VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Mišić: Radnici nisu motivisani za ostanak, Trivić: Zahtjevi nisu realni

    Savez sindikata Republike Srpske juče je na sastanku u Banjaluci s premijerom Radovanom Viškovićem tražio povećanje najniže, ali i svih plata u narednoj godini.

    O povećanju plata u Јutarnjem programu RTRS govorili su predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić i predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić.

    Povećanjem, koje bi trebalo da iznosi između 14 i 22 KM, sindikalci nisu zadovoljni, jer je, kažu, sav teret na Vladi, ali ne i poslodavcima. Oni, međutim, kažu da nema mehanizma kojima bi se svi poslodavci prisilili da povećavaju plate, ali jesu za to da one rastu 70 do 100 KM godišnje.

    Mišićeva je ponovila stavove radnika, naglasivši da ono što je ponuđeno nije dovoljno da motiviše radnike da ostaju u zemlji.

    Trivić smatra da nije problem u komunikaciji, već u zahtjevima koji, kako kaže, nisu realni jer poslodavci daju koliko mogu zaraditi.

  • Kilogram hljeba s 2,3 poskupio na četiri marke! Cijene u BiH za godinu porasle i za 50 odsto

    Kilogram hljeba s 2,3 poskupio na četiri marke! Cijene u BiH za godinu porasle i za 50 odsto

    Kao so na ranu građanima koji već nekoliko mjeseci trpe posljedice najteže političke krize od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma dolazi gotovo svakodnevno poskupljenje cijena osnovnih životnih namirnica, dok plate ostaju iste.

    Poređenja radi, kilogram šećera u novembru prošle godine koštao je 1,2 marke, dok je sada 1,45 KM. Kilogram kafe bio je 13,1 KM, a cijena je skočila na 14,2 marke.

    Hljeb je s 2,3 poskupio na 4 KM po kilogramu, a cijena kilograma brašna porasla je za 25 feninga. Litar ulja sada košta čak 3,40 KM, a lani je bio 2,30 KM.

    Cijene u trgovinama konstantno rastu, a na poskupljenje svojih proizvoda odlučili su se i ugostitelji, pa su građane proteklih dana neprijatno iznenadile više cijene pite u buregdžinicama. Cijene su u prosjeku povećane za 2 KM po kilogramu, što vlasnici pravdaju poskupljenjem namirnica.

    Admir Arnautović, predsjednik Udruženja „Klub potrošača srednje Bosne“ iz Travnika, kazao je za „Avaz“ da cijene više ne rastu „puzajućom“ stopom, nego enormno.

    “Svaki dan imamo situaciju da proizvodi poskupljuju za 10, 20, a pojedini i za 50 posto. Nedavno smo imali takav slučaj sa šećerom, a sada s hljebom, ćevapima, pitama, odnosno ugostiteljskim uslugama. Stanje je više nego alarmantno”, istakao je Arnautović.

    Nepovoljna godina

    Podsjetio je da svake godine u zimskom periodu rastu cijene energenata te da je moguće da kao posljedica toga i dalje rastu cijene prehrambenih proizvoda.

    “Očekujemo da bi se stanje moglo popraviti tek polovinom naredne godine. Imali smo izuzetno nepovoljnu godinu, gdje su cijene hrane i na svjetskom tržištu visoke. To se odrazilo i na BiH, a ne vjerujem u stagnaciju cijena ni u narednih šest mjeseci”, rekao je Arnautović. Dodao je da je prosječna potrošačka korpa porasla, prema procjenama, za 25 posto u posljednjih šest mjeseci, što, definitivno, 80 posto bh. građana ne može izdržati.

    Preživjeti težak period

    Arnautović je istakao da država ima mehanizme koji bi se mogli relativno brzo primijeniti i omogućiti građanima da prežive težak period, samo je, kako kaže, pitanje hoće li oni biti pokrenuti.

    “Ukidanje dodatnih akciza na gorivo koje su uvedene prije četiri godine, gdje bi se cijena goriva snizila za 0,50 KM po litru, utjecalo bi na ostale proizvode. To ukidanje ne mora biti trajnog karaktera, barem dok se stanje u državi i svijetu ne popravi”, zaključio je Arnautović.

  • Odobrena prva milijarda za investicije u zapadni Balkan

    Odobrena prva milijarda za investicije u zapadni Balkan

    • Evaluacije prvih projekata iz Plana investicija za zapadni Balkan, koji bi u narednih sedam godina trebalo da obezbijedi oko 30 milijardi evra za zapadni Balkan, već su počele, prvi projekti bi mogli započeti naredne, a možda nekoliko čak i prije kraja ove godine.

    Prema riječima Ane Hernandez Pisonero, portparolke u Evropskoj komisiji, ove godine će biti alocirana 1,1 milijarda evra za projekte u regionu, što znači da je uključeno dodatnih 600 miliona evra od ukupnih devet milijardi iz treće komponente Instrumenata pretpristupne pomoći.

    “Vjerujemo da ćemo biti u mogućnosti da do kraja godine odobrimo konkretne projekte kroz investicioni okvir za zapadni Balkan u partnerstvu s međunarodnim finansijskim institucijama”, rekla je ona za “Nezavisne”.

    Napomene radi, na planu investicija počelo se raditi od 2018. godine, kada je Evropska komisija usvojila Strategiju za zapadni Balkan, a konačno je zaokružena na ovogodišnjem samitu EU i zapadnog Balkana u Kranju, pod pokroviteljstvom slovenačkog predsjedavanja EU. Ovim planom investicija predviđeno je do devet milijardi evra iz Instrumenata pretpristupne pomoći u vidu grantova i više od 20 milijardi evra u vidu javno-privatnog partnerstva.

    Kako nam je rekao Faris Kočan s Fakulteta političkih nauka u Ljubljani, očekuje se da će evaluacije prvih deset projekata krenuti tokom ove i naredne godine. Ako se, kako kaže, prvih deset projekata pokaže pozitivnim, naredni projekti bi mogli doći na red već 2024. godine.

    Prema njegovim riječima, prvi projekti koji će biti realizovani su auto-put Priština – Niš, auto-put Sarajevo – Ploče, brza cesta Sarajevo – Podgorica, kao i Beograd – Podgorica, te povezivanje jadranske obale. Što se tiče projekata iz oblasti električne energije, BiH će biti uključena u interkonekciju s Hrvatskom, a pored ovog projekta predviđena je izgradnja nekoliko hidroelektrana u regionu. BiH će, takođe, biti uključena u projekte energetske efikasnosti, izgradnju digitalne infrastrukture, podršku malim i srednjim preduzećima i kroz podršku za mlade.

    Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH je prošle godine poslao listu od deset projekata, a jedini projekt s te liste je cesta Foča – Podgorica.

    Juče su nam iz Savjeta ministara rekli da se za dalju sudbinu ovih projekata obratimo Delegaciji EU, a isto su nam rekli i u Direkciji za evropske integracije.

    Među ostalim projektima koje je predložio Savjet ministara su dalja izgradnja auto-puta 5c kroz RS, brza cesta Travnik – Jajce, kao i nekoliko energetskih projekata, među kojima je i hidrocentrala Buk Bijela, a čija izgradnja je zapela zbog negodovanja iz Sarajeva.

    Projekti koje je EU odabrala kao prve projekte iz novog fonda su odabrani na osnovu međugranične komponente, odnosno jačanja regionalne saradnje. To ne znači da ostali projekti neće biti finansirani, s obzirom na to da postoji još nekoliko programa koje EU ima u regionu, a koji će svi, u narednom periodu, biti povezani ovim jedinstvenim planom za zapadni Balkan.

    U Evropskoj komisiji zasad ne govore o pojedinačnim projektima, već podsjećaju da će svi projekti biti u pet oblasti – transport, zelena energija, digitalizacija, jačanje konkurentnosti i podrška malim i srednjim preduzećima.

    Što se tiče BiH, kažu da su u planu izgradnja hidrocentrala i deminiranje rijeke Save u pograničnom pojasu, mada treba napomenuti da ovi projekti nisu predviđeni prvom evaluacijom o kojoj je govorio Kočan. Projekat koji jeste u evaluaciji je auto-put od Sarajeva ka Pločama. Takođe, treba napomenuti da je EU već uključena u finansiranje projekata koji su u toku, a koji se odnose na petlju na koridoru 5c Rudanka, odnosno na auto-putu ka Banjaluci, izgradnju mostova na Savi kod Gradiške i Svilaja i još nekoliko podsekcija auto-puta, kao i u nekoliko drugih velikih infrastrukturnih projekata. EU je za koridor 5c već uložila više od milijardu evra.

  • “Srpska bila najzaduženija kad je na vlasti bila sadašnja opozicija”

    “Srpska bila najzaduženija kad je na vlasti bila sadašnja opozicija”

    Republika Srpska je bila najviše zadužena 2005. godine kada je sadašnja opozicija bila na vlasti, kada je ukupan dug bio 58,71 odsto BDP-a, a tada nije bilo velike svjetske ekonomske krize, niti poplava, niti pandemije, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

    Saopštenje prenosimo u potpunosti:

    “Ministarstvo finansija Republike Srpske demantuje tvrdnje narodnog poslanika Jelene Trivić koja nastoji uznemiriti građane Republike Srpske uoči zasjedanja Narodne skupštine Republike Srpske netačnim informacijama pozivajući se na izvještaje o stanju duga i poredeći dug Republike Srpske sa dugom Federacije BiH.

    S obzirom na različite ustavne nadležnosti entiteta, ministarstva finansija Republike Srpske i Federacije BiH evidentiraju dug na različit način, jer se veći dio nadležnosti, odnosno finansiranja javnih funkcija vrši sa nivoa kantona unutar FBiH, odnosno u Republici Srpskoj iz Budžeta Republike Srpske. Samim tim, kantoni i treba da evidentiraju dug nastao po tom osnovu, ali se taj dug ne vidi u kvartalnim izvještajima o dugu Federacije BiH, koga objavljuje Ministarstvo finansija FBiH.

    Podsjećamo građane da se ministarstva unutrašnjih poslova, obrazovanje, zdravstvena zaštita i brojne druge funkcije finansiraju sa kantonalnog nivoa u FBiH, te se može zaključiti da podaci koje je upoređivala uvažena narodna poslanica, nisu uporedivi.

    Republika Srpska je bila najviše zadužena 2005. godine kada je sadašnja opozicija bila na vlasti. Tada je ukupan dug bio 58,71% BDP, a tada nije bilo velike svjetske ekonomske krize, niti poplava, niti pandemije. Sa stanjem 31.09.2021. godine ukupan dug Republike Srpske u odnosu na BDP je 53,10%. Podsjećanja radi, Mastrihtskim ugovorom je određena gornja granica duga na nivou 60% BDP-a, što su posljednjih godina uveliko prevazišle brojne članice Evropske unije.

    Takođe, javni dug je 2005. godine bio 54,61%, a prema posljednjim podacima javni dug Republike Srpske je 43,80% BDP-a, što znači da je javni dug sada niži nego u vrijeme dok je Partija demokratskog progresa bila u vlasti.

    U skladu sa međunarodno priznatim kriterijumima za nivo zaduženosti određene zemlje, Republika Srpska se ubraja u red umjereno zaduženih zemalja, a prilikom donošenja odluka o zaduživanju vodi se isključivo interesima građana i privrede Republike Srpske”, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Oktobarska prosječna plata 1.027 KM

    Oktobarska prosječna plata 1.027 KM

    Prosječna oktobarska plata u Republici Srpskoj nakon oporezivanja iznosila je 1.027 KM i predstavlja nominalno najveću prosječnu platu otkad se mjeri na mjesečnom nivou u Srpskoj, izjavio je danas vršilac dužnosti direktora Republičkog zavoda za statistiku Darko Milunović.

    Milunović je rekao novinarima u Banjaluci da je prosječna plata u oktobru u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno veća za 6,5 odsto, a realno, kada se uzme efekat inflacije, za oko 2,4 odsto.

    Prosječna oktobarska plata je u odnosu na septembarsku veća za jednu KM.

    Najveća prosječna plata u oktobru nakon oporezivanja bila je u finansijskom i sektoru osiguranja i iznosila je 1.562 KM, a najniža plata je isplaćena u oblasti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu u visini od 739 KM.

    Prosječna oktobarska bruto plata bila je 1.568 KM.

    Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oktobru su u odnosu na septembar u prosjeku veće za 2,3 odsto, dok su u odnosu na isti mjesec lani prosječno veće za četiri odsto.

    Najveći godišnji rast cijena od 14,3 odsto u oktobru ove godine zabilježen je u odjeljku prevoz zbog većih cijena u grupi goriva i maziva za lična vozila, dok je najveći pad cijena na godišnjem nivou u oktobru ove godine zabilježen u odjeljku odjeća i obuća od 8,7 odsto usljed sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine.

    Milunović je naveo da cijene u Republici Srpskoj i u okruženju imaju blagu tendenciju rasta i da je, kada se poredi godišnja inflacija u septembru sa zemaljama zapadnog Balkana, Srpska u tom periodu imala godišnju inflaciju od 2,6 odsto, dok je u zemljama sa kojima se graniči stopa inflacije bila veća.

    • To je nešto što se dešava u cijeloj Evropi, pa ni naša regija ne može biti izolovana od ovog kretanja – istakao je Milunović i dodao da u Srpskoj, na godišnjem nivou, plate rastu brže od cijena.
  • “Srpska očekuje podršku za kandidovane projekte” Višković razgovarao sa šefom kancelarije Svjetske banke za BiH

    “Srpska očekuje podršku za kandidovane projekte” Višković razgovarao sa šefom kancelarije Svjetske banke za BiH

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas da Srpska očekuje podršku Svjetske banke za niz kandidovanih projekata koji se odnose na rehabilizaciju više putnih pravaca, nastavak podrške zapošljavanju, zaštitu od poplava i obnovu vodozaštitne infrastrukture, te projekte u oblasti navodnjavanja i šumarstva.

    Tokom sastanka u Banjaluci sa šefom kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristoferom Šeldonom, Višković je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom realizacijom reformi koje se provode uz podršku Svjetske banke, uključujući i značajnu podršku zdravstvenom sektoru u suzbijanju pandemije virusa korona.

    Na sastanku je razmotrena realizacija više reformskih projekata koji se provode uz finansijsku podršku Svjetske banke, kao i onih koji su trenutno u fazi odobravanja, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose sa javnošću.

    Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru prenio je spremnost da se ubrza provođenje procedura u vezi sa odobravanjem ovih projekata kako bi već dogovoreni poslovi mogli što prije da uđu u fazu realizacije.

  • Trivić objavila podatke: Republika Srpska dvostruko zaduženija od FBiH

    Trivić objavila podatke: Republika Srpska dvostruko zaduženija od FBiH

    Zastupnica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Jelena Trivić objavila je podatke o zaduženju BiH, iz kojih se vidi da je RS dvostruko zaduženija od FBiH.

    “I dok nas vlast uvjerava kako čini sve da poboljša ekonomski standard naroda u Republici Srpskoj, zvanični i potpuno uporedivi podaci javnog duga po entitetima pokazuju da smo ravno dvostruko zaduženiji od drugog entiteta. U dokumentu koje objavljuje Ministarstvo finansija i trezora BiH prikazan je ukupan dug BiH, ali i dugovi po entitetima. Ovaj dokument sastavlja se na bazi podataka koje Ministarstvu finansija BiH dostavljaju entitetska ministarstva”, navela je Trivić.

    Ukupan javni dug Republike Srpske zaključno sa 30. junom 2021. godine iznosi 6 milijardi i 388 miliona, dok ukupan javni dug FBiH iznosi 6 milijardi i 319 miliona.

    “S obzirom na to da je tržište FBiH otprilike dva puta veće od tržišta Republike Srpske, bilo mjereno bruto domaćim proizvodom, bilo mjereno brojem stanovnika, ukazuje na to da smo dvostruko zaduženiji od Federacije. Naše učešće duga u BDP-u je preko 57 posto, dok u Federaciji ono iznosi 28 posto. Prema drugom pokazatelju relativne zaduženosti, naš javni dug po stanovniku iznosi oko 5.600 KM, dok u FBiH iznosi oko 2.900 KM”, navela je Trivić.

    Kako je kazala, poslanici SNSD-a su uvijek isticali da ovi podaci nisu uporedivi, jer dug FBiH ne sadrži dug kantona.

    “Ako bolje pogledamo tabelu koja pokazuje unutrašnji dug po entitetima, vidjet ćemo da je za FBiH prikazan i dug kantona, dok je ovaj dug za RS naravno 0, jer nemamo kantone. Ovo ukazuje na činjenicu da su podaci potpuno uporedivi”, dodala je.

    Veliki teret Republike Srpske predstavlja i dug javnog zdravstvenog sistema koji, prema podacima koje je dostavilo Ministarstvo zdravlja Republike Srpske, iznosi milijardu i 60 miliona, a koji ne ulazi u obračun ukupnog duga.

    “Ne želeći ni u kom slučaju da ‘navijam’ za drugi entitet, niti imam namjeru da se tamo selim, kako mi je to poručeno dva puta u Narodnoj skupštini, jednom od Zore Vidović, jednom od Nataše Radulović, želim samo da ukažem na katastrofalnu politiku upravljanja dugom koju u kontinuitetu vodi Vlada Republike Srpske. Sav patriotizam ili bolje rečeno ‘patriotizam’ SNSD-a može da stane u ove podatke. O ovim i mnogim drugim temama bit će riječi na redovnoj sjednici Narodne skupštine koja počinje sutra”, zaključila je.

  • U UN-u objasnili kako bi potrošili dio bogatstva Elona Muska za rješavanje problema gladi

    U UN-u objasnili kako bi potrošili dio bogatstva Elona Muska za rješavanje problema gladi

    U Programu za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) obrazložili su kako bi potrošili šest milijardi dolara za rješavanje problema gladi. Direktor WFP-a David Beasley je pozvao i najbogatijeg čovjeka na svijetu Elona Muska da donira potrebni novac.

    Plan je da se tokom sljedeće godine 42 miliona ljudi spasi od gladi. Riječ je o ljudima koji žive u 43 države širom svijeta.
    Od navedenog novčanog iznosa, 3,5 milijardi dolara bilo bi potrošeno na nabavku hrane i njenu distribuciju. Distribucija će podrazumijevati drumski prijevoz, avioprijevoz i pomorski prijevoz. Osim toga, taj novac je potreban za skladištenje hrane.

    Dvije milijarde dolara bilo bi potrebno za isplatu u gotovini i za osiguravanje vaučera. Time bi se omogućilo da ugroženo stanovništvo kupi hranu koju želi. Time bi se podržale i nacionalne ekonomije.

    Za ono što se zove specifični troškovi bilo bi potrebno 700 miliona dolara. To se odnosi i na osposobljavanje lokalnih vlasti da implementiraju UN-ov program pomoći. Za koordinaciju u lancu opskrbe i analizu ugroženih područja bilo bi izdvojeno 400 miliona dolara.

    Prema podacima WFP-a, 283 miliona ljudi u 80 država suočava se s ekstremnom stopom gladi. Ova stopa je od 2019. porasla za 110 posto.Podsjećamo, direktor UN-ovog Programa za hranu David Beasley je u intervjuu za CNN izjavio da šest milijardi dolara predstavlja dva posto Muskovog bogatstva. Američki multimilijarder, čelnik kompanija Tesla i SpaceX, je izjavio da je spreman donirati novac ako mu bude objašnjeno kako će biti potrošen i kako će konkretno njime pomoći.

  • Poslije kritika sjedaju za isti sto: Premijer sa sindikalcima o povećanju plata

    Poslije kritika sjedaju za isti sto: Premijer sa sindikalcima o povećanju plata

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković pozvao je sutra na sastanak predstavnike Saveza sindikata, nakon što je Predsjedništvo te organizacije tokom nedavne vanredne sjednice zauzelo stav o realizaciji dogovora između Vlade Srpske i Unije udruženja poslodavaca.

    Iz Sindikata je saopšteno da bi sastanak trebao da bude održan sutra u 12.00 časova u Banjaluci.
    Sindikat je na vanrednoj sjednici raspravljao o dogovoru između Unije udruženja poslodavaca i Vlade, kojim je predviđeno smanjenje zbirne stope doprinosa u Srpskoj sa 32,8 na 31 odsto, zatim prelazak obračuna neoporezivog dijela plate sa neto iznosa od 700 KM na bruto iznos od 1.000 KM i smanjenje poreza na platu sa 10 odsto neto plate na osam odsto bruto plate.
    Savez sindikata je u subotu, 20. novembra, saopštio da je dogovor Unije udruženja poslodavaca i Vlade Republike Srpske neprihvatljiv jer će takvom odlukom radnici u Srpskoj dobiti povećanje plateod 14 do 20 KM.
    Nastavak vanredne sjednice Predsjedništva Saveza sindikata planiran je sutra, nakon sastanka sa Viškovićem.

  • “Prvi put u mnogo godina, potražnju ne pokreće Kina”

    “Prvi put u mnogo godina, potražnju ne pokreće Kina”

    Cene čelika bi mogle “znatno da porastu” narednih godina u odnosu na nedavne nivoe, smatra T.V. Narendran, generalni direktor kompanije Tata Stil.

    Pomenuta kompanija vodeći je indijski proizvođač čelika, a kako je Narendran ocenio u razgovoru za televiziju CNBC, u poslednjih sedam-osam godina, prosečna cena toplo valjanog čelika je bila oko 400 ili 450 dolara po metričkoj toni, dok će dugoročni prosek u narednim godinama verovatno biti iznad 600 dolara.

    Cene su u petak bile 750 dolara u Kini i 850 dolara u jugoistočnoj Aziji, rekao je on.

    “Očekujem da će se one nadalje kretati u tom rasponu, fluktuirajući naravno, ali fluktuirajući na višem nivou nego u prošlosti”, dodao je.

    Narendran je objasnio da će na tržištu čelika doći do nekoliko promena, uključujući rastuće troškove i sve veću ulogu Kine na tržištu.

    “U poslednjih 10 godina dominirao je izvoz iz Kine”, rekao je on.

    Prema njegovim rečima, Kina je na svom vrhuncu izvozila više čelika nego što je Indija proizvodila, ali se kineski izvoz čelika od tada prepolovio na oko 60 miliona tona godišnje i mogao bi dodatno da opadne kako se zemlja bude kretala ka ostvarenju ciljeva neto nulte emisije ugljenika.

    “Prvi put u mnogo godina”, potražnju za čelikom ne pokreće Kina, dodao je on, napominjući da Svetska asocijacija za čelik procenjuje da će rast potrošnje čelika ove godine dolaziti i iz drugih zemalja osim Kine, imajući u vidu da zapadni svet ulaže u infrastrukturu.

    Prošle nedelje, američki predsednik Džo Bajden je potpisao dvopartijski zakon o infrastrukturi vredan više od 1.000 milijardi dolara.

    Na strani ponude, ulazni troškovi su na “istorijski visokom nivou” zbog rasta cena uglja. Cene rude gvožđa su, međutim, oslabile i dugoročno bi trebalo da se kreću u rasponu od 100 do 120 dolara po toni, rekao je Narendran.

    I ugalj i ruda gvožđa su sirovine koje se koriste u proizvodnji čelika.

    Direktor Tate je takođe primetio da bi na rast cena čelika mogle da utiču i tarife na ugljenik u Evropi.

    “Očekujem da ćemo u narednih 10 godina imati cene čelika na znatno višem nivou nego u poslednjih 10 godina”, rekao je Narendran.