VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Direktor Wizz Aira: Bosna i Hercegovina je odlično tržište u koje ćemo nastaviti investirati

    Osnivač i direktor aviokompanije Wizz Air József Váradi boravio je proteklih dana u Bosni i Hercegovini, a za Klix.ba govorio je o problemima koje je pandemija donijela i njima, ali i cijelom sektoru, o otvaranju baze u Sarajevu te o nekim planovima za naredni period.

    Kako je Wizz Air završio prošlu godinu s obzirom na pandemiju COVID-19, sva ograničenja i zatvaranje granica?

    “Covid-19 je napravio probleme svima, uključujući i aviokompanije. Bio je to pravi roller coaster, veoma težak period kada su sva tržišta bila pod nekim restrikcijama. Bili su zabranjeni i letovi, ali smo u ljeto prošle godine počeli raditi sa 80 posto kapaciteta. Ovog ljeta smo ostvarili 100 posto kapaciteta, što je dosta bolje nego 2019. Veoma mali broj aviokompanija je bio u mogućnosti da investira tokom pandemije, ali smo mi uspjeli da otvorimo nova tržišta, otvorili smo 18 novih baza za operacije, između ostalog i u Sarajevu. Uključili smo i nove avione, 22 tačnije, na početku korone smo imali 121, a ulagali smo i u upravljački kapacitet. Jedna smo od najjeftinijih aviokompanija i imamo jedan od najlikvidnijih biznisa te nismo bili obuhvaćeni državnom pomoći, niti bilo kojom drugom vrstom mjera pomoći zbog pandemije, ali ipak i dalje imamo veoma jaku likvidnu poziciju. Bez obzira na to koliko dugo će trajati situacija u vezi s pandemijom, mi ćemo preživjeti i bit ćemo strukturni pobjednik Covid-19.”

    Foto: I. Š./Klix.ba
    Foto: I. Š./Klix.ba
    Kako ste svoje poslovanje prilagodili novim uslovima, da li je osoblje moralo proći bilo kakvu posebnu obuku i koliko se organizacija letova promijenila?

    “Zbog koronavirusa morali smo otpustiti 20 posto naših uposlenika, ali srećom, sada ih vraćamo. Bili smo odgovorni, uradili smo sve što je bilo neophodno kako bismo poštovali mjere koje su bile na snazi kako bismo se osigurali da ćemo sačuvati i zdravlje, ali i održivost biznisa. Kroz sve ovo prolazili smo zajedno sa svojim uposlenicima, kao tim. Sada smo u drugačijoj situaciji, danas smo skoro potpuno operativni i svaki pilot i član naše posade leti.”

    Wizz Air aktivno ulaže u smanjenje utjecaja na okoliš. Kako vidite budućnost letenja? Da li putovanje avionom ima održivu zelenu budućnost?

    “Mnogo toga će zavisiti od avionske tehnologije, tehnologije motora. Motori su sada na bazi ugljika, ali postoje alternative. Znam da industrija razmatra vodik za pogonske motore koji imaju drugačiji utjecaj na okoliš. To se neće desiti preko noći. To je više razvojni projekt za narednu deceniju, ali optimističan sam da će industrija uspjeti da se izbori s tim i da bude bolja i održivija. Od Wizz Aira možete očekivati da bude potpuno uključen u ove razvoje i da bude aviokompanija koja prihvata nove tehnologije prije drugih. Mi smo najmlađa aviokompanija i ako nova tehnologija dolazi, možete sigurno očekivati od nas da uskočimo u to.”

    Koji su najveći izazovi poslovanja na bh. tržištu?

    “Moram reći da se Bosna i Hercegovina dobro nosila s pandemijom. Bila je prilično elastična, otporna tokom pandemije, čak i otpornija od velikog dijela tradicionalnog evropskog tržišta na kojem Wizz Air saobraća. Bile su na snazi mjere vlada, ali su se ljudi i dalje kretali. Mnogo više ljudi je putovalo iz BiH nego iz drugih zemalja. Mislimo da je BiH dobro tržište za ulaganja, da ima mnogo prilika za investiranje i prilika da dovede više aviokompanija u zemlju, da se uspostave nove linije, a to ćemo tek vidjeti narednih nekoliko mjeseci.”

    Spomenuli ste već da ste otvorili bazu u Sarajevu. Odakle potreba da se, pored Tuzle, otvori baza i u Sarajevu?

    “Već neko vrijeme smo razmatrali Sarajevo, nije to bila iznenadna odluka. Prije tri-četiri godine sam bio u Sarajevu i tada sam imao ideju o pokretanju letova s ovog aerodroma. Pokušali smo postići dogovor, samo je trebalo neko vrijeme da shvatimo kako da to uradimo. To je bilo malo teže početkom pandemije Covid-19. Bilo je jasno da nije baš mnogo aviokompanija u situaciji da vrati stare kapacitete ili da mogu širiti posao. Mogu reći da je rast kapaciteta bio mnogo cjenjeniji tokom pandemije nego ikada prije. Mi smo bili u mogućnosti da postignemo sporazum i to je rezultiralo otvaranjem ureda u Sarajevu prije oko dva mjeseca.”

    Imate li već neke rezultate? Je li se odluka o otvaranju baze u Sarajevu pokazala kao dobra?

    “Mislim da je to bila prava odluka. Otvorili smo ured u Sarajevu prije dva mjeseca tako da je još rano govoriti, ali za sada ide dobro. Tržište je odgovorilo veoma dobro. Potražnja za Wizz Airom i našim uslugama i linijama koje uvodimo na tržište je velika i gledat ćemo i dalje šta još možemo uraditi ovdje.”

    Váradi se sastao sa direktorom sarajevskog aerodroma Alanom Bajićem (Foto: I. Š./Klix.ba)
    Váradi se sastao sa direktorom sarajevskog aerodroma Alanom Bajićem (Foto: I. Š./Klix.ba)
    Strategija Wizz Aira da se neprestano širi na nove lokacije ponekad se naziva agresivnom. Koliko je to održivo i uspješno, posebno u ovim još uvijek nesigurnim vremenima?

    “Mi smo jedna od najuspješnijih aviokompanija na svijetu i imamo jedan od najprofitabilnijih biznisa. Naša strategija funkcioniše veoma dobro. Tržište se mijenja iz korijena, sve je više aerodroma koji se trude da ubace naše avione. Mislim da strategija radi veoma dobro.”

    Prilikom boravka u BiH imali ste nekoliko sastanaka s predstavnicima aerodroma u Sarajevu i Tuzli, koji su zaključci ovih sastanaka?

    “Mislim da su sastanci prošli veoma dobro. Vidim da se avijacijski i aerodromski sistem razvija u zemlji, vidim investicije u povećanje kapaciteta, unapređivanje operacija, poboljšanje infrastrukture. To je veoma dobro. Korona je dokazala koliko elastično tržište može biti. Iz naše perspektive, BiH je tržište u koje se može ulagati. To u kombinaciji sa svim razvojem koji vidim ohrabruje nas da mislimo o tome šta je sljedeće u smislu povećanja broja aviona, broja uposlenika, usluga i proizvoda. To je ono na čemu radimo i prilično sam siguran da BiH sa svim tim može biti pobjednik.”

    Vaši avioni počeli su letjeti i s aerodroma u Banjoj Luci. Imate li u planu daljnji razvoj s ovog aerodroma?

    “Naravno. Trenutno letimo sa tri aerodroma u BiH – Sarajevo, Tuzla i Banja Luka. Iz Sarajeva naši avioni lete na 11 lokacija u 8 zemalja, iz Tuzle u 15 gradova u 6 zemalja, a iz Banje Luke u 5 gradova u 4 zemlje. Mislim da je važno da već imamo uspostavljene linije na svim ovim aerodromima. Trenutno imamo baze u Sarajevu i Tuzli, ali u jednom trenutku bi se to moglo desiti i u Banjoj Luci. S banjalučkog aerodroma smo počeli saobraćati kad i sa sarajevskog, tako da nije isključeno da ćemo otvoriti bazu i u tom gradu.”

    Dakle, BiH se pokazala kao dobro tržište za vas?

    “Da, veoma dobro tržište u koje ćemo nastaviti investirati.

  • Vlast je upozorena na neadekvatnu akciznu politiku prema duvanskim proizvodima, ali ne reaguje

    Vlast je upozorena na neadekvatnu akciznu politiku prema duvanskim proizvodima, ali ne reaguje

    Nadležni se još oglušavaju na upozorenja pogrešne akcizne politike prema cigaretama i duvanskim proizvodima. U međuvremenu, u Federaciji Bosne i Hercegovine je predložen zakon za koji neki strahuju da će izazvati još problema jer narušava jedinstvenost bh. tržišta.

    Moguće je da će u prodaji biti isti proizvodi različitih pakovanja u dva entiteta, što nije zabilježeno u slučaju niti jednog drugog proizvoda na domaćem tržištu.

    Zbog akcizne politike cijene cigareta su znatno više od kupovne moći većine građana što ih je primoralo da ove proizvode kupuju na sve više rastućem crnom tržištu. Zbog toga se izgubi jedan državni budžet ili milijardu KM, kako je ranije procijenjeno, a građani ostaju uskraćeni za npr. rekonstrukciju svih bolnica u Bosni i Hercegovini, dok su u gubicima i legalni trgovci i proizvođači. U dobitku su samo šverceri.

    Svjesni negativnih posljedica, u trgovinskim i privrednim komorama u Bosni i Hercegovini pozivaju na akciznu politiku za duhanske proizvode, koja će biti usklađena s ekonomskim prilikama u zemlji. Poziv dolazi i iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) Bosne i Hercegovine, a objavila ga je u elaboratu nazvanom “Presjek stanja u duhanskoj industriji Bosne i Hercegovine i strateške smjernice revitalizacije”.

    Jasno su istakli da treba razmisliti o smanjenju ili zamrzavanju akciza koje su odavno jednake onima u Evropskoj uniji. Predlažu da Bosna i Hercegovina učini ono što su učinile države u regiji, a koje nisu članice EU.

    “Većim dijelom zemlje iz okruženja imaju višegodišnje akcizne kalendare koji pokazuju smjer oporezivanja duhanskih proizvoda kako po visini tako i vrsti duhanskih proizvoda. Na ovakav način bi se kroz nekoliko godina ujednačila s akcizama u regiji na duhan i duhanske proizvode. Očekivano bi se potpuno smanjivalo nelegalno tržište duhanski proizvoda Bosne i Hercegovine u skladu s povećanjem akciza u regiji”, zaključili su u VTK.

    I oni su izdvojili Crnu Goru kao primjer da postoji trenutak kada akciza postane preskupa, tj. kada uzrokuje pad budžetskog prihoda.

    “Po načelu ‘manje je više’ ponašala se Uprava za carine Crne Gore. Krajem 2018. akciza je sa 60,40 eura na hiljadu komada podignuta na 73,6 eura na hiljadu komada. Ovakav pristup je prouzrokovao veliki rast cijena cigareta te povećanje nelegalnog tržišta na više od 50 posto. Nakon što je Vlada Crne Gore uvidjela pad prihoda od trošarina u državni budžet iste godine je vratila akcizu na 63,6 eura na hiljadu komada. Navedeni potez je rezultirao pozitivnim pomacima, odnosno povećanjem legalne prodaje cigareta”, istakli su.

    Upozorenja iz privrednih komora

    I u Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine su su upozorili na crno tržište.

    “Stalnim donošenjem novih zakona, novih propisa, uvođenjem novih akciza dovodi se do otvaranja crnog tržišta. Konzumenti imaju malu kupovnu moć te je zbog toga njima preskupo kupovati cigarete na legalnom tržištu. Time se podstiče crno tržište. Legalni proizvođači su veoma ugroženi. Povećanjem akciza će se ugasiti mnogo radnih mjesta, a svima bi nam cilj trebao biti zaštita radnih mjesta”, naveli su.

    Ukazali su da se smanjuje broj uposlenih u ovoj industriji zbog rasta nameta.

    “Nemamo precizne podatke, ali svakako da se smanjuje broj osoba uposlenih u ovoj industriji”, ukazali su iz Privredne komore FBiH u odgovoru za Klix.ba.

    Privredna komora Republike Srpske je prošli mjesec dopisom upozorila članove Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) na negativne posljedice neodgovarajuće akcizne politike.

    “Rast crnog tržišta se nije desio preko noći, rezultat je dugogodišnje neadekvatne akcizne politike. Stoga i oporavak legalnog tržišta može biti samo rezultat sinhronizovanih aktivnosti, prije svega kroz smanjenje maloprodajne cijene cigareta kao rezultat smanjenja ukupnog akciznog opterećenja i ozbiljne aktivnosti kontrolnih i istražnih organa, odnosno inspekcija, na sprečavanju ilegalne trgovine duhanskim proizvodima”, napomenuli su i istakli da od pet KM, koliko košta npr. jedna kutija cigareta, 4,5 KM pripadne državi.

    Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović je u izjavi za naš portal u januaru ove godine obrazložio zašto je važno da iznos akcize bude optimalan.

    “U aprilu prošle godine, kada smo bili na tematskoj sjednici Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Petar Ćorluka (op. a. vlasnik kompanije Violeta) je kazao finu stvar. On kaže: ‘Ljudi, mi kad hoćemo da više prodamo i da dođemo do novca, napravimo akciju proizvoda. Spustimo cijene i više prodamo, tako dođemo do više para. To je formula’. Jednostavno je objasnio zašto se prave akcije. Tako da i po ovom pitanju treba spustiti stope i više će se ubrati”, rekao je.

    “Narušavanje jedinstvenog tržišta će platiti potrošači”

    Dok se čeka da vlast učini akciznu politiku primjerenu bosanskohercegovačkim ekonomskim okolnostima, nadležni u Federaciji namjeravaju zakonom restriktivnije ograničiti konzumaciju duhanskih proizvoda, prije svega u javnom prostoru. Zakon je već usvojen u Predstavničkom domu, a predstoji da ga razmotri Dom naroda.

    Ugostitelji su naglasili da, ako se zakon usvoji, očekuju znatno smanjenje broja gostiju, a samim tim i pad prihoda. Za njih je taj problem utoliko veći iz razloga što im je pandemija koronavirusa bila veliki udarac na poslovanje.

    Pojedini ekonomisti smatraju da će usvajanje ovog zakona značiti narušavanje jedinstvenog tržišta, jer će proizvođači ovih proizvoda biti primorani da proizvode različite ambalaže za oba entiteta. Naime, ako se novi zakon usvoji u Federaciji, onda bi se uvela obavezna zdravstvena upozorenja na kutijama cigareta, a u Republici Srpskoj to ne bi bio slučaj, sve dok se i u ovom entitetu ne usvoji isti zakon.

    I ekonomista Admir Čavalić je jedan od onih koji smatraju da federalna vlast ne postupa dobro po ovom pitanju. Ipak, ne očekuje da će zakon ugledati svjetlo dana.

    “Apsurdno je donositi parcijalna rješenja za jedinstveno tržište. Riječ je o proizvodima koji su akcizno regulisani na državnom nivou. Vjerovatno ne postoji ni politička volja da se dati zakon provede. Ispituje se teren da bi se vidjelo da li su javnost, a i sam parlament spremni na ovo. Sumnjam da će ovo zakonsko rješenje proći u Domu naroda”, ocijenio je.

    Ukazao je da će eventualne dodatne troškove proizvodnje različite ambalaže platiti sami potrošači. Potcrtao je da bi to moglo značiti i povećanje sive ekonomije. Podsjetio je da je imperativ da se elimišu bespotrebni troškovi, posebno ako se posluje na jedinstvenom tržištu.

    Za Čavalića predloženi zakon predstavlja brzopleto rješavanje problema pušenja. Ne očekuje da će se time smanjiti potražnja za ovim proizvodima kako su to pretpostavili u vlasti. Podsjetio je na ono na šta su ukazivali i drugi ekonomisti, a to je da je problem u tome što se novac od akciza na duhanske proizvode ne usmjerava za zdravstveno zbrinjavanje građana, kao što bi to trebalo biti i kao što je slučaj u uređenim državama.

    Neki su i pri stavu da nije tačno da je navedeni zakon u skladu sa standardima EU. U prilog tome ističu Hrvatsku i Sloveniju kao članice unije u kojima je pušenje dozvoljeno u ugostiteljskim objektima, ako imaju prostor koji je namijenjen za to.

  • Domaći turizam vapi za novim vaučerima

    Domaći turizam vapi za novim vaučerima

    U narednom periodu projekat turističkih vaučera mogao bi da bude kreiran i da zaživi ne kao mjera podrške u prevazilaženju teškoća u poslovanju, već kao promotivni projekat podrške domaćem turizmu, potvrdili su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva trgovine i turizma RS.

    Ističu da je resorno ministarstvo u stalnom kontaktu sa privrednicima iz sektora turizma i ugostiteljstva, te da će o svim narednim koracima vezanim za ovaj i slične projekte javnost biti blagovremeno informisana.

    Marko Radić, rukovodilac Sektora za razvoj i promociju Turističke organizacije Republike Srpske, kazao je da ukoliko se desi da ponovo bude kreiran projekat turističkih vaučera to bi značilo dodatni podstrek domaćim turistima da i dalje posjećuju destinacije širom RS.

    “Nema sumnje da je na buđenje svijesti o prednostima domaćeg turizma i okretanje domaćoj turističkoj ponudi uticala i podjela turističkih vaučera, jer je iskorišteno oko 47.000 vaučera, a bilo je planirano oko 50.000 na početku samog projekta”, kazao je Radić za “Nezavisne novine”.

    Ističe da je u pravom momentu zaživjela ideja o turističkim vaučerima, gdje je Srpska dobila nove turiste.

    “Naime, tome u prilog ide i podatak da je 2019. godine više od 70 odsto bilo stranih turista na našim prostorima, a samo 20 odsto domaćih”, kazao je Radić.

    Da su vaučeri odličan način za privlačenje domaćih turista kaže i Mirjana Putica, direktorica Turističke organizacije grada Trebinje.

    “Prošle godine vaučeri su nam napravili pun pogodak. Poslije Jahorine, Trebinje je bilo najposjećenije, tako da bi nam i ove godine jako značili vaučeri, mada imamo i naznaka da će oni u neko dogledno vrijeme biti produženi, ali to još nije ništa zvanično”, kazala je Putica.

    Iz hotela “Hajdučke vode” rekli su nedavno da bi nastavak dijeljenja turističkih vaučera građanima RS i uvođenje dobro osmišljenih novih aktivnosti na jačanju domaćeg turizma i ugostiteljstva trebalo da budu prioriteti u prevazilaženju trenutno veoma složene situacije u navedenom sektoru, koja traje još od izbijanja pandemije.

    “Posljedice dugotrajne vanredne situacije, prouzrokovane još aktuelnom zdravstvenom krizom, i te kako su evidentne u turističko-ugostiteljskom sektoru RS. Međutim, iz svake krize rađa se prilika za novi napredak. Šansu za napredak vidimo u produženju dodjele turističkih vaučera građanima RS i zajedničkoj dobro osmišljenoj i organizovanoj promociji domaćih potencijala u cilju jačanja i kompleksnijeg razvoja turizma i ugostiteljstva Republike Srpske”, kazali su u hotelu “Hajdučke vode”.

    Ističu da, iako su se prošle godine mogle čuti i kritike na račun projekta dijeljenja turističkih vaučera, za domaći turizam je taj vid podrške u prevazilaženju krize prouzrokovane pandemijom bio od priličnog značaja.

    “Turizmu RS trenutno nedostaje dobro osmišljena promocija bogate domaće ponude, za čije uspješno sprovođenje je neophodna i pomoć države”, ističu iz ovog hotela.

    Prema evidencijama Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, tokom trajanja projekta turističkih vaučera, odnosno od 15. juna 2020. do 30. juna 2021. godine, građanima Republike Srpske izdato je 46.948 turističkih vaučera vrijednosti od po 100 KM, za smještaj u ugostiteljskim objektima koji posluju na području Republike Srpske. U projektu turističkih vaučera učestvovalo je 97 ugostiteljskih objekata za smještaj i 28 turističkih agencija, a građani RS su u sklopu projekta vaučere najviše koristili u banjskim centrima, te smještajnim kapacitetima na olimpijskoj planini Jahorina, u Hercegovini i Višegradu.

  • MMF je spreman da ponovo razgovara s bh. vlastima o uslovima za kredit

    MMF je spreman da ponovo razgovara s bh. vlastima o uslovima za kredit

    Bosna i Hercegovina Međunarodnom monetarnom fondu trenutno duguje oko 460 miliona eura, što je oko 2,6 posto BDP-a. Uz redovnu otplatu, kakva je do sada bila, ovaj dug bi naša zemlja trebala otplatiti do 2028. godine.

    Alina Iancu, nova šefica Misije MMF-a u BiH, u razgovoru za Klix.ba osvrnula se na pandemiju i probleme koje je ona napravila ekonomijama cijelog svijeta, te kazala kako su vlasti u BiH iskoristile postojeće rezerve kako bi brzo odgovorile na krizu. Međutim, slabo provođenje politika i zaostajanje u pogledu strukturalnih reformi predstavljaju izazove za ostvarivanje snažnog i održivog oporavka.

    “Vlasti bi trebale ubrzati imunizaciju kako bi se zaštitile od budućih talasa pandemije, osigurati više ciljanu podršku preduzećima i građanima kako bi osigurali ekonomski oporavak, proveli politike i strukturalne reforme koje će ubrzati rast i osnažiti otpornost ekonomije. Međunarodni monetarni fond je spreman da nastavi podržavati BiH kroz savjete u pogledu politika, tehničke pomoći i, po potrebi, kroz finansijsku podršku”, kazala je Iancu.

    Što se tiče finansijske podrške, MMF je, kaže, inicijalno plasirao urgentna finansijska sredstva kroz instrumente brzog finansiranja kako bi pomogao svojim članicama da se nose s pandemijom.

    “Sada, kao mjeru politika u izuzetnim okolnostima, pripremamo doznačavanje generalne alokacije SDR-a koja ima za cilj da ojača rezerve i likvidnost zemalja članica. Kako zemlje izlaze iz te urgentne krize, tako se i finansijska podrška MMF-a vraća ponovo na programe kreditiranja, gdje je doznačavanje sredstava vezano za provođenje ključnih reformi u cilju postizanja snažnog i održivog oporavka”, istakla je Iancu.

    Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, ukazao je na činjenicu da provođenje ekonomskih reformi širom svijeta nailazi na političke otpore te da je to slučaj i u BiH, gdje postizanje konsenzusa između različitih političkih opcija “može biti teško”.


    “MMF će naravno i dalje poticati vlasti da usvoje reforme koje će ublažiti ekonomski pad usljed pandemije i vratiti BiH na put višeg ekonomskog rasta, a istovremeno ubrzati njeno približavanje Evropskoj uniji”, kazao je Jewell.

    Doznačavanje sredstava u okviru kreditnih programa MMF-a, podsjetila je Iancu, vezano je za provođenje ključnih reformi. Naprimjer, u okviru proširenog fonda EEF (Extended Fund Facility) iz 2016. godine, od prvobitno dogovorenih 550 miliona eura, doznačeno je samo oko 150 miliona eura upravo zbog toga što su u BiH provedene samo neke od dogovorenih reformi.

    “Novi zakon o akcizama na gorivo, koji je oslobodio finansiranje javnih investicija u infrastrukturne projekte i reforme za jačanje bankarskog sektora te usklađivanje bankarske regulative s regulativom EU, primjeri su dogovorenih i provedenih reformi. U kontekstu prošlogodišnjih pregovora, MMF je tražio od vlasti da provedu reforme sa ciljem jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, unapređenje upravljanja izgradnje otpornije i inkluzivnije ekonomije u vrijeme nakon pandemije. Nažalost, tada nismo uspjeli da postignemo dogovor. Spremni smo da ponovo razgovaramo s vlastima o paketu reformi koje će promovisati snažan i održiv oporavak”, kazala je Iancu.

    MMF je do sada pružao finansijsku pomoć BiH u budžetske svrhe, što, pojašnjava Jewell, uključuje potrošnju na zdravstvo, naknade za nezaposlene i podršku biznisima.

    “Mi ne pratimo novac koji damo, ali detaljno analiziramo budžete i kvalitet vladine potrošnje. Tako smo, naprimjer, u okviru Instrumenta za brzo finansiranje iz 2020. tražili od vlasti da objave podatke o onima koji su primili pomoć za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa. U okviru EEF-a iz 2016. postavili smo limite vlastima u pogledu fiskalnog deficita i gornje granice za tekuću potrošnju. Konačno, na građanima Bosne i Hercegovine je da drže svoje lidere odgovornim za utrošak novca, jer budžeti su predmet revizija, a budžetski izvještaji se razmatraju u parlamentima”, poručio je Jewell.

  • U Srpskoj 275.400 zaposlenih: Dok troje radi, jedan čeka na birou

    U Srpskoj 275.400 zaposlenih: Dok troje radi, jedan čeka na birou

    Na birou u Srpskoj u martu ove godine bilo je prijavljeno 81.053 građana, dok je istovremeno broj zaposlenih bio tri puta veći, pokazuju zvanični podaci.

    URepublici Srpskoj je, zaključno sa 31. martom, bilo zaposleno 275.358 građana, što je u odnosu na septembar prošle godine više za 0,7 odsto, a u odnosu na isti mjesec prošle godine više za 0,1 odsto, podaci su Zavoda za statistiku. Od ukupnog broja zaposlenih u Srpskoj, 125.685 su žene.

    – Ako posmatramo oblik svojine, 81.269 zaposlenih radi u poslovnim subjektima u državnoj svojini, 162.712 u privatnoj svojini, 288 u zaduržnoj, te 31.089 u mješovitoj svojini – precizirali su iz Zavoda.

    Kada je riječ o stepenu obrazovanja, od ukupno 233.749 zaposlenih, između ostalih, 62.973 je sa visokom, 111.432 sa srednjom stručnom spremom, kvalifikovano je 27.424, a nekvalifikovanih 11.256 zaposlenih.

    Na Zavodu za zapošljavanje Srpske, prema posljednjim podacima iz maja, prijavljeno je 77.455 građana. To je manje za oko 3.600 u odnosu na mart ove godine.

  • Skok na tržištu: “Šjaomi” prestigao “Epl” po prodaji telefona

    Skok na tržištu: “Šjaomi” prestigao “Epl” po prodaji telefona

    Kineski proizvođač pametnih telefona “Šjaomi” prestigao je “Epl” u drugom kvartalu i postao drugi u svijetu po proizvodnji i prodaji pametnih telefona, saopštila je kompanija za tržišne analize “Kanalis”.

    Šjaomi je prvi put zauzeo drugo mjesto sa udjelom od 17 odsto u isporukama pametnih telefona širom svijeta, što je povećanje za tri odsto u odnosu na prethodni kvartal.

    Globalne isporuke pametnih telefona porasle su za 12 odsto u drugom kvartalu, a prvi je “Samsung elektroniks” sa udjelom od 19 odsto. “Epl” je treći sa 14 odsto.

    Prosječna cijena prodatih “Šjaomijevih” telefona je manja za 40 odsto od “Samsungovih”, odnosno za 75 odsto od “Eplovih” aparata.

    Zvaničnik “Kanalisa” Ben Stenton izjavio je da je prioritet za “Šjaomi” ove godine povećanje prodaje u segmentu najmodernijih uređaja.

    Kineska kompanija povećala je isporuke u Južnoj Americi za preko 300 odsto, u Africi za 150 odsto, a u Zapadnoj Evropi za 50 odsto.

  • BiH odobren izvoz goveđeg mesa u Ujedinjene Arapske Emirate

    BiH odobren izvoz goveđeg mesa u Ujedinjene Arapske Emirate

    Bosni i Hercegovini odobren je izvoz mesa goveda u Ujedinjene Arapske Emirate, potvrdio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

    “Dosadašnji napori Ministarstva vanjske trgovine i ekonomsih odnosa BiH i Ureda za veterinarstvo BiH urodili su plodom i rezultirali pozitivnim ishodom za domaći poljoprivredni sektor. Otvaranje novog tržišta znači novu šansu za razvoj i unapređenje kako primarne proizvodnje, tako i prerađivačkih kapaciteta iz BiH”, poručio je ministar Košarac.

    Košarac je napomenuo da je izvoz goveđeg mesa iz BiH u Ujedinjene Arapske Emirate odobren nakon što su usaglašeni veterinarsko-zdravstveni certifikati između dviju zemalja te privrednim subjektima iz BiH odobren izvoz od nadležnih institucija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

    “Ured za veterinarstvo BiH zadužen je da, u skladu s usaglašenim veterinarsko-zdravstvenim certifikatima, pokrene neophodne aktivnosti kako bi kompanije, odobrene za izvoz, taj posao mogle neometano vršiti”, naglasio je Košarac nakon sastanka s direktorom Ureda za veterinarstvo BiH Sašom Boškovićem.

    Prema njegovim riječima, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH provodi kontinuirane aktivnosti na otvaranju novih tržišta s ciljem zaštite i unapređenja domaće proizvodnje te razvoja poljoprivrednog sektora.

    “U završnoj smo fazi usaglašavanja veterinarsko-zdravstvenih certifikata s Izraelom, tako da uskoro očekujemo otvaranje ovog tržišta za naše proizvođače. Naš prioritet je evropsko tržište s 500 miliona potencijalnih potrošača, ali i tržišta Rusije, Kine, Malezije, Kuvajta i Saudijske Arabije, posebno kada je riječ o izvozu crvenog i mesa peradi, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda”, naveo je Košarac.

  • Izvoz robe prijaviti 24 časa ranije

    Izvoz robe prijaviti 24 časa ranije

    Izvoznici šljiva i kornišona iz BiH moraju 24 časa prije izvoza preko graničnog prelaza Gradiška sa Hrvatskom da najave dolazak na ovaj granični prelaz, istakao je danas Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    On je i danas ponovio da svi zastoji koji su prijavljeni proteklih dana na graničnom prelazu Gradiška, koji su usporili izvoz robe iz BiH, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo bh. proizvođača, trebali biti prekinuti i trebalo bi da se omogući neometan promet robe preko graničnih prelaza sa Hrvatskom.

    “S tim u vezi uputio bih apel bh. izvoznicima da na vrijeme najave izvoz. Kako smo dogovorili, svaki izvoz koji je najavljen za taj dan će biti i ispoštovan i realizovan”, istakao je Košarac.

    Osvrnuo se i na radno vrijeme fitosanitarnih inspektora na graničnom prelazu kazavši kako će inspektori pregledati sve pošiljke najavljene za taj dan, pa i nakon predviđenog radnog vremena.

    “Vjerujem da u narednom periodu neće dolaziti do zastoja, da će se spoljnotrgovinski promet odvijati nesmetano, bez zastoja, a ukoliko se pokaže potreba, dobili smo uvjeravanja da bi rad inspektora, koji sada rade od sedam do 15 sati, mogao biti produžen”, kazao je Košarac najavljujući da će naredne sedmice obići granične prelaze kako bi se uvjerio u sprovođenje dogovora dvije države.

    Podsjetio je da je problema sa prelaskom kornišona i šljiva namijenjenih tržištu EU bilo i prošle godine, zbog čega je ove godine ranije uputio dopis nadležnim hrvatskim institucijama kako bi se ovaj problem preduprijedio.

    Ističući opredijeljenost za zaštitu primarne domaće proizvodnje i olakšavanje izvoza poljoprivrednicima iz Republike Srpske i FBiH, Košarac je rekao da je razmišljao i o nekim drugim mjerama koje bi bilo moguće donijeti.

    “Treba istaći da fitosanitarni granični nalazi nisu nadležnosti nivoa BiH, postoje neke druge nadležnosti koje bismo mogli da donosimo. Ne na bazi reciprociteta, ali i mi moramo da štitimo naše ljude i naše interese”, zaključio je Košarac

    Iz Državnog inspektorata Republike Hrvatske za “Nezavisne” su rekli da je, u skladu sa propisima EU, subjekat odgovoran za pošiljku obvezan unaprijed najaviti prispijeće pošiljke na mjesto prvog ulaska u Evropsku uniju.

    “Subjekat je obvezan fitosanitarnog inspektora jedan radni dan prije, putem sistema TRACES, obavijestiti o očekivanom prispijeću pošiljke ili ako se zbog logističkih ograničenja taj rok ne može poštovati, najmanje četiri sata prije očekivanog prispijeća pošiljke”, kazali su iz pomenutog inspektorata.

    Dodaju da u elektronskom obliku TRACES Evropske komisije evidentiraju sve pošiljke bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta koje se pregledavaju na graničnim prelazima te na ovaj način i Evropska komisija ima uvid u broj pregledanih i najavljenih pošiljaka.

    “Na graničnoj kontrolnoj postaji Gradiška u razdoblju od 1. jula do 12. jula broj pristiglih i pregledanih pošiljaka je bio između dvije do 11 pošiljaka, 13. jula 18 pošiljaka, a 14. jula devet pošiljaka”, kazali su iz Državnog inspektorata Hrvatske.

    Tvrde da je fitosanitarna inspekcije sve najavljene i pristigle pošiljke na graničnom prelazu Gradiška pregledala za vrijeme redovnog radnog vremena od sedam do 15 sati.

    “Broj graničnih prelaza preko kojih se može obavljati unos pošiljaka bilja i biljnih proizvoda u Evropsku uniju ne može se mijenjati bez udovoljavanja striktnim uslovima koji su propisani zakonodavstvom EU. Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata kontinuirano prati najave pošiljaka te će, ovisno o povećanju broja istih, pravovremeno reagirati”, dodali su iz Državnog inspektorata.

    Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju, koje djeluje pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, kazao je da su svi izvoznici bili upoznati sa tim da je potrebno da prijave svoj dolazak na granicu.

    “Veliki broj izvoznika je prijavljivao svoje utovare, ali ima i onih koji možda nisu znali pa su njihovi kamioni dolazili u Gradišku bez najave”, kazao je Selimović.

    Ističe da je jedan od najvećih problema što fitosanitarni inspektori u 13 časova pregledaju posljednji kamion i to odrade do 15 časova i to je to za taj dan.

    “Kamioni koji ne stignu do tog perioda na granični prelaz ostaju do sutra”, kazao je Selimović.

    Bh. poljoprivrednici su se ranije žalili na zastoje tvrdeći da im svježa roba koju izvoze propada.

  • Vlada RS usvojila Odluku o devetoj emisiji obveznica

    Vlada RS usvojila Odluku o devetoj emisiji obveznica

    Vlada Republike Srpske donijela je danas, na 130. sjednici u Banjaluci, Odluku o devetoj emisiji obveznica Srpske za izmirenje obaveza po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje, saopšteno je iz Biroa za odnose s javnošću Vlade Srpske.

    Ovom odlukom realizuje se deveta emisija obveznica Republike Srpske za izmirenje obaveza po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje.

    Iznos emisije obveznica je 10.290.916,00 KM i predstavlja neisplaćeni iznos verifikovanih obaveza po osnovu računa stare devizne štednje nakon gotovinske isplate, za štediše koji su verifikaciju računa stare devizne štednje izvršile od 3. novembra 2020. godine do 5. marta 2021. godine, navodi se u saopštenju.

    Datum emisije je 30. juli 2021. godine, rok dospijeća: pet godina od dana emisije, kamatna stopa je fiksna 2,5 odsto godišnje i računa se na ostatak glavnice uz primjenu linearnog modela obračuna kamate.

    lada Srpske donijela je Odluku o gotovinskoj isplati sredstava za izmirenje obaveza po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje.

    Ova odluka je donesena u svrhu izmirenja duga Srpske po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje.

    Republika Srpska će obaviti gotovinsku isplatu u iznosu do 2.000,00 KM za svakog pojedinačno verifikovanog štedišu koji je ostvario pravo na gotovinsku isplatu, u skladu sa Zakonom o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, a koji je verifikaciju obavio u periodu od 3. novembra 2020. godine do 5. marta 2021. godine, navodi se u saopštenju.

    Ukupan iznos gotovinske isplate za 523 štediše koje su ostvarile pravo na gotovinsku isplatu je 856.015,86 KM.

    Vlada Srpske usvojila je Informaciju o realizaciji Akcionog plana provođenja omladinske politike Republike Srpske u 2020. godini.

    Akcionim planom provođenja Omladinske politike Republike Srpske iz 2020. godine je obuhvaćena ukupno 61 aktivnost.

    Kada je u pitanju Ministarstvo porodice, omladine i sporta najznačajnija aktivnost je bila nastavak realizacije Programa subvencionisanja kamatnih stopa za mlade i mlade bračne parove i raspisivanje konkursa za izbor novih korisnika subvencije, po kome je subvencija odobrena za novih 499 korisnika.

    Poseban program subvencionisanja kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove se realizuje od 2008. godine, a ukupan broj dodijeljenih subvencija od početka realizacije ovog programa, uključujući i posljednji raspisani konkurs, iznosi 4.347.

    Za realizaciju aktivnosti predviđenih Akcionim planom provođenja Omladinske politike Republike Srpske u 2020. godini, sa različitih tekućih grantova izdvojeno je 18.972.122,47 KM, a određeni broj aktivnosti je finansiran u okvirima redovnog finansiranja nadležnih ministarstava, navodi se u saopštenju.

    U okviru navedenih sredstava, za realizaciju Akcionog plana provođenja Omladinske politike Republike Srpske u 2020. godini, nadležne institucije su izdvojile 16.890.674,91 KM, a organizacije su iz drugih izvora finansiranja obezbijedile 2.081.447,56 KM, saopšteno je iz Biroa za odnose s javnošću Vlade Srpske, piše RTRS.

  • Košarac: Tražio sam da svi zastoji budu prekinuti i postigao jednu vrstu razumijevanja s Hrvatima

    Košarac: Tražio sam da svi zastoji budu prekinuti i postigao jednu vrstu razumijevanja s Hrvatima

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac održao je danas konferenciju za novinare na kojoj je govorio o problemima sa kojima se suočavaju izvoznici poljoprivrednih proizvoda u posljednje vrijeme.

    “Tražio sam da svi zastoji budu prekinuti, da se omogući nesmetan transport roba preko graničnih prijelaza, a riječ je o poljoprivrednim proizvodima, o sezonskoj robi. Sa hrvatskom stranom sam postigao jednu vrstu razumijevanja, a to je da naši izvoznici moraju 24 sata prije izvoza robe preko granice da najave svoj dolazak na granični prijelaz. To je obaveza koju imaju i kroz EU traces (sistem kontrole i trgovine), gdje je Hrvatska obavezna da posao nakon toga završi u zadatom roku”, kazao je Košarac.

    Podsjetio je kako je trenutno radno vrijeme fitosanitarne inspekcije na graničnim prijelazima sa Hrvatskom od sedam do 15 sati, ali je istakao i kako je dogovoreno da će sva roba, čiji je dolazak najavljen 24 sata ranije, biti pregledana na vrijeme.

    “To znači da će fitosanitarni inspektori ostajati duže kako bi pregledali sve što je najavljeno za taj dan. Za sve što nije najavljeno, morat će se čekati i radno vrijeme se za takvu robu neće produžavati. Vjerujem da će se ovaj dogovor poštovati i da će robe iz BiH, one prethodno najavljene, biti prioritet i da neće dolaziti do zastoja. Ukoliko se obim posla bude povećao i ukoliko bude potrebe, postoji mogućnost da se dodatno produži radno vrijeme inspekcije, ali i to uz prethodnu najavu od 24 sata ranije, jer je takav sistem i takvi su standardi”, istakao je Košarac.

    Najavio je Košarac i kako će naredne sedmice posjetiti granični prijelaz u Gradišci kako bi se uvjerio da se prevoz robe vrši nesmetano. Ukoliko se ovaj dogovor ne bude poštovao, dodao je, bit će spreman i za neka druga rješenja.

    Podsjetimo da su prethodnih dana poljoprivrednici koji izvoze sveže kornišone i šljive naišli na problem sa predugim čekanjem na granici u Bosanskoj Gradišci, zbog čega su kasnili sa isporukom robe kupcima u EU, a s obzirom na to da je u pitanju lako kvarljiva roba, upitan je bio i kvalitet. Zbog toga su i tražili da država reaguje.