VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Svjetske cijene hrane u septembru više za trećinu nego lani

    Svjetske cijene hrane u septembru više za trećinu nego lani

    Svjetske cijene prehrambenih proizvoda porasle su u septembru drugi mjesec uzastopno pod uticajem pogoršanja izvoznih mogućnosti i velike potražnje za proizvodima kao što su pšenica i palmino ulje, objavila je danas Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).

    FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, iznosio je u septembru u prosjeku 130 poena, što je rast od 1,2 posto na mjesečom i od čak 32,8 posto na godišnjem nivou, navodi se u izvještaju objavljenom na internet stranici ove agencije UN.

    Cijene žitarica su prošlog mjeseca porasle za dva odsto u odnosu na avgust, pri čemu je pšenica poskupjela za gotovo četiri procenta u odnosu na avgust i za 41 posto u odnosu na godinu dana ranije, zbog nedovoljne ponude i velike potražnje.

    Svjetske cijene riže su takođe ojačale, dok su kotacije kukuruza povećane za umjerenih 0,3 odsto na mjesečnom nivou zbog poboljšanih izgleda globalnog roda i početka žetve u SAD i Ukrajini, što je u velikoj mjeri kompenzovalo negativne efekte zastoja u američkim lukama koje su izazvali uragani.

    Biljna ulja su zabilježila rast cijena u septembru za 1,7 posto u odnosu na avgust, a u poređenju s istim lanjskim mjesecom su skuplja za oko 60 posto, zbog skoka globalnih kotacija palminog ulja koje su dostigle desetogodišnji maksimum, pogurane snažnom uvoznom tražnjom i proizvodnim problemima u Maleziji zbog nedostatka radne snage.

    Uljana repica je takođe znatno poskupjela dok su cijene soje i suncokretovog ulja pale.

    Mjesečni rast međunarodnih cijena zabilježili su i svi mliječni proizvodi, ukupno za 1,5 posto u odnosu na avgust, jer su solidna globalna uvozna tražnja i sezonski faktori u Evropi i Okeaniji podigli kotacije, naročito maslaca.

    Cijena šećera je u septembru napredovala za 0,5 odsto na mjesečnom nivou i za 53,5 procenata u odnosu na godinu dana ranije, podstaknuta nepovoljnim vremenskim uslovima i rastom cijena etanola u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku šećera. Što se tiče kotacija mesa na međunarodnom tržištu, one su u septembru ostale praktično na istom nivou kao u avgustu, a na godišnjem nivou su bile više za 26,3 posto. Cijene ovčjeg i goveđeg mesa su porasle zbog otežanih uslova snabdijevanja, dok su živinsko i svinjsko meso pojeftini usljed obimne ponude živinskog mesa i pada tražnje za svinjentinom u Kini i Evropi.

    FAO je u odvojenom izvještaju objavio da će svjetska proizvodnja žitarica u 2021. dostići rekord svih vremena od 2.800 miliona tona. Ta količina, međutim, neće zadovoljti procijenjenu potrošnju u tržišnoj sezoni 2021/22, koja će, kako se predviđa, porasti za 1,8 posto na 2.811 miliona tona.

  • Cijena nafte u padu

    Cijena nafte u padu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u padu pošto SAD razmatraju prodaju nafte iz svojih strateških rezervi, a Rusija je izrazila spremnost da stabilizuje tržište prirodnog gasa.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 16 centi ili 0,2 odsto i sada je 80,92 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 30 centi ili 0,4 odsto i iznosi 77,13 dolara po barelu.

    “Situacija na tržištu sirove nafte biće manje zategnuta ukoliko SAD ubrizgaju strateške rezerve i Rusija pošalje dodatne količine prirodnog gasa Evropi”, smatra analitičar tržišta iz forme “UBS” Đovani Staunovo.

    Američki ministar za energente DŽenifer Grenholm izjavila je nešto ranije da administracija razmatra da oslobodi strateške rezerve nafte kako bi smirila rast cijena goriva.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija ima potencijal da pojača isporuke prirodnog gasa Evropi, gdje je rast cijena ojačao pritisak na potrošače.

  • Cijena gasa prazniće novčanike građana i privrede

    Cijena gasa prazniće novčanike građana i privrede

    Izvjesno je da će cijene prirodnog gasa u BiH rasti, te bi ovaj skok mogao više da košta korisnike u FBiH nego one u RS, jer je potrošnja gasa u Srpskoj ravnomjerna, što se ne može reći za Federaciju, posebno Sarajevo, potvrdili su za “Nezavisne novine” ekonomski i gasni eksperti.

    Naime, cijene prirodnog gasa na evropskom tržištu ovih dana variraju, i dok su prije nekoliko dana dosegle istorijske rekordne visine od skoro 2.000 dolara za 1.000 kubika, nakon što je Vladimir Putin, predsjednik Rusije, juče izjavio da je ova zemlja spremna da poveća isporuke na kontinent, cijene su pale za 22 odsto, te sada iznose 973 dolara za 1.000 kubnih metara.

    Kako je Almir Bećarević, gasni ekspert, za “Nezavisne novine” pojasnio, rekordne cijene koje posljednjih dana variraju su cijene za kratkoročne trgovine, odnosno da su to, kako je naveo, cijene kupovine prirodnog gasa za potrebe koje nisu dugoročne.

    “‘Gasprom’ je imao praksu, a i mnoge zemlje su to uradile, da preko svojih ugovora ne prati te cijene, već su one vezane za kretanje cijena nafte i naftnih derivata”, rekao je Bećarević.

    Dodao je da se mora shvatiti razlika između ovih cijena jer jedan je način formiranja cijena “Gasproma”, a drugi za, trenutno, kratkoročne trgovine.

    “Činjenica je da do rasta cijena dolazi i kod ‘Gaspromovih’ ugovora, zbog porasta cijena nafte i naftnih derivata”, rekao je Bećarević, ističući da postoji razlika i kada je riječ o situaciji u Srpskoj i FBiH.

    “U RS potrošnja gasa je uglavnom vezana za ‘Birač’ Zvornik i ona je ravnomjerna, dok u FBiH, posebno u gradu Sarajevu, to nije slučaj i trenutno je cijena iz Turskog toka povećana za više od 100 odsto te ima svoj dalji rast”, rekao je Bećarević, dodajući da prema njegovim saznanjima kompanija “Energoinvest” prodaje gas ispod cijene koštanja.

    “Federalni ministar energetike je rekao da će se ta razlika pokrivati iz prihoda ostvarenih od ‘BH gasa’, tako da će se prihodi uzimati od ‘BH gasa’ da bi se davali ‘Energoinvestu’, a onda će ‘Energoinvest’ od tog novca plaćati obaveze ‘Gaspromu’ i opet vraćati ‘BH gasu’. To su besmislene stvari”, poručio je Bećarević, dodajući da se sve promijenilo u gasnoj privredi što se tiče “Gasproma”, jer, kako je naveo, to više nije fleksibilna nabavka gasa kakva je bila preko Ukrajine.

    “Uveden je potpuno novi način isporuke gasa, a cijene prate ono što se tiče nafte i naftnih derivata”, kazao je Bećarević, procjenjujući da će se cijena gasa naredne godine u FBiH morati povećati od 25 do 40 odsto.

    Ekonomski analitičar Amir Čavalić je potvrdio da je izvjesno da će doći do rasta cijena prirodnog gasa, te da je nepoznato koliki će taj rast biti.

    Dodao je da će ovim rastom biti najviše pogođeni stanovnici Sarajeva te privredni subjekti koji koriste gas.

    “Prije svega će biti pogođen Kanton Sarajevo, jer kad pogledamo po uvozu najviše se odnosi na isporuku gasa u ovaj kanton zarad grijanja”, zaključio je Čavalić.

    Kako su za “Nezavisne novine” kazali u kompaniji “Gas res”, tržište prirodnog gasa u Evropi ove jeseni je veoma turbulentno i to se najjasnije odražava u naglom skoku cijena energenata na evropskim i svjetskim berzama.

    “Iako relativno malo, ali sa velikim potencijalom razvoja, i gasno tržište Republike Srpske ne može ostati sasvim imuno na potrese svjetskog gasnog tržišta. Cijene prirodnog gasa u Srpskoj su dosad bile stabilne, njihov rast je bio umjeren i nije bio direktno povezan s enormnim rastom cijena gasa na berzama u Evropi”, rekli su u ovoj kompaniji, koja je ujedno i jedini uvoznik prirodnog gasa u Srpskoj.

    Dodali su da su u intenzivnim i konstantnim pregovorima sa poslovnim partnerima u Ruskoj Federaciji s ciljem da se stabilnost cijena i sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom zadrži i u narednom periodu.

    Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor iz kompanije “Energoinvest”, iako smo im pitanja poslali prije više od sedam dana.

  • CNN: Dolazi globalna energetska kriza

    CNN: Dolazi globalna energetska kriza

    Astronomski rast cijena prirodnog gasa. Vrtoglavi troškovi uglja. Predviđanje cijene nafte od 100 dolara po barelu. Globalna energetska kriza uzrokovana vremenskim prilikama i ponovnim porastom potražnje postaje sve teža, što izaziva uzbunu uoči zime, kada je potrebno više energije za osvjetljavanje i grijanje domova. Nacionalne vlade širom svijeta pokušavaju ograničiti uticaj cijena na potrošače, ali priznaju da možda neće moći spriječiti visoke račune, piše CNN.

    Stanje dodatno komplikuje sve veći pritisak na nacionalne vlade da ubrzaju tranziciju na čistiju energiju, dok se svjetski lideri pripremaju za ključni samit o klimi u novembru. U Kini su već počele redukcije struje za stanovništvo, dok se u Indiji elektrane međusobno bore za ugalj. Potrošačka društva u Evropi pozivaju na zabranu prekida isporuke ako korisnici ne mogu odmah podmiriti ono što duguju.

    “Neočekivana kriza u kritičnom trenutku”
    “Ovaj cjenovni šok neočekivana je kriza u kritičnom trenutku. Neposredni prioritet trebalo bi da bude ublažavanje društvenih uticaja i zaštita ugroženih domaćinstava”, rekao je u srijedu visoki predstavnik EU za energetiku Kadri Simson, dodavši kako će EU sljedeće sedmice iznijeti svoje dugoročne politike.

    U Evropi se prirodnim gasom sada trguje po 230 dolara po barelu, izraženo u naftnom ekvivalentu, što je porast od 130 posto od početka septembra i više od osam puta iznad cijene u istom razdoblju prošle godine. U istočnoj Aziji cijena prirodnog gasa porasla je 85 posto od početka septembra, dostigavši otprilike 204 dolara po barelu. Cijene su u SAD, neto izvozniku prirodnog gasa, i dalje bitno niže, ali su ipak skočile na najveći nivo u 13 godina.

    “Cijene se hrane strahom od toga kako će izgledati zima”, rekao je Nikos Tsafos, stručnjak za energetiku i geopolitiku u Centru za strateške i međunarodne studije, think tanku iz Vašingtona. Smatra da je tjeskoba uzrokovala odvajanje tržišta od osnova ponude i potražnje. Bjesomučna potražnja za prirodnim gasom takođe povećava cijene uglja i nafte, koje se u nekim slučajevima mogu koristiti kao zamjene, ali su još štetnije po okolinu i klimu. Indija, koja i dalje izuzetno zavisi od uglja, izjavila je ove sedmice da čak 63 od 135 elektrana na ugalj ima zalihe za manje od dva dana.

    Ove okolnosti izazivaju zabrinutost centralnih banaka i ulagača. Rast cijena energije pridonosi inflaciji, koja je i inače bila glavna briga, jer se globalna privreda pokušava otresti dugotrajnih učinaka kovida 19. Dinamika tokom zime mogla bi pogoršati stvari. Kriza je nastala zbog velikog porasta potražnje za energijom usljed privrednog oporavka od pandemije i pažljivo kalibriranog sistema koji se lako može poremetiti zbog vremenskih događaja ili mehaničkih problema. Neuobičajeno duga i hladna zima početkom ove godine iscrpila je zalihe prirodnog gasa u Evropi. Rastuća potražnja za energijom ometala je proces snabdijevanja, što se obično događa tokom proljeća i ljeta.

    Rastu apetiti Kine
    Kineski rastući apetit za ukapljenim prirodnim gasom znači da tržišta LNG-a ne mogu popuniti prazninu. Pad izvoza ruskog gasa i neobično mirni vjetrovi pogoršali su problem.

    “Trenutni skok cijena energije u Evropi zaista je jedinstven. Nikad dosad cijene energije nisu tako brzo rasle. A tek smo ušli u jesen, temperature su i dalje blage”, rekli su ove sedmice svojim klijentima energetski analitičari u banci Société Générale.

    Ova dinamika odjekuje globalno. U SAD su cijene prirodnog gasa porasle za 47 posto od početka avgusta. Borba za ugalj takođe izaziva skok cijene koju mnoge evropske kompanije moraju platiti za ugljične kredite, kako bi mogle sagorijevati fosilna goriva. Dodatno, energetska kriza podstiče cijene nafte, koje su ove sedmice dosegnule sedmogodišnje vrhunce u SAD. Bank of America nedavno je predvidjela da bi hladna zima mogla povisiti cijenu sirove nafte brent, globalno naftnog mjerila, iznad 100 dolara po barelu. Cijene nisu bile toliko visoke od 2014. godine.

    Jim Burkhard, koji vodi istraživanje IHS Markita o sirovoj nafti, energiji i mobilnosti, rekao je kako trenutno ne nazire nikakvo olakšanje: “Izgleda da će ovakvo stanje potrajati kroz cijelu zimu na sjevernoj hemisferi. Ne postoji Saudijska Arabija za gas”, rekao je Burkhard, misleći na jednog dobavljača koji može brzo povećati proizvodnju prirodnog gasa.

    Šta će Rusija?
    Rusija bi teoretski mogla pojačati proizvodnju. Société Générale napominje da bi brže odobrenje njemačkih vlasti politički osjetljivog gasovoda Sjeverni tok 2, kojim bi se gas prenosio direktno iz Rusije u Evropu, značajno smanjilo stres. U srijedu je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio da bi Rusija mogla povećati svoju proizvodnju, rekavši da državni gasni gigant Gazprom nikad nije odbio povećati snabdijevanje svojim potrošačima ako podnesu odgovarajuće ponude”.

    Ali Neil Chapman, potpredsjednik ExxonMobila, naglašavao je kratkoročna ograničenja: “Naravno da postoji velika zabrinutost. U našoj industriji, koja je kapitalno intenzivna, ne možete samo uključiti snabdijevanje.”

    Najbolji je scenario, prema Burkhardu, da zima bude s prosječnim temperaturama, što bi omogućilo da pritisak popusti u drugom kvartalu 2022. godine. Međutim, loši vremenski uslovi u nadolazećim mjesecima stvorili bi veliku napetost, posebno u zemljama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na prirodni gas za proizvodnju energije, poput Italije i Velike Britanije. Britanija je u posebno teškom položaju jer joj nedostaju skladišni kapaciteti i mora se nositi s prekinutim dalekovodima prema Francuskoj.

    “Velika Britanija je vjerovatno u najvećem riziku od nestašice tokom zime među velikim evropskim privredama. Ako se to dogodi, nacionalna vlada će vjerovatno zahtijevati od tvornica da smanje svoju proizvodnju, odnosno potrošnju gasa kako bi obezbijedile snabdijevanje domaćinstava”, rekao je Henning Gloystein iz konsultantske kompanije Eurasia Group.

    Oporavak enropskog privrede nakon pandemije je u opasnosti
    Veliki skok u troškovima energije, koji ne pokazuje znakove opadanja, raspiruje strah od inflacije, koji je već natjerao političare da pažljivo razmotre svoje sljedeće korake. Cijene energije u razvijenim zemljama u avgustu su porasle za 18 posto, što je najveći porast od 2008. godine, prema podacima koje je u utorak objavila Organizacija za privrednu suradnju i razvoj (OECD). I to prije nego što se situacija posljednjih sedmica značajno pogoršala. Veći računi za energiju mogli bi smanjiti potrošnju građana na odjeću ili aktivnosti poput izlaska u restorane, što bi naštetilo oporavku nakon pandemije. Ako se od preduzeća traži smanjenje aktivnosti radi očuvanja energije, to bi takođe moglo naštetiti privredi.

    “Postoji zabrinutost da će poskupljenje gasa dovesti u opasnost oporavak evropske privrede nakon pandemije”, rekao je Gloystein.

    Takođe postoji zabrinutost da bi nestabilnost cijena mogla podstaknuti skepticizam javnosti o finansiranju energetske tranzicije, smatra Gloystein, pogotovo ako potrošači budu zahtijevali veća ulaganja u naftu i gas kako bi spriječili buduće oscilacije. Vlade koje su se obvezale na smanjenje emisija preventivno pokušavaju poslati čvrstu poruku – ovo podupire, a ne potkopava, mogućnost ulaganja u veću mješavinu izvora energije.

    “Jasna je potreba dugoročnog ulaganja u obnovljive izvore energije. To nam daje stabilne cijene i veću nezavisnost, jer 90 posto gasa uvozi se u Evropsku uniju”, rekla je u srijedu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

  • Nema poskupljenja struje u Srpskoj

    Nema poskupljenja struje u Srpskoj

    Stanovništvo u Srpskoj može biti mirno, nema poskupljenja struje, potvrdio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH u emisiji “Direktno” ATV-a. Za sada i privrednici mogu biti mirni.

    “Neće se povećati cijena struje za stanovništvo u Republici Srpskoj i mi ćemo i dalje ostati zemlja sa najnižom cijenom električne energije”, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    “Mi imamo jedan kvantum koji izvozimo i bićemo fer prema našim ljudima u Republici Srpskoj. I taj kvantum koji će maksimalizovati cijenu u tom pogledu biće dovoljan da pokrije naš debalans ovdje koji ostvarujemo. Negdje kad se smanji ili stabilizuje ta kriza onda ćemo sjesti i učiniti minimalne korekcije koje su potrebne vezano i za industriju i da u tom pogledu održimo jednu stabilnost u tom pogledu”, dodaje Dodik.

    Velika energetska kriza zahvatila je Balkan. Cijene energenata pa i struje svakodnevno rastu, ali to pogoduje “Elektroprivredi Republike Srpske”, kažu u ovom preduzeću, jer struju na tržištu prodaju po većim cijenama. Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS” kaže da će preduzeće ostvariti rekordnu dobit ove godine i da se ne razmišlja o poskupljenju struje.

    “Ostvarićemo značajne viškove u ovoj godini koji će nam omogućiti da sljedeće godine nema nikakvih pomjeranja cijena električne energije i mislim da je to važna informacija za građane da se ne uznemiravaju zato što već vidimo Federacija BiH razmišlja o povećanju cijena električne energije. Vidimo da su cijene u Srbiji i Hrvatskoj otišle drastično”, rekao je Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”.

    U regionu, cijene struje za domaćinstva kreću se od 46 do 60 evra po megavat-času, a za privredu od 55 do 100 evra po megavat-času. Cijena struje za domaćinstva u Srpskoj je 25 evra po megavat-času, za privredu od 39 do 60 evra po megavat-času. Tako će ostati i u narednom periodu.

    “Oni će biti mirni i znaju da smo, da imamo intenciju da ostanemo najpovoljniji i ne želimo da talasamo u ovom periodu dok korona ne prođe. Nadamo se da će se i privreda stabilizovati”, rekao je Luka Petrović.

    U ERS-u kažu da su uspjeli da amortizuju manjak padavina, šest mjeseci nerada HE Dubrovnik, produženi remont RITE Ugljevik. Prošle godine reorganizovana su distributivna preduzeća ERS-a i u prvoj polovini ove godine ta su preduzeća pozitivno poslovala.

  • Dodik oštro o EU “Milijardima evra bez pokrića hoće da pokupuju sve u Srpskoj”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je EU štampala milijarde evra bez pokrića, te da putem svojih kompanija žele da pokupuju sve što ima u Republici Srpskoj.

    To je ono što nas čeka ako ne budemo vodili računa o sebi, to je druga opasnost koja će nas slistiti i kao naciju i kao državu – rekao je Dodik na skupu u Beogradu pod nazivom “Sloboda i samostalnost Republike Srpske”.

    Prema njegovim riječima, EU je štampala bez pokrića 2.750 milijardi evra i rasporedila po državama, koje putem svojih kompanija sada vrše ekspanziju na Balkan.

    On je kao primjer naveo da danas u Banjlauci postoje najmanje tri kompanije sa Zapada koje traže da kupe sve javne garaže koje u tom gradu postoje.

    – Od javnih garaža, pa dalje, pa će onda kroz zajedničku energetsku politiku EU doći i nama reći – ne možete vi da upravljate električnom energijom – istakao je Dodik.

    On je napomenuo da Republika Srpska ima 35 odsto viška električne energije, koju izvozi, te da se sada pojavljuje enorman skok cijena, pa kilovat čas umjesto 39 evra sada košta 312 evra.

    I sada će oni početi da regulišu tržište…nezavisni regulator koji njima odgovara… Ja često postavljam sebi pitanje – jesmo li mi svjesni, šta smo mi? – rekao je Dodik.

    On je ocijenio da se vjerovalo da će EU donijeti zemljama regiona milione, ali da se realano pokazalo da oni u EU imaju više koristi.

    – Kupovali su naša preduzeća, odlučuju o ovom i onom. Ne treba misliti da sam ja protiv tog procesa, ali ja u taj proces više ne vjerujem – rekao je Dodik.

    On je naveo da je na jednom sastanku sa četiri premijera i jednim predsjednikom iz zemalja članica EU slušao kako se oni žale da odlazi njemački kancelar Angela Merkel, da ostavlja nesređenu Evropu, da se ne zna ko je nasljednik, te da se dolazi u poziciju da njemačka privreda crpi sve repromaterijale…

    – Kad sam ja došao na red, rekao sam – izgleda da ja živim na zaista srećnom mjestu, kada čujem kakve vi probleme imate u EU – ispričao je Dodik.

    On je istakao da Republika Srpska treba da se bavi sobom, da očuva ono što ima.

    – Ono što se nudi kroz migracije, pogotovo nama, nudi se da veoma brzo i efikasno izgubimo i indentitet i subjektivitet i etnicitet i sve u vezi sa našim srpskim narodom – upozorio je Dodik.

    Povodom priča da EU finansira BiH i da iz BiH odlaze mladi, Dodik je napomenuo da su u EU napravili taj ambijent da povuku mlade iz BiH, te zapitao ko plaća BiH školovanje tih mladih ljudi, profesore, struju korištenu za svjetlo i grijanje, dok mladi kao gotov proizvod odlaze u inostranstvo.

    – Ja vjerujem da bogatstvo i vrijednost koje su dobijali upravljajući nama, ne dajući nam razvoj, da su daleko više imali koristi i vrijednosno i ekonomski, nego mi od njihovih nekih projekata koji se realizuju tako što iza njih idu njihove multinacionalne komapnije koje najčešće povuku 30 do 40 odsto donacija ili kredita – rekao je Dodik.

    On je dodao da nijedna domaća komapnija ne može da pribavi garanciju banke da bi učestvovala na tenderima EU za projekte u BiH, nego samo firme iz EU, koje uzimaju lokalne podizvođače, koji su 20 odsto jefitniji.

    Govoreći o proteklom sastanku EU – zapadni Balkan koji je održan u Sloveniji, Dodik je zapitao šta znači “evorpska perspektiva”, te dodao da je to najnačelnija stvar koja može da se kaže za neki proces.

    – To je kao u košarci kada trener kaže da je neki mlad momak perspektivan. A onda mu popucaju ligamenti i od toga ništa. Bio je perspektivan. Mi nemamo sagovornika u EU. Sve je opšta laž i blef u pitanju kada govore o tome. Svi znaju da francuski predsjednik Emanuel Makron i Holandija neće proširenje EU, ne daju – kaže Dodik.

    On je rekao da su jedva izvukli da stave riječ “proširenje” u tu deklaraciju da ne bi bio opšti fijasko.

    – A mi treba da kažemo bravo – rekao je Dodik.

  • EU razmatra kako da ustabili cijene gasa i struje

    EU razmatra kako da ustabili cijene gasa i struje

    Da li je cijena gasa u Evropskoj uniji “nepodnošljivo visoka” ili je jednostavno određuje tržište? Francuska i neke druge zemlje zahtijevaju da se uvedu zajedničke mjere EU. Da li je to moguće?

    Samo u septembru cijena zemnog gasa za potrošače u Evropskoj uniji skočila je za 17 odsto. Brojna domaćinstva ovih dana dobijaju pisma neprijatne sadržine u kojima ih obavještavaju o povećavanju njihovih mjesečnih računa.

    Tako veliki rast cijena gasa i struje za stručnjake nije iznenađenje. Već nekoliko mjeseci se uočava da je potražnja u čitavom svijetu velika, da je istovremeno u Holandiji smanjena proizvodnja, da su skladišta gasa u EU poluprazna, da Rusija ne želi da poveća količine koje isporučuje.

    Ljetos su službenici EU rast cijene gasa – što je osjetno povećalo i inflaciju – ocijenili kao privremenu pojavu koja može da se izdrži. Ali sada, kad povećana cijena gasa i s tim povezani rast cijene struje stiže do novčanika običnih ljudi, ali i do blagajni preduzeća, brojni ministri privrede u Evropskoj uniji zvone na uzbunu.

    Francuski strah od “žutih prsluka”

    “Ove cijene su jednostavno neizdržljive”, izjavio je francuski ministar finansija Bruno Lemar na sastanku sa koleginicama i kolegama iz EU u Luksemburgu.

    “Mogli bismo da dobijemo novi pokret ‘žutih prsluka'”, upozorio je prije nekoliko dana francuski poslanik u Evropskom parlamentu Paskal Kanfin.

    Povod za masovne proteste tzv. “žutih prsluka” u Francuskoj 2018. bilo je povećanje poreza na dizel. Francuski ministar Lemar, njegova koleginica iz Španije, kao i kolege iz Italije i Grčke, zahtijevaju da Evropska unija zajednički reaguje. Španije i Italija već su najavile subvencije za domaćinstva sa nižim primanjima.

    Francuska bi mogla da zamrzne cijene do sljedećeg proljeća. Ali na sastanku ministar u Luksemburgu ostalo je nejasno kako bi to tačno trebalo da funkcioniše i ko bi na kraju trebalo da plati te subvencije za siromašnije domaćinstva. Neke zemlje s juga Evrope pominju zajedničku nabavku gasa kako bi se smanjila cijena. Druge bi kupovinu energenata ili subvencije da finansiraju preko budžeta EU, a možda i novim zaduživanjem.

    Diplomate iz sjevernih članica EU su uzdržane prema takvim idejama. Njemačka – najveće tržište gasa u Evropi – sigurno će za sada da pričeka. Očekuje se da će tržište regulisati situaciju do proljeća, izjavila je prošlog petka jedna portparolka Ministarstva privrede u Berlinu.

    “U opticaju je mnogo ideja, a osnovno raspoloženje ostaje optimistično”, tvrdi irski ministar finansija Pašal Donohe.

    Finska ministarka finansija Anika Sariko kaže da se još se neće odlučivati o konkretnim mjerama.

    EU razrađuje moguće mjere

    Iduće nedjelje Evropska komisija će objaviti spisak mogućih mjera, najavio je komesar EU za privredu Paolo Đentiloni. On spominje moguću zajedničku nabavku i stvaranje zajedničkih zaliha.

    “Ali to neće biti jednostavna rješenja, neće biti tradicionalna rješenja. Za to će biti potrebno vrijeme”, kaže Đentiloni.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pohvalila je Norvešku koja povećava eksploataciju zemnog gasa i kritikovala Rusiju koja to ne radi. Ona se zalaže za odvajanje cijene struje od cijene plina i povećanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora.

    Kod cijene certifikata za emitovanje ugljen dioksida neće biti intervencija, najavio je komesar EU Đentiloni.

    Francuski ministar finansija Bruno Lemar zagovara nuklearne elektrane, na koje inače otpada veliki dio proizvodnje električne energije u Francuskoj. On smatra da bi i to trebalo proglasiti održivim” i “neškodljivim za klimu”, jer se u toj proizvodnji ne emituje ugljen dioksid i jer je tako proizvedena struja jeftinija od one dobijene uz pomoć gasa. Zemlje koje odustaju od korišćenja nuklearne energije za proizvodnju struje sumnjičave su prema tom prijedlogu, ali komesar Đentiloni ipak je najavio da će “i to biti preispitano”.

    Rusija bi mogla da poveća isporuke
    Ruski Gasprom je najveći ponuđač zemnog gasa u Evropskoj uniji s udjelom od 37 odsto. Prema navodima njemačkih ponuđača gasa, rusko državno preduzeće ispunjava svoje obveze, ali trenutno nije spremno da poveća isporuke. Moguće je da Rusija na taj način želi Evropskoj uniji da pokaže koliko je zavisna od njenog gasa, ali diplomate EU nisu sigurni da je to zaista tako.

    Sporni gasovod Sjeverni tok 2, koji direktno iz Rusije gas dovodi u Njemačku, još je u probnoj fazi. Puštanje u pogon moguće je tek za četiri mjeseca, kad prođe certifikaciju njemačke Savezne agencije za mreže. U aktuelnoj krizi on zato vjerovatno neće igrati nikakvu ulogu.

    Jedan portparol Saveza njemačke energetske i vodoprivrede (BDEW) izjavio je za novine “Rajniše Post” da je snabdijevanje tokom zime sigurno, iako su skladišta gasa popunjena samo 68 odsto.

    Istovremeno, i on je rekao da je moguć dalji rast cijene tog energenta.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov u nedjelju je opovrgao nagađanja u EU da Rusija ne želi da izvozi više gasa: “Da li je Gasprom spreman da sklapa nove ugovore? Gasprom je za to zainteresovan, jer su naši potrošači u Evropi naši najvažniji partneri”, rekao je Peskov.

  • Na jednom lijeku u BiH zarade 15 puta više nego u Srbiji

    Na jednom lijeku u BiH zarade 15 puta više nego u Srbiji

    Stanovnici BiH plaćaju najvišu cijenu lijekova u regionu, a da je regulativa koje se odnosi na tržište medikamenata u interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka pokazuje podatak da na lijeku koji košta 1.000 maraka apoteke u Srpskoj i FBiH zarade 200, odnosno 250 maraka, a u Srbiji svega 15,60 KM.

    Podaci su to do kojih je došlo Udruženje građana “Misli dobro”, koje je uz podršku Centra civilnih inicijativa i USAID-a pola godine istraživalo realne cijene lijekova u BiH i regionu. Od 13 posmatranih lijekova iz grupe najprodavanijih, istraživanje je pokazalo da čak devet ima najvišu cijenu u BiH, među kojima su “herceptin”, “panoprazol” te neke vrste lijeka “hidrohlorotiazid”.

    U Udruženju “Misli dobro” navode da za ovakvo stanje odgovornost snose svi nivoi vlasti, prije svega Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Naglasili su da je BiH sve do 2017. godine bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala pravilnik o cijenama lijekova i upozorili da posebno zabrinjava to što nadzor nad tržištem lijekova u BiH, vrijednim više od 700 miliona maraka, praktično ne postoji, jer nadzorno tijelo imenovano tek u decembru 2018. zbog problema sa naknadama ni danas ne zasjeda.

    Član Udruženja “Misli dobro” Uroš Vukić rekao je da Pravilnik o načinu kontrole, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH najviše ide na štetu građana.

    • Maksimalna veleprodajna marža na lijekove u BiH je osam odsto, dok je u Srbiji i Crnoj Gori šest odsto – rekao je Vukić. Dodao je da ništa bolja situacija nije ni kada su u pitanju maloprodajne marže, koje su definisala nadležna ministarstva zdravlja Srpske i FBiH, koje su fiksne i iznose 20, odnosno 25 odsto, dok su u Crnoj Gori 18 odsto, a u Srbiji i Hrvatskoj su diferencirane na način da što je lijek skuplji marža je manja.
    • Primjera radi, na lijeku čija je cijena 1.000 maraka, apoteka u Republici Srpskoj može zaraditi 200 maraka, u FBiH 250, u Crnoj Gori 180, u Hrvatskoj 100, a u Srbiji svega 15,60 KM – pojasnio je Vukić.

    Istraživanje pokazuje da apotekama na ruku ide i “farmaceutska usluga” koja ne postoji u svim zemljama regiona. Naime, Fond zdravstvenog osiguranja RS za svaki lijek koji se izdaje na recept apoteci plaća 1,43 KM, dok u FBiH ona zavisi od kantona do kantona te dostiže i do 1,95 KM.

    Da su razlike u cijenama lijekova istog proizvođača i istog pakovanja mjere i hiljadama maraka potvrdila je i sekretar Udruženja žena oboljelih od raka dojke “Iskra” Verica Tadić.

    • Primjera radi jedan lijek kod nas košta 6.000 KM, a u Srbiji 4.400 KM. Oboljele žene koje kupe lijek čekaju na refundaciju – rekla je Tadićeva.

    Ekonomista Saša Stevanović kaže da su dali nekoliko preporuka, među kojima je smanjenje veleprodajne marže sa dosadašnjih osam na šest odsto.

    • Potrebno je izmijeniti član 9. Pravilnika na način da se nakon izračunate komparativne cijene lijeka cijena množi sa 0,9, a ne sa jedan, kao što je sada slučaj i time bi dobili nižu cijenu. Potrebno je izmijeniti i dio pravilnika tako da referentne zemlje za formiranje cijena ne budu Hrvatska ili Slovenija, koja ima pet puta veći BDP od BiH, već recimo Bugarska i Sjeverna Makedonija – pojasnio je Stevanović.

    U preporukama je navedeno i da treba utvrditi odgovornost direktora Agencije za lijekove i Savjeta ministara BiH zbog nepostojanja nadzora nad primjenom pravilnika, te u organ za nadzor uključiti i predstavnike udruženja potrošača, kao i udruženja oboljelih. Istaknuto je da bi trebalo izmijeniti i način finansiranja agencije, jer finansiranje putem budžeta narušava koncept nezavisnosti i samostalnosti u radu. Između ostalog navedeno je i da treba ukinuti “farmaceutske usluge” i uvesti diferencirane maloprodajne marže, s tim da za lijekove na recept maloprodajna marža može biti najviše deset ili, kao u Srbiji, 12 odsto. Zatraženo je i da stopa PDV-a na lijekove bude smanjena na pet odsto.

    Izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je za “Glas Srpske” da već nekoliko godina upozoravaju na preskupe lijekove.

    • Svi koji imaju ikakvu mogućnost odlaze u Srbiju da bi kupili lijekove, jer su tamošnje cijene daleko niže nego kod nas. Da to nije unosan posao ne bismo apoteke imali na svakom ćošku – upozorila je Marićeva.
  • “Srpska ne akumulira dugove” Dodik najavio novo povećanje plata u prvom kvartalu iduće godine

    “Srpska ne akumulira dugove” Dodik najavio novo povećanje plata u prvom kvartalu iduće godine

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras da je u finansijskom pogledu Republika Srpska stabilna, dobra i održiva i najavio novo povećanje plata u prvom kvartalu iduće godine.

    Republika Srpska finansira sve svoje obaveze i ne akumuliramo dugove. Jedini sektor u kome imamo problem je zdravstveni, ali činimo napore da i to pitanje riješimo – rekao je Dodik za ATV.

    On je naveo da Republika Srpska ove godine ima 200 miliona KM manje potrebe da se zaduži, jer je ostvarila toliko više prihoda.

    – Izvoz je povećan za 29,2 odsto od januara do avgusta, uvoz za 20,4 odsto, povećava se i pokrivenost uvoza izvozom koja prelazi 80 odsto, industrijska proizvodnja je povećana za 14,7 procenata. Povećali smo sve ekonomske, makroekonomske parametre – istakao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj neće biti povećanja cijene struje za stanovništvo.

    – Mi ćemo i dalje ostati zemlja sa najnižom cijenom električne energije iako u svijetu, pogotovo u Evropi, vidljivo rastu cijene energenata – rekao je Dodik.

    On je dodao da će Republika Srpska biti fer prema svojim građanima i pokriti određeni debalans kroz izvoz energije.

    – Kada smo mi došli na vlast 2005. godine u Srpskoj je bilo 242.000 zaposlenih, danas ih je 275.000, uprkos svim okolnostima koje su nas zadesile, poplave, svjetska ekonomska kriza, pandemija virusa korona, povećali smo broj radnih mjesta na maksimalan broj do sada – naveo je Dodik.

    On je istakao da su se sva ekonomska pitanja u Republici Srpskoj dramatično poboljšala i da to govori kako se radilo.

    – Prosječna plata u Srpskoj je 2005. godine bila 465 KM, danas je 1.025 KM, a naša najniža plata je najveća u regionu i iznosi 276 evra, u Federaciji BiH je to 208, u Srbiji 272, Crna Gora ima 250 evra, a Sjeverna Makedonija 247 evra – rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, to je slika ekonomije koja daje rezultate, što je uz povećanje prihoda omogućilo i rebalans budžeta Republike Srpske.

    – Sigurni smo da će se i budući budžet kretati u ovim proporcijama i da će osigurati nešto što moramo predvidjeti da prvo obezbijedimo javnom sektoru još jedno povećanje plata u prvom kvartalu iduće godine i da vidimo kako ćemo stimulisati realni sektor da sam poveća plate -najavio je Dodik.

    On je iznio uvjerenje da će iduću godinu Republika Srpska završiti sa prosječnom platom od bar 550 evra.

    – Ovo je veliki uspjeh kojeg se ne želim odreći. Ja sam čovjek koji dugo vodi ovu Republiku i ona je samo napredovala, sve više je sređena i sve više voljena. Republika Srpske je nesumnjivo demokratska, sa slobodom misli i govora i slobodnim medijima – ocijenio je Dodik.

  • Evropska komisija sprema nova poreska pravila zbog Pandora papira

    Evropska komisija sprema nova poreska pravila zbog Pandora papira

    Evropska komisija će do kraja godine predstaviti nova zakonska rješenja protiv utaje poreza, rekao je danas poreski komesar EU Paolo Gentiloni.

    Gentiloni je rekao zastupnicima da će Komisija nastaviti borbu protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza i da će predložiti nova pravila o povećanju obima informacija koje se automatski razmjenjuju među nacionalnim poreskim službama.
    Diskusija o porezima uvrštena je u dnevni red Evropskog parlamenta poslije izvještaja ove sedmice o velikom curenju poreskih podataka, poznatom kao “Pandora papira”.


    Ova dokumentacija pokazala je na koji način bogati i uticajni pojedinci i dalje sistematski otvaraju ofšor kompanije da bi umanjili svoje poreske račune.

    Iako ovakve aktivnosti nužno ne podrazumijevaju i utaju poreza, plaćanje manjih poreza u drugim zemljama uz pomoć poreskih savjetnika sve se češće dovodi u pitanje, naročito dok se svijet izvlači iz ekonomske krize koju je izazvala pandemija Covid-19.

    Podsjetimo, posljednji dan proteklog vikenda brojne medijske kuće objavile su istraživanje koje uključuje milone dokumenata koji pokazuju skriveno bogatstvo brojnih svjetskih lidera i poznatih ličnosti, kao i sve metode koje su koristili kada je riječ o izbjegavanju plaćanja poreza.

    Više od 600 novinara iz 117 zemalja mjesecima je pretraživalo dosjee iz 14 izvora, a rezultati su objavljeni pod jedinstvenim dokumentom – Pandora papiri.