VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • U Hrvatskoj goruća tema, u Srbiji – istorijski minimum

    U Hrvatskoj goruća tema, u Srbiji – istorijski minimum

    U proteklom periodu veliku pažnju u susednoj Hrvatskoj privukli su prećutni minusi.

    Početkom prošlog meseca Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je da banke više neće smeti da daju prećutna prekoračenja na tekućem računu veća od 1.500 kuna (200 evra). Time je pokrenula inicijativu za promenu Zakona o potrošačkom kreditiranju kako bi se ograničilo masovno odobravanje prećutnih prekoračenja.

    Veliki broj tamošnjih građana oslanja se upravo na tu finansijsku praksu i mnogi su zabrinuti. Kako su preneli hrvatski mediji, direktor HUB-a Zdenko Adrović pre par dana izrazio je nadu da će rešenje pitanja prećutnih minusa koje će Vlada i HNB ponuditi biti razumno, dok je guverner HNB-a Boris Vujčić istakao da potrošačima nova regulacija u finansijskom pogledu neće ništa bitno promeniti. Adrović i Vujčić izjavili su to posle konferencije “Stvaranje savremenog bankarskog sistema”.

    Naime, očekuje se da će sledeće nedelje biti poznato rešenje oko pitanja prećutnih minusa, o čemu je predsednik Vlade Andrej Plenković u prvoj polovini septembra održao sastanak s bankarima. Vujčić je naglasio da niko građanima neće ukidati minuse, te da od toga ne treba da strahuju, pri čemu je podsetio na pomenutu HNB-ovu zakonsku inicijativu kojom bi se prećutna ograničenja vratila u isti režim regulacije koji važi i za dopuštena prekoračenja.

    “Onim građanima koji su iz dopuštenih prešli u prećutne minuse, a to je većina klijenata koji koriste minuse, nastoji se osigurati da imaju istu vrstu zaštite potrošačkih prava kao oni koji su u dopuštenim minusima”, kazao je Vujčić i pojasnio da se to prvenstveno odnosi na mogućnost da, ukoliko im banke ukidaju ili smanjuju minuse, imaju mogućnost otplate na 12 mesečnih rata, a na njih bi se odnosilo i ograničenje kamatnih stopa koje se odnosi na one s dopuštenim prekoračenjima.

    HNB je rešenja predložio Vladi, a u ovom trenutku se radi o tome hoće li se odmah ići sa zakonskim rešenjima ili ipak prvo pokušati s podzakonskim aktima.

    Vujčić je kazao i da u HNB-u smatraju da bi visinu minusa trebalo ograničiti na tri plate, što i jeste standard u bankarskoj industriji, no, anketa iz 2020. je ipak pokazala da ima i nekih banaka čijim klijentima je odobren minus u visini pet – šest plata.

    “To smatramo da nije dobro”, rekao je on.

    Tako, za one koji imaju minuse veće od visine tri plate, u HNB-u smatraju da bi im trebalo omogućiti i povećanje vremena u kom bi taj minus mogli da otplate.

    NBS: Nema “prećutnog minusa”, pozajmice koristiti samo u krajnjoj nuždi

    A kakvo je stanje u našoj zemlji? Obratili smo se Narodnoj banci Srbije (NBS).

    “Najpre napominjemo da pozajmice po tekućem računu svuda predstavljaju najskuplji bankarski proizvod, pre svega zbog toga što su vreme i obim njihovog korišćenja, kao i vraćanja neizvesni. S tim u vezi, Narodna banka Srbije je uvek upozoravala građane da bi ih trebalo koristiti samo u krajnjoj nuždi i u kraćem vremenskom periodu. To ne znači da građani ne treba da koriste ovu vrstu pozajmice, već da odluku o korišćenju donose na bazi informacija o tome koliko dozvoljeni minus košta, a zatim i kreditna kartica ili potrošački kredit. Sasvim sigurno je da će cena biti opredeljujući faktor kod odabira određenog finansijskog proizvoda. Zbog dužeg roka i niže kamatne stope građani u Srbiji mnogo više koriste gotovinske kredite i kredite za refinansiranje postojećih obaveza, kupovinu trajnih dobara itd. nego pozajmice po tekućem računu”, kažu za B92.net u NBS-u.

    Kada je reč o bankarskim proizvodima, ističu da je pozitivnim propisima uređeno dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje računa, odnosno da ne postoji proizvod kao što je “prećutni minus”.

    Paprene kamate, procenat korišćenja minusa najmanji dosad

    Iz NBS kažu da, u slučaju dozvoljenog prekoračenja banka na osnovu ugovora o dozvoljenom prekoračenju računa korisniku računa na raspolaganje stavlja ugovoreni iznos novčanih sredstava, dok nedozvoljeno prekoračenje predstavlja iznos sredstava koji korisnik računa koristi mimo ugovornog odnosa s bankom. Dakle, samim ugovorom određuje se, između ostalog, najviši iznos novčanih sredstava koji korisnik može koristiti, kao i kamatna stopa koja će se primeniti na iznos prekoračenja.

    “Prema poslednjim raspoloživim podacima za jul 2021. godine, prosečna ponderisana kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja po tekućem računu stanovništva na godišnjem nivou iznosila je 29,2%, dok je prosečna ponderisana kamata na nedozvoljena prekoračenja iznosila 28,6%. U periodu od januara 2014. do jula 2021. godine, od kada Narodna banka Srbije objavljuje pojedinačne podatke po bankama, prosečna ponderisana kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja stanovništva smanjena je za 4,4 p.p. (sa 33,6% na 29,2%). Posmatrano po bankama, od 23 banke koje su odobravale ovaj vid pozajmice, 17 banaka je smanjilo kamatne stope, pri čemu je osam banaka smanjilo kamatne stope za preko 5 p.p, među kojima su četiri banke koje su smanjile kamatne stope na dozvoljene pozajmice za preko 10 p.p. Kada su u pitanju nedozvoljena prekoračenja stanovništvu po tekućem računu, u istom periodu prosečna ponderisana kamatna stopa je smanjena za čak 15,6 p.p. (sa 44,2% na 28,6%)”, objašnjavaju.

    Iz naše centralne banke dodaju da je važno naglasiti da je trenutno učešće prekoračenja po tekućem računu u ukupnom stanju kredita stanovništvu na istorijskom minimumu i iznosi svega 1,5% (primera radi, u januaru 2014. godine ovo učešće je iznosilo 4%).

    Kako se uopšte ulazi u nedozvoljeno prekoračenje?

    Kako su za B92.net naglasili u jednoj od banaka koje posluju u Srbiji, nedozvoljeni minus ili nedozvoljeno prekoračenje je potraživanje koje banka ima prema klijentima koji koriste sredstva za koja nemaju pokriće na tekućem računu i to nije bankarski proizvod.

    “Klijent tada postaje dužnik koji kasni sa ispunjenjem novčane obaveze i koji po Zakonu o zateznoj kamati pored glavnice, duguje i zateznu kamatu na iznos neizmirenog duga do dana isplate. Kamatna stopa je u ovom slučaju utvrđena Zakonom”, kažu bankari.

    Banke u Srbiji poslale poruku građanima koji su ih tužili: Odustanite na vreme

    U nedozvoljeni minus ili neugovoreno prekoračenje po računu se ne ulazi tako lako, s obzirom na to da kada nema sredstava na računu ne može da se podiže novac sa bankomata, plaća na POS terminalima, koristi netbanking.

    “Najčešći razlog za ulazak u nedozvoljeno prekoračenje su čekovi bez pokrića odnosno situacija kada ček koji je klijent izdao stigne na naplatu u banku, a na dan dospeća čeka nema sredstava na računu. Posledice korišćenja nedozvoljenog minusa mogu biti da se klijentu više ne izdaju čekovi, nemogućnost dobijanja kredita usled evidentiranih kašnjenja u Kreditnom birou i slično”, navode u banci za naš portal.

  • Uvoz odjeće cvjeta kao prije pandemije

    Uvoz tekstila i proizvoda od tekstila u Bosnu i Hercegovinu vratio se na stanje prije pandemije virusa korona, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    Prema podacima UIO, u prvih osam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno tekstila i proizvoda od tekstila ukupno 44.400.008 kilograma vrijednosti 570.884.173 KM.

    “U istom periodu 2020. godine uvezeno je 37.246.995 kilograma tekstila i proizvoda od tekstila ukupne vrijednosti 468.870.655 KM, dok je u toku 2019. godine uvezeno 44.023.956 kilograma ovih proizvoda ukupne vrijednosti 559.025.259 KM”, rekli su u UIO BiH.

    Istakli su da je u prvih osam mjeseci ove godine od ukupnog broja tekstila i proizvoda od tekstila najviše uvezeno odjeće i pribora za odjeću, pletenog ili heklanog, i to ukupne vrijednosti 142.519.420 KM.

    “Zatim slijedi, uvoz odjeće i pribora za odjeću osim pletenih i heklanih u iznosu od 135.105.906 KM, pa ostali tekstilni proizvodi, kao što su kompleti, korištena odjeća i korišteni tekstilni proizvodi i krpe ukupne vrijednosti 59.532.984 KM i tako dalje”, naveli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    Iz podataka UIO BiH možemo zaključiti da je najviše tekstila i proizvoda od tekstila u toku prvih osam mjeseci ove godine uvezeno iz Turske i to ukupne vrijednosti veće od 180 miliona KM, a zatim slijede Kina, iz koje je uvezeno ove robe za više od 110 miliona KM, i Italija, više od 33 miliona KM.

    Vlasnica jednog butika kaže da je ove godine svakako više kupaca odjeće, jer su potrošači prošle godine manje kupovali zbog pandemije, a neko vrijeme i prodavnice su bile zatvorene.

    “Takođe, tržni centri imaju radno vrijeme kao i prije pandemije, a butici nabavljaju robu po posljednjim trendovima”, kaže ona.

    Stručnjaci u ovoj oblasti ističu da se takođe oporavlja i tekstilna industrija u BiH, te da kompanije koje se bave ovom djelatnošću imaju više posla u odnosu na 2020. godinu.

    Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS, kazala je za “Nezavisne” da je u Republici Srpskoj uglavnom došlo do oporavka tekstilne industrije, ali i da su neke kompanije tokom pandemije izgubile kupce.

    “Mnoge su se kompanije, kako bi opstale, preorijentisale i uvrstile u svoje proizvode neke koje prije pandemije nisu. Na primjer, neke kompanije su radile zaštitne maske. Možemo reći da su najmanje gubitke imale kompanije koje izrađuju radna odijela, dok je modna industrija imala velike gubitke”, navela je Mihajlović Bijelićeva.

    Jasmina Zejnilagić, sekretar Udruženja za tekstilnu, kožarsko-prerađivačku i gumarsku industriju pri Privrednoj komori FBiH, kazala je da je pandemija virusa korona uticala na ove sektore, koji su imali gubitke.

    “Tekstilni sektor je nekako pronašao kanale za prodaju radeći nove asortimane kao što su zaštitne maske ili odijela koja se koriste u medicinskom programu. Veliki broj kompanija se preorijentisao i iskoristio ovu priliku kako ne bi imali velike gubitke i kako bi opstali na tržištu te su svoje pogone stavili na raspolaganje za proizvodnju medicinske opreme, koja je jednim dijelom rađena i za inostrana tržišta”, naglasila je Zejnilagićeva.

    Dodala je da je sada dosta bolja situacija u tekstilnom sektoru nego prošle godine.

    “I obućarski sektor, koji je možda i najviše bio pogođen, takođe se oporavlja i ima uzlaznu putanju, ali još nije na razini prije pandemije”, zaključila je Zejnilagićeva.

  • Poslodavci prijete da će prekinuti razgovore o minimalcu

    Poslodavci prijete da će prekinuti razgovore o minimalcu

    I dok Samostalni sindikat BiH koji djeluje u Federaciji BiH poručuje da neće prihvatiti minimalac ništa manji od 70 posto od prosječne plate u FBiH, iz Udruženja poslodavaca FBiH kažu da su sindikalci licemjerni i da ovakvim javnim istupima stvaraju mogućnost da se pregovori prekinu.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, za “Nezavisne novine” je rekao da su Sindikati jako licemjerni, da su oni do sada potpisali ugovore sa tri granska sindikata o povećanju minimalnih plata, te da su juče potpisali ugovor i iz oblasti građevine, gdje je granski sindikat zahtijevao minimalne plate od 530 KM.

    “I onda njihovi šefovi izađu i kažu da im je malo 700 KM. Rekli smo im da ukoliko se budu ovako ponašali – s nama dogovarali, a u javnosti nešto drugo prepričavali – mi ćemo prekinuti pregovore. Nema smisla onda pregovarati. Premijer Fadil Novalić je izašao s prijedlogom i to je legitimno”, kazao je Smailbegović te tvrdi da je ovdje fokus na pratećim zakonima za koje misli da ih treba donijeti u parlamentu, bez obzira na to što oni imaju neke svoje negativne i pozitivne stvari.

    Mevludin Bektić, predsjednik SSS BiH, kazao je da ne žele da se manipuliše toplim obrokom, prevozom i regresom, koji su dodaci na platu, navodeći da to može biti samo proširena osnovica svim poslodavcima. Istakao je da će u slučaju da Vlada FBiH ne uvaži njihove stavove iskazati nezadovoljstvo organizovanjem protesta, a u krajnjem slučaju i štrajka, u skorom periodu. Rekao je da je neprihvatljivo dalje širenje onoga što poslodavci predlažu – diferenciranu stopu minimalne plaće ovisno o djelatnosti.

    Zijad Latifović, član Ekonomsko-socijalnog vijeća, objasnio je da žele da metodologija za utvrđivanje minimalne plate bude ista kao za prosječnu platu, što bi u praksi značilo da ako prosječna plata pada – pada i minimalna, ali ako raste prosječna plata – raste i najniža plata. Inače, prosječna plata u FBiH za avgust ove godine iznosila je 999 KM.

    Iz Vlade Federacije BiH “Nezavisnim” je rečeno da neće komentarisati izjave predstavnika Sindikata jer pregovori još traju. S druge strane, parlamentarci smatraju da, bez obzira na posljedice, minimalne plate u Federaciji treba podići i da Vlada FBiH treba stinuti zube te donijeti takav zakon, jer je 406 KM minimalne plate u FBiH sramota.

    Aner Žuljević (SDP), delegat u Domu naroda FBiH, kazao je za “Nezavisne” da su, po njegovom mišljenju, ključne dvije stvari koje je Sindikat rekao, a to je da minimalna plata ne bude manja od 70 posto od prosječne i da se ne dozvoli Vladi FBiH da granski dogovara povećanje plata.

    Ismet Osmanović (SDA), poslanik u Predstavničkom domu FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da se to mora posmatrati sa najmanje tri aspekta, te da ako posmatramo taj neki socijalni, radnički aspekt, pošteno je da se utvrdi plata, a da li je to 70 posto, 65 posto, o tome se može razgovarati, ali da je to dobar zakon.

  • Iako u gubitku, “Elektroprivreda” rasipa novac

    Iako u gubitku, “Elektroprivreda” rasipa novac

    Uprava „Elektroprivrede Republike Srpske“ (ERS), na čelu sa Lukom Petrovićem, odlučila je da potroši skoro 110.000 maraka za nabavku registratora, koverti, papira, spajalica i ostalog potrošnog materijala, i to samo za potrebe Direkcije za javno snabdijevanje kupaca električnom energijom.

    Procijenjena vrijednost javne nabavke, bez uključenog PDV-a, iznosi 94.000 KM, odnosno 109.980 KM sa uključenim porezom.

    Novoj Direkciji u ERS su potrebne olovke na stalku, markeri u šest boja, registratori, korektori, selotejpi, makaze, heft mašine, deklamerica, bušilica za papir, spajalice, kopir i samoljepljivi papir, koverte sa logom preduzeća, te aparati za uvezivanje listova.

    U ERS planiraju da sa dobavljačem potrošnom materijala zaključe ugovor na 12 mjeseci ili do maksimalne finansijske realizacije ugovora.

    „Rok isporuke robe je nakon zaključenja Ugovora, sukcesivno, odnosno, nakon podnošenja naloga od strane Ugovornog organa“, naveli su u ERS-u.

    Ugovor se dodjeljuje dobavljaču koji je dostavio najnižu cijenu, a nakon početne ocjene dostavljenih ponuda ERS će zakazati e-aukciju.

    Portal CAPITAL objavio je ranije da je ERS u prošloj godini ostvarila gubitak od 29 miliona KM, a o finansijskim problemima u kojima se holding nalazi govori i podatak da većina zavisnih preduzeća ima milionske dugove za porez, a sve češće posežu i za kreditima kako bi uspjeli da izmire svoje obaveze.

  • Novi udar na džepove potrošača u Srpskoj već od sutra: Skaču cijene kafe

    Novi udar na džepove potrošača u Srpskoj već od sutra: Skaču cijene kafe

    Skok cijena kafe na svjetskom tržištu već od sutra osjetiće i stanovnici Republike Srpske, koji će za ovaj proizvod morati da izdvoje oko deset odsto više novca.

    Ni tu nije kraj mukama potrošača jer bi cijene kafe, kako navode proizvođači, mogle nastaviti i dalje rasti, a glavni krivac za to su skuplji transport, nepovoljni klimatski uslovi u Brazilu, koji su prepolovili ovogodišnji rod, ali i pandemija virusa korona.

    Direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške Momčilo Banjac za “Glas Srpske” kaže da je cijena minasa, vrste kafe koja se najviše uvozi za domaćinstvo, u istom periodu lani koštala 1.500 dolara po toni, dok je sada 4.000 dolara po toni.

    • Kafa je na svjetskom tržištu znatno poskupjela u posljednjih osam mjeseci, što je nametnulo poskupljenja i kod nas, tako da od 1. oktobra potrošače očekuju više cijene mljevene kafe – kazao je Banjac.

    Kako dodaje, očekuje se i drugi talas poskupljenja, jer je cijena kafe na svjetskom tržištu “otišla u nebo”, a i dolar koji diktira kretanja sirovine na svjetskom tržištu je skočio.

    • Kada se sabere situacija sa sušom u Vijetnamu, snijegom i mrazom u Brazilu i veliko poskupljenje prevoza, sve skupa odražava se na cijenu – ističe Banjac.

    Iz trgovačkog lanca “Frukta trejd” iz Dervente, koji proizvodi i pakuje “RD kafu”, poručuju da su im zalihe pri kraju i da je neminovno da će doći do poskupljenja kafe.

    Oni koji radije piju kafu u kafićima za sada ne treba da brinu jer su cijene već visoke, pa kako priznaju i sami ugostitelji, nema smisla da ih povećavaju.

    • Ionako kafa već košta dvije marke u većini lokala, a ponegdje i 2,5 KM. Svako poskupljenje negativno utiče na promet. To je maksimum koji naše tržište i naša kupovna moć mogu podnijeti, mislim da neće biti novih poskupljenja – rekao je predsjednik Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva “Horeka” Dalibor Šajić.

    Iz Udruženje građana “ToPeer” iz Doboja poručuju da građani Srpske teško podnose konstantna poskupljenja, a pogotovo kada je riječ o proizvodima koji se stalno koriste, što je upravo i kafa.

    • Ekonomska kriza koja je proizvedena samom pandemijom u kojoj se nalazimo skoro dvije godine nametnula je potrošačima velike troškove u svim sferama – rekla je u ime Udruženja građana “ToPeer” Nataša Đorđić.

    Da cijena kafe konstantno raste pokazuju i podaci Zavoda za statistiku RS, prema kojima je kilogram ovog proizvoda prošlog mjeseca koštao 12,96, a prije pet godina 12,32 KM.

    Uvoz i izvoz

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je za osam mjeseci ove godine uvezla 14,64 miliona kilograma kafe u vrijednosti od 56,87 miliona KM.

    • U istom periodu lani uvezeno je 14,007 miliona kilograma kafe u vrijednosti od oko 52,93 miliona maraka – naveli su u UIO.

    Prema njihovim podacima, BiH je za osam mjeseci ove godine izvezla kafe u vrijednosti od oko 809.000 KM.

  • Višković: Norveške kompanije zainteresovane za ulaganje u Srpsku

    Višković: Norveške kompanije zainteresovane za ulaganje u Srpsku

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je danas u Banjaluci sa ambasadorom Norveške Olavom Rajnertsenom, koji je istakao da postoji izražen interes norveških kompanija za ulaganje u više oblasti u Srpskoj, sa primarnim interesom za obnovljive izvore energije, informacione tehnologije i turizam.

    Višković je informisao ambasadora Norveške o prednostima ulaganja u Republiku Srpsku, ističući da postoji otvoren prostor za saradnju u više oblasti, te izrazio nadu da će se izraženi interes norveških kompanija u narednom periodu pretočiti i konkretne projekte, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose s javnošću.

    Predsjednik Vlade Srpske naglasio je da Srpska bilježi pozitivne ekonomske pokazatelje, ističući da je i u drugom kvartalu ove godine nastavljen značajan trend rasta bruto društvenog proizvoda /BDP/.

    Višković i Rajnertsen su u otvorenom i srdačnom razgovoru razmijenili mišljenja i o drugim ekonomskim i političkim temama, te razgovarali i o aktuelnim izazovima, uzrokovanim pandemijom virusa korona.

  • CNN: SAD idu ka ivici provalije i vuku svijet za sobom

    CNN: SAD idu ka ivici provalije i vuku svijet za sobom

    Ovo je igranje s globalnom ekonomijom, ocjenjuje američka tv. stanica Si-En-En (CNN) u današnjem komentaru povodom nesloge između republikanaca i demokrata u Kongresu da se podigne limit za zaduživanje vlade, kako bi mogla da nastavi da izmiruje svoje finansijske obaveze.

    Sjedinjene Američke Države idu prema litici jer je na Kongresu odluka o podizanju plafona do kojeg može da se zaduži američka vlada. Ako stvari krenu naopako, posljedice će se osjetiti daleko izvan granica SAD, navodi u analizi urednik CNN-a Stiven Kolinson.

    S obzirom na to da američka vlada troši više nego što prihoduje, bila bi primorana da prestane sa servisiranjem duga – pa bi isplate vojnih plata, državnih penzija i drugih beneficija presušile.

    A ako SAD ne mogu da plaćaju kamate za svoje dugove, kamatne stope na pozajmljivanje novca vjerovatno će porasti – što znači da će poskupjeti i hipoteke, krediti za automobile i računi za kreditne kartice. Milioni Amerikanaca vjerovatno bi izgubili posao, a usporeni oporavak od pandemije bi se urušio.

    Budući da je stabilnost američkog duga temelj globalne ekonomije, neizvršavanje finansijskih obaveza Vašingtona moglo bi da baci ostatak svijeta u krizu.

    Nepojmljive razmjere ovakvih posljedica razlog su zbog kojeg zaraćeni političari Vašingtona, uglavnom poslije perioda tvrdoglavog natezanja i iznuđivanja ustupaka, obično postignu konsenzus i u gluvo doba noći izglasaju podizanje gornje granice duga. Ali, ovaj put je drugačije, navodi se u analizi.

    Republikanci odbijaju ovu igru optužujući demokrate predsjednika Džoa Bajdena za nekontrolisani rast potrošnje koji će dodatno povećati nacionalni dug, koji trenutno iznosi skoro 29.000 milijardi dolara.

    Njihov stav je duboko licemjeran, smatra urednik CNN-a. Kao prvo, napominje on, demokrate su više puta glasale sa republikancima za povećanje limita za zaduživanje pod republikanskim predsjednicima.

    Još važnije od toga jeste da limit mora da se poveća kako bi se platile obaveze koje su sami republikanci preuzeli glasanjem za masovno smanjenje poreza koja su pogodovala bogatima za vrijeme tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa, dodaje se dalje. Republikanci se, po Kolinsonu, ponašaju kao da je država nedjelju dana lumpovala u Las Vegasu i sada odbija da plati račun po kreditnoj kartici.

    Ali, republikanci žele da “operu ruke” od odgovornosti i optuže demokrate da su državu doveli do bankrota, jer Bajden gura investicioni program od četiri biliona dolara za preoblikovanje ekonomije kako bi pomogao manje imućnim Amerikancima. Budući da je toliko toga u pitanju, republikanci znaju da demokrate na kraju neće imati drugi izbor nego da sami usvoje podizanje limita za zaduživanje – i plate političku cijenu, zaključuje se u tekstu CNN-a.

  • Pred sindikalcima radna verzija Zakona o zdravstvenoj zaštiti

    Pred sindikalcima radna verzija Zakona o zdravstvenoj zaštiti

    Predstavnicima Saveza sindikata RS je u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske prezentovana radna verzija Zakona o zdravstvenoj zaštiti, prije zvanične forme koji će biti upućen na sjednicu Ekonomsko-socijalnog savjeta.

    Saopšteno je to iz Saveza sindikata RS, koji podsjećaju da su nekoliko godina unazad tražili izmjene i dopune ili donošenje novih zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, a kroz Prijedlog globalnih i sektorskih mjera za Program ekonomskih reformi RS.

    – Zakon o zdravstvenoj zaštiti će se zajedno sa Zakonom o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva, Zakonom o zdravstvenom osiguranju i Zakonom o djelatnostima u zdravstvu naći u skupštinskoj proceduri, što je bio jedan od zahtjeva Saveza sindikata RS. Ono na čemu je Savez sindikata RS insistirao jeste da Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju idu u paketu u skupštinsku proceduru – precizirali su iz Saveza.

    Jedan od razloga za donošenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti, podsjećaju, jeste potreba za unapređenjem sistema zdravstvene zaštite u Srpskoj, čime će se zdravstveni sistem bolje prilagoditi potrebama stanovništva i osiguraće se pružanje kvalitetnijih i efikasnijih zdravstvenih usluga stanovništvu Srpske.

    Novim zakonom, napominju, sistem zdravstvene zaštite RS će biti usklađen sa sistemom zdravstvene zaštite u zemljama Evropske unije.

    Sastanku su, prisustvovali predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić, generalni sekretar Goran Stanković i potpredsjednici Saveza sindikata RS Dragan Gnjatić i Danko Ružičić, te ministar zdravlja RS Alen Šeranić, sa članovima radne grupe koji su učestvovali u izradi zakona.

  • Fiskalni računi bi se u RS-u uskoro mogli izdavati i putem maila ili SMS-a

    Fiskalni računi bi se u RS-u uskoro mogli izdavati i putem maila ili SMS-a

    Nacrtom zakona o fiskalizaciji u Republici Srpskoj, koji je utvrđen na nedavno održanoj sjednici Vlade Republike Srpske, kako su za Klix.ba kazali iz Ministarstva finansija RS-a, uređuju se predmet, obveznici i postupak fiskalizacije.

    Ovim nacrtom, kažu, predložene su izmjene dosadašnjeg sistema kontrole prometa putem fiskalnih kasa u tehničkom smislu, čime se stvaraju zakonske osnove za uvođenje novog sistema fiskalizacije.

    “Planirano je da se propisani podaci iz fiskalnog uređaja preuzimaju putem softverske aplikacije Poreske uprave Republike Srpske, na osnovu čega će se upravljati procesorom fiskalnih računa svakog obveznika fiskalizacije od njegovog iniciranja do gašenja i kreiranja analiza i izvještaja”, kazali su nam iz Ministarstva finansija RS-a.

    Ovaj sistem će biti baziran na block chain tehnologiji, koja je sigurnija, bit će jeftinije za poreske obveznike i jednostavnije za kontrolu. Podaci s fiskalnih kasa će se, kažu, u realnom vremenu dostavljati Poreskoj upravi Republike Srpske.

    “Fiskalni uređaji nove generacije se zasnivaju na kvalitetnim i naprednim sigurnosnim elementima i mogućnostima kojima uređaj raspolaže, uključujući mogućnost štampanja i skeniranja QR kodova. Fiskalni račun nove generacije bit će moguće, osim štampanja, izdati i na druge načine, kao što je slanjem mailom, aplikacijom, SMS-om, prikazom QR koda na ekranu”, pojasnili su iz ministarstva.

    Razlozi za donošenje novog zakona, ističu, sadržani su u potrebi daljnjeg razvijanja i unapređenja postojećeg sistema fiskalizacije, koji će dovesti do povećanja stepena kontrole nad prometom robe i usluga, a samim tim i povećanja poreskih prihoda i smanjenja sive ekonomije.

    “Vlada Republike Srpske se opredijelila da rastereti poslovnu zajednicu i predložila da trošak inicijalne fiskalizacije snosi Republika Srpska. Dakle, poslovni subjekti neće imati troškova. Kada je riječ o troškovima fiskalizacije za budžet, rano je još govoriti o potrebnim sredstvima, jer je Zakon o fiskalizaciji tek u formi nacrta te će se u završnoj fazi njegove izrade znati koliko će sredstava biti potrebno”, kazali su iz ministarstva.

    Ono na čemu se još radi kako bi se popravilo stanje u privredi jeste i Nacrt zakona o dopuni Zakona o fondu za razvoj i zapošljavanje RS-a. Jedan od ciljeva Fonda za razvoj i zapošljavanje RS-a je, istakli su, podrška razvojnim projektima u vezi s povećanjem zaposlenosti i podrškom funkcionisanju tržišta rada u RS-u.

    “Imajući u vidu potrebu za zadržavanjem kadrova na domaćem tržištu rada, koja je jednim dijelom zavisna od rješavanja zahtjeva za povećanom potražnjom sredstava za stambenim kreditima od fizičkih osoba, kao i potrebe za dodatnim stimulisanjem stambenog zbrinjavanja građana Republike Srpske, podršku pronatalitetnim politikama i razvoju tržišta rada, nacrtom je predložena dopuna zakona na način da se sredstva Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske mogu plasirati u kredite i fizičkim osobama za stambeno zbrinjavanje”, poručili su iz Ministarstva finansija RS-a.

  • Vidović: Rebalans od 4,016 milijardi KM za 5,8 odsto veći od planiranog budžeta

    Vidović: Rebalans od 4,016 milijardi KM za 5,8 odsto veći od planiranog budžeta

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da okvir rebalansa budžeta Republike Srpske za ovu godinu iznosi 4,016 milijardi KM, što je za 221 milion KM ili 5,8 odsto više u odnosu na planirani budžet.

    Obrazlažući prijedlog rebalansa budžeta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Vidovićeva je rekla da makroekonomski pokazatelji govore da je u prvom tromjesečju ove godine rast BDP-a bio 2,3 odsto, a u drugom tromjesečju 10,1 odsto.

    “Prosječna plata u avgustu iznosila je 524 evra ili 1.025 KM. Zaposlenih radnika u Republici Srpskoj je 275.600. Izvoz je povećan sa stanjem u avgustu 29,2 odsto, uvoz za 20,4 odsto, dok pokrivenost uvoza izvozom iznosi 79,5 odsto. Rast industrijske proizvodnje iznosi 14,7 odsto, a inflacija u avgustu 2,1 odsto”, istakla je Vidovićeva.

    Vidovićeva je rekla da ukupna budžetska sredstva, osim poreskih i neporeskih prihoda, uključuju i primitke u ukupnom iznosu od 744,8 miliona KM, koji se odnose na primitke od finansijske imovine, od zaduživanja, te ostale.

    Prema njenim riječima, poreski prihodi iznose 2,825 milijardi KM i viši su u odnosu na plan za ovu godinu za 9,2 odsto. U poređenju sa 2020. godinom uvećani su za 9,5 odsto, a u odnosu na izvršenje u 2019. godini za 7,4 odsto.

    Ona je navela da je ostvaren rast poreza na dohodak i dobit od 3,1 odsto, što je za 1,3 odsto više u odnosu na izvršenje u 2019. godini, prije izbijanja pandemije, što ukazuje na ekonomski oporavak, ističe se u obrazloženju.

    Ministar finansija Republike Srpske rekla je da je Fond penzijsko-invalidskog osiguranja ostvario rast od 6,6 odsto u odnosu na plan budžeta za ovu godinu, a u odnosu na izvršenje u 2019. godini to je povećanje od 13,4 odsto.

    Kada je riječ o prihodima od indirektnih poreza, Vidovićeva je rekla da je rebalansom planiran iznos od 1,409 milijardi KM, što je povećanje za 13,2 odsto u odnosu na planirana sredstva, a u poređenju sa 2019. godinom je uvećanje za 6,4 odsto.

    Ona je navela da neporeski prihodi u prijedlogu rebalansa budžeta Republike Srpske za ovu godinu iznose 436,6 miliona KM, što je povećanje od 216,9 miliona KM ili 98,8 odsto.

    U rebalans su uvrštena i sredstva koja su Republici Srpskoj uplaćena na osnovu alokacije specijalnih prava vučenja od Međunarodnog monetarnog fonda u iznosu od 200,8 miliona KM.

    Prijedlogom rebalansa uvećani su rashodi za lična primanja za 13,7 miliona ili 1,6 odsto i iznose 864,8 miliona.

    Uvećanje je prvenstveno rezultat izmjena seta zakona o platama, za pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova, školstvo i pravosudne institucije, a koje su donesene kao još jedna u nizu mjera Vlade Republike Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, navodi se u obrazloženju Prijedloga rebalansa budžeta.

    Na poziciji rashoda predloženo je povećanje rashoda za penzijsko invalidsko osiguranje, i to 11 miliona KM za povećanje penzija i 19 miliona KM za isplatu jednokratne pomoći penzionerima u Srpskoj, navodi se u obrazloženju.

    Predloženo je povećanje doznake na ime socijalne zaštite, lične, porodične i civilne invalidnine, za socijalnu zaštitu, borački dodatak, zdravstvenu zaštitu boraca, vojnih invalida, porodica poginulih boraca i civilne žrtve rata za 21,8 miliona KM ili 9,2 odsto.

    Rebalansom je planirano i povećanje rashoda za Kompenzacioni fond u iznosu 30 miliona KM, a subvencije su za privredu povećane za 7,7 miliona KM, dok grant za Ministarstvo zdravlja Republike Srpske iznosi 11,5 miliona KM.

    U Prijedlogu rebalansa kapitalna ulaganja i javne investicije iznose 100,7 miliona KM.

    Budžetom Republike Srpske za ovu godinu planirano je zaduženje od 845,7 miliona KM, a rebalansom je predloženo da iznosi 636 miliona KM, što je manje za 210 miliona KM.

    Izdaci za otplatu dugova iznose 567 miliona KM, što znači da je neto zaduženje 69 miliona, a bilo je planirano na početku godine 279 miliona KM.

    Budžetom za ovu godinu planiran je budžetski deficit u iznosu od 326,6 KM, koji je Prijedlogom rebalansa budžeta smanjen na 115,8 miliona KM, navodi se u obrazloženju Prijedloga rebalansa budžeta Republike Srpske za 2021. godinu.