VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijene Bitcoina i Ethereuma skaču do novih rekorda

    Cijene Bitcoina i Ethereuma skaču do novih rekorda

    Dvije kriptovalute – Bitcoin i Etherum dostigle su nove prekretnice. Prema CoinMarketCapu, Bitcoin je rano u utorak dostigao najviši nivo od 68.530,34 dolara.

    To je samo nekoliko sedmica nakon što je dostigao prethodni maksimum od skoro 67.000 dolara prije nego što je pao za čak 12 posto.

    U međuvremenu, Ethereum je također postigao rekord — porastao je na 4.837,59 dolara, prema CoinMarketCapu, prenosi CNN.

    Uprkos više od 13.000 kriptovaluta navedenih na CoinMarketCapu, Bitcoin ostaje dominantna digitalna valuta.

    Neki investitori predviđaju još veće dobitke za Bitcoin, uprkos stalnim kritikama kriptovalute od izvršnog direktora JPMorgan Chasea (JPM) Jamieja Dimona, koji je ovaj novčić nazvao “bezvrijednim”.

    ProShares Bitcoin Strategy ETF, koji je počeo da se trguje krajem prošlog meseca, porastao je za 10,95 posto u ponedeljak.

  • Osnivanje kompanije 11 puta skuplje u BiH nego u Srbiji

    Osnivanje kompanije 11 puta skuplje u BiH nego u Srbiji

    Otvaranje kompanije na području BiH košta 11 puta više nego u Srbiji i Crnoj Gori, a potrebno je i daleko više papirologije i vremena da bi se otpočelo poslovanje u odnosu na region, kao i pojedine zemlje Evropske unije.

    Pokazao je ovo izvještaj “Analiza barijera razvoja preduzetništva u BiH”, objavljen u okviru projekta Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta, koji podržava vlada Norveške, a sprovodi Razvojni program UNDP-a.

    Tako troškovi osnivanja kompanije, kako pokazuje ova analiza, u BiH iznose 2.300 maraka, dok su u Srbiji 200, a u Crnoj Gori 180 maraka.

    I lista procedura koje su potrebne za osnivanje kompanija kod nas je dosta duža nego u regionu pa ih je tako u BiH ukupno 11, u Srbiji sedam, Crnoj Gori osam, a tek tri procedure na području Slovenije.

    Gubimo trku izgleda i sa vremenom, što potvrđuje podatak da je u poslovnom ambijentu BiH minimalno dva mjeseca potrebno za osnivanje kompanije, a u Srbiji tek sedam dana, u Sloveniji osam, Crnoj Gori 12 dana i u Austriji 22 dana.

    • BiH je zemlja pred kojom se nalazi zadatak kreiranja boljeg poslovnog ambijenta s ciljem povećanja broja, kako domaćih tako i inostranih kompanija. To za sobom povlači čitav set preduslova, od kojih je najvažniji izmjena zakonodavnog okvira – navedeno je u ovom izvještaju.

    Procedure za osnivanje kompanije opterećene su, kako je istaknuto, jakom administarcijom i nedostatkom informisanosti.

    • Neophodne su mjere koje bi rasteretile postojeću administraciju, da bi se, na primjer, stvorila mogućnost onlajn registracije poslovanja, što bi skratilo i vrijeme i papirologiju za osnivanje. Na prvom mjestu potrebno je i uvezivanje institucija u centralni registar, kao i digitalizacija arhivske građe. Osim toga BiH nedostaje kreiranje kulture izdvajanja za preduzetništvo, kao i korekcija zakona o doprinosima – neka su od mišljenja i preporuka stručnjaka UNDP-a u BiH, koji su radili ovu analizu.

    Kao jedan od problema na koji je ukazano, a koji se javlja ne samo prilikom registracije, već i tokom samog poslovanja, evidentirana je nedovoljna informisanost u pogledu zakonskih procedura, kao i njenih eventualnih izmjena.

    • Ispitani preduzetnici, iako se oslanjaju na znanje računovodstvenih agencija, vrlo često ne mogu dobiti neophodne informacije ili dobiju pogrešne. Zato zakonodavna vlast u BiH mora povećati vidljivost tih podataka kroz kreiranje i implementaciju centralizovanog sistema informacija, kao sistema koji bi na jednom mjestu – onlajn prikupljao i informisao sve preduzetnike – istaknuto je u ovoj analizi.

    Član Udruženja ekonomista RS SWOT Marko Đogo kaže da je u BiH mnogo komplikovano pokrenuti sopstveni biznis i kompaniju.

    • Priča o jednošalterskom sistemu jednostavno ne “pije vode”. To u praksi nije zaživjelo i zaista je teško pokrenuti biznis u BiH, a još teže ga je kasnije održati – istakao je Đogo.

    Prema njegovim riječima, reforme u BiH već duže vrijeme stagniraju, dok je Srbija, na primjer, napravila ogroman pomak naprijed.

    • BiH i dalje ostaje jedna od zadnjih zemalja u Evropi koja sa nekim bazičnim reformama kasni desetak godina – smatra Đogo i dodaje da imamo preveliku javnu administraciju, koja opterećuje poslovnu zajednicu i da bi to pitanje trebalo riješiti, ukoliko želimo strane investitore.
  • “Inflacija od 2008. godine 15,9 odsto” Počeli pregovori Vlade i Sindikata uprave Srpske o vraćanju toplog obroka i regresa

    “Inflacija od 2008. godine 15,9 odsto” Počeli pregovori Vlade i Sindikata uprave Srpske o vraćanju toplog obroka i regresa

    Interresorna radna grupa, u kojoj učestvuje pet predstavnika Vlade Republike Srpske i dva člana Sindikata uprave RS, održala je danas prvu sjednicu na kojoj su otvoreni razgovori o sindikalnim zahtjevima.

    To je za Srpskainfo potvrdio predsjednik Sindikata uprave RS, Božo Marić.

    Prema njegovim riječima, razgovaralo se o usklađivanju zakona o platama sa sistemskim Zakonom o radu RS, na način da se posebno iskaže topli obrok i regres za zaposlene u javnom sektoru.

    Sljedeći sastanak radne grupe biće iduće sedmice, do kada treba da dobijemo kalkulaciju iz Ministarstva finansija Republike Srpske, da se vidi koliko je novca tačno potrebno. Vlada je dobila zahtjeve svih devet budžetskih sindikata koji su podržali inicijativu Sindikata uprave RS o vraćanju prava na topli obrok i regres. Inflacija od 1. januara 2008. do 30. septembra 2021. iznosi 15,9 odsto, to znači da se najmanje u tolikom obimu moraju povećati primanja u javnom sektoru. Do kraja godine možemo očekivati da inflacija dostigne 18 ili 19 odsto – kaže Marić.

  • Uskoro još jedan rast plata, Vlada RS već napravila plan za povećanje zarada

    Uskoro još jedan rast plata, Vlada RS već napravila plan za povećanje zarada

    Vlada RS planira da naredne godine u povećanje plata svih zaposlenih u Srpskoj uloži dodatnih od 90 do 100 miliona konvertibilnih maraka, saznaje Srpskainfo.

    Cilj je da svaki zaposleni ima veću platu za 30 do 40 KM mjesečno, a krajni cilj svih socijalnih partnera je da za tri godine prosječna plata u Srpskoj bude oko 1.300 KM. Odnosno, da svake godine raste u prosjeku za stotinak maraka.

    Podsjećamo da je i ministarka finansija RS Zora Vidović u četvrtak najavila da će u idućoj godini doći do povećanja plata i penzija u Srpskoj, te da bruto domaći proizvod na kraju ove godine imati rast iznad očekivanog.

    Vlada RS je već dva puta povećavala neoporezivi dio dohotka u cilju povećanja plata zaposlenima.

    Prvi put je to bilo 2019. godine kada su plate povećane za 30 KM, a drugi put ove godine kada su plate povećanje za 20 maraka.

    Kako saznaje Srpskainfo, ovaj put neće biti povećan neoporezivi dio dohotka već se traži model drugačijeg obračuna plata u Srpskoj na osnovu čega bi plate bile povećane.

    Predviđeno je da detalji uskoro budu objelodanjeni javnosti.

    Prosječna plata u Republici Srpskoj trenutno iznosi 1.026 konvertibilnih maraka. Međutim, prosječne plate u realnom sektoru su znatno ispod prosjeka i iznose oko 800 maraka.

    Povećanje plata u ovom trenutku je, kako su svjesni i sami poslodavci, sada jedini mogući pokušaj da zadrže radnu snagu. Neki od njih su, zbog nedostatka radnika, primorani da imaju samo jednu smjenu i to u uslužnoj djelatnosti.

    Osim toga, sve više poslodavaca se odlučuje da uvozi radnu snagu, a u čemu prednjače u građevinarstvu.

  • Uveliko bankrotirali?

    Uveliko bankrotirali?

    Evergrande se muči sa isplatama kamata, i zbog toga rasprodaje korporativne privatne avione, luksuzne nekretnine i delove svog poslovnog carstva.

    U međuvremenu, jedan nemački finansijski analitičar tvrdi da trenutno svedočimo prikrivanju monumentalnih razmera.

    Kreditni analitičar Marko Mecler je u više navrata istakao da je skeptičan po pitanju niza medijskih izveštaja koji se pozivaju na anonimne izvore koji redom tvrde da je Evergrande uspeo da ispoštuje rokove za isplatu kamata na obveznice, piše portal Asiamarkets, prenosi Blic.

    “Činjenica da ne postoje potvrde o prijemu uplate iz bilo kog zvaničnog izvora i da se izvori tretiraju na tako netransparentan način izaziva zabrinutost”, rekao je Mecler u intervjuu za nemački magazin Menadžer.

    O čemu to Mecler priča?

    Pogledajmo kako su do sada, putem finansijskih medija, stizale informacije o Evergrandeovim rokovima za otplatu kamata na obveznice.

    Svaki rok je podigao veliku zabrinutost na globalnim tržištima kako se približavao, i ta velika zabrinutost je ubrzo nestajala kada su objavljivane vesti da je rok ispoštovan “za dlaku”.

    Mecler kaže da je uradio svoj domaći zadatak i da se uprkos raspitivanju kod brojnih investitora, još uvek nije sreo sa potvrdnom informacijom o naplati nijedne od ovih kamata.

    “Evergrande i Sitibank nisu ni jednom zvanično potvrdili uplatu 83 miliona duga do sada. Pitali smo mnoge investitore koje poznajemo i niko nam nije ništa potvrdio. Jedini izvor, na kog se poziva i Njujork tajms i drugi mediji, navodno anonimni čovek iz bankarskog sektora se redovno javlja nekoliko sati pre isteka roka i kaže da je dobio uplatu”, kaže Melcer.

    Da li je Evergrande bankrotirao?

    U zakonskom smislu Evergrande nije bankrotirao, niti portal AsiaMarkets tvrdi da se akcijama ove kompanije trguje dok je ona insolventna. Ipak, bivši direktor Fič Rejtingsa, Mecler, kaže da veruje da je bankrot u punom jeku u toj kompaniji.

    “Evergrande i Sitibank, nisu zvanično potvrdili nijednu uplatu čak iako je prošlo više od 30 dana od poslednjeg roka”, kaže Melcer i dodaje da postoje ozbiljni razlozi za sumnju da je taj novac uopšte uplaćen bilo kome osim individualnim kreditorima nekih ofšor obveznica koje je kompanija kupovala.

    Prema njihovom mišljenju, kaže, to očigledno znači da je Evergrande uveliko bankrotirao. Ovo znači i da su sve ostale obveznice tehnički već sada neispunjene obaveze.

    “To znači i da investitori tehnički mogu vueliko da podnesu zahtev za stečaj”, nastavlja Melcer i zaključuje da ako Evergrande ikada bude likvidiran, moći će da isplate samo 5 odsto ukupnih obaveza.

    Šta još treba da isplate?

    Ako je Melcerova teorija tačna, u narednom periodu ćemo osetiti još veća talasanja na globalnim tržištima.

    Već u sredu 10. novembra ističe grejs period za isplatu kamata, na 3 američke obveznice, ukupne vrednosti 148,2 miliona dolara. Isti grejs period su imali i za plaćanja na dan 24. oktobra i juče 06. novembra. Ukupno Evergrande je trebao da izdvoji oko 317,5 miliona dolara.

  • Vrtoglavo će rasti cijene bezalkoholnih pića i vode

    Vrtoglavo će rasti cijene bezalkoholnih pića i vode

    Prekomjeran uvoz vode i drugih bezalkoholnih pića u BiH, skok cijena sirovina i energenata za proizvodnju, kao i prošlogodišnja zatvaranja sektora ugostiteljstva i hotelijerstva usljed pandemije virusa korona samo su neki od problema proizvođača ovih pića, zbog čega će doći do vrtoglavog rasta cijena ovih proizvoda u BiH.

    Na ove probleme upozorili su u petak na sjednici Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i vode pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH, kojoj su prisustvovale vodeće kompanije iz ove oblasti industrije, a čija je osnovna djelatnost proizvodnja bezalkoholnih pića i vode.

    Na sjednici ove grupacije diskutovano je o Nacrtu novog Zakona o PDV-u, saopštili su u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, a kako su za “Nezavisne novine” poručili iz kompanija koje se bave ovom vrstom proizvodnje, zbog problema sa kojima se oni suočavaju, a to su u prvom redu visoke cijene sirovina i ambalaže, biće prinuđeni da podignu i cijene svojih proizvoda.

    Članovi ove grupacije su predstavili svoju analizu sektora proizvodnje i prodaje bezalkoholnih pića, vode i voćnih sokova u BiH, a diskutovali su i o prijedlozima realnog sektora u pravcu poboljšanja poslovnog ambijenta i rasterećenja privrede u oblasti indirektnih poreza.

    Marinko Dokić, komercijalni direktor kompanije “Spektar drink”, kazao je za “Nezavisne novine” da možda i najveći problem proizvođačima ovih napitaka trenutno predstavlja snabdijevanje sirovinama.

    “Sirovine su skuplje tri puta, svi lanci snabdijevanja su poremećeni, a cijena ambalaže je takođe porasla”, rekao je Dokić, ističući da im skoro svaki dan dobavljač podiže cijene, zbog čega će uzročno-posljedično doći i do poskupljenja njihovih proizvoda.

    “Dobavljači nam čak ne mogu garantovati ni za neophodne količine sirovina”, kazao je Dokić.

    Naveo je da će zbog svega toga u ovoj grupaciji doći do vrtoglavog rasta cijena bezalkoholnih pića i vode.

    Dodao je da su problemi u vezi s akcizama na ove proizvode, kao i problem prekomjernog uvoza, nešto sa čime se ovi proizvođači suočavaju već desetak godina, te ne predstavljaju ništa novo.

    Kako su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) naveli za “Nezavisne novine”, u prvih devet mjeseci ove godine u BiH su uvezena 40.993.563 kilograma vode, kao i gaziranih sokova, u iznosu od 20.085.860 KM.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u istom periodu ove godine izvezeno je tek 22.550.086 kilograma istih proizvoda, od čega su domaći proizvođači vode i bezalkoholnih napitaka zaradili 4.350.632 KM, što je za više od 15 miliona KM manje od cijene uvezene robe.

    Kada je riječ o prošloj godini, u BiH je u prvih devet mjeseci uvezeno 35.378.628 kilograma ovih pića, i to u iznosu od 16.405.824 KM.

    “U istom periodu lani iz BiH je izvezeno 28.560.519 kilograma ovih napitaka, i to u iznosu od 3.643.083 KM”, naveli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    Prema podacima UIO BiH, bezalkoholna pića i voda u BiH se najviše uvoze iz Srbije, Hrvatske i Slovenije, dok se ovi proizvodi iz BiH najviše izvoze u Hrvatsku, Crnu Goru i Srbiju.

  • Cijene nafte na svjetskim tržištima pale drugu sedmicu zaredom

    Cijene nafte na svjetskim tržištima pale drugu sedmicu zaredom

    Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošle sedmice, drugu zaredom, pa su dodatno skliznule s najviših nivoa u više godina.

    Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice oko 2 posto, na 82,74 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 2,7 posto, na 81,27 dolara.

    Tako je na londonskom tržištu cijena barela dodatno skliznula s najvišeg nivoa u tri godine, a na američkom tržištu u sedam.

    Na sastanku Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika u četvrtak odlučeno je da se ostaje pri dosadašnjem planu o povećavanju proizvodnje u decembru za 400 hiljada barela dnevno.

    Tako je OPEC+ odbio znatnije povećati proizvodnju, premda je predsjednik SAD-a Joe Biden pozvao na veće povećanje kako bi se zakočio brzi rast cijena.

    U SAD-u su maloprodajne cijene galona benzina blizu četiri dolara, što se smatra tačkom pritiska za američke vozače, pa je Biden pozvao velike proizvođače energije u grupi vodećih razvijenih i ekonomija u razvoju G20 da povećaju proizvodnju.

    Bijela kuća poručila je i da će Washington razmotriti cijeli niz alata koji mu stoje na raspolaganju kako bi nakon sastanka OPEC+ osigurao snabdijevanje energentima po pristupačnim cijenama.

    Na tržištu sada svi žele znati hoće li SAD i druge zemlje posegnuti za prodajom nafte iz strateških rezervi, napisao je u bilješci analitičar UBS-a Giovanni Staunovo.

    “Takva bi odluka spustila cijene, ali strateške rezerve nafte mogu samo popuniti prazninu u periodu vremenski ograničenih poremećaja u proizvodnji i ne mogu riješiti strukturne probleme, poput nedovoljnih ulaganja i rasta potražnje”, objasnio je Staunovo.

    U UBS-u očekuju da će cijena barela u Londonu nastaviti rasti idućih mjeseci prema 90 dolara.

  • Ethereum dostigao novi rekord vrijednosti, bitcoin takođe u porastu

    Ethereum dostigao novi rekord vrijednosti, bitcoin takođe u porastu

    Bitcoin je jutros porastao na vrhunac od dvije i po sedmice, a ethereum se popeo na novi rekord kako vrijednost kriptovaluta raste na talasu povoljnih vijesti u industriji i straha od inflacije.

    Bitcoin je porastao za oko 3 posto na 65.121 dolar, a ethereum, koji podupire ethereum mrežu, bio je na rekordnoj vrijednosti od 4.711 dolara.

    Etherum je porastao za 57 posto od početka oktobra, a bitcoin za oko 50 posto, jer su investitori navijali za prošlomjesečno pokretanje američkog fonda za bitcoin, kojim se trguje na berzi i tražili izloženost klasi imovine koja se ponekad smatra zaštitom od inflacije.

    Pad realnih prinosa, dok se trgovci pripremaju za inflaciju, doprinosi atraktivnosti imovine poput zlata i kriptovaluta koje ne plaćaju kupon, rekao je za Reuters Kyle Rodda, analitičar brokera IG Markets, dodajući da je raspoloženje u sektoru također dobro.

    “Finansijske institucije žele biti dio toga, regulatori ne žele previše da ga ograničavaju”, rekao je. “Skoro smo prošli prijelomnu tačku, gdje je to dio sistema i bit će vrlo, vrlo teško izvući ga.”

    Posljednjih sedmica najveća australska banka je rekla da će ponuditi trgovinu kriptovalutama fizičkim osobama, vlasti Singapura su zvučale pozitivno po pitanju klase imovine, a prelijevanje pozitivnog raspoloženja u dionicama također je dobilo podršku.

    Prošle sedmice novoizabrani gradonačelnik New Yorka Eric Adams rekao je da će uzeti svoje prve tri plate u bitcoinima i nagovijestio svoju namjeru da svoj grad učini “centrom industrije kriptovaluta” nakon sličnog obećanja gradonačelnika Miamija.

  • Mask pita na Twitteru da li da proda akcije Tesle

    Mask pita na Twitteru da li da proda akcije Tesle

    Američki inovator Ilon Mask anketirao je svojih 62,5 miliona pratilaca na Twitteru i pitao ih da li treba da proda 10 odsto svojih akcija kompanije Tesla čiji je osnivač i direktor.

    “Mnogo se u posljednje vrijeme govori o nerealizovanim dobicima koji su sredstvo za izbjegavanje poreza, pa predlažem da prodam 10 odsto mojih akcija Tesle”, napisao je Mask u tvitu, prenosi Rojters.

    On je takođe naveo da će se pridržavati rezultata ankete, kakvi god da budu.

    Maskovi komentari dolaze nakon prijedloga u američkom Kongresu da se oporezuje imovina milijardera kako bi se pomoglo u plaćanju socijalnog i klimatskog programa predsjednika Džozefa Bajdena.

    Mask, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, i ranije je kritikovao predloženi porez za milijardere na Twitteru.

    “Imajte na umu da nigdje ne uzimam gotovinsku platu ili bonus. Imam samo akcije, tako da je jedini način da lično platim poreze, da te akcije prodam “, naveo je Mask na Twitteru.

    Mask je nedavno odgovorio i na komentare Dejvida Bizlija, direktora Svjetskog programa za hranu UN, koji je ponovio apel najbogatijim ljudima na svijetu da iskoriste djelić svog bogatstva i jednokratno priskoče u pomoć.

    Bizli je konkretno pomenuo Maska uz Džefa Bezosa, osnivača “Amazona”, i rekao da samo dva odsto njegovog procjenjenog bogatstva, što je šest milijardi dolara, može da spriječi da 42 miliona ljudi umre od gladi.

    “Ukoliko Svjetski program za hranu može da mi objasni kako će tačno šest milijardi dolara rješiti problem gladi na svijetu, odmah ću prodati svoje akcije u Tesli”, naveo je Mask na Twitteru.

  • Poplave nanijele milionsku štetu OC Јahorina

    Poplave koje su pogodile Јahorinu i Sarajevsko-romanijsku regiju prouzrokovale su milionske štete Olimpijskom centru Јahorina, rekao je direktor ovog centra Dejan Ljevnaić.

    “Uništena je većina staza, dijelovi pojedinih, parking prostori, neke je potpuno odnijela voda. Uništeni su dijelovi puta, neki još uvijek nisu prohodni. Uništene su garaže, od gondole nove, od šestosjeda su potopljene”, naveo je Ljevnaić.

    Dodao je da je jezero uništeno i napunjeno muljem, zbog čega će biti otežan rad sistema za vještačko osnježavanje.

    “Sutra će doći procjenitelji da vide precizno kolika je šteta, a ono što znamo je da je milionska sigurno”, istakao je Ljevnaić.

    On je zahvalio Republičkoj upravi civilne zaštite koja im je odmah ustupila pumpe pomoću kojih izbacuju mulj.

    Ljevnaić je izrazio nadu da posljedice elementarne nepogode koja je pogodila Јahorinu neće uticati na početak sezone.

    “Imamo 20 dana da saniramo štetu i nadamo se da ćemo uspjeti i spremno dočekati decembar – rekao je direktor OC Јahorina, prenosi RTRS.