VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijene rastu – Evropa na nogama

    Cijene rastu – Evropa na nogama

    Nagli rast cena energije na tržištu podigao je na noge evropske vlade.

    One pokušavaju da zaštite građane od cenovnog udara i pomognu im sa plaćanjem vrtoglavo visokih računa.

    Austrija

    Austrijska vlada najavila je krajem januara novčanu pomoć domaćinstvima i suspendovala paušal za zelenu struju u ovoj godini, procenivši vrednost mera na 1,7 milijardi evra.

    Belgija

    Belgijska vlada saopštila je početkom februara da će smanjiti porez na dodatu vrednost na električnu energiju u sklopu paketa mera zaštite potrošača od rastućih cena energije, prenosi Indeks.

    Velika Britanija

    Britanski energetski regulator objavio je u četvrtak da će zbog rekordno visokih cena gasa u svetu podići regulisanu cenu energije za najširu kategoriju domaćinstva od 1. aprila za 54 odsto.

    Kako bi ublažila udar, vlada je paralelno predstavila paket mera koji uključuje 200 funti popusta na račune za struju za sva domaćinstva, sa rokom povrata od pet godina, te 150 funti popusta na prirez za oko 80 odsto domaćinstava u Engleskoj.

    Bugarska

    Bugarska vlada zamrzla je regulisane cene struje i grejanja za domaćinstva do kraja marta.

    Češka

    Donji dom češkog parlamenta usvojio je vladin predlog zakona kojim se domaćinstvima olakšava sticanje prava na socijalnu pomoć za stanovanje, što bi trebalo da pomogne najranjivijima na skok cena energije.

    Francuska

    Francuska se obavezala da ograniči rast regulisanih cena struje na četiri odsto kroz nalog vlade elektroenergetskoj kompaniji EDF, u 80-postotnom državnom vlasništvu, da konkurenciji prodaje jeftiniju struju proizvedenu u nuklearnim elektranama.

    Nemačka

    Nemačka vlada saopštila je kako bi ove godine mogla da ukine naknadu za obnovljive izvore energije u računima za struju kako bi ublažila pritisak rastućih troškova energije na milione domaćinstava.

    Grčka

    Grčka je najavila povećanje minimalne plate za dva odsto i smanjenje poreza na imovinu za daljih 13 odsto kako bi pomogla domaćinstvima koja se bore sa sve većom inflacijom i višim troškovima energije, prema rečima premijera Kirjakosa Micotakisa.

    Italija

    Italijanska vlada potrošila je od jula više od osam milijardi evra kako bi obuzdala poskupljenje struje za domaćinstva.

    Komšije usvojile mere: Ukupno 67.000 ljudi dobija po 150 evra

    Prošlog meseca Rim je najavio još jedan paket mera, vredan 1,7 milijardi evra, ciljajući na smanjivanje ogromnih računa za energiju i pomoć kompanijama u prevladavanju najnovijeg talasa zaraze koronavirusom.

    Holandija

    Holandija je smanjila poreze na energiju za osam miliona domaćinstava.

    Norveška

    Norveška je u decembru subvencionisala račune za struju domaćinstvima, pokrivši nešto više od polovine iznosa iznad određenog praga. Potom je povećala taj udeo na 80 odsto u razdoblju od januara do marta.

    Poljska

    Poljska je najavila smanjenje poreza na energiju, benzin i osnovne prehrambene artikle i novčanu pomoć domaćinstvima.

    Španija

    Španija je smanjila nekoliko poreza kako bi snizila iznose na računima do kraja 2021. godine. U decembru je odlučila da produži tu meru do maja 2022.

    Ograničila je i rast regulisanih cena gasa, ali je ipak odustala od preuzimanja oko 2,6 milijardi evra ekstraprofita koji su energetske kompanije, kako je tvrdila, nepošteno zaradile u cenovnoj krizi.

    Švedska

    Švedska će domaćinstvima najteže pogođenima rastom cena struje isplatiti kompenzaciju, a vlada će za te mere izdvojiti šest milijardi švedskih kruna (oko 575 miliona evra).

    Evropska komisija

    Zemlje EU najvećim delom samostalno kreiraju svoju energetsku politiku, a prema propisima EU smeju da preduzmu hitne mere kako bi zaštitile potrošače od većih troškova.

    EK je u oktobru objavila spisak mera koje članice EU smeju da uvedu, ne kršeći propise o tržišnoj utakmici, uključujući pomoć siromašnijim domaćinstvima, finansiranje obnove koja smanjuje potrošnju energije i izuzimanje ugroženih domaćinstava od viših poreza na energiju.

  • Tursku pogodila najviša inflacija u posljednjih 20 godina

    Tursku pogodila najviša inflacija u posljednjih 20 godina

    Inflacija u Turskoj iznosi 48,7 posto i najviša je u posljednjih 20 godina.

    Kako prenosi CNBC, to se desilo uprkos višemjesečnom uvjeravanju predsjednika ove države Recepa Tayyipa Erdogana da je riječ o kratkoročno visokoj stopi inflacije i da će vlast ublažiti posljedice ekonomske krize.

    U januaru su cijene bile više za 11,1 posto u odnosu na mjesec ranije, podaci su Statističkog instituta Turske. To je više od onog što su prognozirali analitičari. Očekivali su da će taj rast biti između devet i deset posto.

    Vrijednost domaće valute je tokom prošle godine bila manja za 21 posto, što je posljedica Erdoganovog upornog odbijanja da se povise kamatne stope. Devalvacija lire je teško pogodila Turke. Vrijednost njihovih plata je manja, a troškovi života su dramatično veći.

    Erdogan smatra da se kreditima i izvozom može boriti protiv ekonomske krize te da više kamatne stope pogoršavaju krizu. Pojedini analitičari su ocijenili da je Erdoganov monetarni eksperiment propao.

    Ministar finansija Nureddin Nebati je izjavio da će inflacija biti ispod 50 posto te da će njen vrhunac biti u aprilu, prenosi CNBC.

  • Zuckerberg za dan izgubio 29 milijardi dolara nakon pada vrijednosti dionica Facebooka

    Zuckerberg za dan izgubio 29 milijardi dolara nakon pada vrijednosti dionica Facebooka

    Mark Zuckerberg izgubio je u četvrtak 29 milijardi dolara neto vrijednosti jer su dionice Meta Platforms Inc (Facebook) obilježile rekordan jednodnevni pad, dok je njegov kolega milijarder Jeff Bezos zaradio 20 milijardi dolara nakon Amazonove blockbuster zarade.

    Dionice Mete pale su za 26 posto, što je izbrisalo više od 200 milijardi dolara u najvećem jednodnevnom padu tržišne vrijednosti za jednu američku kompaniju. To je, prema Forbesu, smanjilo neto vrijednost osnivača i glavnog izvršnog direktora Zuckerberga na 85 milijardi dolara.

    Zuckerberg posjeduje oko 12,8 posto vrijednosti tehnološkog velikana.

    Bezos, osnivač i predsjednik Amazona, vlasnik je oko 9,9 posto kompanije, prema podacima Refinitiva. On je također treći najbogatiji čovjek na svijetu, prema Forbesu.

    Amazonova je zarada u tromjesečju porasla zahvaljujući ulaganjima u kompaniju za električna vozila Rivian.

    Bezosova je neto vrijednost prema Forbesu porasla za 57 posto, na 177 milijardi dolara, u 2021. u odnosu na godinu ranije, uglavnom zbog procvata Amazona tokom pandemije, kada su ljudi bili ovisni o online kupovini.

  • Stiže nova digitalna valuta

    Stiže nova digitalna valuta

    Indijska centralna banka će u narednoj finansijskoj godini na tržište lansirati digitalnu rupiju, saopštila je ministarka finansija Nirmala Sitarama.

    “Uvođenje digitalne valute centralne banke će dati podsticaj, veliki podsticaj digitalnoj ekonomiji. Digitalna valuta će takođe dovesti do efikasnijeg i jeftinijeg sistema upravljanja valutama”, kazala je ona dok je predstavljala godišnji budžet zemlje.

    To bi značilo da će u finansijskoj 2022/23 godini koja počinje 1. aprila ova zemlja dobiti sopstvenu digitalnu valutu, piše CNBC.Ministarka nije iznela detalje o tome kako će digitalna rupija funkcionisati, ali je rekla da će biti uvedena “koristeći blokčejn i druge tehnologije”.

    Kako portal podseća, blokčejn je tehnologija koja je prvobitno stvorena uz bitkoin, ali je od tada evoluirala i prevazišla okvire kriptovaluta.

    Ako se bude držala ovih planova, Indija bi bila jedna od najvećih svetskih ekonomija koja bi uvela takozvanu digitalnu valutu centralne banke (CBDC).

    Kina, recimo, radi na digitalnoj verziji svog juana od 2014. godine i najdalje je odmakla kada je u pitanju lansiranje CBDC-a na globalnom nivou. Japan takođe istražuje sopstveni CBDC, a Federalne rezerve SAD prošlog meseca objavile su studiju o digitalnom dolaru, ali nisu zauzele čvrst stav o tome da li će ga izdati.

  • Košarac: Ohrabrujuća podrška uključivanju BiH u “Otvoreni Balkan”

    Košarac: Ohrabrujuća podrška uključivanju BiH u “Otvoreni Balkan”

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac danas je u razgovoru sa generalnim sekretarom Svjetske carinske organizacije Kuniom Mikurijom istakao da ga posebno ohrabruje činjenica da ta organizacija podržava inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    “Stoga ću ponovo apelovati na političke strukture iz Federacije BiH /FBiH/ da od realnog sektora u Republici Srpskoj i Federaciji BiH ne prave taoce svojih političkih predrasuda, te da permanentno radimo na prihvatanju ove inicijative da bismo omogućili nove investicije, te brži protok robe, ljudi, kapitala i usluga. To je način da podržimo domaće privrednike i pokažemo spremnost da stanemo uz njih”, poručio je Košarac.

    Košarac je istakao da je jedan od ključnih koraka institucija u BiH prihvatanje “Otvorenog Balkana”, kako bi se u okviru ove regionalne inicijative adaptirala kretanja u određenim segmentima olakšavanja trgovine, uključujući i pojedine segmente carinske politike, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

    On je informisao generalnog sekretara Mikuriju da će Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, nakon sastanaka sa nadležnim institucijama u Srbiji, razgovarati i sa relevantnim predstavnicima Sjeverne Makedonije i Albanije kako bi se došlo do sveobuhvatne informacije o benefitima uključivanja u inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    “Naša namjera je da sve potrebne podatke dostavimo kako domaćem privrednom sektoru, tako i Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH, kako bismo u konačnici na adekvatan način razmotrili pridruživanje Otvorenom Balkanu“, dodao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

    Košarac je sa Mikurijom razgovarao o međunarodnim obavezama koje je BiH preuzela ratifikacijom Kjoto konvencije o pojednostavljivanju i harmonizaciji carinskih postupaka.

    Na sastanku je bilo riječi i o potrebi donošenja određenih propisa s ciljem primjene odredaba revidirane Kjoto konvencije, pri čemu je ukazano na značaj ispunjavanja standarda u oblasti carinskih politika i carina.

    Poseban akcenat stavljen je na značaj regionalnih inicijativa, kao i na opredijeljenost institucija na svim nivoima vlasti u BiH ka evropskim integracijama, navedeno je u saopštenju.

    Na sastanku je razgovarano i o potrebi da BiH pristupi Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

    Košarac je ukazao na aktivnosti koje je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa preduzelo u protekle dvije godine kada je riječ o ispunjavanju uslova za članstvo u ovoj organizaciji, te izrazio uvjerenje da će u narednom periodu, uz saglasnost nadležnih struktura, biti usvojeni preostali propisi kako bi BiH postala članica ove važne svjetske asocijacije.

    On je uputio poziv generalnom sekretaru Svjetske carinske organizacije da prisustvuje ovogodišnjem “Jahorina biznis forumu”.

    Košarac je napomenuo da je riječ o renomiranom događaju čiji je cilj promocija pozitivnih ekonomskih politika i prakse zemalja regiona, čime Republika Srpska i njene institucije dokazuju opredijeljenost da na odgovoran način definišu strategije s ciljem jačanja i unapređenja ekonomije u Srpskoj i BiH.

  • NFT tržište u procvatu – padaju svi rekordi

    NFT tržište u procvatu – padaju svi rekordi

    Najveća svetska NFT trgovina oborila je dosadašnji rekord, koji je postavljen u avgustu prošle godine.

    OpenSea, koji predstavlja najveći svetski tržni centar za NFT (Non-Fungible Token), oborio je svoj prethodni rekord po mesečnom obimu trgovanja iz avgusta 2021. godine.

    Tokom januara ove godine, OpenSea je na svojoj platformi ostvario više od 4,95 milijardi dolara kada je u pitanju obim trgovanja Ethereum kriptovalutom.

    Pored toga tokoim januara je ostvaren i obim trgovine od 79 miliona dolara u Polygon valuti, čime je oboren prethodni rekord od 76 miliona dolara.

    U avgustu 2021. godine, eksplodiralo je NFT tržište, a sa tim je povećan i obim trgovanja na NFT trgovinama..

    OpenSea, kao najveći igrač u ovom segmentu tržišta, u jednom trenutku je zabeležio promet prodaje od čak 233 miliona dolara samo tokom perioda od 24 sata.

  • Iz SAD stižu zabrinjavajuće vijesti, a ni u Kini situacija nije sjajna

    Iz SAD stižu zabrinjavajuće vijesti, a ni u Kini situacija nije sjajna

    Kontejnerski promet jedan je od indikatora za razvoj svetske privrede.

    Ali iz Sjedinjenih Država stižu zabrinjavajuće vesti, a ni u glavnom motoru svetske privrede, Kini, situacija nije sjajna.

    Lajnbnic-Institut za ekonomska istraživanja (RWI) iz Esena prošle nedelje objavio je dobru vest: “U brojnim svetskim lukama porastao je kontejnerski promet”. To bi trebalo da “doprinese blagom popuštanju problema u snabdevanju”, ocenio je Torsten Šmit, šef odeljenja za razvoj privrede, u aktuelnom izdanju Indeksa kontejnerskog prometa koji zajedno izdaju Lajbnic-Institut i Institut za pomorski saobraćaj i logistiku (ISL), piše DW.

    Međutim, rast kontejnerskog prometa ne ukazuje na povećanu proizvodnju ili potražnju –dobrim delom je tu reč o zakasnjelim isporukama koje nisu bile moguće zbog pandemije. I zaista, u ovom trenutku se mnogi kupci, ali i brodari i upravnici luka žale da gotovo nijedna isporuka ne stiže na vreme.

    Kontejnerski brodovi na čekanju

    Kompanija za logistiku i prevoz “Kine+Nagel” (K+N) iz Šindelegija u Švajcarskoj prati situaciju na međunarodnim pomorskim putevima i prenosi da je na dan 28. januara čak 567 kontejnerskih brodova bilo usidreno pred lukama i čekalo na otpremu, kaže Dominik Nadelhofer koji je u “K+N” zadužen za odnose s javnošću.

    Kako bi imali pravi pregled situacije u toj firmi su formirali sopstveni indeks pod nazivom “Seaexplorer Disruption Indicator”. Tu se jedan standardni kontejner (TEU) na nekom brodu množi s brojem dana provedenih u čekanju na otpremu. Tako kod broda natovarenog s 18.000 standardnih boksova koji deset dana čeka na ukrcavanje tereta taj indeks iznosi 180.000.

    Prošlog petka (28.1) njihov indeks je iznosio “12,5 miliona TEU-dana provedenih u čekanju ispred devet najvažnijih svetskih luka”, kaže za DW Nadelhofer. Na pitanje šta to konkretno znači u praksi, on odgovara: “Preko našeg indeksa trenutno vidimo 12 puta veći broj brodova na čekanju u poređenju s normalnim uslovima.”

    Nisu sve luke podjednako efikasne

    Za takvu situaciju nije odgovoran samo jedan faktor. Nadelhofer navodi primer SAD gde trenutno postoji problem koji je u Evropi dobro poznat iz Velike Britanije: “U Severnoj Americi izazov predstavlja aktuelni nedostatak vozača kamiona”. Zato je u lukama postalo tesno, jer roba iz kontejnera ne može dovoljno brzo da se otpremi dalje, u odredišta na kopnu.

    Osim toga, nisu sve luke podjednako dobro opremljene ili organizovane. Globalno gledano, postoje velike razlike. Rang-lista najefikasnijih luka sveta, “New Global Container Port Performance Index” (CPPI), koju objavljuju Svetska banka i londonska firma “IHS Markit”, jasno pokazuje da se najefikasnije luke bez izuzetka nalaze u Aziji.

    Na prvom mestu je Jokohama u Japanu, na drugom Luka Kralja Abdulaha u Saudijskoj Arabiji, a na trećem Ćingdao u Kini. Najbolje plasirana evropska luka je Alhesiras u Španiji (10. mesto), a najefikasnija luka na američkom kontinentu nalazi se u Meksiku.

    Kina je postala kočničar

    To što se kineske luke ubrajaju među najbolje organizovane na svetu, ne znači automatski da su one i dalje motor svetske trgovine. Naime, kineska politika strogih antipandemijskih mera svako malo je dovodila do zatvaranja lučkih terminala, što je imalo za posledicu kočenje svetske trgovine.

    Doduše, globalni kontejnerski promet je, apsolutno gledano, u prošloj godini ponovo porastao, ali tu postoji jedan presudni izuzetak, kažu stručnjaci iz Instituta RWI i ISL: “Razlog rasta indeksa je znatno povećanje prometa u lukama van Kine. U kineskim lukama kontejnerski promet znatno je smanjen”.

    Nema naznaka oporavka

    Dominik Nadelhofer ističe da je korona znatno otežala otpremanje brodova, ali naglašava da je aktuelno stanje rezultat “kombinacije mnogih faktora”. On naglašava da je takav razvoj situacije bio uočljiv i pre pandemije. Još tada su, kaže, brodovlasnici počeli da smanjuju svoje flote, a onda je u trećem kvartalu 2020. naglo porasla potražnja za robom, jer su ljudi, umesto na putovanja koja nisu bila moguća zbog korone, počeli da troše novac na druge stvari, recimo na sportske rekvizite ili na renoviranje stana. Osim toga, zbog drastičnog smanjenja avionskog putničkog saobraćaja, otpala je i mogućnost transporta robe u prostoru za robni transport putničkih aviona.

    Nadelhofer ne želi da prognozira kada će se situacija stabilizovati, a i Torsten Šmit iz RWI prilično je uzdržan što se tiče budućnosti: “Ponovno znatno smanjenje kontejnerskog prometa u kineskim lukama moglo bi da bude najava novih problema u isporukama u narednim mesecima.”

  • Plinska boca u Srpskoj košta do 32 KM

    Plinska boca u Srpskoj košta do 32 KM

    Cijene tečnog naftnog gasa (TNG) u RS su stabilne i trenutno miruju te se kreću od 1,47 do 1,56 KM po litri, sa druge strane, cijene punjenja plinskih boca za domaćinstva na benzinskim pumpama variraju od 27 KM do čak 32 KM.

    Dok na nekim benzinskim pumpama u Srpskoj navode da su cijene plinskih boca u posljednjih 15 dana pale i do tri KM te da one koštaju oko 27 KM, na drugim navode da su u posljednjih sedam dana cijene porasle te da sada punjenje boce košta čak 32 KM. Podsjećamo da su, prema ranijim pisanjima “Nezavisnih novina”, u novembru 2021. godine cijene punjenja plinskih boca dosegle rekordnu visinu od 30 KM.

    Kako je za “Nezavisne novine” potvrdio Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, trenutne cijene TNG-a su na nivou cijena koje su bile u decembru prošle godine i nema značajnih povećanja.

    “Cijene su i dalje visoke imajući u vidu da su se prosječne cijene TNG-a kretale u rasponu od 0,50 do 0,70 KM po litru”, naveo je Trišić. Dodao je da su nabavne cijene TNG-a i dalje visoke te da je teško dati tačnu prognozu kako će se tokom zime tržišta snabdijevati ovim energentom.

    “Za RS, s aspekta energetske stabilnosti, veoma je značajan dogovor Vlade Srpske o kapitalnom investicionom projektu gasifikacije Srpske, a to potvrđuje sastanak Milorada Dodika i Vladimira Putina. Siguran sam da će saradnje Vlade Srpske sa ‘Gazpromom’ definisati strateške odrednice, a tiče se gasifikacije Republike Srpske i dugoročnih cijena, te dati prednost u kreiranju dugoročnih ekonomskih politika i energetsku stabilnost naše zemlje”, kazao je Trišić.

    Istakao je da su to strateški ciljevi Srpske i Srbije te da očekuje da će ovi projekti paralelno razvijati i privredni ambijent i obezbijediti energetsku stabilnost.

    Na jednoj pumpi u Banjaluci su za “Nezavisne novine” naveli da trenutno punjenje plinske boce košta 27 KM, što je, kako su naveli, za tri KM niže u odnosu na cijene prije petnaestak dana.

    Na drugoj pumpi u gradu na Vrbasu navode da je cijena plina za domaćinstvo u posljednjih sedam dana porasla i da sada punjenje jedne boce košta čak 32 KM. Sa druge strane cijena već napunjene plinske boce na jednoj pumpi u Prijedoru trenutno iznosi 28 KM.

    “Mi ne punimo plinske boce, već građani nama donesu svoju praznu bocu, a od nas kupe novu, punu bocu. Cijena je prije nekoliko dana bila nešto viša, oko 30 KM, a sada je ona malo pala te iznosi 28 KM”, naveli su na ovoj pumpi u Prijedoru.

    Da su cijene plinskih boca previsoke, smatraju građani Srpske, te tako Vera K., penzionerka iz Banjaluke, kaže da je cijena viša od 30 KM za jednu plinsku bocu iznenađuje.

    “Znam da sve cijene rastu, ali to je zaista previše, sjećam se kada su te boce koštale oko 15 KM. Zbog uštede struje, ali i toga što brže skuvam hranu na plinu, volim koristiti plin u kuhinji, međutim brine me ako u budućnosti budu opet rasle cijene, onda mi se neće isplatiti da kuvam na plinu”, navela je ova penzionerka.

  • Poskupljenja će pojesti povećanje plata

    Poskupljenja će pojesti povećanje plata

    • Poskupljenja repromaterijala, energenata, sirovina, ali i inflacija, uprkos najavljenom rastu plata, negativno će uticati na džep radnika u Republici Srpskoj, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Naime, prema prošlosedmičnim podacima Zavoda za statistiku RS, ukupan indeks potrošačkih cijena u Srpskoj u decembru 2021. godine u odnosu na decembar 2020. godine u prosjeku je viši za 5,9 odsto, dok je prosječna plata nakon oporezivanja u Srpskoj isplaćena u decembru 2021. godine, iako nominalno veća za šest odsto, realno povećana tek za 0,1 odsto.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je za “Nezavisne” da prosječna plata trenutno iznosi 1.038 KM, te da je na ovo povećanje najviše uticala prerađivačka industrija, u kojoj su najviše rasle plate.

    “Inflacija utiče i uticaće prije svega na robu široke potrošnje, a za privredu je najpogubnije da su narasle cijene repromaterijala, energije, ali i rada. Iako sada inflaciju više vežemo za robu široke potrošnje, ovo će sigurno dovesti do problema kako uskladiti s jedne strane povećanje cijena repromaterijala i svega ostalog, a sa druge strane kako da plate prate povećanje svega”, naglasio je Ćorić.

    Dodao je da je činjenica da je prošle godine povećana minimalna plata za iznos koji je veći nego što je procenat inflacije.

    “Treba vršiti određene akcione mjere ili planove kako suzbiti inflaciju, jer ako i to krene sa svim tim problemima, sa cijenama repromaterijala, energije, cijene rada i ako se budemo još borili i s inflacijom koja nigdje nije donijela ništa dobro, imaćemo zaista jednu neizvjesnu, problematičnu i izazovnu 2022. godinu. Ovo nije u skladu s onim pretpostavkama da će poslije krizne 2020, pa i 2021. godine, zbog pandemije virusa korona, 2022. biti godina stabilizacije. Svi ovi nagovještaji govore da će biti dosta teže nego što se to moglo pretpostaviti pred kraj prošle godine”, objasnio je Ćorić.

    Sa druge strane, Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da je emigracija stanovništva najveća kada kupovna moć plate iznosi između 40 i 70 odsto kupovne moći plate u zemlji u koju se imigrira.

    “Dok plata ne dosegne kupovnu moć od 70 odsto kupovne moći u Njemačkoj, mi ćemo imati stalnu imigraciju, a ova inflaciona kretanja i rast plata su dokaz da se samo odlaže ono što je neminovno, te da će imigracija duže trajati. Ovim ćemo imati posljedice po privredni rast jer kad ostanete bez stanovništva, ono što se smatralo do tada realnim, sutra se neće moći uraditi. Ovo je vrlo loša poruka i mi umjesto da smanjujemo jaz u odnosu na, na primjer Njemačku, mi ga održavamo i produbljujemo. Smatram da će sve ove stvari imati veoma negativne implikacije na budućnost u ovoj zemlji”, naglasio je Đogo.

  • Globalna energetska transformacija godišnje će koštati dodatnih 3,5 biliona dolara

    Globalna energetska transformacija godišnje će koštati dodatnih 3,5 biliona dolara

    Prema procjeni konsultantske agencije McKinsey, za ekonomiju s nultom stopom emisije štetnih gasova godišnje će biti potrebno dodatnih 3,5 biliona dolara.

    Ovo je iznos koji predstavlja polovinu od ukupnog profita korporacija širom svijeta. To je 60 posto više u odnosu na to koliko se do sada trošilo za stvaranje ekonomije s nultom stopom emisije.

    Međutim, to je mnogo jeftinije nego ne činiti bilo šta po ovom pitanju. Svaka država i svaki sektor bit će izloženi transformaciji u ekonomiju nulte stope emisije. Najviše će biti izloženi oni koji se oslanjaju na fosilna goriva. Troškovi transformacije su neizbježni, prije ili kasnije.

    Izgledno je da bi uskoro poskupljenje struje moglo biti i do 25 posto. Cijena željeza i cementa mogla bi biti viša za 35-40 posto.

    No, transformacija ka obnovljivim izvorima energije nije isključivo trošak. Stručnjaci ukazuju na to da će dekarbonizacijom biti stvoreno milion radnih mjesta. Osim toga, podstaknut će ekonomski razvoj širom svijeta. Očekuje se da će struja biti dostupna tamo gdje to nije bio slučaj. Globalna stopa BDP-a bi trebala porasti za 18 posto ili 13,6 biliona dolara godišnje, podaci su Svjetske banke (WB).