

     ”Važno je istaknuti i da ova regionalna inicijativa znači  unapređenje konkurentnosti kroz približavanje standardima EU, što će dovesti do umanjenja strukturne neravnoteže zemalja Zapadnog Balkana i EU, kao i ispunjavanje obaveza iz procesa pristupanja EU, što je glavni spoljnopolitički cilj zemalja Zapadnog Balkana”, zaključio je Košarac.

  • Skoro 28% ljudi iz zemalja EU ne može sebi priuštiti ni sedam dana godišnjeg odmora

    Skoro 28% ljudi iz zemalja EU ne može sebi priuštiti ni sedam dana godišnjeg odmora

    Blizu 28 posto ljudi koji žive u Evropskoj uniji ne mogu da priušte sedmicu dana godišnjeg odmora, pokazalo je istraživanje koje je objavila Evropska konfederacija sindikata.

    Za one čiji su prihodi blizu ili ispod praga siromaštva – uključujući milione slabo plaćenih radnika, penzionere i nezaposlene – taj je udio čak 59,5 posto, pokazalo je istraživanje.

    “Iako je u posljednjoj deceniji mogućnost odlaska na odmor porasla, većina porodica s niskim primanjima i dalje to ne može priuštiti”, saopštili su iz Evropske konfederacije sindikata u analizi koja se temelji na podacima službene statističke agencije Eurostat.

    Stanovnici Grčke čiji su prihodi ispod praga siromaštva najlošije stoje od svih EU zemalja gdje njih 88,9 posto ne mogu priuštiti godišnji odmor. Nakon njih slijede Rumunija sa 86,8 posto, Hrvatska s 84,7 posto i Kipar sa 79,2 posto.

    Analiza je takođe pokazala da sedam miliona Talijana nije u mogućnosti priuštiti godišnji odmor, 4,7 miliona Španaca, 4,3 miliona Nijemaca i 3,6 miliona francuskih radnika.

    Zamjenica generalnog sekretara Evropske konfederacije sindikata, Esther Lynch, rekla je da odmori ne bi trebali biti luksuz za rijetke.

    “Direktivu EU-a o odgovarajućim minimalnim platama potrebno je ojačati kako bi se osiguralo da plate nikada ne budu tako niske”, rekla je Lynch.

    Konfederacija je istakla da je nejednakost između onih sa slabijim prihodima i onih iznad tog praga porasla u 16 država članica u posljednjih deset godina.

  • Manja proizvodnja šumskih sortimenata u RS-u, ali je prodaja povećana

    Manja proizvodnja šumskih sortimenata u RS-u, ali je prodaja povećana

    U Republici Srpskoj u prvom polugodištu proizvedeno je 871.495 kubnih metara raznih šumskih sortimenata ili 7,9 posto manje nego u istom periodu prošle godine, podaci su Zavoda za statistiku Republike Sprske.

    Najzastupljeniji u proizvodnji bili su trupci, kojih je proizvedeno 299.481 kubni metar od četinarskog i 159.244 kubnih metara od lišćarskog drveta.

    U prvom polugodišu proizvedeno je i 250.847 kubnih metara ogrevnog drveta lišćara, 91.448 kubih metara četinarskog drveta pogodnog za hemijsku preradu i celulozu.

    U RS-u su u prvih šest mjeseci ove godine prodata 857.563 kubna metra raznih šumskih sortimenata, ili za dva posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.

    Trupci su bili najzastupljeniji i u prodaji.

    Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik rekao je za da je do povećanja obima prodaje došlo usljed iskazane veće potražnje u ovom periodu.

    Prema njegovim riječima, ostvareni obim proizvodnje nije zadovoljavajući jer se očekivalo u uslovima povećane potražnje da bude povećana i proizvodnja i da se ostvare rezultati najmanje na nivou prošlogodišnjih, ali i bolji.

    “U maju 2021. je proizvodnja bila manja u odnosu na prošlogodišnji maj, dok se situacija popravila u junu i ako se nastavi takav trend moguće je do kraja godine nadoknaditi ono što je bilo propušteno u prvom polugodištu“, naveo je Šinik.

    On je podsjetio da je prošle godine bila manja potražnja, ali da je bila bolja proizvodnja, iako je to bilo vrijeme negativnih efekata virusa korona, zbog povoljnijih vremenskih prilika i tadašnjih mjera Vlade RS-a da se sa dužim rokovim plaćanja obezbijedi da ne dođe do prekida lanca snabdjevanja drvoprerađivača.

  • Republika Srpska (ni)je prezadužena

    Republika Srpska (ni)je prezadužena

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović tvrdi da je republički budžet stabilan, da se redovno izmiruju sve obaveze, ali da će se u narednom periodu morati skrojiti nove mjere, kako bi se što spremnije dočekao talas inflacije, koji neće zaobići ni Srpsku. Ekonomisti i opozicija tvrde da smo daleko od stabilnom budžeta i da dug vraćamo dugom.Na pitanje koji je dug najbolji, odgovor je jednostavan – onaj kojeg nema. Ali Republika Srpska ga ima. I to javni, unutrašnji i spoljni. Kada se sve sabere ukupni dug se mjeri preko pet milijardi maraka. Šef finasija u Vladi Republike Srpske ipak kaže da nismo prezaduženi. Oni koji tvrde drugačije, za Zoru Vidović pričaju neistine.”Javni dug je 45,3 odsto od BDP-a, što je u skladu sa opštim fiskalnim pravilom o dugu, a procjena je da će na kraju godine biti 44,3 odsto zbog predviđenog rasta BDP-a i izmirenja kreditnih obaveza. Emitovali smo i obveznice za izmirenje stare devizne štednje, što su pojedinci nazivali zaduženjem. To nije zaduženje već suprotno – vraćamo dug stare devizne štednje svim štedišama, u redovnim polugodišnjim intervalima”, izjavila je Vidovićeva za ”Glas Srpske”.

    Ekonomisti kažu da ne bismo smjeli upasti u zamku koja se krije iza ocjene da nismo prezaduženi. Ekonomista Jelena Trivić tvrdi da javni dug nije 45,3 odsto od BDP kao što tvrdi ministar finansija. Zvanična statistika kaže pokazuje da je to između 57 – 58 odsto.

    ”Ako je stav Ministarstva da je sve u granicima, to je njihovo pravo da tako tumače podatke, za zemlju na ovom stepenu razvoja to je izuzetno visoka zaduženost i to je nešto što koči budući ekonomski razvoj i to nikako nije dobro za RS” – kaže Jelena Trivić poslanik i predsjednik Ekonomskog savjeta PDP-a.

    Do kraja ove godine Vlada planira da zaduži Republiku Srpsku u iznosu do milijardu i 400 miliona maraka putem kratkoročnih i dugoročnih zaduživanja, te indirektno dajući garancije. Ekonomista Aleksa Milojević kaže da dugom vraćamo dug.

    ”Mi zarađujemo marku, a vraćamo tri. Imamo prirast društvenog proizvoda 300 miliona godišnje, a vraćamo 900 miliona. Mi imamo jedno pogrešno mjerenje društvenog proizvoda, mi tvrdimo da smo društvena privreda koja nema tržišnu vrijednost novca. Da mi imamo tržišnu vrijednost novca kod nas bi bila inflacija 200 odsto i onda bi Zora Vidović vidjela gdje onda bi se pokazala istina” – kaže ekonomista Aleksa Milojević.

    Statistika kaže da ako bi ukupni javni dug podijelio na ukupnu populaciju BiH, došli bi do rezultata da su vlasti proteklih godina svakog građanina zadužile za nešto više od 3.000 maraka. Možda za vlast i nismo prezaduženi, ali odgovor građana bi svakako bio drugačiji, budući da su mnogi i za osnovne potrebe prinuđeni da se zadužuju.