VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Novi udar na džepove građana BiH: Gume za auta skuplje deset odsto

    Novi udar na džepove građana BiH: Gume za auta skuplje deset odsto

    Zimska oprema na automobilima u BiH obavezna je od 1. novembra, a građani će ove godine prilikom kupovine guma morati da izdvoje više novca jer su pneumatici ove godine skuplji i više od deset odsto nego prošle godine.

    Naime, ranije su vozači u BiH obaveznu zimsku opremu morali imati od 15. novembra do 15. aprila, a od ove godine je to od početka narednog mjeseca, tako da je u radnjama koje se bave prodajom i montažom guma posljednjih dana počelo interesovanje za prodaju zimske opreme, ali i zamjenu guma na četvorotočkašima.

    Iz firme “Auto Milovanović” kazali su da već vlada veliko interesovanje za kupovinu guma, ali i da su cijene nekih brendova guma ove godine više u odnosu na prošlu godinu.

    “Cijena guma zavisi od veličine, ali i proizvođača. Tako se cijene 14 kreću od 60 do 100 KM za jednu gumu, 15 su od 67 do 110 KM, dok je 16 od 67 do 147 KM”, kazali su iz “Auto Milovanovića” za “Nezavisne novine” i dodali da građani najviše traže i kupuju sava gume.

    Iz tržnog centra “Centrum” kazali su da se posljednjih dana dosta ljudi interesovalo za kupovinu zimskih guma.

    “Cijene se kreću od 66 do 92 KM, zavisno od proizvođača i veličine gume”, kazali su iz “Centruma” za “Nezavisne novine”.

    Da je došlo do poskupljenja zimskih guma potvrdili su nam i u preduzeću “Kemoimpex” u Banjaluci, koji kažu da su ove godine cijene više za pet do deset odsto, te da sve zavisi od veličine, ali i brenda gume.

    “U proteklih nekoliko dana počelo je interesovanje građana za zimske gume. Veću gužvu očekujemo u narednom periodu”, kažu u ovom preduzeću.

    I u Sarajevu su građani počeli s kupovinom zimske opreme.

    “Cijene guma ove godine veće su za deset odsto, te nije neka gužva, ali ima kupaca koji kupe i odmah montiraju gume u želji da ne upadnu u gužve koje će nastupiti u narednom periodu kada su u pitanju montaže”, kažu iz “Makbel guma” iz Sarajeva.

    U vulkanizerskoj radnji “Stop” u Banjaluci su potvrdili da su već primjetne gužve za postavljanje zimskih guma, koje su počele prije tri-četiri dana, te da u narednom periodu očekuju pravu navalu.

    “Cijene zamjene guma se nisu mijenjale u odnosu na prošlogodišnje i iznose od 10 do 14 KM, dok su cijena guma veće i za više od 10 odsto nego prošle godine, ali opet sve zavisi od veličine i proizvođača guma”, ističu u ovoj radnji.

    Milija Radović, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, kaže da je bitno zamijeniti ljetne pneumatike zimskim, te ističe da od 1. novembra do 1. aprila sljedeće godine sva motorna vozila moraju imati odgovarajuću zimsku opremu i koristiti je bez obzira na vremenske uslove. “Ako nemate zimske gume, onda je obavezno nošenje lanca”, kaže Radović te apeluje na sve vozače da poštuju saobraćajne propise.

    Kako kaže, za neposjedovanje zimske opreme, prema Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH, izriče se kazna od 40 KM i po potrebi takvo vozilo se isključuje iz saobraćaja.

  • Radnici su sve češće prinuđeni svoje plate i doprinose tražiti putem sudova

    Veliki broj poslodavaca u Bosni i Hercegovini ne plaća doprinose svojim radnicima. Dešavalo se to i prije pandemije, a pandemija je, čini se, samo dodatno pogoršala stvari.

    Tako su u proteklom periodu, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, najviše problema u poslovanju imale firme koje posluju u oblasti hotelijerstva, turizma, ugostiteljstva i prijevoza putnika te nisu redovno ni uplaćivale doprinose svojim radnicima.

    U ovakvim slučajevima Porezna uprava FBiH reaguje tako da poreznim obveznicima izdaje nalog za plaćanje, a ako obaveze po nalogu ne budu plaćene u zakonom propisanom roku, PU pokreće postupak prinudne naplate.

    “Postupak prinudne naplate ima određene posljedice po porezne obveznike, a neke od njih su uvećanje obaveze za troškove postupka prinudne naplate za 5 posto, kao i naplata dugovanja javnih prihoda iz cjelokupne imovine poreznog dužnika. Uz ispunjenje propisanih uslova s poreznim obveznicima na njihov zahtjev Porezna uprava zaključuje sporazume o odgođenom ili plaćanju duga u ratama, maksimalno do 10 godina. Kao najefikasnija mjera prinudne naplate koristi se blokada transakcijskog računa, odnosno donošenje rješenja o obustavi transakcija preko računa poreznih obveznika i naplati iz novčanih sredstava, a također i zapljena i prodaja imovine poreznih dužnika”, kazali su nam iz Porezne uprave FBiH.

    Međutim, primjena svih mjera za pojedine porezne obveznike još uvijek je ograničena nekim zakonskim rješenjima kao što su Zakon o konsolidaciji privrednih društava u Federaciji BiH, prema kojem se za određene privredne subjekte koji imaju Odluke o konsolidaciji na snazi ne primjenjuju mjere prinudne naplate, Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, prema kojem je u određenom vremenskom periodu bio uveden moratorij na prinudnu naplatu.

    “Pojedini dužnici plaćaju tekuće obaveze za doprinose, dok stare obaveze ostaju neizmirene, odnosno izmirivat će se u nekom budućem periodu. Pored naplate u redovnom postupku i postupku prinudne naplate koji provodi Porezna uprava Federacije BiH, veoma često radnici svoja prava po osnovu plata i doprinosa ostvaruju tužbama kod nadležnih sudova u radno-pravnim sporovima. U takvim slučajevima Porezna uprava Federacije BiH po osnovu presuda, ako poslodavac ne izvrši uplatu doprinosa, vrši naplatu doprinosa primjenom mjera shodno zakonu”, istakli su iz PU.

    Podatke o dužnicima s dugom većim od 50.000 KM redovno ažuriraju, a kako su nam rekli, najveća dugovanja su za doprinose za obavezno osiguranje. Također, kazali su nam i kako redovno kontrolišu stanje u bazi podataka i poduzimaju zakonom propisane mjere kako bi upozorili firme koje ne izmiruju svoje obaveze.

    “Zakonom o doprinosima propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od dvije do deset hiljada KM kazniti poslodavac koji ne obračunava doprinose pri obračunu plate, najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je plata dospjela za isplatu. Kažnjen će biti i obveznik – fizička osoba ako doprinose ne obračuna do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec”, kazali su nam iz PU FBiH te dodali kako njihovi uposlenici kada izdaju prekršajni nalog, u njega mogu unijeti samo iznos minimalne propisane kazne, jer ‘samo sud može izricati prekršajne kazne u propisanom rasponu’.

    Na određeni broj poreznih obveznika, istakli su, djeluju propisane sankcije, tako da počnu izvršavati svoje zakonom propisane obaveze, ali postoje i obveznici na koje sankcije ne djeluju.

    Među najvećim dužnicima u Republici Srspkoj, kako nam je kazao Goran Maričić, direktor Poreske uprave ovog entiteta, u samom vrhu se nalaze poreski obveznici kod kojih je pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije te javne zdravstvene ustanove.

    “Kada je riječ o javnim zdravstvenim ustanovama, Vlada RS-a je pokrenula više različitih aktivnosti kako bi se zaustavilo gomilanje duga zdravstvenog sistema te kako bi se u što većoj mjeri smanjio postojeći dug. Kod stečajnih dužnika se radi o starom dugu koji se nije mogao naplatiti provođenjem mjera naplate te u trenutku kada se pokrene stečaj sve mjere Poreske uprave se prekidaju, a naplata se vrši unovčavanjem imovine stečajnog dužnika. Inače, dug poreskih obveznika posljednjih godina pokazuje tendenciju opadanja, što je rezultat preduzetih mjera Poreske uprave RS-a na njegovom smanjenju, prije svega kroz implementaciju integrisanog informacionog sistema, kojim je omogućena automatizacija postupka redovne i prinudne naplate. Na ovaj način sistem rada sada ne dozvoljava da se gomilaju dugovanja poreskih obveznika, ali smanjen je i utjecaj ljudskog faktora na minimum”, kazao je Maričić.

    Sankcije su, dodao je, propisane Zakonom o poreskom postupku, pa će se tako novčanom kaznom u iznosu od 20 posto od utvrđene obaveze za prekršaj kazniti poreski obveznik koji ne prijavi i ne obračuna poresku obavezu. Dakle, novčanom kaznom od tri do devet hiljada KM kaznit će se za prekršaj uplatilac doprinosa – fizička osoba ako ne podnese prijavu za registraciju obveznika doprinosa u jedinstvenom sistemu na propisani način i u propisanom roku te obračunavanjem kamata na iznos prijavljenih poreskih obaveza u slučaju neplaćanja u propisanom roku. Na iznos poreske obaveze, koja nije plaćena u propisanom roku, poreski obveznik je dužan da plati kamatu koja se obračunava po stopi od 0,03 posto dnevno, to jeste 10,95 posto godišnje.

  • Ruska banka postala najvrednija u Evropi

    Ruska banka postala najvrednija u Evropi

    Ruski Sber (ranije poznat kao Sberbanka) postao je ovih dana tržišno najvrednija banka u Evropi, pretekavši britanski HSBC.

    Indeks Moskovske berze RTS skočio je u drugoj nedelji oktobra i prvi put u deceniji probio se iznad granice od 1.800 poena.

    Iako je vodeći RTS indeks od početka godine porastao oko 32 posto, većina ulagačke pažnje usmerena je na bankarski sektor, koji je od početka godine porastao preko 70 posto.

    Cena deonica Sberbanke uzletela je na istorijski maksimum: jedna akcija vredela je više od 366 rubalja (5,10 dolara), a tržišna kapitalizacija premašila je 8,25 biliona rubalja (113 milijardi dolara), čak 30 milijardi iznad britanskog HSBC-a.

    Ruski div je protekle dve godine iskoristio za važne strateške odluke. Strateški, Sberbanka će se u idućim godinama okrenuti finteku i internetskim uslugama. Oko stotinu od 13.000 poslovnica banke već je transformisano u okviru novog ekosistema, a u planu je otvaranje još oko 6.000.

    Osim toga, Sberbanka je iskoračila i izvan samog bankarskog poslovanja. Upravo je ovih dana objavljeno kako su najveći ruski zajmodavac i internetska kompanija Mail.Ru uložili dodatnih 12,2 milijardi rubalja (168,39 miliona dolara) u svoje zajedničko ulaganje u vožnju i dostavu hrane. Finansiranje se osigurava u obliku kapitala. Ukupno finansiranje JV-a od njegovog početka u decembru 2019. sada iznosi 45 milijardi rubalja, pri čemu su obe firme doprinele jednakim iznosima, držeći svaka udeo na 45,01 odsto, piše hrvatski Tportal.

    Pre nekoliko meseci Sberbanka je najavila kako namerava da smanji prisutnost na evropskom bankarskom tržištu zbog pogoršanja geopolitičkih uslova. Već su napustili Tursku, a razmatraju načine kako da smanje svoju prisutnost u Evropi, piše portal.

    Sberbanka je prisutna u Evropi s bankarskom grupom Sberbank Europe Group koja ima sedište u Beču i u njenom je stopostotnom vlasništvu. Sberbank Europe posluje na osam evropskih tržišta – u Austriji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji i Nemačkoj.

  • Druga najmnogoljudnija država u mraku: “Zastrašujuće”

    Druga najmnogoljudnija država u mraku: “Zastrašujuće”

    Indija se suočava s pretećom krizom električne energije jer su zalihe uglja u elektranama pale na neviđeno niske nivoe.

    Pojedine regije upozoravaju na velike probleme, prenosi Gardijan.

    Pokrajine širom Indije izdale su panična upozorenja da su zalihe uglja u termoelektranama opasno niske.

    Prema podacima Centralnog kabineta za električnu energiju Indije, gotovo 80 odsto državnih elektrana na ugalj nalazi se u kritičnoj ili veoma kritičnoj fazi, što znači da bi njihove zalihe mogle nestati za manje od pet dana.

    Neke indijske pokrajine su već sad bez električne energije. Tokom poslednje dve decenije, domaća proizvodnja uglja u Indiji nastavila je da eksponencijalno raste, iako je zbog pandemije došlo do manjeg pada proizvodnje od manje od jedan odsto od 2019. do 2020. godine.

    “Trenutna kriza ne manifestuje se nedostatkom rudarskih kapaciteta, već je uzrokovana nepravilnim predviđanjem, planiranjem i skladištenjem uglja od strane proizvođača energije i regulatora energije u zemlji”, rekao je Sunil Dahija, analitičar Centra za Istraživanje energije i čistog vazduha.

    Ove godine Indiju je pogodila monsunska kiša što je uticalo na vađenje uglja potrebnog za proizvodnju električne energije.

    “Situaciju opisujem kao zastrašujuću, ali verovatno će se uskoro poboljšati”, rekao je Vibhuti Garg, vodeći ekonomista Zavoda za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu.

    Garg je rekao da se u poslednjih godinu dana indijska vlada usredsredila na povećanje kapaciteta obnovljivih izvora energije, poput sunca, vetra i hidroenergije čime bi se ova kriza mogla sprečiti.

    Ako će Indija u narednim godinama ispuniti svoje klimatske ciljeve, takođe će morati da se odvikne od uglja koji trenutno napaja gotovo 70 odsto električne energije.

    “Mislim da vlada koristi ovo kao priliku za podsticanje na više iskopavanja uglja ili proizvodnju energije na bazi uglja”, rekao je Garg. “Međutim, trebalo bi da izbegavamo ulaganje novca u imovinu koja će propasti zbog obnovljivih izvora energije”, kaže Garg koji naglašava da Indija planira da poveća domaću proizvodnju uglja na milijardu tona do 2024, prenosi Jutarnji list.

    “Proizvodnja uglja je skupa i cene će se dodatno povećavati. S druge strane, proizvodnja obnovljivih izvora energije je jeftina, a cene će se verovatno dodatno spustiti”, rekao je Garg.

  • Britanci upalili i termoelektrane, od OPEK-a zatražena veća proizvodnja; “Srbija nema problema”

    Britanci upalili i termoelektrane, od OPEK-a zatražena veća proizvodnja; “Srbija nema problema”

    “Da nismo izgradili gasovod ‘Turski tok’ i da predsednik Vučić nije izdržao pritiske, mi danas ne bismo imali gas ili bismo imali probleme sa snabdevanjem.”

    Ovo je u ponedeljak rekao ministar finansija Siniša Mali, dodavši da Srbija vodi politiku sa fokusom na interese građana.

    Takođe, Mali je rekao da cena gasa u našoj zemlji, i pored svih turbulencija na svetskom tržištu, ostaje 270 dolara za 1.000 kubnih metara, kao i da se predsednik Vučić bori da ostane na tom nivou do kraja godine, pišu Novosti.

    Krajem prošle sedmice, zamenik premijera Ruske Federacije i kopredsednik ruskog dela Međuvladinog komiteta za saradnju naše zemlje i RF Jurij Borisov je našem državnom vrhu preneo poruku ruskog predsednika Vladimira Putina u kojoj garantuje da će naša država imati najpovoljnije cene gasa. I prilikom prekjučerašnje posete šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova ponovljeno je da Srbija ne mora da strahuje zbog snabdevanja gasom.

    Nestašice struje zbog predstojeće zime brinu i najrazvijenije ekonomije. Velika Britanija je reaktivirala termoelektrane na ugalj zbog nemogućnosti vetroparkova da podmire visoku potražnju.

    Vlasti pokrajine Lijaoning, najvećeg ekonomskog centra severoistočne Kine, upozorile su u ponedeljak da se situacija sa nestašicom struje pogoršava, zbog čega će na snazi biti dodatne restrikcije. U tom delu zemlje ograničeno je snabdevanje električnom energijom od sredine septembra, zbog čega je stotinu hiljada domaćinstava ostalo bez struje, dok su industrijska postrojenja primorana na obustavu proizvodnje.

    Velika potražnja za ugljem uticala je i na cenu nafte, koja je porasla za 1,45 odsto u odnosu na prošlu sedmicu, što znači da barel sirove nafte sada košta 84,35 dolara.

    Od Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEK) zatraženo je da se značajnije poveća proizvodnja od najavljenih 400.000 barela. Sadašnje procene su da bi u idućoj godini manjak mogao dostići čak 1,4 miliona barela dnevno, objavljuje “Blumberg”.

    Sa druge strane, Rusija je usred haosa na tržištu energenata postala omiljena “meta” za investicije berzanskih trgovaca. Rublja je ovog meseca porasla više nego bilo koja valuta zemalja u razvoju, zbog većih prihoda od prodaje nafte i gasa.

    Cene akcija na moskovskoj berzi su porasle za 14 odsto u drugoj polovini godine, što je navelo investicione banke i hedž fondove da promene fokus sa kineskih tehnoloških firmi, i počnu da se “klade” na ruske energetske kompanije.

    “EU da poboljša odnose sa Moskvom”

    Stalni predstavnik Rusije pri Evropskoj uniji Vladimir Čižov pozvao je Brisel da poboljša odnose sa Moskvom kako bi se izbegla nestašica gasa u budućnosti.

    On je pozvao Evropsku uniju da Rusiju ne tretira kao protivnika, već kao partnera. Istovremeno je naglasio da Moskvu ne zanima povećanje cena gasa, jer “to ne doprinosi stabilnosti”: neki počinju da prelaze sa gasa na ugalj.

    Peh u Libanu

    Veliki požar je izbio u ponedeljak u rezervoaru za skladištenje goriva nedaleko od elektrane “Zahrani” u Libanu, nekoliko dana nakon što je cela zemlja ostala bez struje zbog nestašice energenata. Požar je ugašen posle nekoliko sati, ali je zabrinuo populaciju zemlje koja se nalazi na udaru ekonomske, a sada i energetske krize.

    Pre toga, u nedelju, libansko Ministarstvo energetike saopštilo je danas da je dobilo odobrenje centralne banke za kredit u iznosu od 100 miliona dolara.

    Kredit je uzet za raspisivanje tendera za uvoz goriva za proizvodnju električne energije.

  • Zbog nestašice čipova privreda BiH povlači ručnu

    Zbog nestašice čipova privreda BiH povlači ručnu

    Globalna nestašica poluprovodnih čipova mogla bi se na bh. tržište prenijeti u najnegativnijem obliku, jer, prema mišljenjima ekonomskih stručnjaka, iako je BiH dio globalnog tržišta na kraju smo proizvodnog lanca, a istovremeno nemamo ni kapital kojim se ovaj problem može prevazići.

    Na svjetskom tržištu već neko vrijeme traje nestašica poluprovodnika i čipova, i to najvjerovatnije zbog prekida u radu fabrika čipova zbog pandemije kovida-19, američko-kineskog trgovinskog sukoba te suše i nestašice struje na Tajvanu. Sve to je negativno uticalo na oko 170 grana industrije širom svijeta, a među njima i na neke od najpoznatijih evropskih proizvođača automobila kao što su FIAT, “Mercedes” te “Volkswagen”, koji su zaustavili svoju proizvodnju.

    Ova nestašica utiče negativno i na proizvođače bijele tehnike, računara, ali i mobilnih telefona.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, za “Nezavisne novine” je potvrdio da se ovo već negativno odražava na bh. kompanije te da se ne može precizno govoriti o tome kada bi ova kriza mogla proći.

    “S obzirom na to da je automobilska industrija generator razvoja visokorazvijenih država zapadne Evrope, prije svega mislim na Njemačku, Francusku, Italiju, a dobar dio automobilske industrije je prebačen na Češku, Slovačku, pa i Poljsku, dio tih proizvodnji, odnosno komponenti za automobilsku industriju, prelazi i na BiH, zbog čega mnoga bh. preduzeća već imaju pad narudžbi”, naveo je Ćorić, dodajući da je nezahvalno precizirati kada bi ovaj problem mogao biti riješen.

    “Mi ni ne naziremo kada bi ovaj problem mogao biti prevaziđen. Ovo se ne odnosi samo na automobilsku industriju, imamo saznanja i da će ovo dovesti do zaustavljanja i drugih segmenata proizvodnje kao što su na primjer proizvođači bijele tehnike”, rekao je Ćorić.

    Istakao je da se elektronski sklopovi već naručuju za 2023. godinu, jer su svi poluprovodnici i čipovi za cijelu 2022. godinu već rezervisani.

    “Mi smo dio tog globalnog tržišta, ali smo na kraju lanca i bićemo definitivno najpogođeniji, jer nemamo kapital koji može to prevazići, a radimo najmanje profitabilne poslove”, naveo je Ćorić.

    Kako je istakao, u njegovoj porodičnoj kompaniji “Megamont” iz Čelinca, u kojoj se rade dijelovi za FIAT, prihodi su već pali za 30 odsto u posljednja tri mjeseca.

    Okretanje ka bližim dobavljačima moguće rješenje krize
    Mirsad Jašarspahić, potpedsjednik Privredne komore FBiH, kazao je da se kompanije u FBiH još nisu požalile na posljedice ovog globalnog problema, ali da je izvjesno ako nestašica potraje da će se odraziti i na bh. kompanije.

    Dodao je da situaciju stalno prate, te da se narudžbe u auto-industriji ugovaraju unaprijed.

    “Okretanje naših dobavljača bližim balkanskim proizvođačima može da anulira ove probleme”, rekao je Jašarspahić.

    U kompaniji “Cablex” naveli su da rade za sestrinske kuće u Sloveniji, ali da već osjećaju poremećaj na tržištu.

    “Mi radimo jedan mali dio auto-industrije i kablove za zadnju poziciju svjetala, te to još funkcioniše, ali strahujemo da će se tu nešto desiti u skorije vrijeme”, naveli su u ovoj kompaniji.

    Dodali su da takođe rade dijelove za bijelu tehniku i to za kompaniju “Bosh”, te da su tu problemi već osjetniji.

    “Vidimo da narudžbe padaju, a znamo i da njihove fabrike u Njemačkoj rade tri dana sedmično, baš zbog nestašice čipova, što se na neki način odražava i na nas”, kazali su u “Cablexu” za “Nezavisne novine”.

    Dodali su da ovaj problem zamjenjuju nekim drugim poslovima te da na taj način uspijevaju održati proizvodnju konstantnom.

    Nestašica poluprovodnike utiče na sve industrije
    Da nedostatak poluprovodnika i čipova utiče i na rad onih koji se ne bave proizvodnjom auto-dijelova ili komponenti za bijelu tehniku, za “Nezavisne novine” potvrdio je Hasan Sarajlija iz kompanije “Sejari” Sarajevo, koja je generalni zastupnik za “Isuzu” i “Krone” za BiH.

    Kako je naveo, u ovoj kompaniji su primijetili da su rokovi za isporuku nezapamćeno dugi.

    “Tako vi sada kada naručujete novo vozilo, rok za isporuku je septembar ili oktobar 2022. godine”, rekao je Sarajlija.

    Dodao je da ovako duge rokove ne pamte te da je situacija bila slična jedino za vrijeme ekonomske krize 2008. godine.

    “Tada su rokovi bili dugi zbog velike potražnje, a sada zbog lošeg snabdijevanja komponentama”, kazao je Sarajlija. Globalna nestašica sirovina već je uticala i na cijene automobila u svijetu, te je sada, prena analizi koju su objavili njemački mediji, za nova kola potrebno izdvojiti više novca.

    “Manja ponuda automobila dovodi do rasta cijena”, rekao je Ferdinand Dudenhefer, šef Instituta “Center Automotive Research” (CAR) iz Duizburga.

    Ista sudbina, po svemu sudeći, očekuje i kupce računara, pametnih telefona ili bijele tehnike.

  • Veliko poskupljenje goriva u Hrvatskoj, susjedi prelaze u BiH da natoče rezervoar

    Veliko poskupljenje goriva u Hrvatskoj, susjedi prelaze u BiH da natoče rezervoar

    U Hrvatskoj je ponovo znatno poskupjelo gorivo tako da je punjenje prosječnog rezervoara od 50 litara dizela skuplje za čak 19,5 kuna (5 KM), dok za spremnik benzina treba izdvojiti 13 kuna više (oko 3,50 KM), a plina 15 kuna (4 KM).

    U svijetu cijene plina, električne energije i goriva rastu već duže vrijeme. O snižavanju akciza, koje zajedno s porezima opterećuju cijenu goriva oko 60 posto, u Vladi Hrvatske nemaju precizan odgovor, javlja HRT.

    Iako cijene goriva vrtoglavo rastu, ministar privrede Tomislav Ćorić kaže da ne razmišljaju o snižavanju akciza. Ministar finansija Zdravko Marić smatra da akcize nisu nedodirljive. Premijer Andrej Plenković zasad ne otkriva moguće opcije, ali kaže da Vlada s velikim zanimanjem prati rast cijena.

    Iako i u Bosni i Hercegovini cijene goriva rastu iz sedmice u sedmicu i dalje su ipak nešto niže nego u susjednoj Hrvatskoj, zbog čega mnogi u pograničnim područjima prelaze na teritoriju naše države kako bi natočili pun rezervoar.

    Prosječna cijena dizela na bh. pumpama danas iznosi od 2,16 do 2,41 KM, dok za litar benzina treba izdvojiti od 2,21 KM do 2,41 – zavisno od kompanije.

  • Carine za električne i hibridne automobile koji se u BiH uvezu do kraja 2022. će biti smanjene

    Carine za električne i hibridne automobile koji se u BiH uvezu do kraja 2022. će biti smanjene

    Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sastavilo je Prijedlog odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do 31. 12. 2022. godine.

    Prijedlogom ove odluke propisuju se kriteriji pri uvozu u BiH novoproizvedenih električnih i hibridnih automobila koji će se uvoziti do kraja naredne godine, uz korištenje privremene suspenzije i privremenog smanjenja carinskih stopa utvrđenih u Zakonu o carinskoj tarifi. Podsjetimo da zastupnici i trgovci sada plaćaju carinu od pet posto na uvoz električnih i 15 posto za hibridne automobile, te da su odavno tražili da se to promijeni.

    Tarifne suspenzije ne odnose se na robe koje su porijeklom iz zemalja sa kojima BiH ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini. Također, radi ostvarivanja prava na uvoz robe uz carinsku deklaraciju će biti neophodno podnijeti i potvrda Vanjskotrgovinske komore BiH da se roba ne proizvodi u zemlji.

    “Bez obzira na rok primjene određen prema ovoj Odluci, Vijeće ministara BiH može dva puta godišnje preispitati primjenu ove Odluke i na osnovu činjenica utvrđenih u tom postupku, na prijedlog resornog ministarstva, donijeti Odluku o prestanku primjene tarifne suspenzije za konkretnu robu, ako više nije u interesu bh. privrede ili zbog tehničkog razvoja proizvoda ili izmijenjenih oblasti ili ekonomskih trendova na tržištu”, stoji u Prijedlogu odluke.

    Odluka će stupiti na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH.

  • Ostaju bez struje: Kina podigla upozorenje

    Ostaju bez struje: Kina podigla upozorenje

    Pokrajina Lijaoning, u severoistočnom pojasu Kine, upozorila je danas da se situacija s nestašicom električne energije pogoršava.

    To se dešava uprkos naporima vlade da poveća snabdevanje ugljem i upravlja potrošnjom struje u uslovima pospandemijske energetske krize koja pogađa mnogo zemalja sveta.

    Vlasti Lijaoninga podigle su danas nivo upozorenja o deficitu električne energije na najviši drugi nivo, po peti put u dve sedmice, navodeći da bi manjak mogao dostići skoro 5,0 gigavata (GW), prenosi Rojters. Lijaoning je najveća ekonomija na severoistoku zemlje koja troši najviše energije od tri provincije u tom kineskom industrijskom regionu. U toj pokrajini se sprovode obustave u snabdevanju strujom od sredine septembra. Upozorenje drugog nivoa odgovara deficitu struje od 10 do 20 posto ukupne potražnje za električnom energijom.

    S oporavkom globalne ekonomske aktivnosti nakon ukidanja korona mera ograničenja, na površinu je isplivao problem nestašice goriva koja se koriste za proizvodnju električne energije u Kini i drugim zemljama, a s kojim se bore industrije i vlade na pragu ulaska severne hemisfere u zimsku sezonu.

    “Nestašica električne energije mogla bi 11. oktobra da dostigne 4,74 gigavata (GW)”, navodi se u obaveštenju koje je izdalo pokrajinsko ministarstvo Lijaoninga za industriju i informisanje.

    Naredba o isključivanju korisnika sa energetske mreže važi od 6,00 časova ujutru (22 sata po GMT u nedelju), navodi se u saopštenju.

    U toj pokrajini su upozorenja o drugom nivou restrikcija takođe bila na snazi tokom poslednja tri dana septembra, kada je dnevni deficit električne energije dostizao čak 5,4 GW, ostvljajući stotine hiljada domaćinstava bez struje i primoravajući industrijska postrojenja na obustavu proizvodnje.

    Pad proizvodnje iz elektrana usledio je zbog smanjenog snabdevanja i ogromnih cena uglja, koji se koristi za proizvodnju više od 70 posto električne energije u tom regionu.

    Vetroparkovi su takođe u posustali s proizvodnjom zbog male brzine vetra. Energija vetra učestvovala je sa 8,2 posto u proizvodnje struje u provinciji Lijaoning 2020. godine.

  • Vučić: Znam Putina, imaćemo najpovoljniju cenu; “Svi hoće toplu sobu. A odakle da nađem gas?”

    Vučić: Znam Putina, imaćemo najpovoljniju cenu; “Svi hoće toplu sobu. A odakle da nađem gas?”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je gasnu krizu koja je sada, po njegovim rečima, najvažnije pitanje u Evropi.

    “Ni o čemu se ne govori osim o energetici. Za budućnost najvažnija su tri pitanja – energetika, voda i hrana”, istakao je on.

    Otkrio je i pet razloga zašto imamo krizu.

    “Prebrzo su uvedene posebne karbon takse na energiju koja nije iz obnovljivih izvora. Zatim, već je druga godina korone i veliki problemi koje su zemlje Evrope imale u privredi i koje su davale privredi svoj jeftin gas, a nisu obnavljali svoja skladišta. Treće, nisu se sklapali dugoročni ugovori sa Rusijom o nabavci gasa, i tu su politički razlozi zašto je to tako. Na kraju, niko neće da prizna i svoju grešku odustajanja od uglja”, rekao je on i dodao da ćemo ” krizu narednih 6 meseci”.

    “Plašim se da će da traje dve godine”, istakao je on.

    “Imaćemo krizu koja će da utiče na povećanje svih cena. Kod nas u Srbiji malo manje i zahvalni smo na tome ruskim partnerima. Imaćemo najjeftiniju cenu u celoj Evropi”, jasan je bio Vučić istakavši i da “rastu cene i hrane i građevinskih materijala svugde u Evropi”.

    “Svi ti koju su nam držali pridike i predavanja o 22. i 23. veku – polako. Da vidimo kako da izađemo iz krize”.

    “Gradićemo nove pogone za OIE ali ćemo da koristimo i ugalj. A ne da se kockamo sa tim da bismo se nekom dodvoravali”, zaključio je Vučić.

    Takođe, Vučić se pita “kako to Rusi na nas vrše uticaj preko energetike”.

    “Pa mi vršimo pritisak na njih, ne oni na nas. Odakle da nađem gas? Svi hoće toplu sobu, svi hoće da šetaju u kratkim majicama, a kako? Odakle taj gas? Pa nema”.

    Kako kaže, dali su nam najpovoljniju cenu, a na pitanje da li ima garanciju, kaže da “ima obećanje Lavrova i Borisova da će da mole Putina da imamo najpovoljniju cenu”.

    “Znam čoveka, znam Putina. I mogu da vam kažem da ćemo imati najpovoljniju cenu”, zaključio je Vučić u obraćanju medijima nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Rusije.