VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Srbijanske vlasti najavile dolazak Škode u Kragujevac

    Do kraja godine očekuje se dolazak Škode u Kragujevac, što je sada već sasvim izvjesno, najavio je gradonačelnik ovog srbijanskog grada Nikola Dašić.

    On je kazao kako kompanija Škoda počinje proizvodnju tramvaja u MIND parku u Kragujevcu, ali da to nije jedina dobra vijest koja je stigla s prestižne svjetske izložbe Expo 2020.

    “Imamo jedan impozantan nastup naših kompanija u Dubaiju. Dolazak Škode u Kragujevac nešto je što je veoma dugo pripremano i to nije nikakvo iznenađenje. Suština je ne samo u novim radnim mjestima, mi ovdje govorimo o šinskim vozilima i proizvodnji tramvaja, ona je otvorena ne samo za zapošljavanje, već i za saradnju s drugim firmama širom Srbije”, kazao je za Kurir Marko Selaković, šef kancelarije Privredne komore Srbije.

    On je juče potpisao ugovor o saradnji s kompanijom Oracle i to je kompanija koja bi, kako navode, isto trebala doći u Kragujevac.

    “Sve je to pokazatelj da imamo jedan divan industrijski razvoj u ovom gradu”, navodi Selaković.

  • Economist: Životi miliona ljudi zavisiće od toga kako će završiti pandemija koronavirusa

    Economist: Životi miliona ljudi zavisiće od toga kako će završiti pandemija koronavirusa

    Online izdanje lista Economist piše da će milioni ljudi ovisiti o tome kako će završiti pandemija koronavirusa.

    Pandemija je počela jenjavati i izvjesno je da koronavirus nikada neće nestati. Pretpostavlja se da ćemo živjeti u endemiji. Koronavirus će u budućnosti biti najveća prijetnja po starije osobe i one koji su zdravstveno ugroženi. Ali, neće biti prijetnja u mjeri u kojoj je bio u posljednjih 20 mjeseci, tokom kojih je preminuo veliki broj ljudi. Odgovor na ovaj virus bit će kao odgovor na gripu.

    Nije poznat put do endemije. Najvažnije će biti da li će taj put biti dobro planiran ili će biti haotičan. Ovaj drugi bi mogao imati posljedice po živote miliona ljudi. Okončavanje pandemije je prilika za vlasti da pokažu da li su naučile iz grešaka koje su pravile na početku pandemije.

    Prema pisanju Economista, broj zaraženih i preminulih usljed koronavirusa od augusta ove godine u cijelom svijetu se smanjuje. Među izuzecima je Velika Britanija u kojoj se ovaj broj povećava, ali je u ovoj državi veliki broj vakcinisanih. S obzirom na to da skoro 93 posto Britanaca ima antitijela, znatno je manji broj preminulih. To je put ka endemiji.

    Najmanje 3,8 milijardi ljudi širom svijeta primilo je jednu dozu vakcine protiv koronavirusa. Britanski list pretpostavlja da je na koronavirus bilo pozitivno od 1,4 do 3,6 milijardi ljudi, što je od 6 do 15 puta više od zvaničnog broja. Pri tome treba imati u vidu da postoje i oni koji su prebolovali koronavirus, a potom su i vakcinisani.

    Izazovi na putu ka endemiji

    Svijet će se na putu ka kraju pandemije suočiti s nekoliko izazova.

    Jedan od njih je jesenji, odnosno zimski pandemijski val na sjevernoj hemisferi. Tokom hladnijih dana više vremena se provodi u zatvorenom prostoru pa je rizik od zaraze veći. Ako se ponovo poveća broj hospitaliziranih, vlasti će morati intervenisati. Medicinska linija odbrane mogli bi biti i novi lijekovi protiv koronavirusa koji ublažavaju simptome zaraze. No, potrebno je da se odobri njihova upotreba. Nošenje zaštitne maske tamo gdje je to potrebno je i dalje linija odbrane.

    Sljedeći izazov je mutacija koronavirusa. Nepoznanica je da li se mutacije ovog virusa dešavaju u siromašnim državama, gdje nema dovoljno istraživanja ili gdje uopće ne postoje istraživanja koronavirusa. Osim toga, u ovim državama je veliki broj nevakcinisanih. Ako se pojavi novi soj virusa, onda će se i vakcine morati unaprijediti. To će biti lakše nego onda kada je bilo potrebno razviti potpuno novu vakcinu.

    Nove, poboljšane vakcine podrazumijevat će to da se njihova upotreba mora odobriti, kao i prestanak korištenja postojećih. Zato bi bilo opravdano očekivati novu globalnu borbu za vakcine, ali sada u uslovima narušenog globalnog lanca opskrbe.

    Najveći izazov bit će kako zaštititi veliki broj onih koji nemaju imunitet. Kineski odgovor na ovaj izazov jeste striktni i kontinuirani karantin i zatvaranje ili lockdown. Time se dobija vrijeme za vakcinaciju i stvaranje zaliha lijekova. Komunistička partija ove države strogim epidemiološkim mjerama uspijeva u tome da je vrlo mali broj ljudi zaražen koronavirusom. Time žele dokazati da Kina ima bolji sistem nego demokratske države. Politiku nula zaraženih ima i Novi Zeland, ali koronavirus nije iskorijenio. Shodno tome, za očekivati je da će i u Kini prestati primjena strogih epidemioloških mjera.

    S obzirom na to da je najpoželjnije imunitet steći vakcinacijom, u kompaniji Airfinity zaključili su da će do kraja ove godine biti potrebno proizvesti 11,3 milijarde doza vakcina, a do juna sljedeće godine 25 milijardi doza. Time bi se zadovoljila globalna potražnja. Treba napomenuti da nisu sve vakcine jednako učinkovite, ali svaka od njih je bolja od toga da se neko zarazi.

    Isporuka novih doza vakcina već je trebala početi, ali to se nije desilo. Umjesto toga, usporene su isporuke vakcina namijenjenih za djecu, koja srećom rijetko umiru od koronavirusa. Proizvođači obećavaju da će nove doze biti dostupne od sljedeće godine, ali one su potrebne već sada.

    Posljednji izazov bit će (ne)sposbnost nacionalnih zdravstvenih sistema. U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) kao cilj su postavili da 40 posto od ukupnog stanovništva svake zemlje bude vakcinisano do kraja ove godine. Do septembra sljedeće godine trebalo bi biti vakcinisano 70 posto od ukupnog stanovništva svake države. Međutim, potrebe za vakcinama uslovljene su demografskom strukturom stanovništva, koliko brzo ih mogu iskorištavati, i drugim zdravstvenim prijetnjama kao što su malarija i ospice.

    Koronavirus kao ubica siromašnih država

    Test će biti da li će vlasti prihvatiti ove izazove. Kako pandemija jenjava, tako je bogatim državama koronavirus sve manje interesantan. Ali, ovaj virus bi mogao biti ubica siromašnih država, piše Economist.

  • Kineska ekonomija usporava zbog pandemije koronavirusa i energetske krize

    Kineska ekonomija usporava zbog pandemije koronavirusa i energetske krize

    Nakon brzog oporavka od koronavirusa oporavak u drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji gubi na snazi, a rast bruto domaćeg proizvoda iznosio je 4,9 posto na godišnjem nivou, rekao je Nacionalni zavod za statistiku (NBS).

    Najnovija brojka razočarala je očekivanja o rastu od 5,0 posto predviđen od strane analitičara i predstavlja oštar pad u odnosu na rast od 7,9 posto u razdoblju od aprila do juna.

    Usporavanje oporavka drugog po veličini svjetske ekonomije od pandemijske krize posljedica je, kažu analitičari, poremećaja u nabavnim lancima i na tržištu nekretnina, kao i nedostatka struje, što je usporilo proizvodnju.

    “Moramo napomenuti da se trenutne neizvjesnosti u međunarodnom okruženju povećavaju, a oporavak domaće ekonomije još uvijek je nestabilan i neujednačen”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik NBS-a Fu Linghui.

    Međutim, BDP u trećem tromjesečju porastao je 0,2 posto u odnosu na tri mjeseca prije toga, dodale su vlasti. U međuvremenu, rast industrijske proizvodnje dodatno se usporio na 3,1 posto na godišnjoj razini.

    U septembru je došlo do “dodatnog udara” zbog nestašice električne energije i smanjenja proizvodnje zbog stroge provedbe klimatskih i sigurnosnih ciljeva od strane lokalnih vlada. Racionalizacija energije posljednjih sedmica, zajedno s povećanjem troškova sirovina i vladinim klimatskim pritiskom, dovela je do smanjenja rudarske i proizvodne aktivnosti.

    Mnoge tvornice morale su obustaviti proizvodnju krajem septembra jer su skok cijena uglja i nedostatak električne energije potaknuli lokalne vlasti da naglo isključe struju. Središnja vlada tada je naglasila da će povećati opskrbu ugljem i osigurati dostupnost električne energije.

    Ipak, maloprodaja je porasla na 4,4 posto, što je poboljšanje u odnosu na 2,5 posto u augustu. Stopa nezaposlenosti u gradovima prošlog mjeseca iznosila je 4,9 posto.

    Fu je u ponedjeljak primijetio da je došlo do usporavanja doprinosa sektora nekretnina ekonomiji u trećem tromjesečju. Ipak, rekao je da je utjecaj na ukupni rast ograničen.

    Sasvim je sigurno da će kineski rast na godišnjoj razini biti usporen. Deset velikih banaka smanjilo je svoje prognoze kineskog BDP-a za cijelu godinu jer su nestašica električne energije i napori da obuzdaju ekspanziju u sektoru nekretnina uzrokovanu dugovima dodali mnoge druge pritiske na rast, poput nedovoljne potrošnje.

  • Ćevapi i pljeskavice u Banjaluci zabiberili cijenu

    Porcija ćevapa, pljeskavica i ostalog mesa sa roštilja u posljednjih nekoliko dana poskupjela je za jednu marku ili više u banjalučkim roštiljnicama, a uzrok tome je rast nabavne cijene mesa, ali i drugih proizvoda, povrća i sl.

    Potvrdili su to za “Nezavisne” iz roštiljnica, nakon što su se građani neprijatno iznenadili kad su shvatili da treba da izdvoje marku do dvije više nego ranije za pljeskavice, ćevape ili piletinu s roštilja.

    “Neki dan smo naručili nekoliko porcija pljeskavica i ćevapa, a tom prilikom nisam ni pitala za cijenu. Kada sam preuzela narudžbu, iznenadila sam se, jer je račun bio za nekoliko KM viši nego inače. Kad sam ih pitala šta je razlog tome, rekli su mi da su i nabavne cijene porasle”, ističe jedna građanka.

    Lazo Šešić, direktor “Mesnica kod Laze”, ističe da je sve poskupjelo za bar pola marke, te je, kako kaže, bilo samo pitanje dana kada će i cijene mesa skočiti.

    “Recimo, bikovi žive vage su prethodno koštali od 3,8 do četiri KM, a sada su od 4,5 do pet KM. Mi ne dirigujemo cijene, već proizvođač. Ako im ne platimo tu cijenu, oni će robu prodati u Federaciju i mi onda ne bismo uopšte imali robe”, rekao je Šešić za “Nezavisne”.

    Iz “Leskovačkog roštilja 016” za “Nezavisne” su potvrdili da su prodajne cijene mesa sa roštilja povišene zbog rasta nabavne cijene.

    “Da, sve je skuplje, a u zavisnosti od proizvoda, formirane su i cijene. Na primjer, gurmanska pljeskavica je sada pet KM, a donedavno je bila četiri KM, dok je mala leskovačka sada četiri KM, a prethodno je koštala 3,5 KM”, kazali su iz “Leskovačkog roštilja”.

    Ističu da su velike porcije skuplje za jednu marku, a neke su, dodaju, poskupjele i za dvije marke.

    “I salata je poskupjela. Sad je nabavna cijena gajbe paradajza 30 KM, a bila je 15 KM. Ni kupus više nije 0,90 feninga po kilogramu, sad je 1,5 KM”, istakli su iz “Leskovačkog roštilja”.

    Iz roštiljnice “Stari recept” kažu da su svi njihovu proizvodi skuplji za pola marke. “Razlog tome je što je skočila nabavna cijena robe, mesa i svega ostalog, tako da smo morali i mi podići cijene mesa sa roštilja”, rekli su za “Nezavisne” iz “Starog recepta”.

    Prema Šešićevim riječima, proizvođači mesa su se borili i izborili za neku prikladnu cijenu mesa, mada, kako kaže, nemaju ni oni zaradu od toga.

    “Poskupjelo je žito, ali je i sva ostala hrana nenormalno poskupjela, kao što su kukuruz, pšenica i drugi proizvodi. Proizvođači se ovako bore da se ne ugasi stočni fond”, dodao je Šešić.

  • Cijene nafte porasle šestu sedmicu zaredom: Najviši nivo u tri godine

    Cijene nafte porasle šestu sedmicu zaredom: Najviši nivo u tri godine

    Cijena barela nafte na londonskom tržištu porasla je i prošle sedmice, šeste zaredom, dosegnuvši novi najviši nivo u tri godine, jer se očekuje da će potražnja i dalje jačati, dok je ponuda ograničena.

    Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 3 odsto, na 84,85 dolara, novi najviši nivo u tri godine.

    Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 3,5 odsto, na 82,28 dolara, najviši nivo od oktobra 2014. godine.

    Podršku cijenama pruža jačanje potražnje za naftom, ali i ostalim energentima zbog oporavka svjetske privrede, dok najveći proizvođači “crnog zlata” drže relativno ograničenu proizvodnju.

    U takvim uslovima Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procijenila je da će prebacivanje proizvođača struje i teške industrije sa skupog plina na naftu povećati potražnju za pola miliona barela dnevno.

    Agencija je u redovnom mjesečnom izvještaju podigla procjenu rasta svjetske potražnje za naftom u ovoj godini za 170 hiljada barela dnevno, na 5,5 miliona barela dnevno.

    U idućoj godini trebala bi rasti za 3,3 miliona barela dnevno, za 210 hiljada barela više nego što su dosad očekivali. Ukupna bi potražnja u 2022. godini mogla dosegnuti 99,6 milijuna barela dnevno i blago nadmašiti pretpandemijski nivo, procjenjuje IEA.

    Upozorila je, takođe, da bi nedovoljne količine energenta mogle podstaknuti inflaciju i usporiti oporavak svjetske privrede od koronakrize.

    Uprkos tome, početkom oktobra Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, predvođeni Rusijom, odlučili su da će u decembru povećati proizvodnju za samo 400 hiljada barela dnevno, kao što su i dogovorili ljetos.

    Prošle sedmice, pak, Saudijska Arabija odbacila da OPEC i njegovi partneri dodatno povećaju proizvodnju, poručivši da je planirano povećanje dovoljno i da će zaštititi tržište nafte od velikih oscilacija cijena na tržištima plina i ugljena.

    “Da bi se zaustavio ovaj rast cijena trebalo bi doći do toga da OPEC+ neočekivano poveća proizvodnju, da na sjevernoj hemisferi naglo zatopli i da vlada predsjednika Džoa Bajdena posegne za strateškim rezervama nafte”, kaže Edeard Moja, analitičar u tvrtki OANDA.

    Cijena barela na londonskom tržištu porasla je od početka godine više od 50 odsto, zahvaljujući oporavku potražnje za naftom usljed oporavka privrede, ali i OPEC-ovom održavanju proizvodnje ispod pretpandemijskog nivoa.

  • Muskovo bogatstvo je jednako ukupnom bogatstvu Billa Gatesa i Warrena Buffetta

    Muskovo bogatstvo je jednako ukupnom bogatstvu Billa Gatesa i Warrena Buffetta

    Vlasnik kompanija Tesla i SpaceX Elon Musk ima bogatstvo od 230 milijardi dolara, što je jednako ukupnom bogatstvu milijardera Billa Gatesa i Warrena Buffetta.

    I Gates, koji ima bogatsvo od 130 milijardi dolara, i Buffett, koji ima bogatstvo od 102 milijarde dolara, svojevremeno su bili najbogatiji ljudi na svijetu.

    Direktor Amazona Jeff Bezos je od 2017. do januara ove godine sa bogatstvom od 185 milijardi dolara bio najbogatiji čovjek na svijetu. Potom je Musk postao najbogatiji čovjek na svijetu.

    Od početka ove godine bogatiji je za 60 milijardi dolara, i to je posljedica rasta vrijednosti Teslinih dionica. Poslovanjem SpaceX stekao je 11 milijardi dolara.

    Međutim, Gates i Buffett su za razliku od Muska donirali milijarde dolara. Musk je kritikovan od onih koji smatraju da ne donira dovoljno novca. Kritičarima je odgovorio da to čini anonimno.

    Ove godine se obavezao da će donirati 150 miliona dolara, od čega bi 100 miliona trebalo biti upotrebljeno za smanjenje emisije ugljikdioksida. Pretpostavlja se da je ovo njegova najveća donacija novca ikada, prenosi CNBC.

  • Nova groznica trese svijet, a to je sjajna vest za Srbiju

    Kineska kompanija Ziđin većinski je vlasnik rudarsko-topioničarskog basena Bor, ali deo njegovog vlasništva je i u rukama države Srbije.

    Srbija će, takođe, imati koristi od vesti da je nemalo skočila vrednost akcija Ziđina na berzi, ocena je sagovornika Sputnjika.

    Ono što je u toj vesti značajno je razlog rasta vrednosti akcija, koji je, prema pisanju Market voča, na Honkonškoj berzi iznosio 8,2 posto. Glavni je činjenica da će kineska kompanija do kraja godine otvoriti novi rudnik bakra Čukaru Peki, za čiju je eksploataciju dobila dozvolu države Srbije. Njegova eksploatacija će Srbiju koja je sada peti proizvođač bakra u Evropi pozicionirati na drugo mesto, odmah iza Poljske.

    Od početka prošle godine, kada je porasla na 9.000 dolara po toni, cena bakra je nastavila da raste jer su globalne zalihe prilično presušile. Investicona banka Goldman Saks smatra da u poslenjem kvartalu ove godine treba očekivati značajne nestašice tog metala. Otuda i njena ocena da eksploatacija rudnika Čukaru Peki dolazi u trenutku kada cena bakra na svetskim tržištima raste i do kraja godine bi mogla da dostigne 10.500 dolara po toni.

    Na korist Ziđinu, ali i Srbiji

    Posledica toga je, svakako, i rast vrednosti akcija Ziđina. Nesporno je da će ovakav razvoj događaja biti od koristi po kinesku kompaniju koja je najveći izvoznik Srbije, sa dvogodišnjim prihodom od 1,7 milijardi evra. Za osam meseci ove godine izvoz je bio vredan 556,1 miliona evra, što je najbolji izvozni rezultrat u Srbiji.

    Savetnik u Udruženju za energetiku i rudarstvo Privredne komore Srbije, Miroslav Ignjatović zato smatra da će novo poskupljenje bakra samo ići na korist Ziđina, u čijem je vlasništvu 63 odsto nekadašnjeg RTB Bor, ali isto tako i Srbije.

    I Srbija je vlasnik

    “Mi imamo 37 posto vlasništva nad rudarsko-topioničarskim kombinatom tako da i nama odgovara skakanje cene katodnog bakra na svetskom tržištu. Samim povećanjem proizvodnje bakra, eksploatacijom novog rudnika Čukaru Peki, doći će do većeg priliva na osnovu rudne rente”, objašnjava Ignjatović.

    On napominje da je realno očekivati da na proleće krene i eksploatacija bakra u rudniku Čukaru Peki. Projektovana je godišnja proizvodnja od 3,3 miliona tona rude bakra i zlata, a eksploatacione rezerve iznose 36.990.000 tona rude. Pritom je u prvoj polovini godine 12 odsto uvećana proizvodnja iz postojećih kapaciteta, a kako je najavio Bendžamin Đao, glavni inženjer kompanije Ziđin, očekivanja su da na kraju 2021. proizvodnja bude veća 38 odsto.

    Tražnja za bakrom

    Treba iskoristiti trenutak kada svet traži bakar. Ignjatović ne sumnja da će to biti trend i narednih godina.

    “Zalihe u svetu nisu velike i one će, kako vreme bude odmiacalo biti i manje. Nakon što prođe ova svetska kriza koja je delom prouzrokovana pandemijom kovida, a drugim delom i zbog nedostatka energenata, doći će do razvoja industrijske proizvodnje, a to će usloviti veću potražnju bakra i pitanje je koliko će rezerve da zadovolje industrijsku proizvodnju”, ističe.

    Zato on smatra da za cenu bakra ne treba da brinemo ni Ziđin, ni mi jer zbog oporavka privrede i potražnje za bakrom ona sigurno neće padati.

    Siguran posao

    A to će za Srbiju značiti i siguran posao, ne samo za 5.700 zaposlenih koji u proseku mesečno zarađuju po 98.700 dinara, što je 50 odsto više od republičkog proseka. Ovaranje novog rudnika Čukaru Peki usloviće da okolna prateća industrija poveća zaposlenost.

    Da se Srbija Ziđin Koper na tome neće zaustaviti potvrdio je generalni direktor te kompanije Đan Siming najavivši da će ukupne investicije premašiti one na koje se kineska kompanija obavezala Ugovorom o strateškom partnerstvu sa Srbijom. Njime je bilo precizirano da u narednih šest godina u zajedničku kompaniju Kinezi investiraju 1,26 milijardi dolara, a one će, po rečima Himinga, dostići 1,9 milijardi.

    Ignjatović ukazuje i na to da su ovakve okolnosti pogodne za investiranje u proizvodnju proizvoda sa većom finalizacijom zasnovanih na bakru. Valjaonica u Sevojnu, kako podseća, pravi polufabrikate i mi nemamo prateću industriju koja bi koristeći bakar kao sirovinu, koji je izuzetan provodnik, pravila takve proizvode. Sada su oni posebno traženi u proizvodnji električnih automobila, a cena bakra bi uslovila i veće cene proizvoda prerađivačke industrije, objašnjava savetnik u PKS.

    Menjamo imidž

    I po oceni profesora ekonomike industrije na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, Ljubodraga Savića, nema nikakve dileme da sve ove vesti vezane za Ziđin ohrabruju i kinesku kompaniju, ali i Srbiju.

    Koliki god deo kolača da dobijemo zbog uspeha Ziđina to je značajno za nas, kaže on.

    “Ovo je dobra vest i što se tiče opšteg imidža, ali je veoma važno i za buduće investitore u Srbiji. Njima takođe šalje dobru poruku da je država Srbija ispunila sve svoje obaveze, da Ziđin posluje bez nekih naročitih problema, da ostvaruje dobre rezultate. Nekom ko razmišlja o Srbiji kao investivcionoj destinaciji svakako šalje dobru poruku da se, ako ima dilemu, lakše opredeli”, ocenio je Savić.

  • Gazde dobili BIP i Majdanpek, na redu je Petrohemija, a do kraja godine i još 5 preduzeća

    Gazde dobili BIP i Majdanpek, na redu je Petrohemija, a do kraja godine i još 5 preduzeća

    Ako je suditi po javnom pozivu za privatizaciju pančevačke Petrohemije, realno je očekivati da će ona uskoro doći pod okrilje Naftne industrije Srbije.

    Naime, NIS je jedini pokazao interesovanje za nekadašnjeg hemijskog giganta, odnosno prijavio se kao mogući strateški partner.

    Da bi to postao, po uslovima koje je definisala Vlada, moraće da kroz proces dokapitalizacije izdvoji bar 150 miliona evra i tako stekne vlasništvo nad 90 posto kapitala, podseća Blic.

    Tako se proces privatizacije, koji je gotovo prošle godine bio zaustavljen zbog korone, nastavlja, pa je poslednjih meseci nekoliko kompanija, našlo nove vlasnike, među kojima su i BIP, Zlatara Majdanpek, ali i neke manje poznate. Zato je gotovo izvesno da će se plan Vlade, po kome 10 kompanija do kraja godine treba da se “udome”, realizuje.

    Među njima je i Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” za koji je Ministarstvo privrede pre nekoliko dana uputilo javni poziv za privatizaciju. To, praktično, znači da se spisak od 76 preduzeća, koliko je do skora bilo “neudomljenih”, smanjuje jer će se u naredna dva meseca potražiti kupci za još pet kompanija i to najverovatnije za “Lastu”, “Ivana Milutinovića”, Jugoslovensko rečno brodarstvo, Rudnik Kovin i Rad.

    Za sve njih država će propisati uslove prodaje a oni koji važe za “Petrohemiju” izgleda da su bili samo prihvatljivi za NIS, odnosno ruski Gaspromnjeft, koji je vlasnik ove kompanije. Oni pored 150 miliona evra za dokapitalizaciju 90 posto kapitala predviđaju i da budući vlasnik od sadašnjih 1.300 zaposlenih u prvoj godini neće moći da otpusti više od pet posto zaposlenih, što znači da bi oko 80 njih moglo da ostane bez posla.

    Za njih bi država trebalo da obezbedi otpremninu bar od 200 evra po godini staža ili pak neki od druga dva modela isplate koji su definisani u Programu za rešavanje viška zaposlenih u firmama koje se privatizuju. To je za sada jedino izvesno jer je neizvesno da li će u dogovoru sa novim vlasnikom država postići i dodatne benificije koje bi podrazumevale da pored 200 evra po godini staža, i sam kupac dodatno obezbedi određena sredstva pa ta otpremnina bude i veća.

    Ta solucija mogla bi da bude primenjena u slučaju Petrohemije ukoliko novi vlasnik proceni da je to mali broj i da bi njihovo rentabilno poslovanje iziskivalo veći obim otpuštanja i u prvoj godini poslovanja. Svi detalji znaće se uskoro kada Komisija za sprovođenje modela strateškog partnera pregleda dostavljenu dokumentaciju i ponudu NIS-a.

    Stručnjaci pak kažu da je gotovo izvesno da će se privatizacija Petrohemije uskoro završiti jer je načelni dogovor postignut na najvišem državnom nivou na relaciji Moskva-Beograd.

    “Jedini logičan i pravi partner u ovom trenutku, pošto su obe firme povezane i funkcionalno i tehnološki i predstavljaju celinu, jeste NIS. Ono što je NIS-ovoj Rafineriji nafte u Pančevu nusproizvod – primarni benzin, Petrohemiji predstavlja osnovnu sirovinu. Rafinerija daje i mazut i već dugo godina daje usluge poput istovara, utovara. Sa druge strane, Petrohemija Rafineriji daje vodenu paru, kao i usluge obrade otpadnih voda što je vrlo bitno u ovom trenutku tako da oni predstavljaju jednu funkcionalnu celinu. Logično je i sigurno bi bilo dobro da oni zajedno nastave. Oni su ispod zemlje povezani cevovodima kako za primarni benzin tako i za vodenu paru”, kaže Dragan Stevanović iz Udruženja za hemijsku industriju u Privrednoj komori Srbije.

    On dodaje da ne sumnja da će se privatizacija uspešno završiti.

    “Spajanje NIS-ove rafinerije i Petrohemije donelo bi veliku dobit i ruskoj strani i zaposlenima u Petrohemiji, pogotovo što se, prema zaključku Vlade Srbije o raspisivanju javnog poziva za strateškog partnera, od njega očekuje da napravi i fabriku polipropilena”, navodi Stevanović.

    Do sada je većinski vlasnik Petrohemije bila država koja ima 76 odsto akcija u svojim rukama, NIS 21, a tri posto poseduje Lukoil.

    Inače, “Petrohemija” je prošlu godinu završila u plusu i to sa profitom od 160 miliona dinara.

  • Povećava se prag za ulazak u PDV sistem

    Povećava se prag za ulazak u PDV sistem

    Nakon dugogodišnje priče, novi zakon o porezu na dodanu vrijednost u formi nacrta upućen je na javne konsultacije, koje će trajati do polovine decembra, a jedna od najznačajnijih novina je da prag za ulazak u sistem PDV-a neće biti 50.000, već 75.000 KM, a za poljoprivrednike 100.000 KM.

    Ipak, jedan od osnovnih zahtjeva poslovne zajednice i privrede u BiH da se PDV plaća po realizaciji naplate nije usvojen. Takođe i zahtjev da se rok za plaćanje PDV-a pomjeri na kraj mjeseca nije dobio podršku Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH tako da će, ukoliko sve ostane kao u nacrtu, PDV biti plaćan kao i do sada, odnosno do 10. u mjesecu.

    U UIO BiH kažu da je jedna od značajnijih novina ta da su oslobađanja od PDV-a u potpunosti usaglašena sa onima u Evropskoj uniji, a preciznije su određena oslobađanja koja se tiču uvoza robe u BiH.

    “Olakšan je postupak za oslobađanje po osnovu međunarodnih ugovora te diplomatskim i konzularnim predstavništvima i međunarodnim organizacijama”, rekli su nam u petak u UIO.

    Takođe, naglasili su da je jedna od značajnijih izmjena i oporezivanje nekretnina, a posebno sa stanovišta upotrebljivanih i nedovršenih nekretnina, tako da će i dalje od plaćanja PDV-a biti oslobođen promet objekata ili njihovih dijelova i zemlje na kojoj se objekti nalaze, ali samo ako je promet izvršen poslije prve upotrebe objekata ili njihovih dijelova.

    “Za objekte ili njihove dijelove koji nisu upotrebljavani, oporezivanje će se vršiti za promet izvršen u roku od četiri godine od završetka izgradnje objekta ili njihovih dijelova do dana prve upotrebe”, rekli su nam u UIO.

    S obzirom na to da su strani prevoznici, za razliku od domaćih, trenutno oslobođeni plaćanja PDV-a, Nacrtom zakona o PDV-u predviđeno je da i oni plaćaju PDV i to na način da prosječna naknada koju čini prosječan iznos vrijednosti po putniku i jednom kilometru bude 0,10 KM koji se množe sa brojem putnika koji putuju i brojem kilometara koje vozilo prelazi preko teritorije BiH.

    U Privrednoj komori Republike Srpske kažu da su privrednicima iz Republike Srpske uputili Nacrt zakona o PDV-u te da je do 12. decembra rok za dostavljanje primjedaba na sam tekst.

    “Još ranije smo predlagali da se rok za plaćanje PDV-a pomjeri, da to ne bude do 10. u mjesecu i tražili smo da to bude kraj mjeseca. To bi umnogome olakšalo privredi, jer početkom mjeseca dolaze na naplatu mnoge obaveze, ali vidjećemo. Čekaćemo primjedbe sa terena, objediniti ih i onda zvanično poslati nadležnim institucijama”, rekao je za “Nezavisne novine” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, dodajući da je jedan od zahtjeva koji je usvojen bio i pomjeranje praga za ulazak u PDV sistem sa 50.000 KM na viši iznos.

    Kako nezvanično saznajemo, novi zakon o PDV-u neće još dugo stupiti na snagu i to ne sigurno prije polovine iduće godine, a izvjesno je da će to biti i kasnije te da nije isključena mogućnost pomjeranja roka za plaćanje PDV-a, barem na 20. u mjesecu za prethodni mjesec.

  • Država mora smanjiti namete na gorivo

    Država mora smanjiti namete na gorivo

    • Skoro svakodnevno divljanje cijena goriva u BiH postalo je nepodnošljivo, te ogromnu štetu trpe i građani i bh. privreda, a na potezu je država, koja mora smanjiti svoje namete.

    Stav je to brojnih sagovornika “Nezavisnih novina”, koji ističu da su male šanse da će se prometnici naftnim derivatima odreći dijela svoje zarade, te smanjiti marže, tako da je preostalo jedino da se vlast konačno uhvati u koštac s ovim problemom.

    Zanimljivo, uprkos brojnim negodovanjima građana i prevoznika, od Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH još uopšte niko nije ni zatražio da država smanji vlastite apetite.

    “UO UIO nije primio nijednu inicijativu za smanjenje akciza na naftu i naftne derivate”, rekli su za “Nezavisne” iz Kabineta predsjedavajućeg UO UIO BiH.

    Međutim, kako nam je potvrđeno, inicijativa da se nameti srežu već za nekoliko dana će otići ka nadležnim institucijama, od kojih se očekuje brza reakcija.

    “Hitna sjednica Odbora za međunarodni putnički saobraćaj pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH biće održana u srijedu u Sarajevu. Jedna od tačaka dnevnog reda odnosi se na skupo gorivo. Naš prijedlog biće da se država odrekne dažbina koje je nametnula. To je jedini način da se ublaži ovaj udar”, ističe za “Nezavisne novine” Dejan Mijić, predsjednik Udruženja za međunarodni prevoz putnika BiH.

    Da država ima mehanizme da se odupre poskupljenjima goriva smatra i Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH. On ističe da je to i uloga države – da pomogne u ovakvim situacijama.

    “Država treba da reaguje preko robnih rezervi, ali toga nema. Dakle, u toj situaciji distributeri bi trebalo da imaju razumijevanja i rade sa manjim profitom. A, jedna od mjera bi trebalo da bude smanjenje akciza ili taksa”, rekao je Komljenović za “Nezavisne novine”.

    Potrebno je, prvo, poraditi na kontroli, ističe Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, te dodaje da nikad nismo vidjeli primjere da se prometniku kaže: “Vrati cijene, gorivo si kupio kada je nabavna cijena bila niska”.

    “S druge strane, kad uspemo 50 maraka u rezervoar, 24 marke damo državi. Tu smo prevareni, jer nismo dobili ono što smo platili – mogli smo bez kredita izgraditi tri auto-puta i da se po njima vozimo besplatno”, rekao je Bago za “Nezavisne novine”, koji takođe dodaje da bi jedna od mjera trebalo da bude i smanjenje nameta.

    I zaista, apetiti države nisu mali… Po svakoj litri goriva koje se proda u BiH trenutno se, u zavisnosti od naftnog derivata, plaća akciza od 0,30 do 0,45 KM. Tu su i dvije putarine: prva za održavanje puteva, na koju izdvajamo 0,15 KM, a druga za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva – 0,25 KM po litri.

    I to nije sve… U osnovicu za obračun PDV-a ulaze i troškovi proizvodnje i ostali zavisni troškovi, kao što su transport i skladištenje. Sve skupa predstavlja osnovicu za obračun PDV-a, koji u BiH iznosi 17 odsto, što takođe ide na teret potrošača.

    U praksi to znači da, ako je cijena po litri dizela u BiH ovih dana u prosjeku 2,40 KM, od tog iznosa državi ide 1,05 KM (akciza 0,30 KM, putarina 0,15 KM, putarina za auto-puteve 0,25 KM i PDV 0,35 KM).

    Država se još više “omasti” po litru benzina 95. Naime, ako je cijena po litru ovih dana 2,40 KM, tu su uračunate dažbine u ukupnom iznosu od 1,10 KM (akciza 0,35 KM, putarina 0,15 KM, putarina za auto-puteve 0,25 KM i PDV 0,35 KM).

    Kada se podvuče crta, vrtoglave su cifre koje je država do sada uzela od vozača, a koji se voze po saobraćajnicama punim pukotina, klizišta, neravnina…

    “Ukupan iznos prikupljene putarine za održavanje puteva od 2006. do 30. septembra ove godine je 2,960 milijardi KM. Putarina za izgradnju auto-puteva naplaćuje se od 2009. godine, a po tom osnovu su do 30. septembra 2021. prikupljene 2,542 milijarde KM”, kaže za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH.

    Ili, prostom računicom, vozači su državi samo po osnovu putarine dali više od 5,5 milijardi KM. Ali, platili su vozači i akcize – od 2006. do 30. septembra ove godine je po tom osnovu ukupno prikupljeno dodatnih 7,248 milijardi KM. Naravno, ni to nije dovoljno državi pa je uzela dodatnih 17 odsto na PDV.

    Ovih dana, dakle, svjedoci smo dodatnih poskupljenja iako su i u FBiH i u RS na snazi ograničene marže, a da li Ministarstvo trgovine i turizma Srpske planira uvođenje i drugih mjera – pitanje je na koje nam konkretan odgovor nije stigao.

    “Vlada Srpske, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima i nadležnostima, ograničavanjem marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata utiče na formiranje cijene ovih proizvoda”, kažu iz Ministarstva za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, Vlada Srpske je 1. aprila donijela Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata. Tom uredbom propisana je maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litri derivata, te 0,25 KM po litri u maloprodaji.

    Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske poručuju da je njihova marža u skladu sa zakonom. Nude i oni rješenje…

    “Mislim da se ovakve situacije mogu kontrolisati na više načina, ali svakako nije smanjenje taksa, takozvanih akciza, nego zakonskim regulativama koje bi podstakle ili obavezale da distributeri naftnih derivata imaju određene zalihe”, rekao je za “Nezavisne novine” Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije.

    Jedno od rješenja je, predlaže on, da se izdvaja određeni novac za potrebe obaveznih rezervi, kako bi se intervenisalo u ovakvim situacijama, a što bi direktno uticalo na stabilnost cijena na tržištu i zaštitilo potrošače.

    Brojne zemlje se suočavaju sa poskupljenjem goriva, ali su se neke od njih, za razliku od BiH, već uhvatile u koštac sa problemom. Npr, u Hrvatskoj je najavljeno ograničavanje cijena. Premijer Hrvatske Andrej Plenković je rekao da vjeruje da će to distributeri izdržati te da je to odluka na korist njihove privrede i građana.