VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Srbija više nije zemlja jeftine radne snage

    Srbija više nije zemlja jeftine radne snage

    Ipak nema dovoljno poslova sa većim zaradama, što je jedan od razloga zbog kojih naši radnici odlaze u inostranstvo.

    Italijanska kompanija „Geoks” otvorila je pogone u Vranju pre pet godina, kada je Srbija bila destinacija koja se promovisala kao država jeftine radne snage. Danas se priča o tome da ova firma napušta našu zemlju, a kako budu rasle prosečne plate i minimalna zarada, Srbija će biti u novom problemu, tvrdi premijerka Ana Brnabić, jer će se „radno intenzivne investicije seliti ka državama sa nižim platama i jeftinijom radnom snagom”.

    Da li je to jedan od glavnih razloga zbog kojeg i „Geoks” planira da se povuče, pitanje je na koje se još ne zna odgovor, a dotad ostaje i nedoumica oko toga da li u stvari Srbija postaje zemlja skupe radne snage zbog koje će u budućnosti sve više da gubi investitore.

    Tanja Jakobi, izvršna direktorka Centra za istraživanje javnih politika, smatra da u našoj državi i dalje ima mesta za kompanije koje traže jeftinu radnu snagu ako se pogleda nepovoljna obrazovna struktura građana na birou rada, gde veliki deo čine ljudi sa srednjom školom.

    – Oni mogu za dva-tri dana da prođu kroz obuke za neke poslove, kao na primer u „Juri”. Onda je, po definiciji, tu i zarada niska. Isto tako, za neke poslove u Srbiji (građevinarstvo, manuelni radovi u poljoprivredi) sada dolaze radnici iz drugih zemalja, a to su poslovi koji su tipično nisko plaćeni. Ovo ipak nije rezultat samo činjenice da domaća radna snaga zahteva veću platu (mada je delom i to slučaj), već i toga da u ovom domenu postoji zakonska i rupa u oblasti kontrole inspektorata za rad. Jer, povoljnost angažovanja ovakvih radnika zasnovana je na kršenju njihovih prava, od velikog broja časova rada do neispunjavanja obaveza iz standardnog ugovora o radu – napominje Jakobi.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna neto plata u maju iznosila je 65.025 dinara, ali je istina da većina zaposlenih zarađuje osetno manje na šta često upozoravaju sindikati. Podsećaju da je u Srbiji oko 350.000 zaposlenih na minimalcu, a trećina zaradi do 35.000 dinara.

    Isto tako, na sajtu Razvojne agencije Srbije, koju je osnovala vlada, može se naći brošura pod nazivom „Zašto investirati u Srbiji” gde je naglašeno da je u našoj zemlji stopa nezaposlenosti 9,9 odsto, u čijoj strukturi sa 59,3 procenta učestvuju oni sa srednjoškolskim obrazovanjem.

    Shodno tome, postavlja se pitanje da li Srbija i dalje želi da se predstavlja kao država u kojoj postoji radna snaga, spremna da obavlja posao za niske zarade, kako bi se motivisali strani ulagači.

    Sindikati smatraju da je to potpuno pogrešna investiciona politika, a i predstavnici vlasti sve manje to apostrofiraju.

    Ipak, u ovoj brošuri navedeno je da je prosečna bruto plata u našoj zemlji 706 evra što je, kada se poredi sa državama centralne i istočne Evrope, koje predstavljaju konkurente u privlačenju stranih investicija, veoma nisko. U Rumuniji, recimo, prosečna bruto zarada iznosi 1.067 evra, u Mađarskoj 1.149, u Poljskoj 1.163, dok je u Češkoj 1.346 evra, piše u brošuri.

    Ako, međutim, u Srbiji ima sve manje jeftine radne snage, da li onda imamo takvu strukturu privrede koja nudi kompleksne poslove i više zarade?

    – Takvih poslova očito ima, jer je primećeno da sada privlačimo inostrana ulaganja sa nešto višim stepenom tehnološke složenosti. Takođe, u upravljačkom delu tih kompanija ima više kadra iz Srbije što pokazuje da se pojavio prostor za angažovanje radne snage iz naše zemlje i na višim pozicijama koje nose i bolju zaradu, a ne samo na prostim poslovima u proizvodnji – napominje Jakobi.

    Dodaje, da takvih poslova ipak nema dovoljno što je jedan od razloga zbog kojeg građani, sada već iz velikog broja zanimanja, i svih godišta, napuštaju Srbiju da bi radili u drugim državama.

    – U našoj zemlji sve veći broj mladih počinje da obavlja posao za poslodavce preko interneta, bilo preko platformi ili kroz individualne ugovore. To pokazuje između ostalog da Srbija i dalje nema dovoljno poslova na kojima bi zaposlila stručnu, pre svega, mladu radnu snagu. Oni onda tragaju za poslodavcima van Srbije, ne napuštajući zemlju. Uz to, i dalje postoji problem poreskog tereta oporezivanja ovih prihoda i pitanje regulisanja radnih prava, gde se uprkos obećanju vlade da će ovaj problem biti rešen, ništa nije dogodilo – podseća Jakobi.

  • Rio Tinto izdvojio 2,4 milijarde dolara za rudnik u Jadru

    Rio Tinto izdvojio 2,4 milijarde dolara za rudnik u Jadru

    Kompanija Rio Tinto izdvojila je 2,4 milijarde američkih dolara za izgradnju rudnika i postrojenja za preradu litijum-borata u okviru Projekta Jadar u Loznici, jedan od najvećih grinfild projekata litijuma na svetu, saopštila je danas ta kompanija.

    Projekat Jadar mora do dobije sva neophodna odobrenja, dozvole i licence i nastaviće da se realizuje u saradnji sa lokalnom zajednicom, Vladom Republike Srbije i nevladinim sektorom, ističe se u saopštenju.

    „Ovo je važna prekretnica za projekat i snažna potvrda opredeljenju Rio Tinta da podrži Srbiju kao vodećeg dobavljača litijuma, imajući u vidu obim i visoki kvalitet sastava ležišta Jadar”, navodi se u saopštenju Rio Tinta.

    „Realizacija projekta Jadar će pozicionirati Rio Tinto kao najvećeg proizvođača litijuma u Evropi za najmanje 15 narednih godina. Osim toga, planirano je da Jadar proizvodi borate koji se koriste u razvoju opreme za obnovljive izvore energije kao što su solarni paneli i vetroturbine”, ističe se u saopštenju.

    Podseća se da Projekat Jadar obuhvata podzemni rudnik sa pripadajućom infrastrukturom i opremom, uključujući električna vozila za vuču, kao i postrojenje za hemijsku preradu litijum-karbonata kvaliteta pogodnog za proizvodnju baterija.

    „Kako bi se uticaj na lokalnu zajednicu smanjio na najmanju moguću meru, rudnik će biti izgrađen u skladu sa najvišim ekološkim standardima, uključujući korišćenje suvog slaganja industrijskog otpada. Ova inovativna metoda omogućava postupno rekultivisanje suvog otpada vegetacijom i zemljom, bez potrebe za izgradnjom brane za tečni otpad”, piše u saopštenju Rio Tinta.

    Najavljuje se da će nakon izgradnje, kompleks Jadar biti moderno industrijsko postrojenje sa digitalno umreženim podzemnim rudnikom, koji se u realnom vremenu nadgleda iz operativnog centra.

    „Kako bi se smanjile emisije ugljenika i potrošnja energije, u podzemnom rudniku koristiće se flota gotovo u potpunosti električnih vozila. Upravljanje vodama obavljaće se uz pomoć najsavremenijeg postrojenja, zahvaljujući kome će približno 70 odsto vode biti korišćeno iz recikliranih izvora ili prečišćene vode iz rudnika”, ističe se u saopštenju.

    Naglašava se da će Jadar biti najveća rudarsko-procesna investicija u Srbiji koji ima potencijala da doprinese BDP-u Srbije direktno sa jedan odsto i četiri procenta indirektno, uključujući mnoge srpske dobavljače tokom faze izgradnje rudnika.

    Realizacija projekta omogućiće da Jadar bude veliki poslodavac u Srbiji i regionu, navpodi Rio Tinto.

    Precizira se da će tokom izgradnje ovog projekta biti otvoreno oko 2.100 radnih mesta, dok će u fazi rada rudnika i prerade mineralne sirovine biti zaposleno 1.000 ljudi.

    „Rio Tinto se takođe obavezuje da će pružiti pomoć razvoju lokalnih biznisa, kako bi mogli da podrže rad rudnika tokom narednih decenija”, navodi se ui saopštenju.

    „Imamo veliko poverenje u projekat Jadar, spremni smo da investiramo, uz uslov da dobijemo sve neophodne dozvole. Ovaj projekat će Srbiji i Rio Tintu omogućiti da odgovore na rastuću potražnju za litijumom, u skladu sa globalnom energetskom tranzicijom i ojačati našu ponudu posebno na evropskom tržištu. Jadar ima potencijal da obezbedi dovoljno litijuma za napajanje preko milion električnih vozila godišnje“, izjavio je izvršni direktor kompanije Rio Tinto Jakob Stausholm.

    On je dodao da su ležište Jadar i njegov jedinstveni mineral jadarit otkrili geolozi Rio Tinta 2004. godine u blizini Loznice.

    Naglasio je da ovo ležište sadrži visokokvalitetni bor i litijum, zahvaljujući čemu može da podrži dugotrajne operacije u prvom kvartilu operativnih troškova za oba proizvoda.

    „Posvećeni smo održavanju najviših ekoloških standarda, minimalizovanju uticaja i izgradnji održive budućnosti u zajednicama u kojima poslujemo. Svesni smo da ovaj projekat možemo da realizujemo samo ukoliko slušamo i razmatramo stavove svih zainteresovanih strana”, rekao je Stausholm.

    Rio Tinto navodi da su sledeći koraci realizacije projekta dobijanje odobrenja za eksploataciono polje, kao i svih dozvola i odobrenja, što obuhvata i odobrenje Studije o proceni uticaja na životnu sredinu.

    Kompanija, u skladu sa regulativom Republike Srbije, poziva sve zainteresovane strane da učestvuju u procesu javne rasprave o studijama uticaja na životnu sredinu.

    „Uz to, Rio Tinto nastavlja da organizuje i niz okruglih stolova sa nevladinim organizacijama i širom javnošću kako bi podstakao otvoren dijalog”, ističe se u saopštenju.

    Dodaje se da je odobrenje studije procena uticaja na životnu sredinu neophodno za početak radova, a planirano je da izgradnja rudnika počne tokom 2022. godine.

  • Ministarstvo bez reakcije na poskupljenja: Marže na osnovne životne namirnice i gorivo neće biti smanjene

    Ministarstvo bez reakcije na poskupljenja: Marže na osnovne životne namirnice i gorivo neće biti smanjene

    Da bi marže na osnovne životne namirnice u Srpskoj bile smanjene treba da dođe do značajnijih poremećaja na tržištu ili vanrednog stanja, kao što se desilo lane.

    Ovo poručuju iz Ministarstva trgovine i turizma RS nakon što su iz Saveza sindikata RS pozvali Vladu RS da, smanjenjem marže na veliko i malo, ublaži nekontrolisana i izuzetno visoka poskupljenja osnovnih životnih namirnica i goriva.

    U ministarstvu naglašavaju da bi intervencija smanjenja marži na ove robe opravdanje imala samo u pomenutim situacijama.

    Podsjećaju da je u RS na snazi Uredba o ograničavanju marži u prometu robe, kojom se ograničava marža pri formiranju cijena u prometu na veliko, odnosno na malo.

    – Ovom uredbom marža se ograničava isključivo na proizvode koji spadaju u osnovne životne namirnice – so, životinjska mast, suncokretovo ulje i biljna mast, margarin, pasterizovano mlijeko, jogurt, pšenično brašno, hljeb, šećer, hrana za dojenčad i hrana za bebe, lijekovi. Cilj donošenja uredbe kojom je propisana maksimalna marža na osnovne životne namirnice jeste da se zaštite oni slojevi čija je platežna moć najslabija – kažu za Srpskainfo u ovom ministarstvu.

    Naglašavaju da ograničena marža, koja se računa na nabavnu cijenu, u prometu na veliko maksimalno iznosi osam odsto, a na malo maksimalno 10 odsto.

    – Trgovcima na veliko naftnim derivatima propisuje se maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM, a onima koji trguju na malo od 0,25 KM po litri derivata – objašnjavaju u ministarstvu.

    Iz Saveza sindikata RS upozorili su da u posljednjih nekoliko mjeseci na tržištu imamo svakodnevna poskupljenja osnovnih namirnica.

    – Očekujemo da Vlada RS pomogne građanima kako bi imali što manje posljedica po kućni budžet i kako bi se zaustavilo dodatno urušavanje ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih – poručili su iz ovog sindikata.

    Podsjetimo, za godinu dana litar goriva u RS poskupio je za oko 24 odsto, a litar ulja za čak 40 odsto.

  • BDP u BiH prošle godine iznosio 34,24 milijarde KM

    BDP u BiH prošle godine iznosio 34,24 milijarde KM

    Bruto domaći proizvod (BDP) Bosne i Hercegovine za 2020. godinu (proizvodni pristup, prvi rezultati) nominalno je iznosio 34 milijarde i 240 miliona KM i u odnosu na 2019. godinu nominalno je manji za tri posto, dok je realan pad iznosio 3,2 posto.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, BDP deflator za 2020. je iznosio 0,2 posto.

    BDP po stanovniku u BiH iznosio je 9.853 KM, odnosno 5.038 eura ili 5.740 američkih dolara.

    Značajniji nominalni rast bruto dodane vrijednosti bilježe građevinarstvo (sedam posto) te poljoprivreda, šumarstvo i ribolov (5,6 posto).

    Nominalni pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (28,8 posto), prijevoza i skladištenja (10,2 posto), umjetnosti, zabave i rekreacije (13,1 posto), trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala (7,5 posto).

  • Poskupjele gume za automobile

    Poskupjele gume za automobile

    Poskupljenja guma za automobile koja su se u posljednjih nekoliko mjeseci desila u Evropi, ali i širom svijeta, prema riječima uvoznika, prelila su se i na tržište Bosne i Hercegovine.

    Uvoznici ističu da je došlo do blagog poskupljenja guma za automobile, a jedan od razloga je poskupljenje sirovina od kojih se prave, ali i da se još ništa ne zna da li će u narednom periodu doći do drastičnijeg povećanja cijena guma.

    Trendovi na svjetskom tržištu ukazuju na to da se sasvim sigurno mogu očekivati znatna povećanja cijena guma za automobile i komercijalna vozila, budući da je u posljednje vrijeme došlo do znatnih povećanja cijena u cijelom lancu proizvodnje i snabdijevanja.

    Iz kompanije “Total Trade” iz Doboja, koja je jedan od najvećih uvoznika guma za Bosnu i Hercegovinu, istakli su za “Nezavisne” da je zbog poskupljenja skoro svih sirovina došlo i do poskupljenja guma na našem tržištu.

    “U odnosu na prethodnu godinu gume su poskupjele od 10 do 15 odsto, ali sve zavisi od proizvođača. U nekoliko navrata od početka godine je bilo poskupljenja guma, ali to sve nije bilo znatno poskupljenje, ali kada se sve zbroji, to je 10-15 odsto”, kazali su u kompaniji “Total Trade”.

    Dodali su da je prosječna cijena kompleta guma oko 370 KM.

    U auto-šopu “Maja” iz Sarajeva naglasili su da je u prethodne dvije godine došlo do poskupljenja guma za automobile, ali da to nije neko drastično poskupljenje, nego svega nekoliko maraka.

    “Sve zavisi i od proizvođača guma. Gume su poskupjele vjerovatno zbog poskupljenja sirovina, ali i uvoza i slabijeg transporta zbog zatvaranja granica i pandemije virusa korona. Ova i prethodna godina su bile i oskudne sa gumama u odnosu na neki prethodni period, tako da je i to možda razlog poskupljenja. Cijene najjfetnijih kompleta guma su oko 250 KM, dok su najskuplje od 2.000 do 3.000 KM”, pojasnili su u ovom auto-šopu.

    U kompaniji “Energy” iz Gradiške, koja se bavi prodajom guma, rekli su da je došlo do poskupljenja, ali ne mnogo.

    “Ne znamo da li će u narednom periodu doći do nekog drastičnijeg povećanja cijena guma, ali ove godine jeste bilo poskupljenja, i to najviše zbog poskupljenja sirovina za pravljenje guma”, naveli su u ovoj kompaniji.

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH su za “Nezavisne” rekli da je u prvih šest mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno novih pneumatskih guma za nešto više od 60 miliona KM.

    “U istom periodu prošle godine ukupno je uvezeno novih pneumatskih guma za oko 45 miliona KM, dok je u toku cijele 2020. godine uvezeno guma za oko 120 miliona KM u Bosnu i Hercegovinu”, naveli su iz UIO.

    Prema podacima UIO BiH, nove pneumatske gume se najčešće u Bosnu i Hercegovinu uvoze iz Kine, pa zatim slijede Poljska, Njemačka, Turska, Slovenija, Srbija i tako dalje.

    “U toku ove godine iz Kine je uvezeno novih pneumatskih guma za skoro devet miliona KM, Poljske i Njemačke za više od sedam miliona KM, Turske oko pet miliona KM, Slovenije skoro pet miliona KM, a Srbije blizu četiri miliona KM”, navodi se u podacima UIO.

    Vozače vijesti o povećanju cijena guma su dodatno razočarale, jer su već suočeni sa povećanjem cijena goriva, a sada i guma.

    “Planiram da kupim zimske gume, nisam to uradio prošle godine, a ove stare su mi već istrošene. Svaki dan slušamo o nekim poskupljenjima, a ništa da pojeftini”, rekao je jedan vozač iz Banjaluke.

    Svjetski mediji su još prije nekoliko mjeseci pisali da svijetu predstoji period u kome će cijene automobilskih guma znatno porasti, kao posljedica smrtonosne bolesti koja napada zasade kaučuka, osnovne sirovine za proizvodnju auto-pneumatika.

  • Financial Times: Balkanski trio želi “mini-Šengen” dok čeka EU

    Financial Times: Balkanski trio želi “mini-Šengen” dok čeka EU

    Lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije negodovali su zbog sporog tempa proširenja EU, zalažući se za međusobno otvaranje granica za putovanja i poslove, dok čekaju da ih Brisel primi u svoje okrilje, prenosi danas Financial Times (FT).

    “Znamo da postoji zamor u EU zbog proširenja. Treba da vidimo šta možemo da uradimo za sebe, šta možemo za naš narod, kako možemo da proširimo naše tržište”, citirao je londonski list predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev izrazio je frustraciju što “EU ne ispunjava svoja obećanja”, dodajući da “Skoplje treba da ubrza praktične koristi za njene državljane”.

    Premijer Albanije Edi Rama uporedio je saradnju sa Briselom sa dijelom Semjuela Beketa “Čekajući Godoa”, u kojem se dva muškarca upuštaju u niz besmislenih razgovora, dok iščekuju dolazak nekoga ko nikako ne dolazi.

    Balkanski “mini-Šengen” za putovanja i biznis, koji se prema pisanju londonskog lista ugleda na model EU o slobodnom putovanju, biće zvanično objavljen sutra.

    Uključivaće postepeno olakšavanje putovanja, brže “zelene linije” na granicama i smanjeno vrijeme čekanja za teretna vozila, kao i lakše dobijanje radnih dozvola.

    Postoji nada da će zona, za koju je predsjednik Vucćić rekao da će zaživeti pre kraja godine, vremenom uključiti Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, dok ostaju otvorena vrata za Kosovo i Metohiju, čiji status je, kako navodi list, sporan.

    Srpski lider, dodaje FT, izjavio je da balkanski region ne može više da čeka EU da ih ujedini, nakon etničkih i religioznih sukoba, kao i ekonomskih neuspjeha od raspada bivše Jugoslavije.

    Države su napravile značajan napredak pre nego što ih EU primi u članstvo, u oblastima izbornih, sudskih i ekonomskih reformi.

    FT podsjeća na izjavu Aleksandra Vučića da “kada ljudi budu imali veće plate, razmišljaće o boljim životima, a ne o sjenkama iz prošlosti”.

    Sva trojica balkanskih lidera konstatovala su da su, dok čekaju na EU, SAD pružile punu podršku njihovim naporima.

    “Balkan koji danas imamo može da bude najsjajniji, ako ne i jedini sjajan, primer američke spoljne politike”, kazao je Rama.

    “Slobode koje danas uživamo na Balkanu su pre svega i prvenstveno njihovo čedo”, dodao je on.

    Trojica lidera učestvuju u Skoplju na skupu regionalne inicijative za saradnju poznate pod nazivom “Mini Šengen”.

  • Rusija drugi najveći svjetski proizvođač nafte nakon SAD-a

    Rusija drugi najveći svjetski proizvođač nafte nakon SAD-a

    Rusija se nalazi na drugom mjestu ove godine po ukupnoj proizvodnji nafte na dnevnoj bazi i to odmah nakon Sjedinjenih Država i ispred Saudijske Arabije, izvještava državna služba za statistiku Ruske Federacije, Rosstat.

    Prema podacima Rosstata, Rusija je proizvodila u prosjeku 10,36 miliona barela nafte dnevno u periodu januar-maj 2021. godine, dok je prosječna američka proizvodnja iznosila 11,10 miliona barela dnevno, što ju čini najvećim proizvođačem nafte u izvještajnom periodu.

    Na trećem mjestu je Saudijska Arabija sa prosjekom od 8,27 miliona barela nafte dnevno, javlja Russia Today.

    Nafta je činila 41,3 posto ukupnog ruskog izvoza tokom prvih pet mjeseci 2021. Međutim, izvoz nafte u toj zemlji smanjio se za 16,9 posto u odnosu na prethodni izvještajni period i iznosio je 50,8 miliona tona. Ukupno je ove godine Rusija proizvela 212,3 miliona tona nafte, što je godišnji pad od 6,2 posto.

    Očekuje se da će proizvodnja nafte u zemlji rasti u narednim mjesecima nakon dogovora o povećanju proizvodnje nafte koji su ranije ovog mjeseca postigle Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici.

    Države članice OPEC-a dogovorile su se o povećanju proizvodnje na dnevnom nivou od augusta, budući da su cijene dostigle trogodišnji maksimum uslijed povećane potražnje i globalnog ekonomskog oporavka od pandemije.

    Zemlje OPEC+, uključujući Rusiju, Meksiko, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein, od augusta će povećati proizvodnju za 400.000 barela dnevno. Očekuje se da će se proizvodnja postupno povećavati sve dok se ne nadoknadi nivo proizvodnje iz perioda prije pandemije.

  • Institucije na nivou BiH analizirale naplativost kazni: Zastara uzela milione

    Institucije na nivou BiH analizirale naplativost kazni: Zastara uzela milione

    Veliki broj izrečenih kazni na graničnim prelazima, na adresama carinskih ispostava i od strane inspektora na nivou BiH mogao bi da ostane mrtvi broj na papiru jer će ti milioni teško naći put do budžeta.

    Izvještaj o nenaplaćenim novčanim kaznama koje imaju rok naplate tri godine, počevši od dana unosa kazne u elektronsku evidenciju podataka u 2018. i 2019. godini, pripremilo je Ministarstvo pravde BiH, a na osnovu podataka Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA). Pojedine institucije na zajedničkom nivou ukazale su da im se evidencije malo razlikuju, a u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH su pojasnili da je najveći broj prekršajnih naloga izdat zbog nepodnošenja poreske prijave, te da nisu uspjeli ni da sprovedu prinudnu naplatu zbog nekoliko razloga, a to su smrt fizičkih lica, prestanak obavljanja registrovane djelatnosti i brisanje iz sudskog registra nakon likvidacije i stečaja. Problem sa naplatom imaju nadležni u Graničnoj policiji, Ministarstvu komunikacija i transporta, a u grupi institucija koje su izricale kazne je i Služba za poslove sa strancima. U informaciji koju je na posljednjoj sjednici usvojio Savjet ministara, a koju je potpisao ministar pravde Josip Grubeša, istaknuto je da je cilj svega da bude izbjegnuto nastupanje zastare i brisanja nenaplaćenih novčanih kazni.

    Podaci koji su pristigli u taj resor pokazuju da je ukupan broj izrečenih, a nenaplaćenih kazni u 2018. godini “stao” na 3.329, a nenaplaćeni dug je premašio dva miliona. Analiza je pokazala još lošije izglede po budžet i sistem odgovornosti u 2019. jer je evidentirano 4.327 kazni vrijednih više od 2,8 miliona. U Ministarstvu pravde, kako su istakli, putem ovih analiza sprečavanju nastupanje zastare i brisanja, jer je nesporno da će one biti brisane iz Registra novčanih kazni nakon isteka određenog roka od dana kada su prekršajni nalozi postali konačni. Evidentno je da za evidentirane, a nenaplaćene kazne iz prve polovine 2018. protiču već tri petine roka, a biće brisane iz Registra novčanih kazni istekom 2021. ili tokom 2022. godine, dok za one iz prve polovine 2019. godine protiče već polovina zastarnog roka.

  • “Carina bez papira” tek od naredne godine

    “Carina bez papira” tek od naredne godine

    Iako je planirano da primjena Zakona o carinskoj politici, a samim tim i “carine bez papira”, odnosno NCTS sistema, počne 1. avgusta, odlukom Savjeta ministara BiH taj rok je pomjeren na 1. januar 2022. godine.

    Inače, primjena NCTS sistema prvobitno je planirana za 1. jul, zatim je rok pomjeren za mjesec, a sada za 1. januar 2022. godine, mada je veliko pitanje da li će se i to desiti s obzirom na blokadu u institucijama BiH koju je izazvala odluka Valentina Incka, visokog predstavnika u BiH, da nametne izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida.

    Kada je riječ o NCTS sistemu, on podrazumijeva kompletnu razmjenu podataka u elektronskom smislu, odnosno “carinu bez papira”. Njegovom primjenom smanjiće se redovi kamiona na graničnim prelazima i u carinskim ispostavama, a cijeli sistem zamišljen je i u zemljama EU funkcioniše na način da se olakša kretanje robe preko granice i prelazak iz jednog u drugo carinsko područje.

    Oni koji vrše prevoz, umjesto papira, na granicama i carinama predavaće “prateću provoznu ispravu” sa bar-kodom i jedinstvenim brojem, bez dužeg zadržavanja na granicama.

    “Najveća prednost NCTS-a je mogućnost da se koristi elektronska razmjena poruka i podataka umjesto dosadašnje procedure prijavljivanja vozila i robe na svakoj granici. To će omogućiti da jednom podnesena deklaracija isprati cijeli tok transporta, pri čemu će se znati u svakom trenutku gdje se roba nalazi. Osim uštede vremena za sve korisnike, NCTS sistem je i velika ušteda novca, jer se radi o redukciji troškova prevoza”, pojašnjavaju u UIO BiH.

    Nakon što u NCTS sistem budu uvedeni carinski obveznici i špediteri, u Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da će ići na proširenje ponude elektronskih usluga koje će podrazumijevati ovjeravanje digitalnim potpisom dokumenata kao što su podnošenje uvoznih i izvoznih carinskih prijava, podnošenje PDV-a i akciznih prijava, raznih zahtjeva itd.

  • EU uvodi veće poreze za zagađivače, na udaru i BiH

    EU uvodi veće poreze za zagađivače, na udaru i BiH

    Evropska komisija predložila je čitav set zakonskih prijedloga čiji je cilj oporezovati i kažnjavati najveće zagađivače i emitere opasnih čestica koje uzrokuju globalno zagrijavanje, štete okolini i ugrožavaju zdravlje ljudi.

    Ovaj set mjera, nakon što prođe proceduru u evropskim institucijama, na više će načina uticati na proizvođače energenata i postrojenja koja puno zagađuju na zapadnom Balkanu, uključujući i BiH. EU je kroz Zelenu agendu, investicioni paket za zapadni Balkan i druge programe spremna podržati pravednu energetsku tranziciju.

    U nedavnom razgovoru za “Nezavisne novine” Janez Kopač, sekretar Energetske zajednice, upozorio je da bi vlasnici termocentrala u BiH trebalo dobro da razmisle da li da ulažu u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih elektrana na ugalj, jer će, nakon što EU uvede poreze na CO2, proizvodnja megavata energije biti skuplja od prodajne cijene. On je, na primjer, još i prije nego što je to postalo očigledno široj javnosti u BiH predvidio da će izgradnja novog bloka termocentrale u Tuzli doživjeti velike teškoće i preporučio da je jeftinije da se od takvih projekata odustane.

    Ako je suditi prema novom prijedlogu Evropske komisije, posljedice bi trebalo da osjećaju i potrošači motornih fosilnih goriva, ali i građani i institucije koji se griju na lož-ulje.

    U Evropskoj komisiji kažu da su ove mjere neophodne ako EU želi da dosegne neutralnost u odnosu na emisije stakleničkih gasova do 2050. godine i smanjenje emisija gasova za 55 odsto do 2030, te da sadašnji trendovi, iako EU čine vodećim faktorom na ovom polju u svijetu, nisu dovoljni da se ciljevi dosegnu.

    Vjetar u leđa za ove ciljeve Evropska komisija je dobila i od najjače i najuticajnije zemlje EU, Njemačke, čija se Vlada, nakon katastrofalnih poplava u kojima su živote izgubile stotine građana, odlučila dodatno postrožiti svoje planove za energetsku neutralnost.

    “Prijedlog Komisije će promijeniti način na koji se energetski proizvodi oporezuju u EU. Novim pravilima želi se spriječiti takmičenje u smanjenju poreza na energetiku među zemljama članicama, kao i olakšati dobijanje prihoda za zemlje članice od ‘zelenih poreza'”, objasnili su nam u Evropskoj komisiji.

    Za običnog građanina koji želi da shvati koje suštinske mjere ovaj prijedlog sadrži važno je da zna dvije osnovne grupe mjera koje sadrži ovaj prijedlog Komisije.

    Prvo, cilj je da se na nivou EU uvede minimalna stopa poreza na osnovu količine energenata koje proizvod sadrži. Konkretno, što više zagađenja i negativnog uticaja na okolinu, veći novčani iznos poreskih izdataka. Primjera radi, prema sadašnjim mjerama, na jednak način se oporezuju dizel gorivo i super, iako nemaju jednak uticaj na životnu sredinu.

    Druga važna novina je, kako je objašnjeno, da će prestati da važe izuzeci za plaćanje poreza na avionsko i brodsko gorivo za saobraćaj unutar EU.

    Prijedlog sadrži i čitav niz mjera koji bi pomogao pravednu energetsku tranziciju. Primjera radi, uvela bi se mogućnost oslobađanja plaćanja poreza za grijanje na mazut socijalno ugroženim porodicama dok se ne steknu uslovi da pređu na ekološki prihvatljivije grijanje.

    Kopač kaže da postoji opasnost da bi BiH mogla biti vraćena u prošlost ako ne zaustavi opsjednutost ugljem i energentima dobijenim pomoću tog fosilnog goriva. On dodaje da EU želi pomoći zemljama zapadnog Balkana u pravednoj energetskoj tranziciji, a da su se i zemlje u regionu Sofijskom deklaracijom odlučile da će se dekarbonizovati najkasnije do 2050, u skladu s ciljevima EU.

    “U Evropi pričamo o pravednoj tranziciji i da niko ne smije biti zaboravljen. Za ovu vrstu tranzicije potrebna su ozbiljna sredstva i pametni programi. EU je našla ta sredstva u prihodima od emisija na ugljen-dioksid”, rekao je Kopač.