VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Investicije u BiH nejake da poguraju ekonomski rast

    Investicije u BiH nejake da poguraju ekonomski rast

    Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, u prvom polugodištu ove godine bilo je oko 766 miliona KM direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu, potvrđeno je “Nezavisnim” iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

    Poređenja radi, u prvom polugodištu prošle godine registrovano je 461,5 miliona KM direktnih stranih investicija, a u istom periodu 2019. godine 701,9 miliona KM.

    “U finansijske uslužne djelatnosti, osim u osiguranja i penzijske fondove, uloženo je 182,2 miliona KM, dok je oblast nekretnina u ovom periodu registrovala negativan iznos od 8,3 miliona KM”, objasnili su u FIPA.

    Zemlje s najvećim registrovanim iznosima kapitala u prvih šest mjeseci ove godine u BiH su Hrvatska, sa 216,3 miliona KM, Rusija 148,7 miliona KM, Slovenija 116,8 miliona KM i Austrija 100,4 miliona KM.

    “Značajna povećanja kapitala registrovale su i Velika Britanija, 56,2 miliona KM, Srbija 42,5, Njemačka 30,7, Italija 21,5 i Švajcarska 19,7 miliona KM”, kazali su iz ove agencije.

    Dodali su da su djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija u toku ove godine finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova, sa 182,2 miliona KM i trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, sa 175,3 miliona KM.

    “Dalje slijede proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda sa 148,6 miliona KM, trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, sa 71,4 miliona KM, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 42,4, proizvodnja prehrambenih proizvoda 35,1, vađenje metalnih ruda 23,7 i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 23,5 miliona KM”, pojasnili su iz FIPA.

    Prema podacima Centralne banke BiH, najveći registrovani iznos direktnih stranih investicija u BiH je bio 2007. godine u iznosu od 2,6 milijardi KM, a ako se posmatra prethodna decenija, najbolji je bio 2018. godine sa 963 miliona KM.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, naveo je za “Nezavisne” da je povećanje direktnih stranih investicija u odnosu na 2020. godinu bilo očekivano, jer je dio opšteg trenda oporavka privrede od pandemije u svijetu i prilagođavanja novim okolnostima.

    “I povećanje u odnosu na 2019. je očekivano jer se jednostavno dešava kumulacija odloženih ulaganja planiranih prije pandemije i onih koja bi se inače realizovala u ovoj godini, pa ovo povećanje još nije odraz nekog održivog pozitivnog trenda niti realno oslikava stanje u tekućoj godini”, naglasio je Gavran.

    Dodao je da će se tek narednih godina moći sagledati trend kretanja stranih ulaganja i ulaganja u cjelini.

    “Ovaj iznos nije zanemariv, ali ipak nije ni izbliza dovoljan da podstakne onaj dio ekonomskog rasta i razvoja koji je potreban da bi se naša nerazvijena zaostala ekonomija oporavila i krenula onim smjerom koji će nam donijeti onakav rast BDP-a, zaposlenosti i životnog standarda koji nam je potreban”, pojasnio je Gavran.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je da je prošla godina pokazala dislociranje proizvodnje iz Evropske unije u neke zemlje, među kojima je i BiH, jer su se pokazale kao rizik.

    “Mislim da bi se moglo dosta bolje od ove cifre, ali komplikovana politička situacija u BiH to koči i ne privlači investitore”, zaključio je Ćorić.

    Italijani zainteresovani za investiranje
    Delegacija italijanske “PMP grupacije”, koja je vlasnik kompanije “PMP Jelšingrad” iz Gradiške, juče je na sastanku s Radovanom Viškovićem, predsjednikom Vlade RS, iskazala interes za nova investiranja u RS u oblasti metalurške proizvodnje.

    Višković je rekao da će Vlada pružiti punu podršku ovoj kompaniji u realizaciji planiranih poslovnih projekata. Goste iz Italije upoznao je s mogućnošću ostvarivanja podsticaja za investiranje u RS.

  • Neophodan oprez pri zaduživanju BiH kod Kine

    Još je nejasna pozadina kredita odnosno ulaganja koje Kina najavljuje za naš region, uključujući i BiH, tako da je po tom pitanju neophodan oprez, smatraju stručnjaci.

    Prema njihovim riječima, postavlja se pitanje kineskih motiva za ovakve aktivnosti. Najsvježiji primjer saradnje s Kinom zabilježen je juče, kada je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u Banjaluci razgovarao s delegacijom preduzeća “China Shandong International Economic & Technical”, ogranak Beograd, o proširenju saradnje s Republikom Srpskom.

    Na sastanku je ocijenjeno da je dosadašnja saradnja kineskih kompanija s Republikom Srpskom bila na izuzetnom nivou te je izražena nada da će tako biti i ubuduće i da postoje potencijali za njeno proširenje i jačanje.

    “Dodik je rekao da je Republika Srpska otvorena za saradnju s ovom kompanijom s ciljem razvoja infrastrukture i podsjetio na dosadašnju uspješnu saradnju s kineskim firmama”, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Članovi delegacije ove kineske kompanije posebno su ukazali na značaj izgradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor, navodeći da će njegov kvalitet biti na zavidnom nivou, kao što je i u projektima koje ovo preduzeće realizuje na teritoriji Srbije.

    Delegaciju je predvodio izvršni direktor kompanije “Shandong Hi-Speed Group” Meng Jan, koji je istakao da je ovo preduzeće zainteresovano da ulaže u Republiku Srpsku, te da postoje veoma dobri uslovi za jačanje saradnje.

    “Shandong Hi-Speed Group” je, inače, kompanija u državnom vlasništvu Kine, koja ima međunarodni kreditni rejting A, a čija vrijednost se procjenjuje na oko 150 milijardi američkih dolara.

    S druge strane, Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da se pitanjima koja se odnose na kineske kredite bave i najrazvijenije zemlje svijeta, odnosno najreferentniji autori iz oblasti međunarodnih finansija. Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje kineskih motiva za davanje tih kredita. Profesor Đogo kaže da neki smatraju da su kineske vlasti odnosno kineske banke maksimalno dobronamjerne, dok drugi smatraju da to ipak ima neke veze s geopolitičkim procesima.

    “Definitivno je to bitno pitanje o kojem treba da se ozbiljno razmišlja u ovoj zemlji. Ja vam ne bih mogao dati konačan odgovor. Mislim da i referentni autori još nemaju konačan odgovor – da li su ti krediti neka vrsta subvencije koju treba iskoristiti, ili su neka tempirana bomba, način na koji će kineski kapital da preuzme vlasništvo nad domaćim prije svega kompanijama, a zatim i nad javnim politikama u onom trenutku kada ne budete mogli servisirati svoje obaveze”, rekao je Đogo za “Nezavisne novine”.

    On ističe da treba biti oprezan pri uzimanju bilo kojeg kredita. Istakao je da se i strane direktne investicije mogu u nekim okolnostima iskoristiti kao političko oružje ucjene.

    “Ne postoji nijedan tok kapitala koji dolazi iz inostranstva u našu zemlju, a da u sebi ne nosi bar neko sjeme rizika da se to s ekonomske prelije i na političku pozornicu”, rekao je Đogo.

    Mediji u regionu, posebno u Crnoj Gori, nedavno su pisali da toj zemlji prijeti opasnost da postane prva žrtva dužničke diplomatije te da bi Kina mogla postati vlasnik nečega što pripada Crnoj Gori ne bude li na vrijeme izmirila svoje obaveze prema kineskoj EXIM banci.

    Crna Gora je 2014. godine od kineske banke pozajmila novac za izgradnju dionice auto-puta od Bara do granice sa Srbijom, uz godišnju kamatu od dva odsto i šestogodišnji grejs period. S obzirom na to da su rokovi probijani nekoliko puta, Crna Gora u julu je uplatila prvu ratu kredita od oko 28 miliona evra, a drugu ratu trebalo bi da plati u januaru 2022. godine. Međutim, ekonomisti se već mjesecima pitaju da li će Crna Gora bez problema uspjeti da u narednih 20 godina vrati gotovo 900 miliona dolara.

    Mediji su tada podsjetili i na slučaj iz Šri Lanke, koja 2017. godine nije mogla vraćati kineske kredite pa je morala na 99 godina Kini da ustupi najveću luku u zemlji, a zauzvrat Kina joj je otpisala dugove.

  • Fejsbuk, Amazon, Netfliks i Gugl: Oni su zaradili više od svih njih – zajedno

    Fejsbuk, Amazon, Netfliks i Gugl: Oni su zaradili više od svih njih – zajedno

    Ponovo stižu neverovatni podaci o zaradi u pomorskoj industriji ove godine.

    Naime, brodari koji se bave prevozom kontejnera sada zarađuje više od mnogih najpoznatijih visokotehnoloških kompanija, piše Splash247, prenosi Tportal.

    Stručnjak za pomorsku industriju Džon Makaun, koji je na čelu Blue Alpha Capitala u SAD, sabrao je zajedničku dobit brodara u trećem kvartalu i uporedio ih sa zvezdama interneta kao što su Fejsbuk, Amazon, Netfliks i Gugl, zajedno poznatih pod skraćenicom FANG, prenosi Pomorac.hr.

    Dobit od 48,1 milijardu dolara u trećem kvartalu bila je gotovo 50 posto veća od ukupne dobiti FANG-a. U poređenju s ogromnim zaradama Epla i Majkrosofta zajedno, profit koji je ostvaren u grani kontejnerskog prevoza i dalje je gotovo 15 posto veći. Dakle prevoznici su mogli da uživaju u sjajnoj i rekordnoj godini. Kako se podseća, kompanije su na dobrom putu da ostvare kombinovanu dobit od 200 milijardi dolara.

    Zaokret u nedavnim rezultatima u kontejnerskom brodarstvu je neviđen. Gotovo da nema industrije koja je tako naglo porasla u svojim neto finansijskim rezultatima, naveo je Makaun u novom izveštaju objavljenom tokom vikenda.

    Izuzetna dobit koju su svetski brodari zabeležili ove godine – u kombinaciji s ozbiljnim padom nivoa pouzdanosti rasporeda – izazvala je bes pošiljalaca, a mnoge regulatorne agencije pomno ispituju poslovanje brodara i saveza u kojima se nalaze, piše portal.

  • “Sječa” šefova u “Željeznicama RS”

    “Sječa” šefova u “Željeznicama RS”

    • Umjesto stotina raznih rukovodilaca, u “Željeznicama RS” će ubuduće biti smanjen broj direktora, šefova i njihovih zamjenika, a novu sistematizaciju radnih mjesta na svojoj koži najviše će osjetiti administracija.

    “U novoj sistematizaciji mi imamo dva izvršna direktora, zamjenika direktora sektora nemamo, broj šefova službi smo sa 64 skinuli na 27, a šefova stanica sa 89 na 67. Veoma je jasno – smanjenjem ukupnog broja sistematizovanih radnih mjesta morali smo doći u situaciju da ukinemo određena radna mjesta. Ali ključna izvršna radna mjesta, koja čine osnovnu djelatnost ‘Željeznica’ u poslovima infrastrukture: pružni radnici, građevinski tehničari, inženjeri, elektromehaničari, mehaničari, inženjeri, tako isto i u prevozu robe – otpravnici vozova, bravari, nisu ukidana. Broj radnih mjesta je smanjivan u administrativnom dijelu, i u tom segmentu će doći do nekog značajnijeg smanjenja”, kaže Željko Radić, v.d. direktora ŽRS.

    On je nakon sastanka sa predstavnicima osam sindikalnih organizacija kazao da je Uprava ovog preduzeća usvojila novi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, a s obzirom na to da su ŽRS u procesu restrukturiranja uz podršku Svjetske banke, ovaj dokument je prelazno rješenje.

    Naime, poštuje se Statut po kojem su “Željeznice” trenutno organizovane kao jedinstveno preduzeće koje ima zajedničke poslove, poslove infrastrukture i poslove operacija.

    Nova sistematizacija predviđa 2.098 radnika, a trenutno je 2.029 zaposlenih.

    “Nama trebaju radnici na terenu, znači bravari, mašinovođe, pregledači, otpravnici vozova, pružni radnici, svi oni koji su neophodni da bi se tehničko-tehnološki proces rada odvijao”, navodi Radić te dodaje da je procedura prijema novih radnika stroga dok traje proces restrukturiranja.

    Goran Čamdžić, predsjednik Samostalnog sindikata održavanja šinskih vozila, tvrdi da nisu dobili Prijedlog pravilnika koji je usvojen.

    “Izraženo je negodovanje jednog dijela sindikata zato što nismo dobili prijedlog na koji bismo mi iskazali svoje mišljenje, primjedbe i sugestije, na što je poslodavac zakonski dužan da nam odgovori, a nije dužan da usvoji. Ključna stvar na kojoj smo insistirali je da se radi pravilnik po radnim mjestima, a ne po ljudima kao što je to bilo u prošlosti”, kazao je Čamdžić.

    U toku novembra održani su razgovori sa svim sindikatima, kaže v.d. generalnog direktora ŽRS te dodaje da su svjesni da ne mogu svi biti apsolutno zadovoljni, osam je sindikata koji imaju različite interese.

    “Oni u principu nisu imali priliku da vide kompletan tekst sistematizacije i organizacije radnih mjesta sa svim elementima, ali ključne elemente, šemu makro i mikro organizacije i raspored radnika prema radnim mjestima, prema tehničko-tehnološkom procesu rada su vidjeli i dali su nam pisane sugestije. Mi zbog operativnih razloga nismo uspjeli da im damo pisani odgovor koje smo sve sugestije prihvatili ili nismo”, kaže Radić.

    U proteklih šest mjeseci pokrenute su aktivnosti revizije radne sposobnosti za radnike koji se ne mogu nikako uposliti, pa bi se dio tih radnika u budućnosti mogao penzionisati, a samo oni, ističe Radić, koji nisu spremni da se dokvalifikuju, prekvalifikuju ili izvrše stručno usavršavanje mogu biti predmet zbrinjavanja kao tehnološki višak.

  • Dodik sa predstavnicima kineske kompanije o proširenju saradnje sa Srpskom

    Dodik sa predstavnicima kineske kompanije o proširenju saradnje sa Srpskom

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik razgovaraće u Banjaluci sa delegacijom preduzeća “Čajna Šandong”, ogranak Beograd, o proširenju saradnje sa Republikom Srpskom.

    Ova kompanija u državnom je vlasništvu Kine koja ima međunarodni kreditni rejting “A”, a čija vrijednost se procjenjuje na oko 150 milijardi američkih dolara.

  • Dačić: Inicijativa koja će region promijeniti nabolje

    Dačić: Inicijativa koja će region promijeniti nabolje

    Predsjednik Narodne skupštine Srbije Ivica Dačić izjavio je da će inicijativa “Otvoreni Balkan” promijeniti izgled regiona nabolje i pozvao sve oni koji još oklijevaju da joj se pridruže, ističući da nije riječ ni o nekoj novoj Jugoslaviji niti o “utješnoj nagradi za članstvo u EU”.

    Ako i dalje misle da će svojim pristupanjem trpiti neku štetu ili rizik, onda će morati da objasne svojim građanima zašto je njihovo tržište zatvoreno, zašto je njihova roba skuplja i danima čeka na granici i zašto teško mogu da nađu posao u svom najbližem okruženju – rekao je Dačić na konferenciji “Otvoreni Balkan” u Skupštini Srbije.

    On je naveo da je ovo prvi put za 30 godina da jedna inicijativa za bolje povezivanje regionalnih ekonomija i ljudi ima šansu da uspije.

    Premijer Srbije Ana Brnabić poručila je da “Otvoreni Balkan” nije samo neka lijepa politička ideja, već je to “najpametnija moguća politika i za Srbiju kao i za njena partnere koji su podržali inicijativu – Sjevernu Makedoniju i Albaniju”.

    – Nadam se da će to uvidjeti i svi ostali iz regiona i da će se priključiti. Veoma je značajno da se ostvare ciljevi inicijative o slobodnom protoku ljudi, robe i radne snage u regionu, a otvaraju se i potpuno drugačije perspektive mladim – rekla je ona.

    Zamjenik premijera za evropske poslove Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov poručio je da je region suviše dugo bio udaljen i da takav ne smije da ostane u budućnosti da ne bi dospio u ćorsokak EU.

    – Treba da šaljemo poruku da smo kao region stabilni i da nalazimo rješenja, a ne probleme, da budemo usmjereni ka budućnosti a da ne budemo zarobljenici prošlosti. “Otvoreni Balkan” je glavni korak u tom pravcu – ocijenio je Dimitrov obraćajući se skupu putem video-linka.

    Premijer Albanije Edi Rama je naglasio da su se Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija odlučile na inicijativu “Otvoreni Balkan”, jer više ne mogu da čekaju na obećanja iz EU.

    – Privrede u regionu na ovu inicijativu čekaju dugo i ona će kroz otvorene granice za robu, usluge, ljude i kapital omogućiti brži ekonomski razvoj sve tri zemlje – rekao je on u onlajn obraćanju.

    Američki izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar poručio je da SAD podržavaju inicijativu “Otvoreni Balkan”, ali smatraju da ta inicijativa neće biti potpuna bez uključivanja svih šest ekonomija zapadnog Balkana.

  • Vučić: Država će intervenisati

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić večeras je govorio o rastu cena mesa u Srbiji.

    “Zamolio sam premijerku Anu Brnabić i ministra finansija Sinišu Malog da iskoriste član 39 Zakona o trgovini”, kazao je Vučić.

    “Zamolio sam ih da intervenišu na tržištu sa dodatnim količinama svinjskog i junećeg mesa”, objasnio je.

    “Ne može cena da raste na bezobrazluku trgovinskih lanaca. Imamo mnogo robe u Robnim rezervama koje služe da možemo koliko je to moguće da utičemo na stanje na tržištu u trenucima krize”, naglasio je Vučić i dodao da imamo svega u rezervama, dovoljno brašna, pšenice…

    Kako je kazao, inflacija je svugde velika jer su tokom pandemije koronavirusa svi štampali pare i to ne može da se ne oseti, posebno u malim zemljama.

    “Pogledajte sa kakvim se problemima suočava jedna moćna Turska”, rekao je Vučić na Pinku ukazujući na drastičan pad vrednosti lire, turske nacionalne valute.

  • Eskobar: “Otvoreni Balkan” biće potpun sa svih šest ekonomija

    Američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države (SAD) podržavaju inicijativu “Otvoreni Balkan”, ali smatraju da ta inicijativa neće biti potpuna bez uključivanja svih šest ekonomija Zapadnog Balkana.

    Uonlajn obraćanju u okviru političkog panela na konferenciji “Otvoreni Balkan” u Skupštini Srbije, Eskobar je rekao da SAD podržava sve napore koji idu ka integraciji regiona, kako svih šest ekonomija, tako i integraciju u Evropu.

    – Ovaj region poznajem već dugo vremena, i to je region koji pruža izuzetne prilike, ljudi sa Balkana su dosta uradili da izgrade moje društvo i evropsko društvo, a sada je vrijeme da izgrade svoje društvo, da rade na tome da mladi ostanu i rade na Balkanu i rade na boljoj budućnosti za svoje zemlje – rekao je Eskobar.

    Na realizaciji “Otvorenog Balkana”, ukazuje Eskobar, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, suočiće se sa dosta izazova, kao što su kontrola granica nakon njihovog otvaranja, bolja djelotvornost sudova, smanjenje korupcije, smanjenje kontrole koju država ima nad privredom.

    – Pored toga, važno je da ove tri zemlje koje pokreću inicijativu moraju da budu veoma otvorene i da blisko razgovaraju sa druga tri partnera koja su skeptična. Bez šest zemalja ova inicijativa ne može da uspije – rekao je Eskobar.

    Navodi da bez ostale tri ekonomije, neće biti lako obezbijediti prenos energije, telekomunikacije…

    – Mi smo voljni da vam na tom putu pomognemo, da sve bude u skladu sa međunarodnim standardima, da postanemo partneri sa Evropom kako bi obezbijedili da ovaj region postane jedan od najvažnijih ekonomija u Evropi – rekao je Eskobar.

  • Poražavajući podaci o sivoj ekonomiji

    Poražavajući podaci o sivoj ekonomiji

    Oko 62 odsto zaposlenih u Republici Srpskoj u realnom sektoru su prijavljeni na platu do 600 konvertibilnih maraka, dok je zvanična prosječna republička plata 1.027 KM.

    USrpskoj je zvanično zaposleno nešto više od 275.000 radnika, od kojih je u realnom sektoru, odnosno onih koji ne primaju platu iz budžeta, oko 195.000. U javnom sektoru svi su prijavljeni na iznos koji je i ugovoren i na koji se uplaćuju porezi i doprinosi. S druge strane, poznato je da su primanja sa bilo kakvom kvalifikacijom minimalno 750 maraka. Dakle, nemoguće je da toliki broj radnika prima platu od 600 maraka, već se radi o prijavljenim primanjima na koja se plaćaju porezi i doprinosi.

    Krivično djelo
    Sve što se isplati na ruke je utaja poreza, odnosno krivično djelo.

    – To je siva ekonomija i na to su nas upozorili poslodavci koji rade po zakonu. Mi se s tim moramo obračunati, a jedan od prijedloga je da odredimo minimalne bruto plate za svaku granu – izjavio je premijer RS Radovan Višković.

    Ocjenjuje da značajan broj zaposlenih puno više novca dobije na ruke, obećavajući da će taj problem biti riješen.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za Srpskainfo kaže da se, po podacima nadležnih institucija, najviše u građevinarstvu i ugostiteljstvu isplaćuju plate do 600 konvertibilnih maraka.

    – Nama je sada najveća borba kako da spasimo one koji plaćaju porez, odnosno koji posluju po zakonu, da ne budu ugroženi. Oni koji rade u sivoj zoni radnika mogu da plate više nego onaj ko radi po zakonu – ističe Trivić.

    Poreski prag
    Kompanije koje su najuspješnije na tržištu imaju najveće plate i oni, kako kaže, ne kriju poreze i doprinose.

    Po njegovim riječima, podatak da oko 120.000 radnika prima platu do 600 KM, što je za 100 maraka ispod neoporezovanog dijela ličnog dohotka, je katastrofalan.

    – Računali smo da bi se u budžet RS slilo oko 50-ak miliona maraka kada bi se povećao poreski prag sa 540 na 600 KM. Mislim da će se dizati poreska osnovica za svaku granu naredne godine – dodaje Trivić.

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva RS, za Srpskainfo kaže da je činjenica da je u građevinskom sektoru zastupljena pojava da se zaposlenima dio novca isplaćuje na tekući račun, a drugi dio na ruke.

    – To je čista siva zona i čista siva ekonomija. Nelogično je da jedan građevinski inženjer u građevinskoj firmi radi za 600 KM. Imaju firme gdje su svi zaposleni, od zidara, pomoćnog radnika do inženjera, prijavljeni na najnižu platu ili nešto iznad toga – ističe ona.

    Zloupotreba
    To ide na štetu države i radnika, dok je, kako dodaje, poslodavac u plusu.

    – Zakon je ostavio mogućnost poslodavcu da može radnicima isplatiti najnižu platu, da na to uplati poreze i doprinose, i on je pred zakonom čist. Ali, to poslodavci zloupotrebljavaju, tako da institucije poput Poreske uprave i Inspektorata nemaju nikakvu mogućnost za sankciju. Međutim, signal za inspekciju mora da bude to da su visokokvalifikovani kadrovi prijavljeni na nešto iznad minimalne plate – ističe ona.

    Zato sada poslodavci, kako kaže, kukaju za nedostatkom radne snage.

    – Ili će morati znatno da povećaju plate ili ćemo uvesti radnu snagu i za nekoliko godina postati manjina – upozorava Vrabičićeva.

    Dragan Savanović, predsjednik Sindikata trgovine i ugostiteljstva, kaže za Srpskainfo da postoje ugostiteljski objekti u kojima su konobari i kuvari prilično dobro plaćeni.

    – Međutim, u manjim objektima primanja su značajno manja i nisu prikazana u punom iznosu. Dio plate se ne prikazuje. Dakle, još uvijek postoje koverte – potvrđuje Savanović.

    Po podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna plata u građevinarstvu je oko 750 KM, a u ugostiteljstvu 739 KM. U građevinarstvu je zaposleno oko 13.700 radnika, a u ugostiteljstvu oko 13.000.

  • Višković: Cilj da radnici budu što bolje plaćeni

    Višković: Cilj da radnici budu što bolje plaćeni

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas u Narodnoj skupštini da je cilj da investitori u Srpskoj što bolje plate radnike.

    “Pratićemo rad investitora, jer želimo garancije o značaju investicije i broju radnika koji mogu biti zaposleni, a Republička direkcija će se baviti procedurama”, rekao je Višković u raspravi o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

    On je ponovio da će u Republičkoj direkciji za investicije biti zaposleni ljudi koji mogu kvalitetno prezentovati potencijale Republike Srpske.