VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Svjetska tržišta rastu nakon najava o novom zaduživanju SAD-a

    Svjetska tržišta rastu nakon najava o novom zaduživanju SAD-a

    Na Wall Streetu su u srijedu indeksi porasli drugi dan zaredom, nakon vijesti da bi republikanci u američkom Kongresu mogli podržati privremeno povećanje državnog zaduživanja, što bi omogućilo vladi da uredno ispunjava svoje finansijske obaveze.

    Dow Jones porastao je 102 boda ili 0,30 posto, na 34.416 bodova, dok je S&P 500 ojačao 0,41 posto, na 4.363 boda, a Nasdaq indeks 0,47 posto, na 14.501 bod.

    Veći dio dana ti su indeksi proveli u negativnom području, jer su ulagači, nakon boljih pokazatelja s tržišta rada nego što se očekivalo, zaključili da će američka centralna banka uskoro početi smanjivati poticaje ekonomiji.

    Na azijskim su berzama u četvrtak cijene dionica porasle, prvi put ove sedmice, jer je ulagače ohrabrio rast berzovnih indeksa na Wall Streetu dva dana zaredom i jer su zbog pada cijena energenata splasnula strahovanja od jačanja inflacije.

    Prema izvještaju agencije za zapošljavanje ADP, u septembru je broj zaposlenih u privatnom sektoru SAD-a porastao za 568.000, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali 428.000.

    “Vijesti s tržišta rada su pozitivne i pokazuju da se privreda i dalje stabilno oporavlja. No, s druge strane, to bi moglo značiti da će Fed smanjivati poticaje bržim tempom, što je negativno za tržište kapitala”, kaže Mike Loewengart, direktor u kompaniji E*TRADE Financial.

  • Loš urod kukuruza u najvećoj žitnici u BiH utjecat će na kvalitet junećeg i svinjskog mesa

    Loš urod kukuruza u najvećoj žitnici u BiH utjecat će na kvalitet junećeg i svinjskog mesa

    Semberija je najveća žitnica u BiH, a posljednja ljetna aktivnost tamošnjih ratara je berba kukuruza. Ona je trenutno u završnoj fazi, a prinosi su izuzetno loši, što će se, kako upozoravaju poljoprivrednici, odraziti na kvalitet junećeg i svinjskog mesa.

    Okvirno 20 hiljada hektara obradivog zemljišta ove godine ratari u semberskom i majevičkom kraju zasijali su kukuruzom, što predstavlja istu površinu kao i prošle godine. Međutim, u odnosu na lanjske, prinosi su zbog velikih suša manji za čak 70 posto te poljoprivrednici stanje ocjenjuju katastrofalnim.


    “Berba kukuruza je trenutno pri samom kraju, a on nam je sada najaktuelnija tema, zbog činjenice da je urod znatno podbacio. Na određenim parcelama je u potpunosti uništen, tako da ljudi nemaju računa aktivirati kombajne. Sada su u velikim problemima, a kada je riječ o kvalitetu, na onim parcelama na kojima je uspio opstati, možemo istaknuti da je prosječan”, kazao je za Klix.ba Savo Bajakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije.

    U aktuelnoj situaciji od velikog značaja bi bilo aktiviranje robnih rezervi kukuruza na državnom nivou, koje, kako Bakajlić tvrdi, nažalost ne postoje. Inače, on se u najvećoj mjeri koristi za tovljenje svinja i junadi, za koje je izvjesno da tokom predstojeće zime neće imati adekvatnu prehranu.


    “Cijela situacija će se odraziti na kvalitet junećeg i svinjskog mesa. Uz to bismo se mogli susresti i s manjkom novih količina mesa, jer uzgajivači trenutno ne planiraju nabavljati novu stoku za tov. Loše stanje se potkrepljuje i činjenciom da je danas otkupna cijena prasića 2,80 KM po kilogramu, bikovi koštaju 4,40 KM, a kukuruz je izašao na 0,55 KM po kilogramu”, dodaje Bakajlić.

    Površina na kojoj se nalazio kukuruz trebala bi biti zasijana pšenicom i ozimnim usjevima, međutim, zbog nedostatka kišnih padavina, upitna je jesenja sjetva, koju dodatno remete i cijene repromaterijala. One su ove godine znatno više u odnosu na 2020. godinu, a poljoprivrednici poručuju da pomoć od vlasti dosad nisu dobili.


    “Sada bi svi trebali reagovati, ali po tom pitanju se ništa ne dešava. Svaki poljoprivrednik u semberskim i majevičkim krajevima će svoju sjetvu upoloviti, jer na drugačiji način ne može djelovati. Raniji okvirni plan je bio takav da se obradi između 15 i 17 hiljada hektara zemlje, ali u razgovoru s poljoprivrednicima to bi moglo biti umanjeno za okvirno 20 posto”, zaključio je Bakajlić.

    Poljoprivrednici s područja Semberije i Majevice sada očekuju aktiviranje mehanizama Vijeća ministara BiH kako bi se izašlo iz aktuelne situacije. O svemu ovome poljoprivrednici iz cijele BiH će razgovarati na zajedničkom skupu u Republici Srpskoj, koji je planiran za petak.

  • Brojke idu ka dole: Cijene nafte na svjetskom tržištu pale su za skoro dva odsto

    Brojke idu ka dole: Cijene nafte na svjetskom tržištu pale su za skoro dva odsto

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale za skoro dva odsto nakon što su zalihe ovog energenta u SAD neočekivano opale.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora pala je za 1,43 dolara ili 1,8 odsto i sada je 81,13 dolara po barelu. Prethodno je dostigla iznos od 83,47 dolara po barelu što je najviše od oktobra 2018. godine.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za 1,38 dolara ili 1,8 odsto i sada iznosi 77,55 dolara po barelu. Nešto ranije je bila 79,78 dolara po barelu, što je najviše od novembra 2014. godine.

    Zalihe sirove nafte u SAD porasle su za 2,3 miliona barela što je u suprotnosti od najava analitičara da će opasti za 418.000 barela.

    Posljednji rast cijena nafte na tržištu uzrokovan je odbijanjem Organizacije proizvođača i izvoznika nafte /OPEK/ i njihovih saveznika da povećaju dnevnu proizvodnju.

    OPEK, Rusija i drugi saveznici su donijeli odluku da će se pridržavati planiranog postepenog povećanja i da neće dalje pojačavati kao što su to tražile SAD i drugi potrošači.

  • BiH još nije dostigla pretpandemijski broj zaposlenih

    BiH još nije dostigla pretpandemijski broj zaposlenih

    Uprkos optimističnim najavama o oporavku bh. privrede, broj zaposlenih u BiH još nije dostigao cifru iz doba kada naša ekonomija nije bila direktno pogođena korona krizom.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu ove godine imali smo 819.857 zaposlenih, a u februaru 2020. godine, kada virusa korona u BiH nije bilo, posao je imalo 832.200 ljudi.

    Ekonomskom analitičaru Igoru Gavranu ovaj podatak djeluje mnogo realnije od, kako kaže, bajkovitih samohvaljenja domaćih vlasti.

    “Jedino što je sigurno, a što ovi podaci potvrđuju, jeste da je ekonomija doživjela veliku štetu u pandemiji, da je zaposlenost znatno umanjena kao njena posljedica i da smo još jako daleko od oporavka. Ekonomija je bila u lošem stanju i nezaposlenost previsoka i davno prije pandemije”, naveo je Gavran u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Činjenica je, prema riječima Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, da vlasti svih nivoa nemaju apsolutno nikakav plan niti strategiju kako izaći iz ove situacije.

    “Izjave koje su bile zapravo su predstavljale bacanje prašine u oči, na šta smo i navikli u proteklom periodu. Generalno, ovih 80.000 ljudi koji su napustili BiH u prvih šest mjeseci, nažalost, neće biti konačna brojka. Strahujemo da će ona biti puno veća kada dobijemo podatke za drugo polugodište. Mislim da je vrijeme ne samo da se promijeni vlast, nego i kompletan odnos, politika, spram ekonomije, životnog standarda i radnika, odnosno građana u BiH”, rekao je Šatorović.

    Priznaju i u poslovnoj zajednici da se bilježi odliv radne snage, odnosno da radnici idu ka Zapadu, prije svega prema Sloveniji, iako je, kako naglašavaju, došlo do povećanja plata u privredi.

    “Sve mjere koje je Privredna komora Republike Srpske predložila Vladi imale su za cilj da se zadrže radnici i sačuvaju preduzeća. Ako gledamo podatke od kraja prošle godine, došlo je čak do blagog rasta broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Ipak, situacija izazvana virusom korona iscrpila je znatan broj preduzeća”, ističe Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

    Kako dodaje, pojedini privrednici već se suočavaju s novim odlascima radnika prema zapadnoevropskim zemljama.

    “Sigurno je da to dodatno otežava poslovanje preduzeća, ali i direktno utiče na broj zaposlenih. S druge strane, privrednici, da bi nadoknadili broj radnika koji im nedostaju i da bi povećali svoju konkurentnost, sve više ulažu u nove tehnologije, koje podrazumijevaju i manju potrebu za radnicima”, rekao je Blagojević za “Nezavisne novine”.

    Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu ove godine imali smo 395.383 nezaposlenih, što je u odnosu na mjesec ranije više za 0,4 odsto (tada je bez posla bilo 393.781). Zanimljivo je da smo u februaru 2020. godine, sudeći prema podacima ove agencije, imali 402.888 nezaposlenih. Ova razlika bi se mogla objasniti i tvrdnjama da su brojni bh. građani u međuvremenu posao pronašli u inostranstvu.

  • NSRS: Ukupan dug Srpske 52,94 odsto BDP-a

    NSRS: Ukupan dug Srpske 52,94 odsto BDP-a

    • Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je danas da je ukupan dug Srpske na dan 31. decembar prošle godine iznosio 5.833.450.000 KM, odnosno 52,94 odsto bruto domaćeg proizvoda.

    “Stanje ukupnog spoljnog duga na dan 31. decembar 2020. godine iznosio je 3.526.390.000 KM, od čega dug Republike Srpske 2.297.560.000 KM, dug jedinica lokalne samouprave 121.420.000 miliona KM i dug javnih preduzeća i Investiciono razvojne banke u iznosu od 1.107.400.000 KM”, rekla je Vidovićeva u Narodnoj skupštini Republike Srpske, obrazlažući Informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembar 2020. godine.

    Ona je navela da je unutrašnji dug na dan 31. decembar 2020. godine iznosio 2.307.060.000 KM.

    “Dug Republike Srpske iznosio je 1.723.810.000 KM, dug jedinica lokalne samouprave 370.680.000 KM i dug fondova socijalne sigurnosti 212.580.000 KM”, dodala je Vidovićeva.

    Ona je navela da je stanje javnog duga Republike Srpske bilo 4.726.050.000 KM.

    Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je Informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembar 2020. godine.

    Ubrzati proces traženja nestalih srba, poboljšati položaj boraca
    Skupštinski Odbor za boračko-invalidsku zaštitu predložio je na usvajanje Narodnoj skupštini Republike Srpske set zaključaka kojima treba da se ubrza proces traženja nestalih Srba i poboljša položaj demobilisanih boraca u Srpskoj.

    “Odbor poziva Vladu Republike Srpske da preko republičkih i zajedničkih institucija BiH iznađu organizaciona i druga rješenja po pitanju traženjenja, identifikacije nestalih boraca i civila kako bi se taj proces ubrzao”, rekao je predsjednik Odbora za boračko-invalidsku zaštitu Marinko Dragišić.

    Predstavljajući u Narodnoj skupštini izvještaj Odbora o održanoj tematskoj sjednici pod nazivom “Stanje u oblasti boračko-invalidske zaštite”, Dragišić je rekao da porodice poginulih i nestalih boraca iz Srpske još potražuju 1.652 nestalih, dok se u tri spomen kosturnice u Republici Srpskoj nalazi 650 neidentifikovanih posmrtnih ostataka.

    “Republička organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila traži od Savjeta ministara da kao osnivač Instituta za nestala lica BiH izvrši totalnu rekonstrukciju ove institucije ili da se Institut ukine i da se traženje nestalih vrati na nivo entiteta, kao što je bilo prije 2008. godine”, istakao je Dragišić.

    On je rekao da ovakav zahtjev Republička organizacija potkrepljuje činjenicom da je za 12 godina postojanja Instituta identifikovano svega 265 posmrtnih ostataka lica srpske nacionalnosti, što je poražavajuće.

    Odbor je predložio Narodnoj skupštini Republike Srpske na usvajanje i zaključak kojim se traži od Vlade Srpske da u okviru Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica formira stručnu komisiju koja će se baviti odbranom istine u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske.

    “Odbor poziva organizacije proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata da sve svoje aktivnosti konstantno usmjeravaju ka odbrani istine o Odbrambeno-otadžbinskom ratu”, rekao je Dragišić.

    U zaključcima Odbora od Vlade Srpske se traži da kroz obezbjeđivanje sredstava iz budžeta ili kreditnih sredstava ubrza stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida koji ispunjavaju uslove po Uredbi o stabenom zbrinjavanju.

    Odbor od Vlade se traži da usvoji plan zapošljavanja djece poginulih boraca i obezbjedi neophodna sredstava za njegovu realizaciju kako bi u roku, ne dužem od dvije godine, problem zapošljavanja djece poginulih boraca bio trajno riješen.

    Razmotren prijedlog odluke o iznosu garancija
    NSRS je razmotrila je, nakon redovne pauze, Prijedlog odluke o izmjeni odluke o iznosu garancija koja može izdati Republika Srpska za ovu godinu kojim se odobrava izdavanje garancija do 750.000.000 KM.

    Na dnevnom redu je Prijedlog odluke o izradi zoning planova urbanih zona područja posebne namjene “Klekovača”.

    Poslanici će razmatrati informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembar 2020. godine

  • Raste cijena struje za privredu u FBiH

    Raste cijena struje za privredu u FBiH

    Električna energija u Federaciji BiH za domaćinstva neće poskupjeti, dok će doći do njenog skoka za privredu, zaključeno je na sastank s predstavnicima “Elektroprivrede BiH” i Udruženja poslodavaca FBiH, a kojem je prisutvovao i Nermin Džindić, ministar energetike, industrije i rudarstva FBiH.

    Džindić je nakon sastanka kazao da je razgovarano o povećanju cijene električne energije za privredne subjekte u ovom entitetu, te da je dogovoreno da će “Elektroprivreda BiH” do ponedjeljka pripremiti informaciju, a da će onda razgovarati o tome kako iznaći najbolji model, te da će voditi računa o tome da je cijena električne energije u regionu povećana i da će donositi odluku imajući u vidu situaciju u kojoj je “Elektroprivreda BiH”.

    “Imali smo određena neslaganja, ali se nadam da ćemo u ovih nekoliko dana sve izanalizirati i onda javno reći koji su stvarni razlozi za povećanje cijene električne energije za privredu”, kazao je Džindić i dodao da je na sastanku spominjana i taksa za ugljen-dioksid, te da je zaključeno da BiH još ne izdvaja ukupan iznos te takse i da je ona znatno manja u odnosu na one u EU.

    Džindić je rekao da su i iz “Elektroprivrede HZHB” tražili povećanje cijene električne energije, te da će i oni biti na sastanku koji je planiran za ponedjeljak.

    Admir Andelija, direktor “Elektroprivrede BiH”, kazao je da se mora voditi računa i o tome da je znanto porasla cijena eleketrične energije na svjetskom tržištu, te da je politika ovog preduzeća dosad bila da prati cijene na svjetskim berzama.

    “U prethodnim godinama na svjetskom tržištu nije mnogo rasla cijena, ali u ovoj godini bilježimo ogroman skok”, rekao je Andelija te dodao da zna da je to prevelika cijena za privredu u FBiH i da će do ponedjeljka iznaći mogućnost za kompromis.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je da poslodavci uzimaju u obzir sve probleme koje ima “Elektroprivreda” te da su neke kompanije nažalost već potpisale ugovore o povećanju električne energije za 100 i 120 posto, jer je tu bilo “zavrtnja ruku”.

    “Sjest ćemo i napraviti dogovor, povećanje mora biti u obimu koji je prihvatljiv”, kaže Smailbegović, te je dodao da bi problem bio veliki jer bi i cijene proizvoda odmah bile veće.

  • Srbija kupuje Komercijalnu banku Banjaluka: Odluka će biti donesena 26. oktobra

    Odluka o prodaji Komercijalne banke Banjaluka biće donesena 26. oktobra na vanrednoj sjednici Skupštine Komercijalne banke Beograd.

    Upravni odbor banke je za tu sjednicu predložio samo odlučivanje o davanju saglasnosti za prodaju banke u Banjaluci, prenosi Tanjug.
    Ranije je najavljeno da će Srbija preko banke Poštanska štedionica kupiti Komercijalnu banku Banjaluka.

  • Zora Vidović: Srpska da će raditi reorganizaciju javnih preduzeća

    Zora Vidović: Srpska da će raditi reorganizaciju javnih preduzeća

    U Republici Srpskoj radiće se reorganizacija javnih preduzeća s ciljem poboljšanja poslovnih rezultata i ostvarivanja dobiti, izjavila je ministar finansija Zora Vidović.

    “Zato je Vlada Republike Srpske donijela odluku da u okviru kabineta primijera bude formirana stručna radna grupa kojoj će pomagati eksperti Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Već je sačinjen i detaljan plan, a njegovo sprovođenje će početi do kraja ove godine”, rekla je Vidovićeva u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Ona smatra da će restrukturisanje “Željeznica” i “Elektroprivrede Republike Srpske” imati pozitivne efekte.

    Konsolidovani budžetski deficit Srpske
    Vidovićeva je izjavila da je Programom fiskalne konsolidacije predviđeno da konsolidovani budžetski deficit Srpske na kraju fiskalne godine ne može biti veći od tri odsto BDP-a u toj godini.

    Obrazlažući Program fiskalne konsolidacije u Narodnoj skupštini, Vidovićeva je rekla da ukupan budžetski deficit Republike Srpske iznosi 620 miliona KM ili 5,7 odsto BDP-a.

    “Programom smo planirali da u 2021. godini imamo konsolidovani deficit u iznosu 393,4 miliona KM, a već sada smatramo da će on biti i manji zbog evidentnog rasta prihoda u ovoj godini u Republici Srpskoj”, istakla je Vidovićeva.

    Vidovićeva je rekla da je Programom fiskalne konsolidacije predviđeno da se u 2022. godini deficit svede na 34,5 miliona KM, dok će u 2023. godini biti suficit u budžetu od 158,7 miliona KM.

    Ona je podsjetila da Zakon o fiskalnoj odgovornosti definiše pravila kojima se limitira javni dug Republike Srpske tako da na kraju fiskalne godine ne može biti veći od 55 odsto ostvarenog BDP-a u toj godini, te da konsolidovani budžetski deficit ne može biti veći od tri odsto BDP-a.

    Vidovićeva je napomenula da je u prošloj godini 41 lokalna zajednica u Republici Srpskoj imala deficit od 97 miliona KM, dok je 20 lokalnih zajednica imalo suficit od 12 miliona KM.

  • Razmatra se smanjivanje cijena roaminga između zemalja Zapadnog Balkana i EU

    Razmatra se smanjivanje cijena roaminga između zemalja Zapadnog Balkana i EU

    vropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi razgovarao je s predstavnicima telekom operatera iz regije o smanjivanje cijena roaminga između zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije.

    Od ranije je poznato da Evropska unija planira na predstojećem samitu lidera EU i zapadnog Balkana pokrenuti tzv. “mapu puta” kojom bi se odredili uvjeti i ciljevi smanjivanja cijena roaminga između EU i Zapadnog Balkana.

    “Imao sam dobre razgovore s telekom operaterima iz regije kako da napredujemo u smanjenju cijena rominga kako unutar Zapadnog Balkana tako i regije s EU. Spremni smo podržiti investicije kako bi ovo postalo stvarnost”, napisao je Varhelyi na Twitteru.
    U okviru debate o Ekonomsko investicijskom planu za regiju na samitu EU – Zapadni Balkana, planirano je da jedna od tema bude i stvaranje uvjeta za postepeno smanjivanje cijene rominga između zemalja zapadnog Balkana i EU.

  • Poljoprivrednicima u Srpskoj nadohvat ruke najnovija sjemena i hibridi

    Poljoprivrednicima u Srpskoj nadohvat ruke najnovija sjemena i hibridi

    Poljoprivredni proizvođači od sada će biti u istoj ravni sa onima u EU, jer će nadohvat ruke imati najnovija sjemena i hibirde koji će im omogućiti veće prinose i bolju konkurentnost, piše “Glas Srpske”.

    U Ministarstvu poljoprivrede, šumarska i vodoprivrede su naveli da se potrebe domaćeg tržišta u sjemenskoj proizvodnji podmiruju najvećim dijelom iz uvoza.

    Do sada je na snazi bio zakon kojim je bilo propisano da se bez ispitivanja na oglednom polju i u laboratoriji mogu priznati sorte koje su registrovane u zemljama u okruženju sa kojima graniči BiH, a imaju slične agroekološke uslove.

    Međutim, budući da je Hrvatska članica EU, u Republici Srpskoj su se priznavale i prometovale samo sorte sjemena priznate u Srbiji, naveli su u Ministarstvu.

    Izmjenama Zakona o sjemenu poljoprivrednog bilja, koje su nedavno usvojene u Narodnoj skupštini, stvorena je mogućnost priznavanja sorti registrovanih u članicama EU bez ispitivanja na oglednom polju ili laboratoriji, ako imaju slične agroekološke uslove.

    Na ovaj način poljoprivredni proizvođači dobijaju nove sorte i hibride sjemena, a uvoznici i distributeri mogućnost da lakše apliciraju i dobijaju odobrenja za registraciju sorti i hibrida koji su već ispitani u EU ili državama u okruženju sa kojima graniči BiH, pojasnili su u resornom ministarstvu.