VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Neznatan broj kompanija traži potvrde o bonitetima: Biznismeni propuštaju šansu da izbjegnu rizik

    Neznatan broj kompanija traži potvrde o bonitetima: Biznismeni propuštaju šansu da izbjegnu rizik

    Da mnogi preduzetnici u Srpskoj ne koriste mogućnost provjere rizika i istorije poslovanja budućih poslovnih partnera potvrđuju i podaci Privredne komore RS, prema kojima je u ovoj godini samo pet preduzeća zatražilo informacije o bonitetu, dok se lani za to odlučilo tek njih osam.

    Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević kazao je za “Glas Srpske” da su ove informacije korisne svim preduzetnicima prilikom učešća na javnim tenderima, pri sklapanju poslova sa novim poslovnim partnerima, ali su i značajne da bi bio smanjen rizik u poslovanju, odnosno rast nenaplaćenih potraživanja.

    • Potvrde o bonitetu imaju veliki značaj, jer se u njima nalaze svi podaci o firmama – kazao je Blagojević.

    Prije ulaska u poslovnu saradnju, dodao je on, naše firme mogu da provjere poslovnog partnera sa kojim žele da posluju te je pozvao preduzeća da se obrate Privrednoj komori da bi im upravo na ovaj način pomogli da smanje rizik pri poslovanju.

    • Ova mogućnost se najčešće koristi za konkurisanje na javnim tenderima, a za naše članice je besplatna. Privredna komora RS obezbijedila je mogućnost provjere boniteta potencijalnih partnera iz zemalja regiona, ali i svijeta – istakao je Blagojević.

    Ekonomista Zoran Pavlović rekao je za “Glas Srpske” da je razlog slabog interesovanja naših privrednika za bonitetnu ocjenu to što se na našim prostorima poslovi baziraju na ličnim kontaktima i poznanstvima.

    • Biznismeni rijetko pristupaju provjerama, iako bi na taj način mogli da spriječe nastanak velikih problema zbog kojih izgube novac te su primorani da zatvaraju firme – kazao je Pavlović ističući da je činjenica da naši biznismeni ne koriste sve alate u poslovnom svijetu koji su im na raspolaganju.

    Prema njegovim riječima, čest je slučaj da se dogovaraju poslovni aranžmani sa partnerom o kome se ne zna ništa.

    • Zbog toga rizikuju da posao propadne, ali upravo iz tog razloga postoje privredne komore, ali i druge institucije da bi im obezbijedile potrebne podatke i smanjile rizik poslovanja – rekao je Pavlović.

    Privredna komora RS, istakao je on, počela je više da radi u različitim oblastima da bi bila bolji servis poslovnoj zajednici, ali bi, kako kaže, trebalo da radi na popularizaciji ove usluge.

    Podaci

    Vladimir Blagojević kazao je da informacije o bonitetu sadrže osnovne podatke o preduzeću, rukovodstvu, procjenu rizika, istoriju poslovanja preduzeća, kao i finansijske podatke neke kompanije.

    • Bitno je istaći da se ove informacije rade isključivo za potrebe naručioca i da služe za donošenje poslovne odluke zbog čega nisu za dalju distribuciju – istakao je Blagojević.

  • Direktor “Krajinapetrola” Milovan Bajić o energetskoj krizi: Ulazimo u doba skupih energenata i hrane

    Energetska kriza koja drma cijeli svijet, a ogleda se u nestašici određenih energenata i naglom skoku cijena, prije svega prirodnog gasa, nastaviće se i u narednom periodu i sigurno će se odraziti na domaće tržište.

    Kaže ovo za “Glas Srpske” direktor “Krajinapetrola” Milovan Bajić, ističući da dugoročno i globalno gledano ulazimo u period skupe energije i hrane, kom se ne može naslutiti kraj. Do ovih poremećaja došlo je, kako je objasnio, zbog određenih geopolitičkih igara na tržištu gasa, psihološkog efekta, straha i povećane potražnje, a što se na kraju reflektovalo i na rast cijena drugih energenata, a prije svega nafte.

    • Na cijenu energenata utiču razni ekonomski i tržišni faktori, ali, naravno, i sama geopolitika. Pokazalo se da je osnovni problem to što izvori energije nisu ravnomjerno raspoređeni, a ni sama potrošnja – kaže Bajić.

    Druga važna stvar za shvatanje ove nestašice gasa i enormnog rasta cijena leži i, kako je istakao, u činjenici da su SAD konstantno pokušavale da sabotiraju Ruse na evropskom tržištu energenata, s ciljem da proguraju svoj ukapljeni TNG gas. Situacija se dodatno zakomplikovana poslije njihove odluke da obustave proizvodnju ovog gasa iz naftnih škriljaca.

    • Evropa se sada zbog jedne pogrešne energetske politike našla u nezavidnom položaju. Bilo je za očekivati da Rusi dignu cijene svog gasa. Zapadna Evropa je do sada “rasla” na jeftinim ruskim energentima, lagodno i fino živeći. Sada je to promijenjeno, a pogotovo jer je ruskim kompanijama mnogo interesantnije i profitabilnije azijsko tržiše. Ako se ovome dodaju i problemi sa kanalima distribucije, zbog spora Kremlja i Kijeva, sve to je dodatno podstaklo ovaj vrtoglavi rast cijena, tako da sada vidimo taj efekat spojenih posuda – objasnio Bajić, navodeći da je mišljenja kako ova energetska kriza sigurno neće zaobići ni nas, zbog sve veće gladi u svijetu za energentima, a koja iz godine u godinu može biti samo veća, baš kao i njihova cijena.

    Kada je u pitanju domaće tržište, Bajić ne vjeruje da su moguće nestašice nekih energenata, navodeći da je trenutno jedini problem nabavka novih količina tečnog gasa, kojeg gotovo i da nema u ponudi na svjetskom tržištu.

    • Imamo ponudu iz Albanije koju važemo, jer je cijena mnogo veća od dosadašnje. Koliko je poremećeno tržište može se vidjeti iz primjera da i Hrvatska planira da sa njima sklopi ugovor. Naravno da je problem i što Rafinerija nafte u Brodu ne radi. Srpska nema ni robne rezerve, a ni ozbiljnih skladišnih kapaciteta kojima bi eventualno mogla amortizovati skok cijena ili eventualne nestašice – kaže Bajić.

    Upozorava da u bliskoj budućnosti treba očekivati i rast cijena električne energije, što zbog otvaranja tržišta u BiH, što zbog potpisanog Sporazuma o pristupu energetskoj zajednici, a koji, između ostalog, predviđa i uvođenje ekoloških taksi.

    • Uvođenje ovih taksi je za nas problematično zato što smo mali, a emitujemo mnogo ugljen-dioksida. Naravno, ni prelazak na obnovljive izvore neće biti lak, a uticaće i na rast cijena struje. Zemlje koje u narednom periodu uspiju da budu što više energetski samostalnije moći će da nađu načina da odgovore na sve ove izazove, jer ne treba zaboraviti da cijene energenata direktno utiču na ekonomiju i privredna kretanja – poručio je Bajić.

    Nema lova u mutnom

    Prema riječima Bajića, kod nas se vrlo često provlači i nameće pogrešna teza da distributeri nafte i naftnih derivata navodno u ovakvim situacijama i okolnostima “love u mutnom”. To, kako kaže, nije istina jer su distributeri samo posrednici koji rade sa maržama limitiranim uredbama Vlade Srpske.

    • One su oko 25 feninga po jednom litru, ali mi trenutno radimo sa maržama koje su mnogo manje i na granici rentabilnosti. Ljudi treba da znaju da mi ne možemo uticati na to koliko će koji energent da košta – dodao je Bajić.
  • Privredne komore apeluju na firme iz Srpske i FBiH: Politika ne smije biti okidač za ekonomsku osvetu

    Privredne komore apeluju na firme iz Srpske i FBiH: Politika ne smije biti okidač za ekonomsku osvetu

    Zategnuti odnosi među domaćim političarima ne smiju se preslikavati na poslovne veze i saradnju između firmi iz Republike Srpske i FBiH, jer bi to bilo pogubno za cijelu ekonomiju, koja mora funkcionisati nezavisno od politike.

    Poručili su ovo juče privrednici iz oba entiteta nakon što je objelodanjeno da su dvije firme iz FBiH prekinule saradnju sa jednim preduzećem iz Srpske. To je “Glasu Srpske” potvrdio i predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić, koji je ujedno i vlasnik kompanije “Krajina klas” u okviru koje posluje lanac pekara “Manja”, a kome su upravo te dvije firme iz FBiH okrenule leđa.

    • Prekinule su saradnju sa nama pod obrazloženjem da neće da pomažu Republiku Srpsku. Evidentno je da politička situacija u BiH neke pojedince tjera da razmišljaju na taj način, što nije dobro, jer treba da budemo jedinstveno tržište – smatra Trivić.

    On je naveo da politika ne smije uticati na privredne tokove.

    • Bilo bi loše za cijelu BiH da se politika “prelije” i na poslovne veze. To bi ugrozilo privredu, gdje je potrebno sarađivati sa okruženjem, a ne dijeliti se između sebe – poručio je Trivić.

    On je naglasio da firmama iz FBiH ne zamjeri zbog prekida saradnje, jer svako ima pravo, kako kaže, da svoj novac troši gdje hoće, ali suštinski nije dobro da se to dešava zbog trenutne političke situacije.

    • Vjerujem da je ovdje riječ o pojedinačnom slučaju. Ipak, ne smijemo dozvoliti da politička prepucavanja utiču na ekonomske odnose. Političari moraju poslati jasne poruke – politika je jedno, a ekonomija drugo – naglasio je Trivić napomenuvši da njegove pekare u Sarajevu oduvijek posluju bez ikakvih problema.

    Da politika ne smije negativno uticati na poslovne veze, smatraju i u Privrednoj komori RS.

    • Posljednje što nam treba jeste da se prebrojavamo među privrednicima i da privreda, odnosno ekonomija, postane žrtva politike. To je neprihvatljivo i vjerujemo da je ovo izolovan slučaj – poručili su iz Privredne komore RS.

    Isto misli i potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić koji smatra da se privrednici iz Srpske, FBiH i Brčko distrikta uopšte ne dijele.

    • Svi izuzetno dobro sarađujemo. Konsultujemo se, pričamo o problemima koji se pojave i tražimo modalitete za potpunu harmonizaciju poslovanja. Firme normalno posluju i čvrsto vjerujem da naši privrednici nisu podložni uticaju politike, kao i da će nastaviti dobro sarađivati – poručio je Jašarspahić.

    Barijere

    Mirsad Jašarspahić kaže da je BiH jedinstveno tržište na kojem ne smije biti nikakvih barijera.

    • I u Ustavu piše da je to jedinstven ekonomski prostor i ništa i niko ne smije da remeti taj prostor. Ko god bi svojim postupkom ili odlukom narušio taj prostor, mogao bi biti tužen – dodao je Jašarspahić.
  • Cijene divljaju, u problemu i građani i privreda

    Cijene divljaju, u problemu i građani i privreda

    Zbog prečestih i nimalo beznačajnih poskupljenja hrane i goriva građani apeluju na naše nadležne institucije da reaguju i zaustave divljanje cijena na tržištu.

    Unazad godinu dana, u manjoj ili većoj mjeri poskupile su gotovo sve životne namirnice, a najviše ulje, dok je drastično skočila i cijena goriva.

    Trenutno, litar ulja kod nas košta i do 3,2 marke, a litar goriva prodaje se po cijeni od 2,3 KM.

    U Privrednoj komori RS podsjećaju da cijene divljaju na svim poljima, od energije i repromaterijala, ali da su tek poskupljenja robe široke potrošnje izbila u prvi plan jer predstavljaju direktan udar na stanovništvo.

    Zavisni od uvoza
    S druge strane, objašnjavaju da do povećanja plata može doći samo ako bi bile uvedene mjere za rasterećenje privrede, a svaki drugi pritisak na njihov rast doveo bi preduzeća u još neizvesniju situaciju.

    – Ni mi nemamo odgovor do kada će sve ovo trajati i dokle će ići. Situacija je zabrinjavajuća i iz ugla privrede jer je teško praviti planove za sljedeću godinu poslovanja, a u poziciji smo i vremenu kada to treba uraditi i potpisivati ugovore, pogotovo sa ino partnerima – govori predsjednik Pero Ćorić, napominjući da je pitanje kako će se domaći privrednici snaći jer se svi repromaterijali uvoze, a drastično su poskupili.

    Ćorić smatra da je teško administrativnim odlukama ograničiti povećanje cijena kod nas, jer je riječ o svjetskom trendu, a mi smo uvozno zavisni.

    – Mi daleko više uvozimo nego što izvozimo i imaćemo ulazne cijene od zemalja koje već trpe trendove povećanja cijena. U ovom trenutku, vrlo teško je administrativnim mjerama to suzbiti. Jedino ako se dogodi drastičniji udar na stanovništvo i na građane, onda možda kroz neke socijalne karte da se pokuša pomoći najugroženijem stanovništvu, u nekom prelaznom periodu dok vidimo šta će se desiti – komentariše on.

    Jeftinije u Austriji
    Iz udruženja potrošača naglašavaju da građani RS i BiH ulje plaćaju koliko i Austrijanci, dok su plate njihovih i naših građana neuporedive. Iz Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Prijedor saopštili su da litar u Austriji košta oko 3,1 KM.

    Riječ je o istom proizvodu koji imamo i na našem tržištu. Stalno pišemo o cijenama ulja i poskupljenjima, ali je neshvatljivo da litar u Austriji košta kao i kod nas. Pitamo se šta je sa prevozom, maržama, PDV-om, a opet cijena gotovo ista. S druge strane, cijena rada u proizvodnji u Austriji iznosi najmanje 13 evra, a kod nas 1,45 evra po satu. Zahtijevamo od nadležnih da, u skladu sa svojim nadležnostima, zaustave divljanje cijena na našem tržištu – poručili su iz ovog udruženja.

    Zvanična statistika pokazuje da je za samo godinu dana litar ulja u Srpskoj poskupio za skoro 38 odsto. Naime, a uvgustu lane ulje je koštalo 2,16, a u istom mjesecu ove godine 2,98 KM.

    U istom periodu litar goriva je poskupio sa 1,73 na 2,13 KM ili za 23 odsto.

    Isto kao ulja, i cijene goriva u BiH su se primakle onima u Evropi. Prema podacima STK, litar benzina i dizela kod nas u prosjeku košta 2,3 KM, a u Austriji 2,6 KM.

    Marže
    Posebno u ovom periodu za koji je karakteristično pravljenje zimnice, građanima veliku glavobolju zadaju i poskupljenja povrća. Tako su u RS, u odnosu na lani, cijene pojedinih vrsta povrća, prije svega kupusa i krompira, porasle nekoliko puta.

    U ovo doba prošle godine kilogram krompira koštao je 0,7 maraka, dok se trenutno njegova cijena kreće 1,5-2, a glamočki ide i do 2,5 KM. Vrećica kupusa od desetak kilograma trenutno košta od 12 do 16 maraka, a lani se mogla kupiti za četiri KM.

    Zbog nekontrolisanog i značajnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica i goriva, koji opterećuje kućne budžete velike većine građana Srpske, iz Saveza sindikata RS ljetos su od Vlade RS zatražili da za ove proizvode budu smanjene marže.

    Naglasili su da mjesecima na tržištu imamo svakodnevna poskupljenja brašna i proizvoda od brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda, masti i ulja, mesa i mesnih prerađevina.

    – Riječ je o poskupljenjima proizvoda koji su neophodni za golu egzistenciju, dok plate radnika, te prosječna plata u RS, ne mogu da podmire potrošačku korpu. Smanjenjem marži bi građani Srpske imali manje posljedice po kućne budžete, odnosno zaustavilo bi se dodatno urušavanje ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih – poručili su iz ovog saveza.

    Ministarstvo
    Tom prilikom, iz Ministarstva trgovine i turizma RS saopštili su da, kako bi marže na osnovne životne namirnice u Srpskoj bile smanjene, treba da dođe do značajnijih poremećaja na tržištu ili vanrednog stanja, kao što se desilo lani.

    – Intervencija smanjenja marži na pomenute robe opravdanje bi imala samo u ovim situacijama – rekli su ranije za Srpskainfo.

    Javnost u Srpskoj sa čežnjom gleda u susjednu Hrvatsku, čija je Vlada prošle sedmice ograničila maksimalnu cijenu goriva. Oni su donijeli odluku kojom su na 30 dana ograničili najviše cijene goriva, tako da litar dizela ne smije prelaziti 2,87 KM, a benizna 2,9 maraka.

    Kod nas je, istovremeno, čak dva puta poskupilo gorivo za sedam dana. Pravdanja kako i pored toga imamo najjefitnije gorivo u regionu našim građanima ništa ne znače.

    – Hrvatska je objektivno u mnogo boljoj poziciji od nas. Postali su deo EU i kada ste dio takvog bloka, makar i mali dio, to vam daje određenu pregovaračku snagu. A, sve i da nisu u Evropskoj uniji, njihova javna administracija djeluje mnogo ozbiljnije od one u BiH, gdje mnogo toga izgleda kao politička igra popunjavanja mjesta ljudima koji nemaju kapacitete da se bore za interese domaćeg stanovništa i privrede – pojašnjava za Srpskainfo ekonomski analitičar Marko Đogo.

  • Zatvara se fabrika čipsa u Laktašima

    Zatvara se fabrika čipsa u Laktašima

    Kompanija “PepsiCo” do kraja ove godine će ugasiti svu proizvodnju u svojoj fabrici čipsa “Marbo” u Laktašima, potvrđeno je za “Nezavisne novine” u ovoj kompaniji.

    Kako su naveli proizvodnju iz Laktaša sele u opštinu Bački Petrovac u Srbiji, koja će postati regionalni proizvodni centar kompanije “PepsiCo” za područje zapadnog Balkana.

    “Usled nove poslovne strategije i organizacione strukture, uz efikasno upravljanje operativnim poslovanjem i pozicioniranjem kompanije u cilju dugoročnog rasta, fabrika kompanije Marbo d.o.o u Laktašima, kod Banjaluke, biće rekonstruisana u centralni distributivni centar za celo tržište BiH”, rekli su u kompaniji “PepsiCo”.

    Dodali su da će ova kompanija nastaviti sa prodajom i distribucijom u BiH, a sektori logistike i prodaje, kao i dio drugih administrativnih funkcija ostaće u Laktašima.

    “Operacije u BiH će podrazumevati 32 zaposlena u Laktašima, dok će ostalih 124 dobiti otpremnine na osnovu socijalnog programa”, kazali su u ovoj kompaniji za “Nezavisne novine”.

    Istakli su i da će svi zaposleni u Laktašima imati priliku da se prijave za novootvorena i upražnjena radna mjesta u Magliću.

    “Oni će imati i pravo na dodatak za preseljenje u skladu sa globalnom politikom. Ovakva reorganizacija se sprovodi sa ciljem efikasnijeg rukovođenja lancem snabdevanja i biće završena do kraja 2021. godine”, naveli su u kompaniji “PepsiCo”.

  • Vijest koja je “poljuljala” berzu: Xiaomi najavio masovnu proizvodnju e-vozila

    Kineski proizvođač pametnih telefona Xiaomi planira da pokrene masovnu proizvodnju sopstvenih električnih vozila u prvoj polovini 2024. godine, izjavio je danas glavni izvršni direktor kompanije Lei Ðun, tokom kompanijskog Dana investitora.

    Lei je tu izjavu kasnije potvrdio i na zvaničnom postu generalnog direktora Xiaomija na kineskoj društvenoj mreži Veibo, sličnoj Twitteru, prenosi CNBC.

    Akcije kompanije su na ovu vijest skočile za više od pet odsto na berzi u Hong Kongu.

    Xiaomi je u martu ove godine najavio ulazak na tržište električnih automobila, navodeći da planira da uloži 10 milijardi dolara u razvoj tog biznisa u narednih 10 godina.

    Prošlog mjeseca, kompanija je zvanično registrovala preduzeće za e-vozila Xiaomi EV, koje već ima 300 zaposlenih, i na čijem je čelu Lei.

    Konkurencija na kineskom tržištu električnih vozila postaje sve žešća sa ulaskom novih igrača. CNBC podsjeća da je kineski internet pretraživač Baidu osnovao u januaru zasebno preduzeće za proizvodnju električnih automobila, a među rivalima s kojima će se Xiaomi suočiti u tržišnoj utakmici su i Nio, Speng, kao i veliki igrači “Tesla” i BYD.

  • Poskupljenja nam govore da je počelo novo vrijeme: Svakodnevnica više neće biti ista

    Poskupljenja nam govore da je počelo novo vrijeme: Svakodnevnica više neće biti ista

    Čovječanstvo je počelo živjeti u novom vremenu. To se desilo i prije nego što su mnogi mislili. Poskupljenje energenata je jedan od pokazatelja da će svijet biti puno drugačiji.

    Dugo je upozoravano da život zasnovan na korištenju fosilnih goriva nije održiv, tj. da znači samouništenje. Pozivalo se na promjene – korištenje obnovljivih izvora energije i pravednu raspodjelu bogatstva. Promjene postoje, ali nisu velike.
    Sve učestalije prirodne katastrofe ili život iz jednog klimatskog ekstrema u drugi klimatski ekstrem su uvjetovali da te promjene budu velike. Prisjetimo se samo Bosne i Hercegovine u prethodnoj deceniji. U 2012. godini palo je više od metar snijega i temperature zraka bile su izrazito niske. Ljeto spomenute godine bilo je iznimno toplo. Dvije godine kasnije desile su se razorne poplave, a tri godine poslije još jedno vrlo toplo ljeto. Ove godine bilo je još jedno ljeto kada su temperature iz dana u dan dosezale 40 stepeni celzija.

    Pandemija koronavirusa, tokom koje nisu izostale ni prirodne katastrofe, je označena kao globalna prekretnica koja će značiti dugo traženu promjenu koja će se odraziti i u svakodnevnom životu. Katastrofe su posljedica hipereksploatacije resursa, a postoje i oni koji sumnjaju da je ovakva eksploatacija uzrokovala pandemiju.

    ZA SPAS PLANETE
    EU klimatskim planom ulazi u novu epohu, u najavi revolucionarna promjena načina života
    Znatno poskupljenje potrepština u cijelom svijetu je potvrda da su velike promjene počele. Visoke cijene nisu samo posljedica velike promjene kroz energetsku tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, već i povećanja potražnje za energijom, potrebe da se resursi koriste mnogo racionalnije, kao i same pandemije.

    Cijena energetske tranzicije

    Da će energetska tranzicija značiti poskupljenje energenata ukazao je i profesor na Fakultetu za elektrotehniku u Tuzli Mirza Kušljugić.

    “Sa socijalnog aspekta poseban izazov predstavlja strah od ugroženih kategorija stanovništva i u industriji (posebno u malim i srednjim preduzećima) da će tranzicija izazvati značajan rast (regulisanih) cijena električne energije”, napisao je Kušljugić, koji je i predsjednik Upravnog odbora ReSETa – Centra za održivu energetsku tranziciju, u publikaciji “Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini: Analiza stanja, prilika i izazova”.

    Energetska tranzicija ne podrazumijeva samo dominantno korištenje obnovljivih izvora energije, već i znatno veće oporezivanje korištenja fosilnih goriva. Sve je više država koje se odlučuju na to, što uzrokuje poskupljenje fosilnih goriva.


    Zbog toga struja, proizvedena iz fosilnih goriva poput uglja i nafte, biva još skuplja. Struja je neizostavna u proizvodnji, pa je i proizvodnja skuplja. Troškovi proizvodnje su utoliko veći ako se fosilno gorivo koristi kao resurs u samoj proizvodnji – primjera radi nafta se koristi za proizvodnju plastike. Pri tome, transport resursa i robe vrši se prijevoznim sredstvima uglavnom pokretanim naftom.

    Shodno prethodno navedenom, neizbježno je poskupljenje robe.

    Ključno će biti da ova tranzicija bude pravedna. Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju je ranije u razgovoru za Klix.ba napomenuo da to znači pomoć onima koji ne mogu platiti višu cijenu struje. Osim toga, profesor Kušljugić je podsjetio na važnost toga da postoje domaćinstva i firme koji će racionalno trošiti energiju.

    “Mjere povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima mogu amortizovati utjecaj očekivanog rasta cijena električne energije”, istakao je Kušljugić.

    Pravedna tranzicija značit će i zbrinjavanje radnika koji rade u djelatnostima povezanim s fosilnim gorivima, a koji će ostati bez posla zbog same tranzicije. To će se odnositi i na rudare u Bosni i Hercegovini. Međutim, i Kušljugić i Žiško naglasili su da će tranzicija značiti stvaranje novih radnih mjesta.

    Potražnja za resursima sve veća, a njih sve manje

    Cijene su znatno više i zbog toga što je potražnja za prirodnim resursima sve veća, a resursa je sve manje. Primjera radi, u Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) ukazali su na veliku potražnju za plinom u Evropi.

    Petina ukupne električne energije proizvedena je korištenjem plina. To je znatno u odnosu na druge resurse koji se koriste za proizvodnju struje, a izuzetak je nafta. Evropska unija uvozi 90 posto plina i to dominantno iz Rusije i Norveške.


    Prema podacima WEF-a, poskupljenje iznosi 500 posto u odnosu na prošlu godinu. Samo tokom proljeća ove godine poskupljenje je bilo 300 posto. Potražnja je porasla nakon što je završen lockdown ili zatvaranje zbog pandemije.

    Pandemija znači veće troškove za kompanije – veći su troškovi za zdravstveno zbrinjavanje radnika. To su troškovi liječenja onih koji se zaraze koronavirusom i troškovi reorganizacije rada zbog smanjivanja rizika od zaraze. Ti troškovi znače i više cijene usluga i robe.

    “Ovo mijenja sve”

    Energetska tranzicija bit će mnogo dalekosežnija od istaknutog. Bit će ono kako je Naomi Klein nazvala svoju knjigu o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša “Ovo mijenja sve” (This changes everything). Riječ je o promjeni poretka u kojem bi raspodjela bogatstva trebala biti znatno pravednija.

    U oktobru prošle godine predsjednik WEF-a Klaus Schwab pozvao je na preispitivanje kapitalizma.


    “Moramo preispitati našu kolektivnu posvećenost kapitalizmu kakav danas poznajemo. Jasno je da ne smijemo isključiti motore ekonomskog razvoja. Značajan dio društvenog napretka je posljedica poduzetništva i stvaranja bogatstva, a što je podrazumijevalo preuzimanje rizika i inovativno poslovanje. Treba nam tržište u kojem ćemo učinkovito raspodijeliti resurse i u kojem ćemo učinkovito proizvoditi, a to se prvenstveno odnosi na suočavanje s klimatskim promjenama”, obrazložio je Schwab.

    Nedugo kasnije su iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) poručili da države moraju razmotriti oporezivanje bogatih kako bi mogle otplaćivati svoje dugove.

    Šta će se promijeniti

    Promjene će biti nužne u svakodnevnom životu, jer će prirodni resursi biti sve važniji. Koliko su važni i koliko će biti još važniji pokazuje ono što nema novčanu vrijednost – voda. Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, voda se, između ostalog, troši ovako:

    Da bismo imali kilogram govedine, potroši se 15.415 litara vode;

    Da bismo imali jednu prosječnu šoljicu kafe, potroši se 140 litara vode;

    Da bismo imali jednu čašu soka od narandže, potroši se 190 litara vode;

    Da bismo imali jednu majicu, potroši se 2.720 litara vode;

    Da bismo imali farmerice, potroši se 10.000 litara vode.

    Sve manje vode i drugih resursa primorat će svakog čovjeka da što racionalnije konzumira hranu i piće te da što racionalnije koristi materijalna dobra. Bolje će razmisliti o tome da li baciti višak hrane, odnosno kako je iskoristiti.

    Jednoj osobi nepotrebni predmeti, poput spomenutih majica i farmerica, bit će upotrebljivi drugoj kroz cirkularnu ekonomiju koja je sve izraženija. Second hand trgovine upravo su manifestacija takve ekonomije. Podaci WEF-a kazuju da se prodaja second hand odjeće u Velikoj Britaniji u posljednjih pet godina povećala za 15 posto.

    Novo vrijeme za čovječanstvo podrazumijevat će i promjenu u načinu transporta. U velikom broju država privatni automobili su još okosnica transporta. Ali, automobili su sve skuplji. Troškovi njihove proizvodnje su veliki, gorivo je sve skuplje i njihovo održavanje je sve skuplje. Osim toga, zagađuju okoliš i zauzimaju mnogo prostora, što generiše dodatne troškove. Jedan takav dodatni trošak jeste liječenje zdravstvenih poteškoća koje su posljedica zagađenja zraka.

    Otuda, posebno u razvijenim državama, mnogo novca troši se na razvoj biciklizma, javnog prijevoza i željeznice. Svi su ekološki prihvatljiviji nego prijevoz automobilom.

    Pojedini očekuju da u ne tako dalekoj budućnosti neće biti veliki broj privatnih automobila, već da će dominirati koncept dijeljenja automobila, kao što je to trenutno slučaj s biciklima ili električnim romobilima. Pretpostavlja se da će ovaj koncept biti još više izražen autonomnim, samovozećim automobilima.

    Između ostalog, zbog prethodno navedenog je bitan razvoj 5G mreže. I njome će mijenjati, odnosno već se mijenja način života. Doprinosi mnogo optimalnijem korištenju energije, što je uvijek bio imperativ.

  • Bitcoin u oktobru porastao za oko 40 posto

    Bitcoin u oktobru porastao za oko 40 posto

    Bitcoin je u utorak dostigao šestomjesečni vrhunac i bio je na velikoj udaljenosti od rekorda jer su se trgovci kladili da bi očekivani unos fonda na američkoj berzi temeljen na fjučersima mogao najaviti priliv ulaganja u bitcoin i imovinu kriptovaluta.

    Bitcoin, najveća svjetska kriptovaluta po tržišnoj vrijednosti, porastao je čak 1,5 posto tokom azijskog zasjedanja na 62.991 američkih dolara, što je najjači nivo od rekordnog vrha od 64.895 dolara u aprilu.

    U oktobru je porastao za oko 40 posto u nadi da će se pojavom fondova kojima se trguje bitcoinima (ETF), od kojih je nekoliko u fazi rada, omogućiti milijardama dolara, kojima upravljaju penzioni fondovi i drugi institucionalni investitori, da uđu u ovaj sektor.

    Očekuje se da će se ProShares-ova Bitcoin strategija ETF pojaviti pod oznakom BITO, pod uslovom da se američki regulator, Komisija za vrijednosne papire i razmjenu, ne protivi.

    Analitičari su upozorili da fond neće ulagati direktno u bitcoin, nego u fjučerse kojima se trguje u Chicagu, pa stoga možda neće imati neposrednih posljedica na tokove. Međutim, špekulanti su se kladili da je njegovo pokretanje ionako pozitivan signal za spot cijene.

    Bitcoin fjučersi porasli su u utorak, posljednji put na 62.690 dolara, a cijene bi mogle porasti ako novac nastavi pristizati, rekli su analitičari kriptovaluta iz Arcane Research.

    “To bi moglo dovesti do stalnijeg pritiska kupovine na CME, uzrokujući rast otvorenog interesa. To će privući više novca i mogućnosti nošenja, što će dovesti do pritiska kupovine na tržištu”, rekli su analitičari.

    Kripto ETF-ovi lansirani su ove godine u Kanadi i Evropi usljed sve većeg interesa za digitalnu imovinu. VanEck i Valkyrie su među upraviteljima fondova koji prate proizvode ETF-a na američkoj listi, iako je Invesco u ponedjeljak odustao od svojih planova za ETF temeljen na budućnosti.

    ProShares ETF bi trebao započeti trgovinu u utorak nakon 75-dnevnog perioda tokom kojeg je SEC mogao uložiti prigovor na svoju listu koja je istekla u ponedjeljak.

    Eter, druga po veličini kriptovaluta, pratio je rast bitcoina i također je trgovao u utorak. Posljednji put je porastao 1,2 posto na 3.790 USD

  • Srpska u zalihama nema ni kap ulja ni kap goriva

    Srpska u zalihama nema ni kap ulja ni kap goriva

    Institucije Srpske u ovom momentu nemaju nikakvih zaliha u magacinima kojima bi se koliko-toliko ublažili ogromni potresi na tržištu, usljed kojih divljaju cijene goriva, ali i brojnih prehrambenih namirnica poput, recimo, ulja, mesa i slično.

    Javno preduzeće “Robne rezerve”, koje je ranije imalo kakve-takve zalihe, završilo je u stečaju, dok iz resornog ministarstva navode da kontinuirano prate stanje na tržištu Srpske i, kako kažu, u slučaju primijećenih poremećaja predložiće Vladi donošenje mjera.

    Poremećaji na tržištu su se dogodili, reagujte, poručuju borci za zaštitu potrošača te ističu da brojne države imaju rezerve na koje se oslanjaju u ovakvim situacijama.

    “Robne rezerve postoje i u onim najbogatijim zemljama. Kod nas više nije u pitanju samo gorivo, već imamo jednu golu egzistenciju velikog broja potrošača, koji nemaju ni za osnovne potrepšine, a gorivo je pokretač svih ovih poskupljenja kojima svjedočimo. Potrebna je reakcija nadležnih koji mogu da zaustave ovo divljanje cijena”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.

    I u Privrednoj komori Republike Srpske poručuju da bi borba sa poremećajima na tržištu bila lakša da postoje zalihe proizvoda.

    “Kada su u pitanju cijene ili nestašica robe na svjetskom tržištu, a što se direktno odražava na naše tržište, naravno da bi bilo dobro da u takvoj situaciji imamo robne rezerve i da možemo da reagujemo, odnosno da te poremećaje ublažimo. Takav vid rezervi bi nam sigurno dobro došao u situacijama kada dođe do značajnih problema na tržištu”, rekao je za “Nezavisne novine” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

    Nepostojanje robnih rezervi je, prema riječima Momčila Komljenovića, direktora Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, problem koji je i te kako prisutan u BiH.

    “Srpska ih nema nikako, dok FBiH i kantoni imaju, ali oni ne odgovaraju svoji svrsi i ne mogu intervenisati u ovim kriznim situacijama kada dolazi do naglog poskupljanja”, rekao je Komljenović za “Nezavisne novine”.

    S druge strane, iz resornog ministarstva podsjećaju da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 20. jula 2017. godine Zakon o interventnim nabavkama, kojim se uređuje način interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Srpske.

    Kako podsjećaju, tim zakonom promijenjen je sistem funkcionisanja robnih rezervi u Republici Srpskoj, a poslovi koji se odnose na interventne nabavke podijeljeni su između Vlade Srpske, odnosno Ministarstva trgovine i turizma i lokalnih zajednica.

    “Donesenim Zakonom o interventnim nabavkama Republike Srpske nije predviđeno postojanje stalnih zaliha robe, kako je to predviđao prethodni zakon o robnim rezervama, već on institucijama omogućava hitnu nabavku robe u uslovima kada je potrebna intervencija nadležnih institucija. Ovakvo zakonsko rješenje proisteklo je iz potrebe da se unaprijedi sistem robnih rezervi, te eliminišu slabosti prethodnih zakonskih rješenja i da se oblast robnih rezervi definiše na način prilagođen uslovima tržišta”, kažu iz Ministarstva trgovine i turizma RS.

    Naglašavaju da, u slučaju potrebe, Vlada Srpske donosi odluku kojom proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu.

    “Vlada Republike Srpske jednom godišnje, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, donosi plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava, kojim se definišu vrsta, količina i vrijednost proizvoda, robe i sredstava, kao i nosioci snabdijevanja u jedinicama lokalne samouprave”, ističu iz Ministarstva.

    Kako dodaju, finansijska sredstva za interventne nabavke proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Republike Srpske obezbjeđuju se u budžetu Republike Srpske.

    “Ministarstvo trgovine i turizma Srpske kontiruirano prati stanje na tržištu Srpske i u slučaju primijećenih poremećaja predložiće Vladi donošenje mjera u skladu sa nadležnostima”, uvjeravaju iz Ministarstva za “Nezavisne novine”.

    Ostaje, međutim, nejasno šta je još potrebno da se dogodi kako bi to nadležni tumačili kao poremećaj na tržištu, u situaciji kada gorivo poskupljuje gotovo svake sedmice, a sličan trend primjećuje se i na rafama u trgovinama.

  • Bez carine e-auta voze do boljeg poslovnog ambijenta u BiH

    Bez carine e-auta voze do boljeg poslovnog ambijenta u BiH

    Ukidanje carinske stope od pet odsto na uvoz električnih automobila i smanjenjem carine na hibridna vozila sa dosadašnjih 15 odsto na pet odsto značilo bi korak naprijed ka boljem poslovnom ambijentu, saglasni su stučnjaci iz ove oblasti.

    Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da bi ukidanje carina bilo mnogo značajno za BiH iz više razloga.

    “Prvenstveno sa aspekta zagađenja, jer se svi borimo sa prekomjernim zagađanjem koje dolazi od automobila, zbog azotnih oksida koji su pogubni za zdravlje stanovnika BiH. Dok će sa poslovne strane to omogućiti više uvezenih električnih automobila, ali i ekološki prihvatljivih hibrida”, kazao je Muratović.

    Dodaje da je ukidanje carine jedan mali korak naprijed, jer sve zemlje u okruženju ili nemaju carine ili ona iznosi maksimalno jedan odsto za električna vozila.

    “Ova inicijativa ide u smjeru harmonizacije carinskih stopa sa onima u regiji, jer carina štiti domaću proizvodnju, ali s obzirom na to da mi nemamo domaću proizvodnju kada su u pitanju električna, ali i hibridna vozila, sadašnja carina totalno je bespotrebna, pa smatramo da bi bilo korektno da se poslovni ambijent poboljša, jer kompletna auto-industrija ide u smjeru elektromobilnosti i ekološki prihvatljivih automobila”, zaključio je Muratović.

    Iz Uprave za indirektno oprezivanje (UIO) BiH rekli su da je za devet mjeseci ove godine uvezeno 35 električnih vozila u ukupnoj vrijednosti od 3,4 miliona KM.

    “Za devet mjeseci ove godine uvezeno je 245 hibridnih vozila, od kojih je 190 novih, a 55 polovnih, u vrijednosti višoj od 13,3 miliona KM, dok je cijele prošle godine uvezeno svega 67, od kojih su 43 nova, a 24 polovna, u vrijednosti od 3,2 miliona KM”, ističu iz UIO BiH.

    Podsjetimo, Savjet ministra BiH, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sastavio je Prijedlog odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do 31. decembra 2022. godine.

    Ovom odlukom propisuju se kriterijumi pri uvozu u BiH novoproizvedenih električnih i hibridnih automobila koji će se uvoziti do 31. decembra 2022. godine, uz korištenje privremene suspenzije i privremenog smanjenja carinskih stopa od pet odsto utvrđenih u Zakonu o carinskoj tarifi.

    “Svrha donošenja predmetne odluke jeste ta da se carinska stopa na uvoz u BiH novoproizvedenih automobila, koji nemaju preferencijalni status robe iz zemalja sa kojima BiH ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini, smanji sa dosadašnjih 15 odsto na pet odsto za hibridna vozila, te carinska stopa sa pet odsto na nula odsto na automobile na električni pogon”, navode iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

    Dodaju da bi se primjenom povoljnije carinske stope stimulisao uvoz ove vrste automobila, od čega bi BiH imala višestruku korist kako sa aspekta smanjenja zagađenja vazduha i zaštite životne sredine, tako i sa aspekta podizanja stepena bezbjednosti saobraćaja.

    “Odluka doprinosi izjednačavanju tržišnih uslova za sve uvoznike i distributere u BiH, bez obzira na to gdje se proizvode vozila brenda koji zastupaju. Takođe, odlukom bi se izvršila i harmonizacija carinskih stopa koje se primjenjuju prilikom uvoza novoproizvedenih automobila u BiH sa carinskim stopama koje se primjenjuju u regionu prilikom uvoza ovih proizvoda”, navode iz nadležnog ministarstva.