VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • BiH počinje s gašenjem termocentrala

    BiH počinje s gašenjem termocentrala

    BiH je posljednja u regionu kad je u pitanju odustajanje od elektrana na ugalj, ali najava Ursule fon der Lejen, predsjednice Evropske komisije, da je i BiH konačno započela s EU da razgovara o modalitetima prelaska s energije uglja znači da je energetska tranzicija konačno započela.

    Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su u protekle dvije godine u razgovorima s najrelevantnijim međunarodnim institucijama pisale o problemima implementacije ovih projekata, a Manuela Nesl, šefica Kancelarije u BiH Evropske banke za obnovu i razvoj, prošle godine nam je rekla da s BiH nemaju nijedan projekat o tranziciji s energije uglja. Ona nam je tada rekla da njena banka više neće finansirati projekte koji se odnose na energiju dobijenu iz uglja. Poslali smo im upit da li se nešto promijenilo, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor. Međutim, na stranici EBRD-a je vidljivo da su svi krediti koji su zaključeni u proteklih godinu dana između organa u BiH i ove banke u vezi s nekim drugim oblastima, što znači da se ništa nije promijenilo, odnosno da i dalje nema projekata s BiH koji se odnose na zelenu tranziciju.

    Zdravko Milovanović, stručnjak za energetiku, za “Nezavisne novine” kaže da je problematika energetske tranzicije mnogo kompleksna tema, koja se neće moći riješiti u kratkom periodu.

    “Vidite kako cijene energenata poput gasa skaču u Evropi, tako da sam jako zabrinut da je na pomolu velika energetska kriza. Veliki problem je u tome što obnovljivi izvori i u najrazvijenijim zemljama i zemljama koje su u tome najviše odmakle i dalje ne mogu pokriti potražnju”, kaže on.

    Ističe da BiH, bez obzira na teškoće s kojim će se suočiti po pitanju energetske tranzicije, nema drugog izbora osim da prati trendove koji su u okruženju, i da od EU pokuša dobiti što više grantova kako bi razvila obnovljive kapacitete.

    “Lako je donijeti propise, ali je pitanje ko će to platiti. Sigurno je da će energetska tranzicija značiti i povećanje cijena električne energije, i to je neminovno”, istakao je on. Kao prelazno rješenje Milovanović vidi modernizaciju postojećih termalnih postrojenja koja su ekološki prihvatljivija, dok se ne razvije dovoljno obnovljivih kapaciteta koji bi onda omogućili da se ova postrojenja trajno zatvore.

    Koliko god BiH i dalje polagala nade u energiju uglja, postaji problem sve težeg iznalaženja finansiranja za izgradnju ovih postrojenja. Posljednji udarac ekonomiji uglja zadala je Kina, koja je najavila da ni ona više neće finansirati niti podržavati izgradnju termocentrala van njene teritorije, što znači i da je i projekat “Blok VII” u Tuzli, takođe, osuđen na propast.

    Podsjećanja radi, upravo je Janez Kopač, sekretar Energetske zajednice, u intervjuu za “Nezavisne novine” najavio takav ishod, iako su u to vrijeme svi u FBiH vjerovali da će taj projekat biti realizovan. Osim toga, zbog tog projekta, Energetska zajednica je pokrenula postupak protiv BiH, a prijete joj i dodatne sankcije.

    Fon der Lejenova je na Brdu kod Kranja ponovila stav Evropske komisije da će zapadnom Balkanu biti stavljeno na raspolaganje devet milijardi grantova, od kojih će veliki dio biti namijenjen energetskoj tranziciji.

  • Povećana potražnja peleta širom BiH

    Povećana potražnja peleta širom BiH

    Zbog povećane potražnje širom BiH, došlo je do viših cijena peleta za 20 odsto, potvrdili su nam iz firmi koje se bave proizvodnjom ovog energenta.

    Naime, kako kažu, sada se cijene kreću od 350 do 390 KM za tonu, u zavisnosti od vrste, ali i kvaliteta.

    U kompaniji “Ensa BH” iz Srpaca potvrdili su da su cijene peleta više za 20 odsto nego u ljetnim mjesecima.

    “I pored viših cijena ovog energenta, trenutno imamo povećanu isporuku, tako da smo količine koje smo imali unaprijed prodali”, kažu iz ove kompanije za “Nezavisne novine”.

    Zbog velike potražnje kupci su prinuđeni da na isporuku, kako objašnjavaju, čekaju po 20 i više dana. Dodaju da tona peleta sada košta 355 KM.

    Da su cijene peleta više za 20 odsto, potvrdili su nam i iz firme “Drvosječa” Sarajevo, ali ističu da poskupljenje nije uticalo na potražnju.

    “Sad tona peleta košta 390 KM. U krugu od 50 kilometara čeka se na isporuku do 10 dana, a isporuka za dalje relacije čeka se 20-30 dana. Potražnja jeste veća, jer je više ljudi prešlo na grijanje ovim energentom. Mi ga ne izvozimo u inostranstvo i podmirujemo naše tržište, jer je gužva i ne možemo stići da izvozimo”, kažu u ovoj firmi za “Nezavisne novine”.

    Iz preduzeća “DI Karać” Aleksandrovac, koje se bavi prodajom peleta, kažu da paleta od 990 kg bez prevoza košta 345 KM te da je skuplji nego prošle godine.

    Iz preduzeća “Drvoprodex” Banjaluka, koje se bavi proizvodnjom peleta, kažu da kupci svakodnevno zovu radi kupovine peleta te da je velika potražnja za njim, jer su mnogi građani prešli na ovaj energent.

    “Trenutno smo obustavili proizvodnju peleta te samo vršimo isporuku već naručenog”, kažu iz ovog preduzeća i dodaju da oni nisu podigli cijenu.

    “Tona peleta kod nas košta 350 KM, a mi svake godine u aprilu imamo akciju, kada prodajemo pelet po 330 KM po toni i veliki broj naših kupaca uglavnom tada nabavlja pelet”, ističu iz ovog preduzeća za “Nezavisne” i dodaju da besplatno voze samo u Banjaluci.

    I na prodajnom portalu OLX može se naći veliki broj proizvođača peleta koji ovaj energent prodaju od 320 do 400 KM po toni, s tim da se mora naglasiti kako cijene variraju od proizvođača do proizvođača.

    Sanja V. iz Banjaluke kaže da je na pelet kao ogrev prešla prošle godine i da jeste efikasnije grijanje i nema puno čišćenja kao kad se koristi drvo, ali da je rast cijena zabrinjava.

    “Nabaviću sada određene količine peleta i samo se nadam da neće biti jaka zima”, rekla je ona.

    Oni koji se bave prodajom drveta kažu da je potražnja za ovim ogrevom na domaćem tržištu na istom nivou već godinama te da se cijenu kreću od 70 do 85 KM po metru.

    Savo Đurić, prodavac drva iz Banjaluke, rekao je da većina ljudi kupuje drva uglavnom pred jesen, u avgustu, septembru i oktobru.

    “Sada je velika potražnja za drvima, a oni koji se odluče na taj način grijanja moraju čekati porudžbinu i do deset dana”, kazao je Đurić.

  • Telekom Srbija prestigao Hrvatski telekom: Top lista telekoma 2020. godine

    Telekom Srbija prestigao Hrvatski telekom: Top lista telekoma 2020. godine

    Sa prihodom od 820 miliona evra u 2020. godini Telekom Srbija je na čelu liste 20 najvećih telekoma na Balkanu.

    To je objavio je hrvatski portal Media Daily, specijalizovan za medijsku i telekomunikacionu industriju.

    U tradicionalnoj Top listi 20 telekoma za 2020. godinu po prihodima, dobiti i broju zaposlenih, a koju godišnje pravi ovaj portal, došlo je do promene na samom vrhu.

    Hrvatski telekom više nije broj jedan kao što je bio 2019. godine, navodi Media Daily u svojoj analizi i precizira:

    “Sa 820 miliona evra prihoda u 2020. godini na čelu lestvice 20 najvećih telekoma na Balkanu po prvi put se nalazi Telekom Srbija. Hrvatski Telekom beleži značajan pad prihoda što ga je i dovelo na drugu poziciju no i dalje je to respektabilnih 780 miliona evra (38 miliona evra manje nego 2019.) Pozicije od trećeg do šestog mesta po prihodima i dalje drže Telekom Slovenije (3.) A1 Hrvatska (4.) Telenor (5.) i A1 Srbija (6.) Među njima simbolično je i povećao prihode samo Telenor (dva miliona evra) dok ostali beleže pad”.

    Kako je pokazala analiza ovog portala, ukupni prihodi 20 najvećih telekom kompanija u regionu su bili 5.448.525.346 evra i manji su u odnosu na 2019. godinu za približno 105 miliona evra.

  • Energetska kriza trese svijet

    Energetska kriza trese svijet

    Libanska elektroenergetska mreža je potpuno ugašena, nakon što su dvije glavne elektrane ostale bez goriva. Nestašice prijete Indiji, Njemačkoj, Rumuniji. Prijete i nestašice pojedinih proizvoda.

    Građani Srbije ne moraju da brinu – imaće tople domove i neće rasti cijene struje i gasa, poručuje predsjednik Vučić. A preduzimaju se, kaže, mjere za zaštitu privrede.

    Liban je ostao bez struje i to na nekoliko dana. Zbog nestašica dizela isključene su dvije glavne elektrane što je obustavilo proizvodnju električne energije.

    A zbog nestašice uglja sa restrikcijama se suočava Indija i sjever Kine. Najmnogoljudnija zemlja svijeta prethodno je najavila da se okreće zelenoj energiji, a primorana je ponovo da uvozi ugalj.

    U Evropi energetski cjenovni cunami. U Albaniji, koja je među najvećim uvoznicima struje kažu, da je zemlja u vanrednom stanju zbog krize u snabdijevanju električnom energijom.

    Problemi i u Rumuniji i Bugarskoj. Italijani se već suočavaju sa drastičnim poskupljenjem i gasa i struje.

    “Iako upozoreni na poskupljenje struje i plina od prvog oktobra, Italijani će tek kada im stignu računi vidjeti šta znači poskupljenje struje za 29,8 odsto i poskupljenje plina za 14,4 odsto. Novo uvećanje samo struje bilo bi znatno dramatičnije da nije reagovala italijanska vlada: struja bi poskupila za 45 odsto”, objašnjava dopisnica RTS iz Italije Sanja Lučić.

    Dodaje da je energetska kriza u Italija pokrenula poskupljenja gotovo svih proizvoda.

    Zbog vrtoglavog rasta cijena gasa najveći britanski proizvođači – čelika, stakla, keramike i papira, upozorili su vladu da će obustaviti proizvodnju.

    Skupi energenti u Njemačkoj pokrenuli su domino efekat: poskupljuju mnogi proizvoda, a prijete i nestašice.

    “Poskupio je i gas. Računi za grijanje su Nijemcima za 12 odsto veći od ovog mjeseca. Sve to se odrazilo i na inflaciju, koja je u Njemačkoj, poslije dugo vremena, prešla četiri odsto”, objašnjava Nenad Radičević, dopisnik RTS-a iz Njemačke.

    Kakva je situacija u Srbiji 

    Srbija prati dešavanja na svjetskom i evropskom energetskom tržištu, kaže predsjednik Vučić ističući da je naša zemlja na vrijeme riješila probleme. Obezbijeđen je i preventivi interventno i uvoz struje do polovine decembra dok se ne završi remont bloka B1 u TENT-u.

    Energetsku bezbjednost zemlja je osigurala izgradnjom gasovoda Balkanski tok, uprkos svim pritiscima sa Zapada.

    “Svakog dana gledamo da dva do tri miliona dodatno spustimo u Bantski Dvor da bismo čuvali za ne daj Bože. Tako se domaćin ponaša. Svaki dan mi danas ne trošimo iz Bantskog Dvora, već ono što nam regularno dolazi, gasovodom”, naveo je Vučić.

    Kako je objasnio, “dodatnih 180 megavata električne energije koje smo čuvali u rezervi, pustili smo u pogon, da bismo spustili berzansku cenu, da bismo pomogli domaćim privrednicima”.

    “To građane ne interesuje, mi za njih držimo najnižu moguću cenu u Evropu. Srbija ima najnižu cenu električne energiju u Evropi za domaćinstva”, istakao je Vučić.

    Predsjednik je poručio i da se pripremaju projekti gradnje novih hidroelektrana Đerdapa 3 i Bristrice što će za 15 odsto povećati proizvodne kapacitete električne energije.

  • Vidović: Povećanje prihoda rezultat oporavka privrede u Srpskoj

    Vidović: Povećanje prihoda rezultat oporavka privrede u Srpskoj

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je večeras da je od velikog značaja što je Srpska ostvarila prihode veće od planiranih i u direktnim i u indirektnim porezima, jer je to rezultat privrednog oporavka.

    Privreda plaća veće obaveze prema Republici Srpskoj, a to znači da se privreda u velikoj mjeri oporavila u odnosu na prethodnu godinu. Došlo je i do povećanja PDV, što je, takođe, rezultat oporavka privrede. Tome u prilog ide i činjenica da bilježimo rast uvoza i izvoza – rekla je Vidovićeva za ATV.

    Ona je istakla da su poreski prihodi veći za više od 220 miliona KM, što je ogroman uspjeh u ovoj godini, s obzirom na to da još traje pandemija.

    – Zbog povećanja poreskih prihoda imamo i značajno kvalitetniji rebalans budžeta. Mi smo, na primjer, predvidjeli da ćemo se u 2021. godini zadužiti za 845 miliona KM, a u suštini ćemo se zadužiti za 630 miliona KM, što je daleko manje od planiranog – pojasnila je ministar finansija.

    Vidovićeva je naglasila da je planiran konsolidovani deficit oko 320 miliona KM, a da on iznosi 116 miliona KM, što govori da se godina završava dosta uspješnije u odnosu na ono što je planirano na početku.

    Ona je ponovila da je ukupan dug Republike Srpske 5,7 milijardi KM, a javni dug, koji se uzima kao parametar zaduženosti budžeta, 4,5 milijardi KM.

    Vidovićeva ističe da, prema ovim pokazateljima, Republika Srpska nije prezaduženo društvo, već je riječ o srednjoj zaduženosti s obzirom na veličinu i razvoj Srpske.

    Kad je riječ o reorganizaciji javnih preduzeća, Vidovićeva je podsjetila da su “Željeznice” u velikoj mjeri reorganizovane, te da je taj proces vrlo uspješan u “Elektroprivredi”, o čemu govore polugodišnji bilansi.

    Vidovićeva je podsjetila da je formirana radna grupa koja će se baviti ovim pitanjem u saradnji sa svim nadležnim ministarstvima.

    – Očekujemo da ćemo u narednom periodu utvrditi rizike u svakoj grani u našim javnim preduzećima, nakon čega ćemo tražimo mjere kojima ćemo te rizike otklanjati – napomenula je Vidovićeva.

    Ona je navela da je izlazak “Elektroprivrede” na međunarodno tržište dobar potez jer je riječ o velikom sistemu, sa ogromnim potencijalom, o čemu govori činjenica da je riječ o najvećem izvozniku struje u okruženju.

    – Prema tome, “Elektroprivreda” treba da izađe na svjetsku berzu da vidi svoj bonitet. Do sada nije imala ocjenu svog boniteta, a kada se to završi i preuzeće izađe na Bečku berzu, zaista ćemo vidjeti kolika je snaga naše “Elektroprivrede” – naglasila je Vidovićeva.

    Prednost je, tvrdi Vidovićeva, što “Elektroprivreda” na berzu izlazi sa zelenim obveznicama, koje jako dobro kotiraju na svjetskom tržištu, gdje se po vrlo niskim kamatnim stopama mogu pribaviti sredstva preko tih obveznica.

    – Razlog za to je što se danas forsira “zelena energija”. Mi ćemo u toj sferi “zelene energije” u narednom periodu ostvariti velike rezultate, jer imamo dobre potencijale i u hidro, solarnoj i energiji vjetra – pojasnila je Vidovićeva.

    Izvoz te električne energije, smatra Vidovićeva, neće biti sporan jer je ona jako potrebna svijetu.

  • Ko je čovjek zbog kog drhti Vol strit?

    Ko je čovjek zbog kog drhti Vol strit?

    Planovi predsjednika američke Komisije za hartije od vrijednosti i berze (SEC) Gerija Genslera izazvali su veliku pažnju javnosti.

    Naime, ovaj član američke administracije naumio je da sprovede jednu od najambicioznijih agendi u 87-godišnjoj istoriji američke institucije. Agenda sadrži oko 49 prijedloga, od kojih su mnogi već izazvali protivljenje hedž fondova, berzi, onlajn brokera i javnih kompanija.

    Na sličan način bio je “agresivan” kada su u pitanju neki slučajevi koje su otkrile neke američke agencije, što bi moglo da dovede do smanjenja cijena akcija, podsticanja novčanih kazni i izazove negativan publicitet.

    Gensler, bivši izvršni direktor Goldman Saksa, čije pređašnje iskustvo u Vašingtonu uključuje borbu protiv velikih banaka za dovođenje nadzora na ogromno tržište derivata, kaže da je uvjeren da SEC može napredovati na nekoliko polja odjednom, piše Blumberg.

    Neki veterani u Komisiji za hartije od vrijednosti i berze, pa čak i Genslerove pristalice, zabrinute su da je Gensler možda toliko “preopterećen” da na kraju neće uspjeti mnogo da postigne.

    Pitaju se da li vodi Komisiju u “blato” politikanstva, tužbi, pa čak i pobuna regulatorovih sindikata. Nameće se pitanje: Kako će Gensler sve ovo izvesti?

    Neke demokrate i spoljni savjetnici apelovali su na 63-godišnjeg Genslera da suzi svoje polje djelovanja na nešto čime će lakše upravljati. Politike za koje se on zalaže, plaše se oni, mogu zahtijevati godine kako bi bile sprovedene, a mogle bi da podstaknu velike korporacije na razmatranje strategija za podnošenje tužbi protiv SEC-a.

    Gensler, pak, insistira na tome da nema prioritete zato što je sve na vrhu liste. “Ne pitajte me o moje tri ćerke i sa kojom provodim više vremena” – ovako je tu situaciju opisao Gensler.

    U komisiji trenutno ima mnogo akcije. Gensler je oformio oko 50 timova, gdje je ukupno oko 200 ljudi, koji bi trebalo da sastavljaju prijedloge.

    Takođe, suočava se sa mnogo političkih pritisaka. Bajdenova administracija, koju Gensler ne želi da razočara, zainteresovana je za neke politike, naročito za pravilo koje je još na čekanju, a koje bi se bavilo klimatskim promjenama kroz snažnija objelodanjivanja korporacija.

    Drugi prioriteti zakonodavca uključuju obuzdavanje SPAC-ova (Special-Purpose Acquisition Companies), što je odgovor na ovogodišnju imploziju porodične kancelarije “Archegos Capital Management”, kao i ovladavanje nekontrolisanim rastom kriptovaluta.

    Jedan od Genslerovih planova koji uznemiravaju Vol strit jeste i taj da će “popraviti” protok tržišta kapitala kao odgovor na ovogodišnju maniju “mim-akcija”.

    Izvršni direktori koji su se sastali sa SEC-ovim zvaničnicima upozoreni su na to da su planovi koji se razvijaju možda ekstremni, navode ljudi upoznati sa materijom.

    Većina ljudi koji žele da govori o Gensleru zahtjeva anonimnosti. Neki kažu da mu se dive, a neki su imali teškoće da izgovore njegovo ime a da ne dodaju “epitet.” Ali su svi rekli da se nikada ne bi kladili protiv njega.

    Stvorili su sliku čovjeka koji je izvrstan manipulator i kog ne zanimaju mnogo neprijatelji koje može da stekne, kao ni to da li izrabljuje osoblje. Upravo ovi “kvaliteti”, navode pomenuti, objašnjavaju kako je Gensler postao jedan od najmlađih parnera u Goldman Saksu ikada, kao i kako je mogao da utiče na Vol strit tokom ekonomske krize 2008. godine.

    Ipak, veći dio Genslerove agende je obeshrabrujući. Traženje rješenja za, na društvenim mrežama podstaknut, uspon Gejm stopa, AMC-a i drugih sličnih, na primjer, podrazumijeva suočavanje sa nekoliko složenih pitanja. Ometanje bilo koga moglo bi imati neželjene posljedice po milione investitora.

    Takođe, izmjene drugih zakona i politika o kojima Gensler razmišlja, imale bi sopstvene liste neprijatelja. Hedž fondovi, na primjer, zabrinuti su da bi morali da otkriju mnogo više o svojim investicionim strategijama, uključujući i “šort” pozicije.

  • Poskupjelo čišćenje dimnjaka

    Poskupjelo čišćenje dimnjaka

    Potražnja za dimnjačarima je sve veća kako je vrijeme zahladnjelo, a ove godine sezona je uveliko počela već u septembru, potvrdio nam je dimnjačar Zvonko Kovačević.

    Kovačević ističe da u ovom, jesenjem periodu ima pune ruke posla. Potvrdio je da je ove godine došlo do poskupljenja čišćenja dimnjaka, prouzrokovanog porastom cijene goriva i željeza.

    Prema njegovim riječima, cijene čišćenja dimnjaka sada iznose između 25 i 30 KM. Podsjećamo, prošla cijena je bila 20 KM.

    Prema Odluci o dimnjačarskoj djelatnosti propisano je da se čišćenje dimnjaka obavlja najmanje jedanput godišnje, a u suprotnom su propisane sankcije.

    “Za fizička lica novčana kazna iznosi od 100 do 600 KM, dok za samostalne preduzetnike iznosi 200 do 1.000 KM”, kazali su za “Nezavisne” iz Komunalne policije.

    Kovačević ističe da građani najčešće poštuju propisane mjere Komunalne policije.

    “Oni najčešće i čiste dimnjak jedanput godišnje”, rekao je Kovačević.

    Nadležni su još naveli da novčana kazna za pravno lice iznosi od 500 do 7.000 KM, dok se za odgovorno lice u pravnom subjektu novčana kazna kreće između 200 i 1.800 KM.

    Ipak, ne mogu svi građani sebi priuštiti da više od jedanput godišnje čiste dimnjak, pa to rade sami ili ostanu zapušteni. Jedna Banjalučanka, koja se grije na drva, kaže da se dimnjak nerijetko isprlja zbog čestog loženja, ali da dimnjačara ne zove.

    “Kad se lože drva – i dimnjak se brzo zaprlja. Iako bi ga trebalo češće čistiti, od svoje penzije ne mogu priuštiti da zovem dimnjačara”, kazala je ova Banjalučanka.

    Uz sezonu grijanja vežu se i požari dimnjaka, a njihovo neodržavanje može do toga dovesti, posebno zimi.

  • Hiljade radnika ne znaju da im doprinosi nisu uplaćeni

    Hiljade radnika ne znaju da im doprinosi nisu uplaćeni

    Doprinosi za socijalno osiguranje za jul ove godine nisu uplaćeni za ukupno 35.759 radnika u Republici Srpskoj, a samo mjesec ranije bilo je skoro 5.000 manje zaposlenih prema kojima poslodavci nisu bili izmirili te obaveze.

    Podaci su ovo Poreske uprave Republike Srpske, gdje napominju da još nisu obrađene sve poreske prijave za jul ove godine.

    Ipak, da su u porastu neizmirene obaveze pojedinih poslodavca potvrđuje broj radnika u junu ove godine, kada njih 30.979, prema evidenciji Poreske uprave, nije imalo uplaćene doprinose za socijalno osiguranje, prenosi “Glas Srpske”.

    Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić ističe da se u Republici Srpskoj i dalje ne prepoznaje rad inspektora kada je u pitanju kontrola isplate plata, poreza i doprinosa, ali i samo sprovođenje Zakona o radu, kakav god, kako kaže, on bio sa svim svojim manjkavostima.

    “Nemamo više ni izvještaje o izvršenim kontrolama inspektora, zato vjerujem da je mnogo veći broj radnika bez uplaćenih doprinosa nego što to prikazuju zvanični podaci. Treba imati na umu sve one zaposlene koji su prijavljeni na četiri sata, a rade po osam ili deset časova dnevno, dok su im porezi i doprinosi uplaćeni samo za ta četiri sata”, naglašava Mišićeva.

    Prema njenim riječima, problem sa isplatom plata i poreza i doprinosa prisutan je već godinama, ali se ništa bitno kada je riječ o tom pitanju ne preduzima.

    “Radnici sve manje pokreću postupke da bi ostvarili svoja prava. Razlog za to je što ti postupci traju dugo. Mnogi, zatim, i ne znaju da im nisu uplaćeni doprinosi, već se susretnu sa tim problemom kada treba da budu penzionisani ili kada im zatrebaju usluge zdravstvenog sistema”, upozorava Mišićeva.

    Međutim, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže da bi podatke o povećanju broja radnika za koje nisu uplaćeni doprinosi tretirao ipak kao neko kašnjenje od 15 dana ili mjesec, a ne kao generalno porast njihovog ukupnog broja.

    “Evidentno je da nema stečajeva i nekih velikih blokada”, napominje Trivić i naglašava da Poreska uprava ima dovoljno instrumenata da bi spriječila bilo kakvo neplaćanje poreza i doprinosa.

    Inače, u Poreskoj upravi ističu da naplata javnih prihoda RS već godinama ima trend rasta, posebno kada je u pitanju naplata doprinosa za socijalno osiguranje.

    “Samo u prvih devet mjeseci ove godine Poreska uprava RS je na račun javnih prihoda RS prikupila ukupno 2,038 milijardi maraka, što je za čak 215,1 miliona KM ili 12 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, uz rast naplate u svim segmentima javnih prihoda”, naveli su u Poreskoj upravi.

  • Evropska komisija doznačila 124.301.000 evra BiH

    Evropska komisija doznačila 124.301.000 evra BiH

    • Evropska komisija doznačila je BiH 124.301.000 evra prema Sporazumu o kreditnoj liniji između EU i BiH, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

    Riječ je o prvoj tranši sredstava makrofinansijske pomoći, a Centralna banka izvršiće raspodjelu prema procentima utvrđenim u Memorandumu o razumijevanju EU i BiH, tako što će 61,5 odsto sredstava biti raspoređeno za Federaciju BiH, 37,5 odsto za Republiku Srpsku i jedan odsto za Brčko distrikt.

    U saopštenju je navedeno da je Memorandum o razumijevanju EU i BiH potpisan s ciljem pružanja makrofinansijske pomoći zemljama u okviru proširenja i susjedstva, u kontekstu krize uzrokovane pandemijom virusa korona.

    BiH je na raspolaganju makrofinansijska pomoć u iznosu do 250 miliona evra, u obliku zajma.

    Ova pomoć EU dolazi uz resurse koje je zemlja dobila od međunarodnih finansijskih institucija i bilateralnih donatora kao podršku ekonomskoj stabilizaciji i programu reformi.

  • Greškom ljudima podelili tokene od 90 miliona $: “Molim vas, vratite, prijavićemo poreskoj”

    Greškom ljudima podelili tokene od 90 miliona $: “Molim vas, vratite, prijavićemo poreskoj”

    Greška u trgovini kriptovalutama učinila je neke korisnike bogatijim za ukupno nekoliko desetina miliona dolara, piše CBS News.

    Istovremeno, pretnje osnivača trgovine pokrenule su raspravu o pravilima vezanima uz digitalni novac u tom svetu bez pravog autoriteta, prenosi Jutarnji list.

    Compound, popularna platforma za kriptovalute, prošle nedelje je obavila ono što je trebalo da bude rutinsko ažuriranje kôda koji upravlja transakcijama korisnika. Međutim, ažuriranje je imalo grešku zbog koje su zabunom na račune nekih korisnika poslani kriptotokeni u vrednosti i do 89 miliona dolara.

    Compound Labs primijetio je kasno u sredu „neobičnu aktivnost“, ali u tom trenutku tokeni su već bili distribuirani bez nekog jednostavnog načina da ih se vrati.

    Osnivač firme, Robert Lešner, brzo se oglasio na Tviteru kako bi zamolio korisnike Compounda da vrate neočekivano iznenađenje pritom se koristeći uveravanjima, pohvalama, ali i pretnjama svakome ko slučajno poslate tokene ne vrati.

    Kao prvo, Lešner je rekao da korisnici mogu da zadrže 10 posto sredstava kao bonus, ali je zapretio da će otkriti identitet svih onih koji novac ne budu vratili.

    „Ako ste slučajno primili veliku količinu COMP-a zbog greške u protokolu: vratite je“, napisao je na Tviteru navodeći ID računa. Dodao je da će se to u protivnom prijaviti kao prihod poreskoj upravi te da će podaci korisnika biti otkriveni.

    Doxing – ili javno otkrivanje privatnih informacija, poput imena i kućne adrese osobe – smatra se masovnim kršenjem protokola u svetu kriptovaluta, u kojem korisnici cene privatnost i nepostojanje nekog centralnog kontrolnog tela.

    Lešner se kasnije ogradio od svojih izjava, kazavši da je tvit napisao bez razmišljanja i poručio korisnicima da ceni njihovo „ismejavanje i podršku“.