Kategorija: Ekonomija

  • Obnovljivi izvori energije ispred fosilnih goriva

    Obnovljivi izvori energije ispred fosilnih goriva

    Novi izvještaj EU pokazuje da su obnovljivi izvori energije prvi put pretekli fosilna goriva kao glavni izvor energije u EU.

    Izvještaj za 2021. pokazuje da obnovljivi izvori energije generirišu 38 odsto struje u EU, a fosilna goriva 37 odsto.

    Rezultati su objavljeni dok se članice EU suočavaju sa velikim porastom cijene energenata.

    Prilikom predstavljanja izvještaja Evropska komisija je poručila da je postignut napredak u brojnim područjima, ali će biti “potrebni veći napori” kako bi se postiglo smanjenje emisije ugljen dioksida za najmanje 55 odsto do 2030. godine, te kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050.

    Ministri energetike članica EU pozdravili su danas na vanrednom sastanku u Luksemburgu prijedlog kratkoročnih mjera za ublažavanje udara velikog rasta cijene energenata na najsiromašnije, ali nisu uspjeli postići dogovor o srednjoročnim i dugoročnim mjerama za stabilizaciju energetskog tržišta.

    Devet zemalja članica, Austrija, Danska, Estonija, finska, Irska, Letonija, Luksemburg, Holandija, i Njemačka odbile su prijedlog druge skupine zemalja, koju predvode Francuska i Španija, da se reformiše način na koji se određuju veleprodajne cijene električne energije.

    Zajedničkoj izjavi devet zemalja naknadno su se pridružile Švedska i Belgija.

  • “Očekujemo da budemo broj 1 u Evropi. Susret u Moskvi odrediće našu energetsku budućnost”

    “Očekujemo da budemo broj 1 u Evropi. Susret u Moskvi odrediće našu energetsku budućnost”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da očekuje da stopa rasta naše zemlje ove godine bude čak 7,5 odsto.

    “Dakle kombinovano u ove dve godine – 2020. i 2021, očekujemo da Srbija bude broj jedan u Evropi. To bi bio istorijski uspeh, dakle, to nije jedna godina nego u dve godine kada saberete stopu rasta. Sa sigurnošću mogu da kažem da ćemo biti broj dva u Evropi, ali se nadamo da budemo i broj jedan”, rekao je Vučić.

    Kako je istakao, misli da je to veliki uspeh građana Srbije.

    “Ljudi se obično pitaju šta oni imaju od toga. Od toga ćemo imati veće plate, penzije, imaćemo više pozorišta, puteva, pruga, bolnica, lekova. Imaćemo nove stadione. Imaćemo i više crkava i manastira izgrađenih i od toga ćemo imati čistije gradove, reke, više čistih gradova, ali i sigurniju energetsku situaciju”, rekao je Vučić.

    Predsednik Srbije ukazao je na probleme sa kojima se suočavamo zbog rasta cena građevinskih materijala i energenata.

    “Recimo, početna cena pruge Niš-Dimitrovgrad je bila 286 miliona evra, a sada procenjujemo da će biti oko 420 miliona evra, samo zbog rasta cene građevinskom materijala. Samo da vidite sa kakvim se mukama suočavamo, a to je jedna od stvari koja nam donosi veći rast, veće plate i penzije. zato se mučimo oko cene struje, gasa i svega drugog, zato već počinjem da imam tremu, iako se tek za mesec dana viđam sa predsednikom Rusije, jer znam koliko nam je to važan sastanak”, dodao je Vučić.

    Kako je istakao, susret u Moskvi odrediće našu energetsku budućnost. Vučić je najavio da će uskoro ići i u Glazgov gde će se sresti sa mnogo predsednika država i predsednika vlada najmoćnijih zemalja sveta. Posle Glazgova, biće sastanaka u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”.

    Predsednik je najavio da će uskoro biti otvorene bolnice u Leskovcu, Aranđelovcu, Loznici…

    “U svaku ide više od 30 miliona evra. U Dedinje 2 smo do sada uložili 47 miliona evra. To je ogroman novac, ali ćemo zato imati najveći kardiovaskularni centar u ovom delu Evrope”, rekao je Vučić.

  • EU razmatra veliku promenu, Nemci u strahu

    EU razmatra veliku promenu, Nemci u strahu

    Većina Nemaca protiv je uvođenja digitalnog evra, što je mogućnost koju razmatra Evropska centralna banka.

    Samo četiri od deset građana Nemačke može zamisliti korišćenje digitalnog evra.

    Čak 56 odsto kaže da ne bi podržalo uvođenje digitalnog evra.

    Međutim nemačka Bundesbanka, u mesečnom izveštaju, ukazuje da je pojam digitalnog evra malo poznat široj javnosti.

    Evropska centralna banka analizira trenutno mogućnosti uvođenja digitalne varijante evra.

    Gotovo dve trećine Nemaca, koji su protiv digitalnog evra, strahuju da bi to značilo ukidanje novčanica i kovanica.

    Bundesbanka, ali i Evropska centralna banka su ukazivale na to da digitalni evro ne bi bila zamena za kovanice i novčanice.

  • Rezervoar goriva u Srpskoj 30 KM skuplji od početka godine

    Rezervoar goriva u Srpskoj 30 KM skuplji od početka godine

    Ukoliko danas na nekoj od benzinskih pumpi u Srpskoj gorivom napunite pun rezervoar zapremine 60 litara, to će vas koštati oko 30 maraka više nego na početku godine.

    Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da su cijene goriva na pumpama od januara porasle za pola marke po litru.

    “Prosječne cijene u januaru ove godine su se kretale za benzin BMB95 1,84, a dizel ED5 1,82 KM, dok danas benzin košta od 2,29 do 2,39 KM, a dizel od 2,25 do 2,36”, kazao je Trišić. Ističe da je na početku godine na berzi barel nafte brent bio 54, dok je danas 85 dolara.

    Dodaje da su cijene goriva na pumpama širom Srpke u porastu, ali da se u narednim danima očekuje i dodatno povećanje u prosjeku od tri do pet feninga i za benzin i za dizel.

    “Korekcija u cijeni je bilo prošle sedmice u prosjeku za četri do šest feninga, zavisno od distributera i regije, ali trend povećanja se nastavlja”, kazao je Trišić.

    Kako je rekao, i cijena tečnog naftnog gasa (TNG) takođe je u porastu, te će u narednim danima doći do poskupljenja u prosjeku četiri od šest feninga.

    “I dalje su cijene plina u konstantnom rastu, a imajući u vidu informacije kojima raspolažem, i dalje možemo očekivati rast kako zima bude dolazila”, pojasnio je Trišić. Kako je rekao, zasad u Srpskoj nemaju problema sa snabdijevanjem TNG-a na benzinskim pumpama.

    Da su nove cijene goriva veliki udar na potrošače, ali i da je nereagovanje nadležnih zabrinjavajuće, smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora.

    “Nikome nije svejedno kada roba poskupljuje, jer u RS žive i izrazito siromašni građani. Plate, naravno, ne prate poskupljanja. Nije to samo što raste cijena goriva, koje je već preskupo i s kojim smo stigli brojne evropske zemlje, a naš standard ovo ne može podnijeti”, kazala je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Dodala je da je vrijeme da neko vodi računa o ovome te da je potrebno da se preduzmu neke mjere i stane na kraj poskupljenjima.

    “Potrošači su u sve težem položaju, sigurno da nam slijedi kolaps u cijenama osnovnih životnih namjernica”, kazala je Marićeva.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, rekao je da prevoznici nisu dizali svoje cijene iako cijene goriva rastu.

    “Od početka godine cijene goriva su veće za pola marke i danas već očekujemo dodatno poskupljenje, a do kraj mjeseca goriva će sigurno koštati 2,50 KM”, kazao je Grbić za “Nezavisne novine”.

    Ističe da je ovakav skok cijena katastofa za prevoznike, jer ne mogu ostvariti nikakvu dobit.

    “Cijene prevoza se nisu mijenjale pet-šest godina, dok cijene goriva rastu na sedmičnom nivou”, kazao je Grbić i dodao da svako poskupljenje goriva otežava rad i dovodi prevoznike u težak položaj.

  • Mask na Tviteru o kriptovalutama – ponovo

    Mask na Tviteru o kriptovalutama – ponovo

    Ilon Mask, izvršni direktor Tesle, danas je otkrio u koje je kriptovalute investirao u poslednjem periodu.

    Mask, inače poznati zagovornik kriptovaluta, otkrio je da nije ulagao u mim kriptovalutu šiba inu iako su njegovi tvitovi o mim kriptovaluti u prošlosti izazvali ogroman rast cene.

    U nizu tvitova ponovio je da podržava dodžkoin, nazivajući ga “narodnim kriptom”, kao i mnogi njegovi zaposleni u Tesli i Spejs-Iks-u.

    Međutim, rekao je da nema nikakve veze sa neprofitnom organizacijom Dodžkoin. Rekao je da ni on ni njegov saradnik Džared Birčal nisu bili u savetodavnom odboru organizacije koja radi na promociji kriptovaluta putem patenata, zagovaranja i zaštite žiga.

    U jednom tvitu otkrio je da je kupio bitkoin i itirijum, dve najveće kriptovalute na svetu, što je portfolio o kom je javno govorio i ranije.

    Dodžkoin je nakon ovih objava skočio 7,7 odsto i njime se u ponedeljak ujutru trgovalo na 0,27 dolara (0,20 funti).

    Vrednost kriptovalute šiba inu porasla je više od 50 odsto te je u nedelju dosegla rekord od 0,000044 američkih dolara i tako postala jedanaesta najveća kriptovaluta na tržištu, piše Index.

    Međutim, kada je korisnik Tvitera “ShibaInuHolder” pitao Maska koliko šiba inu tokena poseduje, njegov je odgovor bio: “Ništa.”

    Zajednica okupljena oko kriptovalute šiba inu uznemirila se zbog Maskovog tvita, a jedan korisnik je upitao: “Zašto Ilon mora da poseduje bilo koji $SHIB da bi bio vredan? Fokus bi trebalo da bude na njegovoj praktičnoj primeni”.

    Ranije ovog meseca vrednost kriptovalute šiba inu porasla je na 0,000013 dolara nakon što je Mask na Tviteru objavio fotografiju svog šteneta, iste rase po kojoj je token dobio ime. Postoji još jedna mim kriptovaluta, pod nazivom Floki, koja nosi isto ime kao Maskov ljubimac rase šiba inu.

    Maskovi tvitovi često imaju značajan uticaj na cenu kriptovaluta. Na primer, bitkoin je snažno porastao kada je Mask na Tviteru napisao da će Tesla nastaviti da prihvata bitkoin nakon što postane ekološki prihvatljiviji.

    Analitičari su suzdržani prema reakcijama malih investitora na Maskove objave.

    “Kao što smo videli sa dodžkoionom, a sada i šiba inuom, tvitovi magnata poput Ilona Maska kontrolišu uspon i pad digitalne imovine”, izjavio je za Jahu fajnens Majkl Kamerman, izvršni direktor Skilinga.

    “Društveni mediji i finansijski influenceri izvrsni su u kontekstu uvođenja u koncept kriptovaluta, ali investitori moraju prosuđivati izvan zabave koja se događa onlajn i sami dublje zagledati u kriptovalute pre nego što donesu bilo kakvu odluku”, zaključuje Kamerman.

  • Oboreni rekordi na Vol stritu

    Oboreni rekordi na Vol stritu

    Na Vol stritu su S&P 500 i Dau Džons indeks dosegli nove rekordne nivoe.

    Uzrok tome je nada ulagača da će se nastaviti dobra sezona objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija.

    Dau Džons ojačao je 64 boda, ili 0.18 posto, na 35.741 bod, dok je S&P 500 porastao 0.47 posto, na 4566 bodova, a Nasdaq indeks 0.90 posto, na 15.226 bodova, prenosi Indeks pisanje Hine.

    I dok su Dau Džons i S&P 500 dosegli nove najviše nivoe u istoriji, Nasdaq je od njega udaljen još oko 1 posto.

    Ulagači se nadaju da će većina od oko 165 kompanija, koje će ove nedelje objaviti poslovne izveštaje, izvestiti o većoj zaradi nego što se očekivalo. Dosad je oko 120 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo rezultate, pri čemu ih je oko 83 posto ostvarilo veće zarade nego što se procenjivalo.

    Stoga sada analitičari u anketi Rojtersa procenjuju da su zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u trećem kvartalu porasle 34,8 posto u odnosu na isti period lane, dok su početkom oktobra očekivali rast od 29,4 posto.

    Ove će nedelje, između ostalog, poslovne izveštaje objaviti tehnološki divovi, kao što su Epl, Majkrosoft i Alfabet.

    Fejsbuk je kvartalne rezultate objavio nakon zatvaranja Vol strita, a cena njegove deonice porasla je u produženom trgovanju oko 1 posto. Prihodi te društvene mreže bili su u trećem tromesečju nešto manji nego što se očekivalo, no, zarada je porasla 17 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

    Najviše je juče, više od 12 posto, skočila cena deonice Tesle i dosegla rekordne nivoe, nakon vesti da je rent-a-car kompanija Herc naručila od Tesle 100.000 vozila.

    Zahvaljujući jučerašnjem skoku cene dionice, tržišna kapitalizacija Tesle premašila je bilion dolara, čime se uvrstila u uski krug kompanija, kao što su Epl, Majkrosoft i Alfabet.

    I na većini evropskih berzi cene su deonica juče porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,25 posto, na 7.222 boda, a frankfurtski DAX 0,36 posto, na 15.599 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,31 posto, na 6.712 bodova.

  • Zbog manjka kadra Srpska prinuđena na uvoz radnika

    Zbog manjka kadra Srpska prinuđena na uvoz radnika

    Zbog manjka radnika skoro svih profila poslovna zajednica Srpske uputiće zahtjeve Vladi RS i Zavodu za zapošljavanje RS da se poveća broj izdatih radnih dozvola za strance.

    Naime, kako kaže Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za jedan dio poslova ima zainteresovanih stranih radnika iz Turske i Bangladeša, koji bi radili za one plate koje domaći poslodavci nude.

    “Stoga smo u nekom narednom periodu spremni na povećan broj dolazaka radnika iz inostranstva”, kazao je Trivić i dodao da neke branše neće moći da posluju bez toga. Kako je rekao, postoji više uzroka manjka radnika u Srpskoj, a jedan od njih je i odlazak ljudi u inostranstvo.

    “Ono što poslodavci mogu da rade je da povećaju plate i to i rade, ali ono što naše ankete među ljudima koji odlaze govore je i to da dobar dio njih odlazi zato što su nezadovoljni stanjem u državi, u zdravstvu, obrazovanju…”, kazao je Trivić.

    Da je evidentno da imamo problem s nedostatkom radne snage u skoro svim privrednim oblastima potvrdio je i Spasoje Albijanić, direktor preduzeća “Monting montaža” Bijeljina.

    “Dosta ljudi je otišlo u inostranstvo, a kod nas se stvorila percepcija brze i lake zarade bez pokrića u stručnosti i radu”, kazao je Albijanić.

    Dodao je da u njihovoj firmi nedostaje električara i bravara, te da bi bez problema odmah mogli zaposliti 20 radnika.

    Da i obućarski sektor ima problema s radnicima za “Nezavisne novine” potvrđuje Radenko Bubić, direktor Fabrike obuće “Dermal” iz Kotor Varoša. “I ove godine je nastao problem s radnicima jer se veliki broj njih opet uputio u evropske zemlje”, kazao je Bubić.

    Manjak radnika nije zaobišao ni sektor ugostiteljstva, ističe Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS.

    “Ovaj sektor već godinama ima sve manje radnika, tako da pokušavamo da sa Vladom RS predložemo neke mjere koje će stimulisati radnike da ostaju u Srpskoj”, kazao je Šajić, ističući da je domaće tržište radne snage najjeftinije u regionu.

    Da je Srpska došla u situaciju da radnika bilo koje profesije nema ni za lijeka i da ćemo biti prinuđeni da uvozimo radnike kaže i Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS.

    Kao razlog manjka na tržištu i Bratić ističe to što radnici odlaze u inostranstvo, gdje su, takođe, deficitarni kadar, a znatno bolje plaćeni nego u BiH.

    Podsjetimo, kako smo ranije pisali, zbog nedostatka radne snage zvornička građevinska firma “Jokić invest” traži radnike i u Aziji, a prije dvije godine je zaposlila 10 državljana Bangladeša, dok ove godine planira da dovede 22 nova radnika.

    “Veliki broj domaćih radnika koji su izučili zanat otišao je u inostranstvo, tako da na našem tržištu skoro da nema radnika, a posebno je teško naći majstora u građevinskom sektoru”, kazala je tada Marijana Milović, izvršna direktorica ovog preduzeća.

  • Druga pandemijska zima u Evropi: Haos na istoku, neizvjesnost na zapadu

    Lokdauni, porast broja zaraženih i podjela u vezi s vakcinom obilježili su početak druge pandemijske zime u Evropi, donoseći, kao u istočnoevropskim zemljama, neizvjesnost i na zapadu kontinenta.

    SZO: Broj novih slučajeva u Evropi raste već treću nedjelju zaredom

    Uprkos širokoj dostupnosti vakcina ove zime u odnosu na prošlu, Evropa je jedini dio svijeta koji bilježi porast broja novih slučajeva kovida-19, objavila je prošle srijede Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Ovo je treća uzastopna nedjelja kako Evropa bilježi porast broja zaraženih virusom korona, piše CNN.

    Istočna Evropa i Rusija bilježe sve više smrtnih slučajeva i zaraženih, najviše zbog neodlučnosti i oklijevanja u vakcinisanju, pa je prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokrivenost vakcinom u tom dijelu Evrope dosegnula tek 24 posto.

    Letonija uvela lokdaun
    Prošlog četvrtka Letonija je postala prva zemlja u Evropskoj uniji koja je uvela lokdaun zbog velikog broja slučajeva usljed slabe stope imunizacije. Samo 56% svih odraslih osoba u toj zemlji primilo je obje doze vakcine, u poređenju s prosjekom EU od 74,6%.

    Zapadna Evropa takođe bilježi porast slučajeva kovida 19 uprkos tome što neke zemlje imaju gotovo univerzalnu pokrivenost vakcinom. Stopa incidencije kovida 19 u Njemačkoj porasla je u subotu na 100 novih infekcija na 100.000 stanovnika, prvi put od maja. Belgija i Irska bilježe najveće stope oboljelih u zapadnoj Evropi, prema ECDC-u, s incidencijama 325,76, odnosno 432,84 na 100.000 ljudi.

    Različite stope vakcinacije dovele istok i zapad Evrope na dva odvojena kolosijeka

    Belgijski ministar zdravstva Frenk Vandenbruk rekao je u srijedu kako se njegova zemlja nalazi u četvrtom talasu. Više od 85% odrasle populacije potpuno je vakcinisano, a zvaničnici kažu da je velika većina hospitalizovanih pacijenata s kovidom 19 bila nevakcinisana.

    “Različite stope vakcinisanja dovele su istočnu i zapadnu Evropu na dva odvojena kolosijeka, ali zajedničko im je to što je stopa zaraze podstaknuta popuštanjem pandemijskih ograničenja, što hladno vrijeme tjera ljude u zatvorene prostore i što je vrlo zarazni delta soj sada dominantan”, rekao je za CNN dr Peter Drobac, stručnjak za globalno zdravlje na Poslovnoj školi Saïd univerziteta u Oksfordu.

    Rumunija ima jednu od najvećih stopa smrtnosti na svijetu
    Stopa zaraze u nekim zapadnoevropskim zemljama prilično je visoka, ali zahvaljujući vakcinama, smrtni slučajevi i hospitalizacije zbog kovida 19 uglavnom su nepromijenjeni u poređenju s istočnim zemljama. Rumunijaa će od ponedjeljka ponovno uvesti noćni policijski čas i proglasiti zdravstvene propusnice obaveznima za većinu mjesta, nekoliko dana nakon što je zabilježeno 19,25 smrtnih slučajeva na milion stanovnika, što je jedna od najvećih svjetskih stopa smrtnosti od kovida 19 po stanovniku.

    Rumunski problemi nisu posljedica nedostatka vakcina. Zemlje Evropske unije imaju pristup svim vakcinama koje je EU odobrila, ali, kao u mnogim zemljama od Baltika do Balkana, uvođenje vakcina u Rumuniji otežano je oklijevanjem s vakcinacijom, lošom komunikacijom vlade i nepovjerenjem prema vlasti. Prema ECDC-u, samo 35,6% odrasle populacije potpuno je vakcinisano.

    Ukrajina je u četvrtak izvijestila o najvećem dnevnom broju slučajeva kovida 19 od početka pandemije (22.415), nekoliko dana nakon što je predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao građane da se vakcinišu, rekavši da je to jedini način da se spriječi lokdaun.

    “Iz ove situacije postoje dva izlaza: vakcinisanje ili zatvaranje. Svaki dan se suočavamo s ovim izazovom i ovim izborom. Zbog privrede ne podržavam lokdaun”, rekao je Zelenskij.

    Ali od petka su škole u ukrajinskim žarištima zaraze zatvorene, a vlada je objavila da su potvrde o vakcinisanju ili negativan test neophodni za pristup javnom prevozu u glavnom gradu nakon što je broj dnevnih smrtnih slučajeva dostigao rekordnih 614, prenosi Reuters.

    Najgora faza pandemije u Rusiji
    Rusija prolazi kroz najgoru fazu pandemije. Moskva je u ponedjeljak započela 10-dnevni lokdaun jer su državni zvaničnici otvoreno priznali da se zemlja suočava sa strašnom zimom. Rusija je više puta u posljednjih nekoliko dana izvijestila o najvećem dnevnom broju zaraženih i preminulih, a u srijedu je zabilježila rekordnih 1.028 službenih smrtnih slučajeva.

    “Naravno, nije učinjeno sve što je trebalo učiniti za informiranje i objašnjenje neizbježnosti i važnosti vakcinisanja, ali u isto vrijeme građani naše zemlje moraju zauzeti odgovorniji stav i vakcinisati se”, rekao je Dmitrij Peskov, portparol predsjednika Vladimira Putina, priznajući djelimičnu odgovornost za niske stope vakcinisanja.

    “Zapadna Evropa neće dosegnuti krizne nivoe iz bliže prošlosti, poput podizanja poljskih bolnica, jer su vakcine definitivno promijenile situaciju i u tom smislu bi trebalo da bude puno razloga za optimizam”, rekao je Drobac, dodajući kako primjer Velike Britanije pokazuje da vakcine ipak nisu univerzalno rješenje.

    Veliki problemi u Britaniji
    Velika Britanija bilježi najviše dnevnih slučajeva u zapadnoj Evropi nakon što je tokom ljeta ukinula gotovo sva pandemijska ograničenja. Zdravstveni stručnjaci i medicinske organizacije zamolile su britansku vladu da ponovno uvede mjere poput obaveznog nošenja maski ili potvrda o vakcinisanju, poput drugih evropskih zemalja, kako bi se spriječilo uvođenje restriktivnih mjera poput lokdauna.

    Ali vlada je odbila takve mjere uprkos tome što raste broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. Katherine Henderson, predsjednica Kraljevskog koledža za hitnu pomoć, izjavila je u nedjelju za Sky News kako je zdravstvena služba već u teškoj situaciji zbog kovida 19. Odjeljenja hitne pomoći širom Velike Britanije već se bore sa dugačkim redovima ispred ambulanti. Britanski premijer Boris Džonson pozvao je građane starije od 50 godina i one koji su u visokom riziku od kovida 19 da prime treću dozu vakcine. Pokušaj je to da se prevlada slabljenje zaštite koje se događa šest mjeseci nakon vakcinisanja.

    Nova varijanta
    To neće biti dovoljno zbog vrtoglavog porasta broja slučajeva koji mogu biti plodno tlo za stvaranje novih sojeva. U petak je britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost otkrila postojanje izvedenice delta soja, AY.4.2, rekavši kako se radi o “varijanti koja se istražuje” zbog nekih dokaza da bi mogla povećati stopu zaraze u Velikoj Britaniji u poređenju s delta sojem.

    “U Velikoj Britaniji strategija je bila koncentrisana na to da vakcinacija obavi sav posao. I mislim da to neće biti dovoljno. To je opasna strategija koja se oslanja na to da će se nevakcinisane osobe, poput djece, zaraziti kako bi se stvorio nivo ukupnog imuniteta stanovništva kako prirodnom imunizacijom, tako i vakcinisanjem. Problem nije samo u tome što ova strategija dopušta neprihvatljivo visok nivo hospitalizacija i smrti, već i to što možda neće funkcionisati”, rekao je Drobac.

    Irski premijer: Kovid potvrde ostaju na snazi
    Dok Velika Britanija odugovlači s novim mjerama, Irska se suzdržava od ukidanja pandemijskih ograničenja zbog ponovnog porasta broja zaraženih uprkos tome što ima jednu od najvećih evropskih stopa vakcinisanja, 92%. Tokom konferencije za novinare prošlog utorka irski premijer Mišel Martin rekao je da će kovid potvrde ostati na snazi za sva okupljanja i događaje u zatvorenom prostoru, da će maske i dalje biti obvezne u zatvorenim javnim prostorima, a u ugostiteljskim objektima biće dopušteno posluživanje samo za stolovima.

    “Evropa ne smije odlutati do lokdauna i stope smrtnosti kao prošle zime. Ne znamo u kakvoj ćemo epidemiološkoj situaciji biti za dva ili tri mjeseca i zato moramo biti malo oprezniji”, rekao je u srijedu Majk Rajan, izvršni direktor SZO programa za hitne zdravstvene slučajeve.

  • Kompanije i stručnjaci najavljuju da će se poskupljenja nastaviti

    Kompanije i stručnjaci najavljuju da će se poskupljenja nastaviti

    Kompanije su zbog poskupljenja proizvodnje bile primorane da povise cijene proizvoda. Ne očekuje se da će se poskupljenje roba uskoro zaustaviti.

    “Inflacija će biti ključna tema do kraja i tokom sljedeće godine”, ocijenio je direktor kompanije Unilever Alan Jope.

    Iz Unilevera, koji proizvodi hranu, higijenska sredstva i druge potrepštine, prošle sedmice su saopćili da su u trećem kvartalu ove godine cijene povisili za 4,1 posto te da su to učinili nakon poskupljenja proizvodnje.

    Unilever nije jedini koji je povisio cijene. Među onim proizvođačima koji su to učinili jeste i Nestle, i to za 2,1 posto. Najavili su da će poskupljenja nastaviti do kraja ove i tokom sljedeće godine.

    Problemi u globalnom lancu opskrbe i rastuća potražnja za proizvodima uzrokuju poskupljenje sirovina. Proizvodi su skuplji i zbog toga što su firme primorane da povise plate, kako bi zadržale radnike, zbog poskupljenja transporta i zbog poskupljenja energije. Time su trgovci u maloprodaji pod velikim pritiskom – da li poskupiti proizvode? Mnogi će to upravo uraditi.

    Ekonomisti i političari ranije ove godine su uglavnom raspravljali o tome da li je inflacija prolazna sa jenjavanjem pandemije koronavirusa ili će trajati duže od toga. U američkoj Centralnoj banci (FED) su primijetili da je sve manje direktora kompanija koji misle da je riječ o tranzicijskom periodu.

    Direktor banke JPMorgan Chase Jamie Dimon smatra da se prenaglašavaju problemi u globalnom lancu opskrbe te da će se on poboljšati u sljedećoj godini. S druge stranke, većina finansijskih stručnjaka očekuje da će poremećaji trajati do polovine sljedeće godine, pa čak i nakon toga, pokazalo je istraživanje koje je provela Škola ekonomije Univerziteta Duke.

    Visokorangirani bankari Centralne banke Engleske (Bank of England) prognoziraju da će inflacija sljedeće godine u Velikoj Britaniji biti iznad pet posto.

    Guverner ove banke Andrew Bailey ranije ovog mjeseca je izjavio da će morati reagovati na poskupljenja. Naglasio je da i dalje vjeruje da će inflacija biti privremena, ali da će trajati duže nego što se mislilo zbog poskupljenja energije, piše CNN.

  • Kompanija Tesla vrijedna više od bilion dolara

    Kompanija Tesla vrijedna više od bilion dolara

    Kompanija Tesla prešla je danas tržišnu vrijednost od bilion dolara nakon što je dobila rekordnu narudžbinu od 100.000 vozila od firme Herc, koja se bavi iznajmljivanjem vozila.

    Ovakav razvoj situacije ide u prilog ambiciji američkog proizvođača električnih automobila da postane najveća automobilska kompanija u svijetu u narednoj deceniji.

    Većina proizvođača se ne oslanja na prodaju firmama za iznajmljivanje automobila i često im daju popuste da bi se oslobodili modela koji se slabo prodaju.

    Za Teslu i njegove investitore narudžbina od 100.000 automobila do kraja 2022. godine predstavlja dokaz da električna vozila više nisu sporedan proizvod, nego da će dominirati tržištem automobila u bliskoj budućnosti.

    Direktor kompanije Tesla Ilon Mask postavio je cilj da povećava godišnju prodaju za 50 odsto i da na kraju dostigne broj od 20 miliona prodatih automobila svake godine.

    To bi bilo više nego dvostruko više od sadašnje prodaje tržišnih lidera Folksvagena i Tojote.