VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Uvećane januarske plate u Republici Srpskoj – evo za koliko

    Uvećane januarske plate u Republici Srpskoj – evo za koliko

    Od 1. januara stupile su na snagu izmjene više zakona koji se odnose na obračun plata u Republici Srpskoj po osnovu čega će radnici primiti uvećane plate.

    Prema uputstvima za novi obračun koji je objavljen u Finraru, časopisu Saveza računovođa i revizora Republike Srpske, radniku koji je imao neto platu u visini 600 KM, nova plata je uvećana za 2,7 odsto, odnosno 16,1 KM.

    Oni koji su imali neto platu 800 KM sada će dobiti 816,3 što je uvećanje od dva odsto.

    Plate od 1.000 KM uvećane su za 1,8 odsto i iznosiće 1.018 konvertibilnih maraka.

    Nešto manje uvećanje od 1,5 procenata imaće neto plate od 1.500 KM, koje su sada uvećane na 1522,3 KM, dok će procentualno najmanje biti uvećan iznos 2.000 KM, za 1,3 odsto, i sada će biti isplaćeno 2026,6 KM.

    Ukupno, radnik koji je primao platu od 600 KM, sada će na godišnjem nivou zaraditi 193,2 KM više nego tokom prošle godine, dok će radnik koji imao platu 2.000 KM sada na godišnjem nivou prihodovati 319,2 KM više.

    Šta je izmijenjeno u zakonima?
    U Službenom glasniku Republike Srpska od 29. decembra 2021. godine objavljene su Izmjene i dopune Zakona o radu RS, a stupile su na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima.

    Kako su ranije naveli u Vladi RS, zbog promjene modela obračuna plata, promjene osnovice poreza na dohodak, smanjenja stope poreza na dohodak i izmjena Zakona o radu koje se odnose na obavezno ugovaranje bruto plate i zadržavanje postojeće bruto plate, kao i definiciju bruto plate, smanjenje doprinosa se usmjerava direktno u povećanje pojedinačnih plata zaposlenih u Republici Srpskoj.

    Zakonom o radu izmijenjen je pojam plate koja sada podrazumijeva bruto platu koja predstavlja: osnovnu platu, uvećanja plate propisano Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i ugovor o radu, porez na dohodak i doprinose.

    Zbirna stopa doprinosa je sa dosadašnje stope od 32,8% smanjena na 31%, s tim da se smanjuje samo stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje sa dosadašnjih 12% na 10,2%.

    U Vladi računaju da će primjena ovog rješenja dovesti do gubitka prihoda od doprinosa u iznosu od oko 80 miliona KM. Istovremenom izmjenom Zakona o porezu na dohodak doći će do povećanja ukupnog iznosa prihoda od poreza na dohodak u iznosu od oko 34,5 miliona KM na godišnjem nivou.

    Izmjenom Zakona o porezu na dohodak stopa poreza na prihode od ličnih primanja je snižena sa 10% na 8%. Stopa od 10% ostaje za plaćanje poreza na prihod od samostalnih djelatnosti. Za prihode od autorskih prava, kapitala, kapitalnih dobitaka i ostalog dohotka plaća se porez na dohodak po stopi od 13%. Godišnji lični odbitak je sa 8.400 KM povećan na 12.000 KM.

    Povećanje budžetlijama
    Usvojenim Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2022. godinu povećane su plate za budžetske korisnike.

    Kako ranije obrazloženo za plate do 1.000 KM uvećanje iznosi pet odsto, a za plate veće od 1.000 KM – tri odsto.

    Minimalna plata
    Izmjenama i dopune Zakona o radu propisano je da se najniža plata uvećava po osnovu radnog staža (0,3% za svaku godinu radnog staža). Vlada Republike Srpske odlučila je da minimalna plata u 2022. godini iznosi 590 KM, dok će primjenom novih zakonskih rješenja, radnik sa npr. 20 godina radnog staža imati najnižu platu od oko 625 KM.

  • Centralna banka Rusije predložila potpunu zabranu izdavanja i upotrebe kriptovaluta

    Centralna banka Rusije predložila potpunu zabranu izdavanja i upotrebe kriptovaluta

    Centralna banka Rusije predložila je danas potpunu zabranu izdavanja, “rudarenja” i prometa kriptovaluta u Rusiji, piše ruski list Kommersant.

    Kako se navodi, nakon posljednje sjednice zvaničnici Centralne banke su predložili uvođenje kazni za one koji bi prekršili ova pravila te su naglasili kako je u narednom periodu potrebno razviti mehanizme za blokiranje aktivnosti koje imaju za cilj kupovinu ili prodaju kriptovaluta u zamjenu za “pravu” valutu.

    “Predlažemo uvođenje zabrane izdavanja, prometa i razmjene kriptovaluta na teritoriji Ruske Federacije i utvrđivanje odgovornosti za kršenje ove zabrane”, navodi se.

    Istovremeno, Centralna banka Rusije još uvijek nije definirala nadležno tijelo kojem bi bila povjerena dužnost provođenja mjera iz prijedloga zakona.

    “Banka Rusije se dosljedno protivi korištenju kriptovaluta unutar zemlje, jer država ne stoji iza njih. U Rusiji od 2021. godine zakon zabranjuje kompanijama i pojedincima da koriste digitalnu valutu za plaćanje robe i usluga. Prema podacima Centralne banke, obim transakcija Rusa s digitalnim valutama iznosio je oko 5 milijardi dolara godišnje. Istovremeno, obim ulaganja ruskih pravnih osoba u kriptovalute bio je gotovo pa beznačajan”, prenosi RIA.

    U izvještaju Centralne banke Rusije, napominje se kako Rusija sada ima više od 11 posto svjetske računarske snage koja se koristi za “rudarenje” bitcoina. U augustu 2021. godine Rusija je bila treća u svijetu prema ovom pokazatelju.

    “Povećanje obima proizvodnje kriptovaluta, zbog potrošnje električne energije može dovesti u opasnost druga preduzeća”, ističu iz Centralne banke.

    Kao primjer za takvu “tržišnu anomaliju” navedena je regija Irkutsk, koja ima najniže tarife korištenja električne energije. Prošle godine potrošnja električne energije u ovom dijelu Rusije povećana je za 1,6 puta.

    Također, naglašeno je kako je tokom 2021. godine upravo u ovoj regiji zabilježeno i povećanje potrošnje električne energije u domaćinstvima za 62 posto, za što je prema procjenama ruskih regulatora direktno zaslužno “rudarenje” kriptovaluta.

  • Grupa više od 100 najbogatijih ljudi svijeta želi plaćati veće poreze

    Grupa više od 100 najbogatijih ljudi svijeta želi plaćati veće poreze

    Više od 100 najbogatijih ljudi širom svijeta pozvalo je vlasti da ih obavežu na to da plaćaju veće poreze.

    Riječ je o grupi nazvanoj “Milioneri patrioti (Patriotic Millionaires)”, koja smatra da najbogatiji ljudi nisu bili primorani da tokom pandemije koroanvirusa preuzmu teret ekonomskog oporavka.

    Kako su naveli u otvorenom pismu Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), kao milioneri znaju da postojeći porezni sistem nije pravedan.

    Među potpisnicima ovog pisma su Disneyjeva nasljednica Abigail Disney i jedan od prvih investitora u kompaniji Amazon Nick Hanauer. Prema riječima Hanauera, vrlo mali broj bogataša može reći da je iznos poreza koji plaćaju pravedan.

    Nedavno su iz organizacije Oxfam saopćili da su bogataši tokom pandemije postali još znatno bogatiji te da je istovremeno veliki broj ljudi gurnut u siromaštvo.

    Poduzetnica Gemma McGough, koja je osnovala spomenutu grupu u Velikoj Britaniji, je poručila da je vrijeme da se isprave nepravde koje su nastale u svijetu nejednakosti. Kako je kazala, vrijeme je da se bogati oporezuju. Smatra da se vlast ne može očekivati da joj se vjeruje ako će, kako je navela, radije oporezivati radnike nego bogataše, prenosi BBC.

  • Microsoft kupuje Activision Blizzard za skoro 70 milijardi dolara

    Microsoft kupuje Activision Blizzard za skoro 70 milijardi dolara

    Microsoft je odlučio da kupi Activision, izdavača Call of Duty, World of Warcraft i Diablo igara.

    Sporazum o kupovini ukazuje na to da će Activision Blizzard biti kupljen za 68,7 milijardi dolara.

    Ovo će biti Microsoftov najveći proboj u segmentu gejminga, kada su u pitanju akvizicije. Kompanija je prošle godine kupila Bethesda (ZeniMax Media) studio za 7,5 milijardi dolara, a pre toga Minecraft za 2,5 milijardi američkih dolara.

    Microsoft planira da u svoj Xbox Game Pass servis sosa veliki broj Activisionovih igara, nakon što sporazum o kupovini bude okončan.

    Očekuje se da će Microsoft uskoro postati vlasnik popularnih franšiza, kao što su Warcraft, Diablo, Overwatch, Call of Duty i Candy Crush.

    Microsoft veruje da će akvizicija Activision Blizzarda biti okončana tokom fiskalne 2023. godine, s obzirom na to da Activision posluje na velikom broju tržišta na kojima su potrebna odobrenja o akviziciji.

    Satja Nadela, izvršni direktor Microsofta, veruje da će kupovina Activision Blizzarda biti ključna u razvoju kompanijinih metaverzum platformi.

  • Novi rast cijene goriva u BiH, na pojedinim pumpama litar košta 2,51 KM

    Novi rast cijene goriva u BiH, na pojedinim pumpama litar košta 2,51 KM

    Usljed brojnih političkih problema, ali i zbog utjicaja pandemije covid-19, cijene nafte na svjetskom tržištu znatno su porasle proteklih dana te su dostigle rekordne iznose. Ovaj rast, kao i uvijek, utječe i na formiranje cijena na tržištu Bosne i Hercegovine.

    Tako su pojedine benzinske pumpe u našoj zemlji već povećale cijene goriva, a brojne su najave i za dodatna povećavanja.

    “U proteklih sedam dana primili smo 704 obavijesti o promjeni cijena i marži i one se odnose na povećanje cijene benzina i dizela u iznosu od po pet feninga”, kazali su nam iz Federalnog ministarstva trgovine.

    Prema podacima ovog ministarstva, cijene benzina u Federaciji BiH se kreću od 2,26 do 2,51 KM, a dizela od 2,21 do 2,51 KM po litru. Prosječna prodajna cijena naftnih derivata u FBiH na današnji dan je 2,39 KM za benzin i 2,37 za litar dizela.

    U pojedinim dijelovima entiteta Republika Srpska gorivo je već poskupjelo, a narednih dana očekuju se i dodatna poskupljenja i to u prosjeku za od tri do pet feninga i za benzin i za dizel goriva. Dakle, sa 2,29 KM na pojedinim pumpama će gorivo biti 2,36 KM.

    Ovo poskupljenje sigurno će dodatno utjecati na poslovanje brojnih firmi, a pogotovo onih koje se bave prijevozom putnika i transportom robe. Prijevoznici su do sada nekoliko puta tražili od Vijeća ministara BiH da se država odrekne dijela akciza na gorivo, koje sada iznose 1,10 KM po litru goriva, kako ova grana privrede ne bi bila potpuno uništena.

    I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj na snazi je Uredba o ograničenju marži na naftu i naftne derivate, ali time se samo malim dijelom može utjecati na ograničavanje cijena.

  • Cijene nafte porasle od početka godine deset odsto, Brent košta 86 dolara

    Cijene nafte porasle od početka godine deset odsto, Brent košta 86 dolara

    Evropska nafta Brent se trguje danas blizu najvišeg nivoa od 2014. godine, usljed ograničene ponude i popuštanja zabrinutosti vezanih za uticaj omikron na ekonomije.

    Cijena fjučersa Brenta na Londonskoj berzi se drži oko nivoa od 86 dolara za barel, nakoj što je u petak zatvorila nedjelju rasta, pošto su niske zimske temperature podigle potražnju za gorivima za grijanje, izvještava “Blumberg”.

    Pored toga, na tržišta se vratila nervoza vezana za geopolitičku situaciju u svijetu nakon što su jemenski Huti objavili da su izveli napad dronovima na Ujedinjene Arapske Emirate koji je izazvao eksploziju i požar na periferiji glavnog grada Abu Dabija, pri čemu su tri osobe poginule.

    Nafta je u dosadašnjem toku 2021. godine ojačala za više od 10 odsto, dijelom zbog obustave proizvodnje u pojedinim zemljama grupe OPEK+, uključujući Libiju.

    Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je saopštila prošle nedjelje da se ispostavilo da je globalna potrošnja snažnija nego što se očekivalo, i da tražnja “cvjeta” jer kupci gledaju situaciju dalje od širenja omikrona.

    “Postoji istinsko uvjerenje da će fizička potražnja nastaviti da premašuje ponudu. Jedan od glavnih faktora rasta na strani potražnje je hladna zima u Sjevernoj Americi. Jačanju tražnje doprinijeli su i blagi simptomi omikrona i nade da će uzlet broja zaraženih ujenjati”, rekao je Tamaš Varga, analitičar brokerske kuće PVM Ojl Asosijejts.

  • U BiH najveća inflacija još od 1997. godine: Stranci dižu cijene svoje robe

    U BiH najveća inflacija još od 1997. godine: Stranci dižu cijene svoje robe

    Godišnja inflacija u BiH, koja je krajem prošle godine dostigla rast od 5,5 posto, predstavlja najveći rast inflacije još od 1997. godine. Zbog ove vijesti bi se u svim zemljama oglasila zvona za uzbunu, ali ne i kod nas.

    Znajući da je ekonomija 1997. godine bila opterećena tek završenim ratom i posve razrušenom ekonomijom, ovaj podatak dodatno dobija na težini i ozbiljnosti.
    Ekonomski ekspert Aleksa Milojević kazao je kako je naša ekonomija došla do kraja jer nemamo svojeu robu pa kupujemo stranu.

    “Pošto nemamo svoju robu, nema konkurencije domaće robe pa onda stranci dižu cijene svoje. Mi imamo robu iz uvoza koja je ovdje skuplja nego u njihovim domaćim zemljama. Sada stranci upravljaju našim cijenama, jer je za ovih 20 godina domaća privreda uništena i mi nikako ne možemo da se suprotstavimo stranoj robi”, kazao je Milojević za BN.


    On je još u aprilu 2020. godine za naš portal kazao da će pandemijske mjere koje poduzimaju svjetske vlasti proizvesti visoku inflaciju. Milojević jasno naglaša uvezeni karakter inflacije, a s tim se slaže i ekonomista Admir Čavalić.

    “Inflacija je uvezena, ali svejedno, tu je, ostaje i što je još gore, ima direktan utjecaj na anticipacije. Bitno je navesti da domaće vlasti nemaju na raspolaganju klasične elemente monetarne politike, tako da se rješenja moraju pronalaziti u drugim makroekonomskim politikama, ali i mikroekonomskim intervencijama. Kako bi se podržala domaća privreda, potrebno je raditi na smanjivanju troškova poslovanja”, kazao je on.


    Rekordi ne padaju samo kod nas, slično je i na prostoru Evropske unije, kazuju posljednji izvještaji Eurostata. Inflacija u eurozoni porasla je u decembru 2021. godine na 5,0 posto međugodišnje, što je novi rekordan nivo.

    Isti su trendovi i u Americi. Cijene u Sjedinjenim Amerčkim Državama su u decembru 2021. povećane za 7 procenata u poređenju s godinom ranije – što predstavlja najveću stopu inflacije u posljednjih 40 godina, objavio je Sekretarijat za finansije. Veća inflacija u SAD-u zabilježena je davne 1982. godine.

  • Decembar izuzetak, za penzije u Srpskoj već nedostaje oko 16 miliona

    Decembar izuzetak, za penzije u Srpskoj već nedostaje oko 16 miliona

    Fond PIO Republike Srpske decembarsku penziju prvi put u istoriji isplatio je u potpunosti iz doprinosa, što je jedinstven slučaj od svih zemalja bivše Jugoslavije, međutim ne treba očekivati da se taj trend nastavi i u narednim mjesecima za isplatu penzija nedostajaće između 15 i 16 miliona KM, koje iz mjeseca u mjesec daje Vlada Republike Srpske.

    “Decembar je po pravilu najbolji mjesec. Mnogi poslodavci platu za decembar uplaćuju u decembru kako bi čisti ušli u novu godinu. Takođe i finansijski sektor menadžerske ugovore isplaćuje u decembru i on je već tradicionalno najbolji mjesec po pitanju prihoda i nije realno očekivati da se trend da se penzije u potpunosti isplaćuju iz doprinosa nastavi u narednim mjesecima”, rekao je Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske.

    On ističe da prihodi po osnovu doprinosa konstantno rastu te da bi bilo dobro da se trend iz 2021. godine nastavi jer su u mnogim oblastima zabilježeni rekordi, kako u prikupljanju doprinosa, tako i u broju zaposlenih koji uplaćuju te doprinose.

    “Ono što je još jako dobro jeste da zdravstvene ustanove sada redovno uplaćuju sve doprinose, što ranije nije bio slučaj”, rekao je Milić.

    Inače, za isplatu penzija u Republici Srpskoj u ovoj godini planirano je izdvajanje milijardu i 270 miliona KM, s tim da je plan da po osnovu doprinosa bude prikupljeno milijardu i 69 miliona KM, tako da će za isplatu penzija Vlada Republike Srpske iz budžeta dotirati oko 200 miliona KM.

    “Trenutno se po osnovu doprinosa prikupi oko 85 miliona KM, a za isplatu penzija treba oko 101 milion KM, tako da nedostaje nekih 15 ili 16 miliona KM. U januaru još ne znamo, čekamo podatke o prosječnoj plati i inflaciji, ali biće potrebno oko 105 miliona KM”, istakao je Milić, dodajući da se u januaru po pravilu prikupi daleko manje doprinosa nego u ostalim mjesecima.

    Ekonomisti smatraju da je to što je iznos prikupljenih doprinosa dovoljan za isplatu penzija za decembar više fenomen nego pravilo, te da je logično da prihodi po osnovu doprinosa rastu s obzirom na to da rastu zaposlenost i lična primanja.

    “Posljednje dvije godine, godine krize, treba da nam budu godine lekcija. Vi imate situaciju da kada svijet gubi radna mjesta, kada povećava dugove za 20 posto BDP-a, vi održavate svoju zaposlenost, povećate je, a i rast dugova je mnogo manji i trenutno je između pet i šest odsto. Trenutno u ovom momentu imamo makroekonomsku stabilnost i dok je tako, treba da nastavimo s mjerama koje su dale dobre rezultate. Kao društvo treba da gradimo kult rada i moramo odgovoriti na pitanje na koji način da uključimo 130.000 mladih na tržište rada jer ih je trenutno uključeno oko 20.000”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista, dodajući da će se preko kulta rada povećati produktivnost i osnovica za prikupljanje novih doprinosa.

    Osim mladih, Stevanović ističe da postoji veliki prostor u segmentu uključivanja žena na tržište rada te da poslovi prilagođeni mladima i ženama mogu stvoriti nivo dohotka, s tim da treba voditi računa da se ne naruše obaveze mladih da uče.

  • Poslodavci na mukama zbog izolacije radnika

    Poslodavci na mukama zbog izolacije radnika

    Zbog naglog porasta broja novozaraženih virusom korona sve više radnika u Republici Srpskoj je na bolovanju. Od početka godine poslodavci se bore sa sve većim odsustvom radnika, koji se nalaze u izolaciji ili na bolovanju, s obzirom na to da ovo uzrokuje otežan proces rada.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je evidentno da se veliki broj radnika nalazi u izolaciji ili na bolovanju te da preduzeća imaju veliki problem sa poslovanjem.

    “Zbog naglog skoka broja novozaraženih imamo veliki broj radnika u izolaciji, a imali smo i slučajeva zatvaranja pojedinih lokala zbog nedovoljnog broja radnika”, kazao je Trivić.Dodao je da nisu imali slučajeva zloupotrebe bolovanja ili izolacije te da radnici poštuju propisane mjere.

    Zlatan Tatić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeca”, kazao je za “Nezavisne novine” da trenutno imaju veliki broj radnika koji se nalaze na bolovanju.

    “Ako su vakcinisani, oni se na posao vraćaju nakon nekoliko dana, a postoje slučajevi gdje izolacija traje i više dana, u zavisnosti od zdravstvenog stanja radnika. Imamo dosta lokala i restorana koji su napravili pauzu u radu od deset dana, jer nisu mogli da rade zbog umanjenog broja radnika, koji su na bolovanju”, ističe Tatić.

    I Radenko Bubić, direktor i vlasnik Fabrike obuće “Dermal” iz Kotor Varoša, kaže da od početka godine imaju povećan broj radnika u izolaciji te da je sam proces rada dodatno otežan.

    “Trenutno imamo jedan manji broj radnika koji su pozitivni i dio radnika koji su u izolaciji zbog zaraženog člana porodice, a imamo i radnike koji nisu pozitivni, ali imaju određene simptome te su na bolovanju”, kazao je Bubić.

    Dodao je da je proizvodnja kod njih organizovana po linijama te da izostanak svakog radnika otežava organizaciju proizvodnje, a radnici ostaju na bolovanju do 15 dana, u zavisnosti od zdravstvenog stanja.

    Bubić ističe da su od početka godine u ovoj fabrici u velikom problemu zbog manjeg broja radnika te se nada da će situacija uskoro biti bolja.

    Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke, kazao je za “Nezavisne novine” da trenutno imaju 20 radnika koji se nalaze u izolaciji zbog zaraženog člana porodice, a vakcinisani su.

    “To veoma loše utiče na sam proces rada, jer svaka faza rada zahtijeva radnike te se zbog manjeg broja radnika proces rada odvija otežano”, kazao je Umičević.

  • Svjetski poznat fizičar smatra da se fizika može iskoristiti za stvaranje savršenog kapitalizma

    Svjetski poznat fizičar smatra da se fizika može iskoristiti za stvaranje savršenog kapitalizma

    Michio Kaku je svjetski poznat fizičar, koji smatra da bi se fizika mogla iskoristiti za stvaranje savršenog kapitalizma.

    Ovu ideju je obrazložio u intervjuu čiji je sadržaj objavljen u novoj knjizi osnivača Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Klausa Schwaba i suosnivača kompanije Monthly Barometar Thierryja Mallereta nazvanoj “Veliki narativ (The Great Narrative)”.

    Govoreći o tome šta mu je velika, glavna ideja, izjavio je da bi se fizika mogla iskoristiti za stvaranje savršenog kapitalizma.

    “Imam vam kazati dvije stvari po ovom pitanju. Prvo, fizika je porijeklo bogatstva. Drugo, gdje to bogatstvo ide? To bogatstvo ide ka stvaranju onoga što ja zovem savršeni kapitalizam. Šta je kapitalizam? To je sistem privatnog vlasništva u kojem su cijene određene odnosom ponude i potražnje, ali to ne odaje smjer u kojem će se kapitalizam razvijati u budućnosti”, rekao je Kaku.

    Očekuje da će kapitalizam, kako je naveo, imati beskonačno znanje o ponudi i potražnji. Obrazložio je šta podrazumijeva pod tim.

    “Primjera radi, internet će vam biti dostupan u vašem kontaktnom sočivu. Svaki put kada trepnete vidjet ćete cijene stvari koje se nalaze oko vas. Krajnje precizno ćete razumjeti zakone ponude i potražnje. Znat ćete ko vas vara, kakve su stvarne cijene, profitne marže, ko su posrednici i gdje pronaći uska grla u trgovini”, ukazao je.

    Bivšeg čelnika kompanije Amazon Jeffa Bezosa je istakao kao osobu koja stvara savršeni kapitalizam.

    “Zašto je Jeff Bezos jedan od najbogatijih ljudi na svijetu? Zato što je digitalizovao posrednika. Zbog toga su ljudi poput Bezosa, bez obzira na to šta mislite o njegovoj moralnosti, dio savršenog kapitalizma. On čini kapitalizam više savršenim, i to eliminisanjem posrednika – onim što je suvišno i nepotrebno”, potcrtao je fizičar Kaku.

    Napomenuo je da su vještačka inteligencija i računari ubrzali ovaj trend. Taj trend znači ostvarivanje direktnog kontakta između ponude i potražnje. Zaključio je da je savršeni kapitalizam neizbježna posljedica tehnološke revolucije.