Kategorija: Ekonomija

  • ŽRS privele kraju nacrt sistematizacije radnih mjesta: Pojedinima samo prekvalifikacija čuva posao

    ŽRS privele kraju nacrt sistematizacije radnih mjesta: Pojedinima samo prekvalifikacija čuva posao

    Željeznice Republike Srpske” uveliko se pripremaju za prelazak na novi model organizacije preduzeća i već je završen nacrt sistematizacije, koji je upućen sindikalnim organizacijama, kako bi do kraja novembra posložili sva radna mjesta u budućem holdingu.

    Razdvajanje poslovnih funkcija i bilansa stanja ključni su elementi u procesu restrukturiranja ovog preduzeća kojem su, kako ističu u ŽRS, pristupili ozbiljno. Taj proces je, kažu, složen i podrazumijeva donošenje i sprovođenje značajnih odluka i promjena koje ne zavise samo od njih, zbog čega je opravdano i to što im je Svjetska banka period zajma nedavno produžila do kraja decembra 2022. godine.

    u “Željeznicama RS” za “Glas Srpske” ističu da pokušavaju da se reorganizuju na najbolji način da bi postali preduzeće koje će biti spremno za tržišno poslovanje i konkurenciju, podsjetivši da je Vlada Srpske izabrala model holdinga koji podrazumijeva stvaranje željezničkog holdinga i tri zavisna preduzeća odgovorna za prevoz putnika, robe i upravljača infrastrukture.

    • Nacrt sistematizacije je završen i dostavljen predstavnicima osam sindikalnih organizacija. Očekujemo njihove komentare, mišljenja i sugestije, nakon čega će kao partneri u projektu restrukturiranja zajedno sa upravom usaglasiti konačan prijedlog pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta – istakli su u ovom preduzeću.

    Kažu da su tokom ove godine ispunili zacrtani cilj od 2.098 zaposlenih, a koji je definisan ugovorom o restrukturiranju.

    • Sada je zaposleno 2.060 radnika, a trenutno je odobren odlazak za njih 16 uz stimulativnu otpremninu po javnom oglasu – naveli su u ovom preduzeću. Uzimajući u obzir buduća penzionisanja, dobrovoljne odlaske uz otpremnine, ali i neophodno zapošljavanje izvršnog i tehničkog osoblja na značajnim proizvodnim radnim mjestima, preduzimaju se, kako ističu, neophodni koraci kako bi se struktura zaposlenih popravila i zadovoljila potrebe budućeg preduzeća.
    • To se odnosi na pronalaženje odgovarajućeg modela za prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i stručno osposobljavanje zaposlenih koji neće po trenutnim kompetencijama naći mjesto u budućoj sistematizaciji, kao i zbrinjavanje radnika sa smanjenom radnom sposobnošću i invalida, čiji broj je značajan u trenutnoj strukturi zaposlenih – naveli su u ŽRS.

    Predsjednik Samostalnog sindikata transportne djelatnosti Zlatko Marin kaže da su vidjeli taj nacrt, u kojem je i dalje prisutno više administracije nego što je ŽRS potrebno.

    • Nismo zadovoljni ni time što još nije urađen detaljan opis svih radnih mjesta, jer postoji dosta slučajeva da je više radnih mjesta objedinjeno u jedno, a nemamo uvid šta će ko tačno raditi i kolike će koeficijente radnici imati – naglasio je Marin i dodao da, generalno, nije zadovoljan odlukom da ŽRS budu pretvorene u holding. On smatra da to nije najbolje rješenje za ovo preduzeće, jer je, kako kaže, u pitanju željeznica sa malim brojem kilometara pruge i malim brojem radnika.

    Gubitak manji

    U “Željeznicama RS” ističu da su za devet mjeseci ove godine ostvarili prihode od 45,9 miliona maraka, a rashode u iznosu od 52,2 miliona KM.

    Operativni poslovni gubitak za devet mjeseci iznosi 6,3 miliona KM i manji je u odnosu na prošlu godinu.

  • Nastavlja se strmoglavi pad turske lire, sada jedan dolar iznosi skoro 9,8 lira

    Nastavlja se strmoglavi pad turske lire, sada jedan dolar iznosi skoro 9,8 lira

    Nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odlučio da protjera deset ambasadora, valuta ove države dosegla je novu rekordnu vrijednost – sada jedan dolar iznosi 9,738 lira.

    Tolika joj je bila vrijednost na Londonskoj berzi do 11:45 sati. To se desilo nakon što je Erdogan u subotu, 23. oktobra, personama non grata proglasio i zatim protjerao ambasadore Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Francuske, Kanade, Nizozemske, Švedske, Norveške, Danske, Finske i Novog Zelanda.
    To je učinio nakon što je Zapad pozvao Tursku da iz zatvora pusti Osmana Kavalija, kojeg predstavlja i kao filantropa.


    Ekonomisti i investitori su već duže vrijeme zabrinuti zbog Erdoganovog odnosa prema Centralnoj banci Turske smatrajući da ugrožava nezavisnost ove institucije. Uvjeren je da će niskim stopama smanjiti inflaciju, što je suprotno očekivanjima većeg broja ekonomista, piše CNBC.


    Prošle sedmice su u banci Societe Generale prognozirali nastavak pada vrijednosti lire i očekuju da će do kraja ove godine jedan dolar iznositi 9,80 lira. Istakli su da je Erdogan “učinkovito uklonio sve one koji se protive neobičnom stavu da visoke kamate uzrokuju visoku inflaciju”, prenosi agencija Reuters.

  • Ovih pet proizvoda je najviše poskupjelo u Bosni i Hercegovini

    Ovih pet proizvoda je najviše poskupjelo u Bosni i Hercegovini

    Građani Bosne i Hercegovine već mjesecima se susreću s brojnim poskupljenjima, i to onih najpotrebnijih životnih namirnica. Tako je u proteklom periodu zabilježen najveći rast cijena goriva, ulja, piletine, te voća i povrća.

    Cijena dizel goriva u prvoj i drugoj sedmici januara ove godine bila 1,80 KM, dok je ona sada minimalno 2,27 KM, a kreće se i do 2,46 u zavisnosti od benzinske pumpe. Cijena ulja početkom godine bila je 2 KM, a sada je ona negdje i više od 3 KM. Kilogram piletine mogli ste kupiti i za oko 7 maraka, dok je sada cijena oko 10 KM. Kada je riječ o povrću, najviše je porasla cijena krompira te se on prošle godine mogao kupiti za 0,80 KM, dok je njegova cijena sada od 1,50 do čak 2 KM. Domaća kruška, primjera radi u oktobru prošle godine, u marketima u BiH koštala je 1,25 KM, dok je sada 2,45 KM.

    Osim navedenog, više su i cijene pekarskih proizvoda, junećeg mesa, mlijeka, čokolade…

    Potrošačka korpa jedne porodice porasla je na više od 2.000 KM, što je za bilo koju porodicu u našoj zemlji, s pretpostavkom da dvoje radi i da imaju prosječna mjesečna primanja, ogroman iznos.

    Iskazane cijene nisu konačne već su minimalne ili prosječne u zavisnosti od proizvoda (Ilustracija: Klix.ba)
    Iskazane cijene nisu konačne već su minimalne ili prosječne u zavisnosti od proizvoda (Ilustracija: Klix.ba)
    “Lakše bi bilo nabrojati šta sve nije poskupjelo nego šta jeste. Svako poskupljenje za nas je opasno, jer mali je broj ljudi koji mogu kupiti sve neophodno za život, pa se u pitanje dovodi održivost porodice i egzistencija. Mi se već odričemo, u svoje i u ime svoje djece, mnogo čega, a to je nepovratna šteta. Ako ne uložimo u svoju djecu sada, pitanje je kako će oni nama to vratiti, a time će doći do ugrožavanja penzionog i zdravstvenog sistema i tako dalje. Nedostaje nam kvalitetna državna politika i strategija, pogotovo u poljoprivredi, jer smo mi jedina zemlja u kojoj se cijela jedna prosječna plata izdvaja za hranu. Hrana je danas najskuplja i taj sistem je neodrživ”, kazao je za Klix.ba Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura iz Mostara.

    Ukazao je Bago i na činjenicu da u našoj zemlji već desetak godina vlada princip puzajućih poskupljenja, ali je to ranije bilo lakše za podnijeti jer je iznos potrošačke korpe bio manji.

    “Ovo je sada izmaklo kontroli. Riječ je o procesu nebrige i lošeg upravljanja, koji dugo traju i iznos koji je potrošačka korpa dostigla sada je neostvariv za većinu stanovništva u BiH. Prema svim pokazateljima, u naredne dvije godine još veći broj građana će otići iz zemlje i pitanje je koliko će nas ostati ovdje. Sve ovo će doći na naplatu sigurno, jer ekonomija ne čeka”, kazao je Bago.

    Da se građani najviše boje povećanja cijena goriva, koje onda za sobom vodi i brojna druga poskupljenja, kazala nam je Gordana Bulić, iz Udruženja građana Klub potrošača Tuzlanskog kantona.

    “Mnogo više građana sada koristi vlastite automobile nego što je to bio slučaj prije pandemije i to zbog straha od zaraze, a s obzirom na to da većina nas vozi automobile stare od deset do petnaest godina, koji mnogo više troše, i izdavanja za gorivo su znatno povećana. Sve veće cijene goriva ne samo da smanjuju kućni budžet, nego direktno utječu i na rast cijena drugih proizvoda”, kazala je Bulić.

    Najveću promjenu cijene, kaže Bulić, imalo je jestivo ulje te kaže kako je cijena prije, pa čak i na početku pandemije, bila oko 1,80 KM, a trenutno se kreće i do 3,20 KM. Samo u pojedinim trgovinama, istakla je, ulje možete kupiti za 2,90 KM. Prema riječima Bulić, to je najviša cijena ulja koju ovo tržište pamti. Osim ulja, poskupjela je i piletina, čija je cijena sa oko osam porasla na više od 10 maraka.

    “S obzirom na to da veliki broj građana kupuje pekarske proizvode, veliki broj njih nam se javio i kazao kako je i njihova cijena porasla. Viša je i cijena junećeg mesa, kao rezultat poskupljenja stočne hrane, ali i niza drugih proizvoda. Za sve što se nalazi u prerađivačkom lancu osjetno je povećanje cijena. S obzirom na to da su kod nas penzije i plate zaista male, građani su na izmaku snage. Uz to se i potrošačka korpa promijenila te ona sada sadržava puno više proizvoda koji ranije nisu bili u njoj. Građani sada kupuju više voća te raznih suplemenata za jačanje imuniteta i organizma, a sve to košta”, istakla je Bulić.

    Ipak, Bulić se nada da će se cijene stabilizovati i da će građani BiH uskoro moći odahnuti i manje brinuti o tome kako preživjeti svaki mjesec. Ukoliko se to ne desi, pitanje je do kada će građani BiH sebi moći kupiti osnovne namirnice za život.

  • Suosnivač Twittera očekuje da će cijeli svijet biti pogođen hiperinflacijom

    Suosnivač Twittera Jack Dorsey očekuje da će cijeli svijet biti pogođen hiperinflacijom.

    “Hiperinflacija će promijeniti sve. To se upravo dešava”, poručio je preko Twittera i dodao da će uskoro pogoditi Sjedinjene Američke Države i ostatak svijeta.

    To se desilo u trenutku kada je inflacija potrošačkih cijena u SAD-u najveća u posljednjih 30 godina i strahuje se da bi se stanje moglo dodatno pogoršati.

    Prema pisanju CNBC-a, iznenađujuće je to što je Dorsey, koji je također suosnivač kompanije Square i zagovornik kriptovaluta, upotrijebio izraz hiperinflacija – brzi rast cijena koji može uništiti valute i srušiti ekonomije država.

    Milijarder Paul Tudor Jones smatra da je posjedovanje bitcoina, kao jedne od kriptovaluta, dobar način da se zaštiti od inflacije.

    Guverner američke Centralne banke (FED) Jerome Powell je ukazao da će pritisak inflacije trajati duže nego što se to ranije očekivalo. Pretpostavlja da će se ovaj pritisak nastaviti i u sljedećoj godini. Očekuje da će ova banka imati vanredne mjere kojima će pomoći ekonomiji.

  • Tehnički moguće da Srpska formira svoju upravu za prikupljanje indirektnih poreza

    Tehnički moguće da Srpska formira svoju upravu za prikupljanje indirektnih poreza

    Tehnički je potpuno izvodljivo da Republika Srpska formira sopstvenu upravu za prikupljanje indirektnih poreza i samostalno rasposređuje te prihode, ali to umnogome zavisi od političkih okolnosti, poručuju ekonomisti.

    Profesor Ekonomskog fakulteta iz Pala Aleksandar Stojanović kaže da je u potpunosti moguće vraćanje na model gdje postoje odvojene entitetske uprave za oporezivanje s tim što bi postojala “klirinška” kuća koja bi “prebijala” te viškove i manjkove između dva entiteta.

    Stojanović ističe da bi razdruživanjem oba entiteta prihodovala koliko i danas.

    “Ostao bi isti finansijski efekat po budžete”, rekao je Stojanović za “RTRS”.

    Ekonomista iz Banjaluke Aleksandar Ljuboja rekao je da Srpska tehnički može da formira sopstvenu upravu i da je potreban period od šest do 12 mjeseci gdje bi se legislativa prilagodila novom stanju.

    “To je zahtjevan posao, ali nije neizvodljiv. Ako uzmete da imate mnogo manje zemlje po broju stanovnika nego što je Srpska gdje to funkcioniše, pa prepreka u tom tehničkom smislu nema”, rekao je LJuboja.

    Republika Srpska je prikupljala indirektne poreze do 2005. godine, a onda je tu nadležnost predala institucijama BiH nakon intervencije visokog predstavnika u BiH, ali Ustav BiH nikada u tom dijelu nije promijenjen.

  • Kompleks IMT-a ponuđen na prodaju za 70,7 miliona evra

    Stečajni upravnik Industrije mašina i traktora (IMT) oglasio je prodaju imovine dužnika metodom javnog nadmetanja.Za 8,3 milijarde dinara (70,7 miliona evra) ponuđen je poslovni kompleks u Zemunskoj ulici na Novom Beogradu, prenosi Ekapija.

    Deo kompleksa koji je na prodaju čini 25 uknjiženih objekata, sa upotrebnom dozvolom, kao i 30 uknjiženih objekata bez odobrenja za gradnju. Takođe, na prodaju su i 22 vanknjižna objekta.

    Javno nadmetanje biće održano 22. novembra 2021. godine

  • Mihajlović: Zelena agenda je novi model rasta

    Mihajlović: Zelena agenda je novi model rasta

    Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da zelena agenda predstavlja novi model rasta, a ne ograničenje, kao i da su strukturne promjene neophodne za otvaranje tržišta i omogućavanje energetskog i privrednog razvoja.

    “Zelena agenda je jedna potpuno nova zelena, ekološka i energetska revolucija svuda svetu. Mi smo ove godine krenuli putem zelene tranzicije, a to ne znači nikakvu opstrukciju, niti ograničenje, već je to potpuno novi model rasta. Istovremeno je cil? da imamo dovol?no energije po održivim cenama poštujući sve standarde zaštite životne sredine, jer nema više energetike bez ekologije, to mora da bude zajedno”, izjavila je Mihajlovićeva sinoć za RTS.

    Ona je rekla da je Ministarstvo pokrenulo strukturne promjene koje su doprinele otvaranju Klastera 4 u pregovorima sa EU.

    “Ponosna sam što smo došli u situaciju da možemo da razgovaramo o tome da se otvara Klaster 4. Tu su i energetika i transport. Sve ono što smo radili u saobraćaju prethodnih godina obezbedilo je uslove za to. Sve što radimo u energetici, pre svega kada je podela delatnosti u Srbijagasu, kao i strateški plan o rezervama nafte, deo je strukturnih promena koje su važan korak ka otvaranju tržišta, jer ne možemo da dozvolimo da budemo zatvoreni, s obzirom na to da smo tranzitna zemlja. Moramo da nastavimo razvoj, da ulažemo u nove kapacitete, da čuvamo energetsku stabilnost i bezbednost, ali da imamo zdravu životnu sredinu”, izjavila je Mihajlovićeva.

    Ona je navela da je Ministarstvo donijelo nove zakone u oblasti rudarstva i energetike koji su u skladu sa najvišim standardima EU i koji su osnov za nove investicije.

    “Imamo potpuno nove Zakone o OIE i energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije. Zakonodavni okvir je moderniji i atraktivniji za investicije. Spremili smo takođe i investicioni plan sa projektima vrednim više od 17 milijardi evra, a to znači nova radna mesta i nove zelene investicije koje će nam dalje omogućiti privredni rast. Istovremeno, uz izgradnju novih kapaciteta, pokrenuli smo i proces podizanja energetske efikasnosti. To znači kako da imamo dovoljno energije po održivim cenama, poštujući sve standarde zaštite životne sredine”, dodala.

    Kako je saopšteno iz njenog kabineta, Mihajlović je navela da nema više energetike bez ekologije i da to mora da bude zajedno.

    “S jedne strane moramo da imamo zdraviju životnu sredinu, a s druge da budemo energetski bezbedni. Spremili smo investicioni plan sa projektima vrednim više od 17 milijardi evra. To su nova radna mesta i nove zelene investicije koje će nam omogućiti privredni rast”, istakla je ona.

  • Iz Ministarstva poljoprivrede poručili da podsticaje u Srpskoj dobijaju svi pod jednakim uslovima

    Iz Ministarstva poljoprivrede poručili da podsticaje u Srpskoj dobijaju svi pod jednakim uslovima

    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske demantovalo je tvrdnje SDS-a da favorizuje bilo čije firme, ističući da svi dobijaju podsticaje pod jednakim uslovima.

    Iz Ministarstva su pozvali SDS da ukoliko posjeduje informacije o zloupotrebama u davanju podsticaja te podatke dostavi nadležnim organima, ističući da je u suprotnom jasno da je u pitanju obično politikanstvo.

    – Podsticaje aktivno ove godine koristi više od 15.000 pravnih i fizičkih lica, godišnje se obavi više od 30.000 isplata podsticaja po raznim osnovama, a svi podsticaji se objavljuju transparentno, na veb sajtu Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske, što je sve lako moguće provjeriti – saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Iz Ministarstva napominju da to da li će neko dobiti podsticaj ne zavisi od toga kojoj političkoj partiji pripada, već da li ispunjava propisane uslove ili ne.

    – Dokaz tome je i činjenica da i pojedini visoki funkcioneri opozicionih partija koriste podsticaje što se može provjeriti na sajtu Agencije za agrarna plaćanja – dodaje se u saopštenju.

    Kada je riječ o podršci poljoprivrednicima zbog sušne godine, iz Ministarstva napominju da vrše isplatu podsticaja rekordnom dinamikom, da su svi podsticaji koji su dospjeli na plaćanje isplaćeni, a to je više od 50 miliona KM.

    – Obezbijedili smo i dodatnih 12,7 miliona KM iz Kompenzacionog fonda od čega je 8,2 miliona već isplaćeno, a 4,5 miliona će biti plaćeno u narednih nekoliko sedmica. Zakonska je obaveza lokalnih zajednica da formiraju komisije i utvrde štetu od elementarnih nepogoda”, navodi se u saopštenju.

    Iz Ministarstva napominju da su do sada podatke poslale svega tri lokalne zajednice, i to podatke o šteti od grada, a ne od suše.

    – Napominjemo da Ministarstvo sufinansira premiju osiguranja za usjeve sa 50 odsto i svi poljoprivrednici mogu da osiguraju usjeve – dodaje se u saopštenju.

    Resor SDS-a za poljoprivredu pozvao je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske da do kraja oktobra objavi podatke o šteti koju je poljoprivredi Republike Srpske pričinila ovogodišnja suša, navodeći da je to obećao resorni ministar Boris Pašalić.

    – Zahtijevamo od Ministarstva da, u vezi sa pružanjem pomoći u prevazilaženju problema izazvanih sušom, ako do toga dođe, ne favorizuje pojedine proizvođače, naročito preduzeća koja su bliska vladajućoj strukturi -naveli su iz SDS-a.

  • Tri džina najavila promene; “Scenario koji se viđa jednom u 20 godina”

    Tri džina najavila promene; “Scenario koji se viđa jednom u 20 godina”

    Najveći svetski proizvođači hrane i robe široke potrošnje više ne mogu da izdrže pritisak viših troškova proizvodnje pa dižu cene.

    Unilever je u trećem kvartalu podigao cene 4,1 odsto.

    Osim što se radi o velikom dizanju cena u jednom kvartalu, još je veći problem što iz Unilevera poručuju da očekuju nastavke inflatornih pritisaka u prvoj polovini sledeće godine. Njihov glavni izvršni direktor, Alan Džoup, vrlo je jasno komunicirao kako upravo gledamo “…scenario koji se viđa jednom u dvadeset godina… i još nismo dosegli vrhunac inflacije”.

    Na ulazne troškove Unilevera vrlo značajan uticaj imale su cene sirovina koje dobavlja s tržišta u razvoju. Pri ovome treba voditi računa kako je Unilever uspeo da amortizuje rast ulaznih troškova kroz podizanje efikasnosti. Procenjuju da su na razne načine ove godine uštedeli oko dve milijarde dolara, što znači da su se do sada suzdržavali od prebacivanja ulaznih troškova na potrošače. Unilever je najviše dizao cene u Aziji i to u kategoriji lične nege, u kojoj su proizvode poskupeli za 4,8 odsto.

    Na sličan način ponašaju se i drugi veliki igrači koji prodaju prehrambene proizvode ili robu široke potrošnje, piše Jutarnji list.

    Kompanija Nestle je tokom trećeg kvartala cene podigla za 2,1 odsto. Objasnili su da su zabeležili značajan rast troškova energije, transporta i sirovina. I oni su pokušavali da odlože prenošenje ulaznih troškova na potrošače, ali sada više ne mogu da prate ritam poskupljenja. Njihov glavni izvršni direktor poručuje: “Inflacijski troškovi rastu brže nego što stižemo da ih prebacimo kroz naše cene. Situacija se ne popravlja”.

    Štaviše, u Nestleu predviđaju povećanje inflacijskih pritisaka. Izračunali su da je trošak inflacije dosegao četiri odsto cene proizvoda koje prodaju. Najavili su dalja poskupljenja u 2022. godini. Prema njihovim procenama, troškovi sirovina i prevoza ove godine povećali su im se za 2,3 milijarde dolara.

    Značajna poskupljenja najavio je i Procter & Gamble. Upozoravaju da su zastoji u lancima snabdevanja, kao i rast ulaznih troškova, veći problem nego što su predviđali u prvom delu godine. Glavni finansijski direktor P&G-a, Andre Šulten, poslao je poruku trgovcima da očekuju više cene širokog spektra proizvoda.

    Osim ovih džinova, koji svojim proizvodima pune značajni deo polica prodavnica na celom svetu, dizanje cena najavljuje sve veći broj manjih kompanija.

    S obzirom na to što se upravo događa na tržištu energenata, te uz očigledni nastavak zastoja u lancima snabdevanja, informacije velikih kompanija ukazuju da se može očekivati jačanje inflatornog trenda.

    Prema podacima Evrostata objavljenim 20. oktobra, u septembru su u Evropskoj uniji cene rasle 3,6 odsto, a u evrozoni za 3,4 odsto.

    Najveći doprinos rastu cena u evrozoni dala je energija (+1,63 odsto), a zatim usluge (+0,72 odsto).

  • Urod maslina ove godine prepolovljen, cijena litra ulja će porasti na 30 KM

    Urod maslina ove godine prepolovljen, cijena litra ulja će porasti na 30 KM

    Visoke temperature ovog ljeta utjecale su na to da prinos maslina u Hercegovini ove godine bude skoro i više nego prepolovljen u odnosu na godine prije.

    Situacija, kako je kazao Zoran Raič, predsjednik Udruge Hercegovački plodovi Mediterana, nije mnogo loša, ali nije ni najbolja.

    “Urod maslina kod naših kooperanata je prepolovljen ove godine. Razlog je visoka temperatura u fazi cvjetanja masline, zbog čega se ona nije oplodila koliko je trebala, odbacila je dosta cvijeta i zbog toga je bilo dosta manje ploda”, kazao nam je Raič.

    S obzirom na to da je manje maslina, manje će biti i maslinovog ulja, dodaje Raič te kaže kako će i cijena ulja najvjerovatnije rasti.

    “Tako će, sa sadašnjih oko 25 KM, cijena ulja porasti na oko 30 KM po litru”, kazao je Raič te istakao kako su količine koje se proizvedu ovdje nedovoljne i za domaću potrošnju i kako maslinovo ulje ne izvoze.

    Međutim, Raič očekuje da bi za pet-šest godina stanje moglo biti bolje.

    “Maslina se širi, dosta je popularna i sve više ljudi se odlučuje za njen uzgoj. Zbog toga za pet-šest godina očekujemo da ćemo imati dosta više i maslina i maslinovog ulja”, zaključio je Raič.