VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Borelj: Velika geopolitička igra s cijenama energenata

    Borelj: Velika geopolitička igra s cijenama energenata

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj kaže da je pitanje cijene energenata veliko geoplitičko pitanje koje ima i svoju socijanu cijenu.

    “Današnje cijene energenata su posljedica velike geopolitičke igre sa snažnom spoljnopolitičkom slikom”, ocijenio je Borelj.

    On je dolazeći na samit EU poručio da će se razgovarati i o migrantskoj situaciji na spoljnim granicama EU.

    “Vidimo kako se migranti koriste kao oružje i kako se guraju na granice Poljske i baltičkih zemalja. Za to su odgovorne bjeloruske vlasti”, izjavio je Borelj i zaključio da je riječ o ekstremnom kršenju ljudskih prava.

  • Domaća privreda pokazuje znakove oporavka

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković sastao se danas u Banjaluci sa predstavnicima Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, saopšteno je iz Biroa za odnose s javnošću Vlade Srpske.

    U okviru priprema budžeta Srpske za 2022. godinu, Višković i predstavnici ovog udruženja, sa predsjednikom Sašom Trivićem na čelu, razgovarali su o mogućnostima za što intenzivniju podrške Vlade domaćoj privredi, u kontekstu njenog oporavka od ekonomskih posljedica pandemije korona virusa.

    Tokom sastanka, ocijenjeno je da domaća privreda pokazuje znakove oporavka, o čemu svjedoči značajan rast bruto društvenog proizvoda, ali i rast broja zaposlenih i povećanje prosječne plate zaposlenih u Srpskoj, navodi se u saopštenju.

    Na sastanku su razmotrene planirane aktivnosti na izradi strategije zapošljavanja Republike Srpske za period od 2022. do 2026. godine.

    Zaključeno je da treba nastaviti sa intenzivnom politikom poticanja direktnih ulaganja, a sa ciljem podizanja efikasnosti proizvodnje i broja zaposlenih, navodi se u saopštenju.

    Istovremeno, razmotrena je realizacija Programa ekonomskih reformi za period 2021. – 2023. godina, kao i ovogodišnji akcioni plan.

  • Mitrović o izgradnji aerodroma u Trebinju: Neće biti problema prilikom potpisivanja memoranduma

    Mitrović o izgradnji aerodroma u Trebinju: Neće biti problema prilikom potpisivanja memoranduma

    Ministar transporta i komunikacija u Savjetu ministara Vojin Mitrović izjavio je da ne očekuje da će biti problema u vezi sa potpisivanjem memoranduma Savjeta ministara i Vlade Srbije o izgradnji aerodroma u Trebinju.

    Mitrović je podsjetio da je sličan memorandum potpisan sa turskom privatnom firmom u vezi sa izgradnjom auto-puta Beograd-Sarajevo, te da ni tada nije bilo problema.
    “Srpska strana nije pravila problem pošto je u pitanju bila Turska, sada imamo obrnut slučaj da Srbija ovdje gradi nešto, tako da moramo imati razumijevanja”, rekao je Mitrović novinarima.

  • Takse na ugljen-dioksid bi rapidno poskupile električnu energiju

    Takse na ugljen-dioksid bi rapidno poskupile električnu energiju

    “Elektroprivreda RS” jeste izvozno orijentisana, ali se 75 odsto električne energije u Srpskoj proizvodi u termoelektranama, što pokazuje da bi struja rapidno poskupila i kod nas ako bi se uvele takse na emisiju ugljen-dioksida kao u EU.

    Po zvaničnim podacima, prošle godine je u Srpskoj proizvedeno gotovo 7.400 gigavat časova električne energije, od čega je u inostranstvu prodato više nego što su potrebe domaćeg tržišta.

    Tako je izvezeno oko 3.600 gigavata, dok je finalna potrošnja u RS iznosila oko 3.500 kilovata. Uvezeno je 230 gigavata, dok je 396 kilovata izgubljeno pri prenosu ili distribuciji.

    – Najveći potrošači električne energije u Srpskoj su domaćinstva, koja su prošle godine učestvovala u potrošnji sa 51 odsto. Vidimo da je tržište električne energije doživjelo kolaps, da slijedi velika energetska kriza u narednih nekoliko godina i ko ne bude imao investicije u obnovljive izvore energije i mogućnost izvoza struje biće u velikim problemima. Države će morati priskočiti u pomoć takvim elektroprivredama, inače će završiti u stečaju – rekao je Luka Petrović, direktor ERS.


    On je istakao da je ERS jedna od rijetkih elektroprivreda koja je izvozno orijentisana i ima zagarantovanu budućnost.

    Petrović napominje da Energetska zajednica očekuje od elektroprivreda na Balkanu da pristupe naplati taksi za emisiju ugljen-dioksida, što se prvenstveno odnosi na termoelektrane, istakavši da su te naknade sada enormno velike u EU.

    – Naš stav je da želimo da uvodimo te takse, ali istovremeno želimo i konkretnu pomoć u realizaciji projekata iz obnovljivih izvora energije, jer nemamo nikakvih grantova, fondova, ni povoljnih kreditnih linija. Nismo spremni ni finansijski, niti tehnički da ulazimo u plaćanje tih taksi, a da nemamo nikakvu pomoć u izgradnji postrojenja na zelenu energiju – naglasio je Petrović.

    On ističe da su elektroprivrede iz okruženju već povukle ogromna sredstva za realizaciju projekata iz obnovljivih izvora i za revitalizaciju postojećih elektrana i da su konkurentnije od ERS-a, te da se bez pomoći, bar onakve kakvu su imale Hrvatska, Slovenija i Mađarska, ne može pristupiti novim nametima. Tih pogodnosti, kaže, do sad još nije bilo.

  • Otanjio pazar komšija u BiH

    Otanjio pazar komšija u BiH

    • Povrat poreza u BiH strani državljani su za devet mjeseci ove godine najviše tražili za robu široke potrošnje, prehranu, odjeću, obuću, a najviše su kupovali građani Srbije.

    Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za devet mjeseci ove godine strani državljani su podnijeli 116.395 zahtjeva za povrat PDV-a u BiH u iznosu od 4,5 miliona KM. Ukupna vrijednost robe koju su strani državljani u pomenutom periodu kupili i iznijeli iz BiH iznosi 31,6 miliona KM. Dodaju da su u prošloj godini za devet mjeseci strani državljani u BiH podnijeli 164.790 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 7,1 milion KM.

    “U ovoj godini došlo je do znatnog pada broja zahtjeva stranih državljana za povrat PDV-a. Osnovni razlog je i dalje pandemija uzrokovana virusom korona, zbog čega su bili otežani putovanje i prelazak državnih granica. Manji broj dolazaka stranaca u BiH znači sigurno manji broj zahtjeva za povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

    Ističu da kao jedan od razloga svakako se može navesti i ograničenje koje je uvela susjedna Hrvatska i koje je snazi od početka ove godine, a to je mogućnost da se u Hrvatsku unesu samo dvije kutije cigareta. Dodaju i da je, kad su u pitanju granični prelazi gdje je ovjeren najveći broj zahtjeva za povrat PDV-a stranih državljana, u ovoj godini došlo do znatne promjene.

    “Naime, najveći broj zahtjeva ovjeren je na graničnim prelazima koji gravitiraju prema Republici Srbiji, što ranije nije bio slučaj, jer su prelazi prema Republici Hrvatskoj ranije nosili najveći broj zahtjeva za povrat PDV-a. Međutim, u ovoj godini su to granični prelazi Uvac, Šepak, Pavlovića most, Rača, Bratunac, Karakaj”, kažu u UIO BiH.

    Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel gorivo i slično), alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da je, što se tiče toga da su najbrojni građani Srbiji koji su tražili povrat PDV-a, riječ o promjenama u odnosu cijena određenih proizvoda između BiH i Srbije, zbog čega je postalo atraktivno određenu robu kupovati u BiH za građane susjedne Srbije, a što ranije nije bio slučaj.

    “Broj turista iz Srbije jeste također bio značajniji nego ranije, ali sama struktura proizvoda ne ukazuje na turizam, već više na nabavke u pograničnim područjima potaknute povoljnijim cijenama”, pojasnio je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da su procedure za prelazak granice između Hrvatske i BiH u određenim periodima bile ograničavajući faktor, ali i da su bile ograničene i količine koje se mogu prenijeti preko granice bez poreza, a potom je, kako kaže, bilo ograničeno i prelaženje granice u jednom dijelu godine zbog pandemijskih mjera

    “S druge strane, ograničenja u prometu bilo ljudi bilo robe sa Srbijom nisu postojala nikada”, zaključio je Gavran. Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da su definitivno pandemija i mjere koje su na snazi uticali da se smanji kupovina u BiH pa su samim tim smanjeni i zahtjevi stranaca za povrat poreza.

    “Ranijih godina veliki broj građana iz Hrvatske prelazio je granicu i dolazio svakodnevno u kupovinu, ali pandemije je probudila strah kod građana i natjerala ih da ostanu kući i kupuju samo najosnovnije”, kazala je Marićeva za “Nezavisne novine”.

  • Putin priznao šta ga brine

    Putin priznao šta ga brine

    Ono što se događa na globalnom energetskom tržištu utiče i na našu zemlju, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa članovima vlade.

    Istakao je da Moskva nije zainteresovana za beskrajan rast cena energetskih resursa, uključujući i gas, ali da se to dešava protiv njene volje.

    Kako kaže, ruske vlasti su zabrinute zbog mogućih posledica krize na energetskom tržištu u Evropi. “Ono što me brine i, kako razumem, ono što brine vladu Rusije su moguće posledice krize na energetskom tržištu, uključujući i mere za podršku stanovništvu koje su predložile neke od naših kolega u Evropi”, rekao je Putin putem video-konferencije, dodajući da bi te mere mogle da dovedu do mnogih problema u različitim oblastima, preneo je Sputnjik.

    Ako dođe do smanjenja potrošnje, a takva situacija na kraju vodi do smanjenja potrošnje, to će uticati i na naše proizvodne kompanije i na “Gasprom”, objasnio je Putin.

    Upozorio je da su “sve to stvari koje su u velikoj meri napravile naše kolege, uključujući i u Evropi”, ali da bi i po njih moglo da bude određenih posledica.

    Istovremeno, predsednik je naglasio da ruska vlada radi na brojnim merama za neutralisanje negativnih posledica rasta svetskih cena prirodnog gasa. Takođe je zamolio potpredsednika vlade Aleksandra Novaka da ga izvesti kakva je situacija na glavnim tržištima. S tim u vezi, Novak je izjavio da situacija na globalnom tržištu gasa ostaje napeta zbog visokih cena.

    “Sada se u Evropi cene u proseku kreću oko 1.000 – 1.100 dolara, a u azijsko-pacifičkom regionu oko 1.200 dolara za hiljadu kubnih metara gasa”, rekao je Novak tokom sastanka sa šefom ruske države.

    Vicepremijer je dodao da su cene gasa od početka ove godine porasle za oko 3,5 puta.

    “U isto vreme primećujemo prilično veliki rast cena ostalih energenata. Konkretno, cene uglja porasle su tri do četiri puta u odnosu na prošlu godinu – do 160 do 200 dolara po toni u zavisnosti od marki. Cene električne energije su porasle pet do šest puta”, objasnio je potpredsednik vlade.

    Rusija očekuje 2021. godine značajno povećanje potražnje za gasom u zemljama azijsko-pacifičkog regiona, a posebno u Kini – za 17 odsto, u Južnoj Koreji – za 18 odsto, ocenio je Novak, dodajući da se predviđa da će u azijsko-pacifičkim zemljama generalno potražnja za gasom porasti za sedam do osam odsto.

    Cene gasa u Evropi naglo su skočile poslednjih meseci. Od početka avgusta do kraja septembra cena se više nego udvostručila, a 6. oktobra dostigla je istorijski maksimum od 1.937 dolara za hiljadu kubnih metara, nakon čega je na tržištu započeo pad, ali cene i dalje premašuju granicu od hiljadu dolara.

    Stručnjaci povećanje cene gasa pripisuju niskom nivou popunjenosti skladišta gasa, ograničenoj ponudi glavnih dobavljača i velikoj potražnji prirodnog tečnog gasa u Aziji.

  • “Bićemo suočeni s rastom cijena” Dodik poručuje da ekonomiju Srpske može ugroziti energetska situacija

    “Bićemo suočeni s rastom cijena” Dodik poručuje da ekonomiju Srpske može ugroziti energetska situacija

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da ekonomija u Republici Srpskoj ide dobro, ali da postoji mogućnost da je ugrozi situacija u vezi sa energetikom.

    Izgubili smo pola godine zbog Federacije BiH iz koje se nastoji osporiti projekat Buk Bijela i to pokušavamo da riješimo. Sada se vidi koliko je važno da imamo energetke objekte. Takođe, 15 godina gubimo da Banjaluka bude gasifikovana zato što nam iz Sarajeva ne daju dozvolu da ispod Drine prođe gasovod, što je nama neshvatljivo – rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    On je podsjetio da su eneregetski problemi u svijetu, pogotovo u Evropi ugroženi do te mjere što će bitno uticati na živote ljudi.

    – Ni krivi ni dužni bićemo suočeni sa povećanjem cijene energenata, kako Srpska uvozi značajan dio roba, doći će do povećanja njihovih cijena na našu mogućnost ili nemogućnost da to pratimo na socijalnom planu. Ali, mi se svaki dan borimo – istakao je Dodik.

    On je naveo da su se danas predstavnici vlasti bavili pitanjem rješavanja snabdjevanja gasom, dok su za to vrijeme, kako je rekao, neki galamili po skupštini, kao i snabdjevanjem električnom energijom, a rješavalo se i pitanje u vezi sa izgradnjom gasovoda.

    Dodik je naveo da su se razgovaralo sa jednom kineskom korporacijom o pravljenju master-plana koji se odnosi na otpadne vode.

    – Do Nove godine imaćemo značajno rješenje pitanja auto-puta od Rače prema Bijeljini i dalje od Bijeljine do Modriče, kao i ugovorene izvođače. Takođe, bavimo se izgradnjom sistema elektrana na Bistrici, pokušavamo da počnemo izgradnju aerodroma u Trebinju – naveo je Dodik.

    Prema njegovim riječima, u fokusu vlasti Srpske su i njene lokalne zajednice i načini kako da se one podrže, da se u rebalansu predvidjelo oko 40 miliona KM, a da se traže relokacije za još 20 miliona KM sredstava.

    – Više od 60 miliona KM iz republičkog budžeta otići će prema 65 opština, kao i prema opštinama u Federaciji BiH sa srpskom većinom – najavio je Dodik i ponovio da je Republika Srpska stabilna i da ima stabilne institucije.

  • Cijena bitcoina je najviša nego ikada prije, iznosi 66.140 dolara

    Cijena bitcoina je najviša nego ikada prije, iznosi 66.140 dolara

    Vrijednost kriptovalute bitcoin najveća je nego ikada prije. Njegova cijena sada iznosi 66.140 dolara.

    Do sada njegova najviša cijena bila je ona iz 14. aprila ove godine – iznosila je 64.800 dolara. Samo u prošloj sedmici vrijednost ove kriptovalute porasla je za 20 posto.

    Tržišna vrijednost bitcoina je tri puta veća od tržišne vrijednosti ethereuma koja iznosi 479 milijardi dolara te je 15 puta veća od tržišne vrijednosti binancea koja iznosi 84 milijarde dolara, piše Forbes.

    Ovo je enorman rast cijene bitcoina, a pola godine ranije dešavao se pad cijene. Analitičari očekuju da će se nastaviti rast njegove cijene.

  • Gigant od kog strahuje ceo svet saopštio lošu vest

    Gigant od kog strahuje ceo svet saopštio lošu vest

    Kineski porsnuli “mamut” Evergrande saopštio je da je sporazum o prodaji 50,1% udela u njegovoj jedinici za imovinske usluge pao.

    To je zadalo udarac nadama ovog džina da će izbeći mogući bankrot.

    Da je prošao, dogovor sa Hopson Developmentom o prodaji polovine “Evergrande Property Services-a” vredeo bi više od 2 milijarde dolara, saopštili su iz Evergrandea.

    Strane su u odvojenim podnescima o razmeni izjavile da ne mogu da se usaglase o uslovima dogovora, prenosi Rojters.

    Evergrande, koji je bio na rubu kolapsa sa više od 300 milijardi dolara duga, pregovarao je o prodaji udela u “Evergrande Property Services-u” slabijem rivalu Hopson Development Holdingsu za oko 2,6 milijardi dolara, izvori su ranije rekli Rojtersu.

    Podsetimo, Evergrande je 4. oktobra zatražio obustavu trgovanja na berzi povodom najavljene ogromne transakcije, a iz kompanije za upravljanje imovinom su najavili i “moguću prodaju svih akcije kompanije”, ali sada se očekuje da će se trgovanje akcijama nastaviti već sutra.

    Kako je ranije pisano, kompanija Hopson stoji dobro u poređenju sa drugim građevinskim firmama, jer raspolaže većom aktivom od obaveza, poboljšala je profit u prvoj polovini godine i isplaćuje dividende. Akcije Hopsona, čija je tržišna vrednost 7,8 milijardi američkih dolara, porasle su od početka godine 40 odsto, a agencija Fič joj je je u junu ocenila kreditni rejting na nivou B+.

    Evergrandeova jedinica za upravljanje imovinom takođe je bila profitabilna u prvoj polovini 2021. godine, uz rast prihoda u odnosu na godinu dana ranije.

    Ipak, s finansijskim obavezama koje odgovaraju iznosu od 2,0 posto kineskog bruto domaćeg proizvoda, Evergrande je izazvao zabrinutost da bi njegove problemi mogli da se prošire na finansijski sistem što bi se odrazilo na tržišta širom sveta.

    Akcije Evergrandea su u dosadašnjem delu godine pale za 80 posto, a potkopana je i vrednost njegovim obveznica. Akcije u njegovoj jedinici za usluge upravljanja imovinom su potonule za 43 odsto, zbog problema grupe da plati dugove svojim brojnim zajmodavcima i dobavljačima.

  • Trgovinski deficit u septembru iznosio 528,4 miliona KM

    Trgovinski deficit u septembru iznosio 528,4 miliona KM

    Trgovinski deficit Federacije BiH za septembar iznosi 528.461.000 KM, objavio je Federalni zavod za statistiku.

    Federacija BiH je u septembru ostvarila izvoz od 881.169.000 KM, što je više za 39,3 posto nego u istom mjesecu lani, te za 20,4 posto u odnosu na august.

    U istom mjesecu uvoz je bio 1.409.630.000 KM, što je više za 38,6 posto nego u septembru lani, te za 12,9 posto nego u augustu. Pokrivenost uvoza izvozom u septembru iznosila je 62,5 odsto.

    U FBiH u septembru najveća vrijednost izvoza od 797.821.000 KM ostvarena je u prerađivačkoj industriji, što iznosi 90,5 posto ukupnog izvoza, a najveća vrijednost u uvozu od 1.284.637.000 KM u istoj oblasti i čini 91,1 posto ukupnog uvoza.

    Najveće učešće u izvozu u septembru ostvareno je u industrijskim proizvodima, razvrstanim uglavnom po sirovinama, sa vrijednošću od 268.936.000 KM, što je 30,5 posto ukupnog izvoza.

    U istom mjesecu u industrijskim proizvodima ostvareno je najveće učešće u uvozu, razvrstanim uglavnom po sirovinama sa vrijednošću od 407.199.000 KM, što je 28,9 posto ukupnog uvoza.

    Iz FBiH u septembru se najviše izvozilo u Njemačku, i to 150.489.000 KM ili 17,1 posto ukupnog izvoza, zatim u Italiju 98.032.000 KM ili 11,1 posto, u Hrvatsku 96.944.000 KM ili 11 odsto ukupnog izvoza, dok izvoz u sve ostale zemlje iznosi 535.704.000 KM ili 60,8 posto ukupnog izvoza.

    Za isti mjesec zemlje iz kojih se najviše uvozilo su Njemačka sa 163.213.000 KM ili 11,6 posto ukupnog uvoza, Italija sa 163.164.000 KM ili 11,6 posto, te Hrvatska sa 153.658.000 KM ili 10,9 posto ukupnog uvoza, dok uvoz iz svih ostalih zemalja iznosi 929.595.000 KM ili 65,9 posto ukupnog uvoza.