VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ratari u RS posrću pod teretom visokih cijena

    Ratari u RS posrću pod teretom visokih cijena

    Zbog visokih cijena repromaterijala, a posebno mineralnog đubriva, ovo će biti najkomplikovanija godina kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja u svim sektorima, rekao je za “Nezavisne” Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

    Kazao je da poljoprivrednicima predstoji nikad skuplja i neizvjesnija sjetva.

    “Ukoliko se nešto ne promijeni prinosi će biti sigurno desetkovani, ali i kvalitet zrna, tako da će to biti totalno neisplativo. Poljoprivrednici su veoma nezadovoljni svime što se dešava i kod nas i u okruženju. Očekujemo reakcije nadležnih, posebno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kada je u pitanju obezbjeđivanje, odnosno subvencionisanje određenih količina mineralnih đubriva. S druge strane, očekujemo i reakciju Savjeta ministara BiH kada je u pitanju zaštita domaće proizvodnje”, naglasio je Marinković.

    Istakao je da je evidentno da su porasle cijene mesa u trgovinama, a da su pale cijene žive mjere stoke.

    “Poljoprivrednici ne mogu plasirati svoju robu. Hrane je izuzetno skupim žitaricama, proizvodnja ide direktno u propast i stočari su u debelom minusu. Jako je diskutabilno i da li će sjetva biti dovoljna za potrebe Republike Srpske. S ovim cijenama repromaterijala jednostavno se ne isplati ništa raditi, a ono što je sigurno jeste da mi nemamo dovoljno količina kada su u pitanju bilo koji proizvodi. Na primjer, voćari se žale da ne mogu prodati svoje jabuke, a one se uvoze u velikim količinama iz Sjeverne Makedonije, Albanije i drugih zemalja. Tako je i kada su u pitanju povrće, mlijeko, meso i ostalo. Ovo nije nikakva kuknjava poljoprivrednika jer svi mogu vidjeti koliko su poskupjeli gorivo, đubrivo i ostali repromaterijali, te sa kakvim se mi teškoćama suočavamo. U velikim smo dilemama da li uopšte sijati”, naveo je Marinković.

    Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, istakao je da će biti zasijano 20 odsto manje površina u odnosu na godinu ranije i da su povrtari u velikoj krizi.

    “Mi treba da krenemo u proizvodnju, sve je poskupjelo, a azotna urea 300 odsto. Došli smo pred zid i razmišljamo šta i kako dalje jer je proizvodnja jako skupa, a đubriva nema, te mnogi povrtari razmišljaju da li uopšte ići u proizvodnju”, kazao je Mastalo.

    Dodao je da je povrtarstvo najviše pogođeno pandemijom virusa korona.

    “I ako se riješi problem nabavke mineralnog đubriva, svakako će biti dosta manje zasađenih površina. Vidjeli smo da su prošle godine zbog nedovoljnih količina povrća krompir, kupus i još neki proizvodi drastično poskupjeli, a bojim se da će i ove jeseni biti tako”, naglasio je Mastalo.

    Zoran Maletić, pomoćnik ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske, istakao je za Srnu da se u skladu sa poskupljenjima na tržištu priprema set mjera kojima će se pomoći poljoprivrednim proizvođačima kako bi obezbijedili proljećnu sjetvu i prihranu za jesenju sjetvu.

    “Ove mjere će biti predložene na narednoj sjednici Vlade Srpske, koja bi trebalo da bude održana u četvrtak i kada bi one trebalo da budu usvojene. To će biti značajna podrška za poljoprivredne proizvođače”, rekao je Maletić.

    Naveo je da se pored ovih mjera pregovara i sa dobavljačima đubriva iz RS i drugih država da bi se obezbijedile količine vještačkog đubriva po nižim cijenama.

    Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske saopštili su da su isplatili sve podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju iz 2021. godine.

    “Tako je s isplatom 7.633.906 KM isplaćeno svih 75 miliona KM po osnovu podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2021. godinu. Ovo je rekordna isplata podsticaja za jednu godinu, od kada se u Republici Srpskoj primjenjuje isplata subvencija u poljoprivredi”, naveli su iz resornog ministarstva.

  • Njemcima će tek da poskupi; “Najviše u posljednjih 30 godina”

    Njemcima će tek da poskupi; “Najviše u posljednjih 30 godina”

    Prema prognozama njemačkih stručnjaka, hrana bi ove godine mogla da poskupi za sedam procenata. To će dodatno da poveća godišnju stopu inflacije u Njemačkoj.

    Stručnjaci Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena očekuju nagli rast cena hrane tokom godine.

    “Prema našim istraživanjima, više od dve trećine proizvođača hrane planira dalja povećanja cena narednih meseci”, rekao je šef ekonomskog odeljenja Instituta Timo Volmershojzer u intervjuu za list “Velt”.

    To je najviše u poslednjih 30 godina, odnosno od ponovnog ujedinjenja Nemačke. “Zato će cene hrane verovatno biti ključni pokretač inflacije ove godine”, dodao je naučnik.

    Institut IFO očekuje ove godine porast cena hrane od sedam odsto. Zbog toga su istraživači ekonomskih kretanja svoju prognozu ukupne stope inflacije u Nemačkoj podigli na četiri procenta, prenosi DW.

    Cene proizvođača porasle za 22 odsto

    “Poskupljenja u prodavnicama tek počinju”, kaže Kristijan Jance iz konsultantske kuće “Ernst i Jang”. “Cene proizvodnje naglo rastu, što na kraju utiče i na potrošačke cene. To će posebno biti uočljivo nakon sledeće žetve.” Predstoji nam, kaže Jance, “cenovni šok”.

    Poslednji proračuni nemačkog Zavoda za statistiku pokazuju u kolikoj meri su proizvođači u poslednje vreme podigli cene poljoprivrednih proizvoda: one su u decembru prošle godine u proseku porasle za 22 odsto. “To je najveći međugodišnji rast cena još od jula 2011. godine”, navode statističari. Biljni proizvodi su, recimo, poskupeli za 29 odsto, a oni životinjskog porekla za 17 procenata.

    Loše žetve

    “Rast cena biljnih proizvoda delimično je posledica skoka cena žitarica u julu 2020”, navode iz Zavoda za statistiku. Velika tražnja iz Nemačke i inostranstva, uz istovremeno slabiju žetvu, glavni su razlozi za to.

    Statističari objašnjavaju enormno povećanje cene uljane repice za 68 odsto činjenicom da se ona koristi i za proizvodnju energije, a u uslovima smanjene ponude u svetu, registruje se i velika tražnja.

  • Košarac: Vrijeme je za smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice

    Košarac: Vrijeme je za smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac smatra da je vrijeme da u BiH bude uvedena diferencirana stopa PDV-a.

    “To smatram, prije svega, cijeneći arhitektonske poremećaje u privrednom smislu zbog poskupljenja gasa i u tom kontekstu vidimo da imamo značajne poremećaje u tržišnim cijenama određenih proizvoda, na šta moramo adekvatno odgovoriti u interesu građana”, rekao je Košarac.

    Prema njegovim riječima, neke cijene u BiH enormno su visoke i potrebno je smanjivanje PDV-a na osnovne životne namirnice, ali i povećanje PDV-a na luksuznu robu.

    Košarac, koji je član Predsjedništva SNSD-a, smatra da je ova stranka pokazala odgovoran odnos prema ovom pitanju i ljudima u BiH, jer je Klub poslanika SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH ovu inicijativu već uputio u parlamentarnu proceduru.

    Kada je riječ o smanjenju akciza na gorivo, Košarac je istakao da je to pitanje za Upravu za indirektno oporezivanje BiH, koja već vrši određene analize.

  • Šarović: Neophodno zamrznuti cijene goriva, standard stanovništva je ugrožen

    Šarović: Neophodno zamrznuti cijene goriva, standard stanovništva je ugrožen

    Kako bi se spriječilo dramatično ugrožavanja standarda stanovništva zbog velikog povećanja cijena nafte i naftnih derivata, SDS smatra da Vlada RS treba na određeno vrijeme da zamrzne cijene ovih energenata, poručio je predsjednik SDS Mirko Šarović.

    On kaže da je stav SDS da je u ovom trenutku neophodno da se na određeno vrijeme ograniče i marže distributerima ovih proizvoda.

    Šarović smatra da vlast u ovako teškim situacijama mora da reaguje kako bi se preduprijediti štete koje su vidljive u skoroj budućnosti.

    “Smatramo da bi korisna mjera bila da se Budžet RS odrekne posebnih akciza na autoputeve i puteve u korist poljoprivrednika kako bi se u značajnoj mjeri zaštitili od povećanje cijena hrane, jer se zna da od ulaznih elementa đubriva i nafte zavisi cijena poljoprivrednih proizvoda“, kazao je Šarović ističući da bi ova mjera predstavljala značajnu pomoć stabilizaciji tržišta i poljoprivrednom sektoru u RS.

    On navodi da mjere koje SDS predlaže nisu ništa novo i da se primjenjuju u zemljama u okruženju i EU.

    Najveći problem, prema Šarovićevim riječima je što vlast oklijeva i nema bilo kakvih sistemskih rješenja za ovakvu situaciju, za razliku od nekih drugih zemalja koje se trude da pomognu svom stanovništvu.

    On kaže da vlast treba narodu objasniti na šta se troši novac prikupljen od akciza na gorivo.

    “Na ovaj način za autoputeve u poslednje dvije godine prikupljeno je 302 miliona KM, a skoro ista cifra je izdvojene i za puteve. Za to vrijeme nije izgrađen ni jedan kilometar autoputa i logično se postavlja pitanje gdje su ta sredstava”, kaže Šarović.

    On napominje da pored ovih imamo i značajan dio drugih akciza i taksi koje ulaze u cijenu goriva koje se troše kroz budžet.

  • Trišić: Pristupanje ‘Otvorenom Balkanu’ smanjilo bi troškove distributera nafte

    Trišić: Pristupanje ‘Otvorenom Balkanu’ smanjilo bi troškove distributera nafte

    Predsjedavajući Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske Dragan Trišić smatra da bi pristupanje BiH inicijativi “Otvoreni Balkan” znatno umanjilo neke operativne troškove distributera nafte, jer je transport jedna od ključnih stavki u formiranju cijena.

    Trišić je naveo da će cijene nafte i naftnih derivata u Srpskoj najvjerovatnije i dalje rasti zbog istorijsko rekordnih visokih cijena sirove nafte na svjetskim berzama, koje su prešle granicu od 95 dolara po barelu.

    “Cijene sirove nafte su dostigle nivo onih iz 2014. godine. Ukoliko se ovaj rast nastavi narednih dana, moraće doći do novih korekcija cijena i na našim benzinskim pumpama. To je jednostavno neizbježno, jer mi zavisimo od uvoza. Koliko će poskupjeti, to je teško reći. Možda, recimo, nekih pet feninga po litru do kraja ove sedmice”, rekao je Trišić za “Glas Srpske”.

    On smatra da smanjivanje taksi, akciza i PDV-a ne bi mnogo popravilo situaciju u vezi sa maloprodajnom cijenom goriva, ali da se kao djelotvoran pokazao mehanizam ograničavanje marži distributerima nafte koji je na snazi u Srpskoj od aprila prošle godine.

    “Ova mjera je dala pozitivan efekat, a što se može vidjeti iz podatka da su maloprodajne cijene goriva u Srpskoj manje za pet feninga do 10 feninga od onih u FBiH, a u odnosu na Crnu Goru, Srbiju ili recimo Hrvatsku za čak 40 feninga po jednom litru”, rekao je Trišić.

  • “Platna lista kao presuda”

    “Platna lista kao presuda”

    Novi Pravilnik o obračunu plata u Srpskoj je usaglašen i stupiće na snagu krajem februara, potvrdila je pomoćnica ministra rada u Vladi Republike Srpske, Mira Vasić. Novi obračun plata će podrazumijevati i nove platne liste, koje će biti jedinstvene za cijelu Srpsku i koje će imati snagu izvršne isprave.

    Dakle, ako poslodavac ne ispunjava svoje obaveze, nema više sudovanja. Platna lista ima izvršnu snagu, kao da je u pitanju pravosnažna presuda i radnik s njom ide na sud samo da traži izvršenje, dakle da se sa računa poslodavca “skine” ono što on duguje radniku, objasnila je predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, Ranka Mišić.

    Predstavnici Saveza sindikata, Ministarstva rada, Poreske uprave i Inspektorata RS danas su u Banjaluci dogovorili posljednje detalje u vezi sa novim propisima o obračunu plata.

    Pravilnikom po kome će uskoro stupiti na snagu jasno je propisano da naknade za topli obrok, prevoz, minuli rad ili prekovremeni rad, ne mogu biti “upakovane” u osnovnu platu, nego se moraju isplaćivati kao posebna stavka.

    To će najviše ići na ruku radnicima koji primaju minimalac ili platu tek nešto malo veću od minimalne.

    Tako sada minimalac, bar kad je u itanju iznos koji liježe radnicima na račun neće biti samo 590 KM, nego nešto više, a koliko će iznositi to više, zavisi od radnog staža radnika, te od toga da li je radio u dane praznika ili prekovremeno.

    – Znači minimalac više nije 590 KM, nego 590 KM plate, plus naknade za prekovremene sate, minuli rad, topli obrok, rad u dane praznika. Neki radnici mogu imati dodatnih 165 KM. Nije to malo za nekog ko radi za 300 evra – kaže Mišićeva.

  • Dostignut sedmogodišnji maksimum

    Dostignut sedmogodišnji maksimum

    Cijene nafte su dostigle jutros na azijskom trgovanju sedmogodišnji maksimum.

    To se desilo usled zaoštravanja geopolitičkih tenzija oko Ukrajine, rastuće globalne potražnje i manjka ponude.Evropska nafta Brent je porasla za dodatnih 1,02 dolara u odnosu na petak, na 95,46 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta skočila za 1,27 dolara na 94,37 dolara za barel, prenosi Rojters.Usponu cijena nafte doprinela je zabrinutost da bi eventualna ruska invazija na Ukrajinu izazvala sankcije SAD i Evrope i poremetila izvoz ovog velikog proizvođača “crnog zlata” što bi pogrošalo ionako nedovoljnu ponudu na tržištu. Kremlj demantuje da planira napad na ovu bivšu sovjetsku republiku.

  • Sastanak sindikalaca, ministarstva i inspektora

    Sastanak sindikalaca, ministarstva i inspektora

    U Domu sindikata u Banjaluci sutra će biti održan zajednički sastanak članova Predsjedništva Saveza sindikata Republike Srpske sa predstavnicima Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Ministarstva finansija Republike Srpske, inspektorima Poreske uprave Republike Srpske, Inspektorata Republike Srpske i Upravne inspekcije Republike Srpske.

    Na sastanku će, kako kažu sindikalci, biti riječi o primjeni novog obračuna plata, odnosno kontrole i primjene Zakona o radu Republike Srpske, Zakona porezu na dohodak Republike Srpske i Zakona o doprinosima Republike Srpske.

    – Na sastanku organa Saveza sindikata Republike Srpske, koji smo održali prošle sedmice uz prisustvo predstavnika Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske i predstavnika Ministarstva finansija Republike Srpske, na temu Pravilnik o sadržaju pisanog obračuna plate i Pravilnik o obrascima ugovora o radu, zaključeno je da se održi zajednički sastanak. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske je, na naš zahtjev, zaustavilo donošenje Pravilnika o sadržaju pisanog obračuna plate, do održavanja ovog sastanka – rekli su iz Saveza.

    Poručuju da je za sve radnike u Republici Srpskoj važno da se na najbolji način uradi Pravilnik o sadržaju pisanog obračuna plate i obrazac Platne liste i da oni koji kontrolišu primjenu zakonskih propisa imaju ujednačenu praksu prilikom kontrola primjene izmjena i dopuna Zakona o radu, izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak i izmjena i dopuna Zakona o doprinosima Republike Srpske. Izmjenama i dopunama Zakona o radu plate u Republici Srpskoj se uređuju zakonom i Kolektivnim ugovorom.

    – Ono o čemu će se razgovarati je izrada i primjena Kolektivnih ugovora, odnosno kontrola primjene Kolektivnog ugovora- zaključili su iz Saveza sindikata.

  • BiH zlato čuva u Švicarskoj

    BiH zlato čuva u Švicarskoj

    Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u svom portfelju posjeduje oko tri tone (96.000 unci) zlata, potvrđeno je „Avazu“ u CBBiH.Monetarno zlato, koje je sastavni dio deviznih rezervi, CBBiH drži na računu u banci u Švicarskoj, a fizički je locirano u trezoru Engleske banke (Bank of England) – navode iz Ureda za komunikacije CBBiH.

    Podsjetimo, Srbija je lider u regionu jer trenutno raspolaže sa 37,2 tone zlata, a sve rezerve koje su čuvane u inostranstvu prošle godine je vratila u državne sefove.

    Kada je riječ o državama zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija posjeduje 6,9 tona, Albanija 2,8, a Crna Gora 1,09 tona zlata. Hrvatska je svoje rezerve prodala još 2001., odnosno 2005. godine.

    Zlato treba posmatrati kao bilo koju drugu investiciju, odnosno način skladištenja vrijednosti i ne treba mu pridavati neki poseban, romantičarski značaj, kako se obično radi kroz historiju. Zlato je jedan od načina da deponiramo naša sredstva i da ih čuvamo – kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

    Razvoj ekonomije
    On dodaje da rezerve zlata služe da osiguraju dugoročnu stabilnost KM, a u slučaju da cijene enormno porastu, određene količine se mogu i prodati kako bi se ostvario prihod.

    Čavalić ističe da primjeri Srbije, koja povećava zlatne rezerve, i Hrvatske, koja je svoje prodala, ne govore ništa o ekonomskoj stabilnosti, razvoju ili padu ekonomije, već da se radi isključivo o konkretnim makroekonomskim potezima tih država.

  • Dodik potvrdio da je predložen zakon za smanjenje inflatornog udara

    BiH mora konačno da uđe u politiku diferenciranih stopa, jer sa stopom od 17 odsto ima najniži PDV u Evropi, smatra predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Mi smo uputili u parlament zakon koji podrazumijeva da se za osnovne životne namirnice i neka druga dobra predvidi stopa od 10 odsto, i to je zakon koji bi trebao da važi do kraja godine, kako bi se smanjio inflatorni udar, izjavio je Dodik novinarima.

    On je dodao da je za ostale robe predviđeno da ostane stopa od 17 odsto, a da se samo na luksuznu robu poveća na 22 odsto.

    – Mi smo to predložili u proceduri i juče je to predato u parlament BiH u skladu sa poslovnikom. Vidjećemo kako će drugi reagovati – dodao je Dodik.

    Dodik kaže da je to privremeno, zato što bi do Nove godine trebali pokušati zajednički doći do cjelovitog rješenja, da se odluči o tome kako će to pitanje biti regulisano u nekom narednom vremenu.

    – Ali, imajući u vidu da inflacija ne miruje, da je već tu i da je ekspanzivna, moramo donijeti neke brze mjere – naglasio je Dodik i dodao da stopa za osnovne životne namirnice može biti i niža ukoliko se postigne dogovor.

    On je pojasnio da ukoliko bi se mijenjala stopa od 17 odsto na višu, onda bi doprinijeli povećanju inflacije.

    – Zato ostaje tih 17 odsto, da ne bi opteretili investicije i mnogo čega drugog. Ovo je veoma razumno – rekao je Dodik.

    Dodik je podsjetio da već 15 godina traži da se za poljoprivredne proizvode, za koje se utvrdi da postoje viškovi u BiH, zabrani uvoz tih proizvoda, te napomenuo da, prema posljednjim informacijama, brojni proizvođači krompira su ugroženi zbog enormnog uvoza te kulture iz Perua i drugih destinacija.

    On je naveo i nekontrolisan uvoz jabuka, malina i drugih kultura, dodajući da niko ne kontroliše ni da li to ima genetsku komponentu ili ne, da se to stavlja na tržište i ugrožava domaće proizvođače.

    – Petnaest godina ne možemo da dođemo da zajedničkog stava o tome da u momentu dospijeća u određenom periodu za onu robu za koju utvrdimo da imamo višak, da se zabrani uvoz. U ovom trenutku to je krompir, koga ima, a kada ga nema, može se otvoriti tržište – precizirao je Dodik.

    Dodik je naglasio da je takva politika otvorenosti, koju su nametnuli neki evropski partneri, uništen domaći stočni fond.

    On je napomenuo da su podsticaji koje imaju proizvođači mesa u Evropi mnogo veći nego kod nas, tako da oni mogu jeftinije da prodaju na slobodnom tržištu.

    – Naši proizvođači su tu hendikepirani i u nepravilnom položaju i potrebno je da to regulišu državne institucije – istakao je Dodik.

    On je ponovo apelovao na razgovor o tome dvije vlade, dva resorna ministra.

    – Po evropskim standardima mi imamo pravo da na uvoznu robu koja ima podsticaje od jednog evra, a kod nas je recimo deset evrocenti, naplatimo razliku od 90 evrocenti. To bi donijelo nove prihode BiH sigurno više od milijardu. Ali o tome niko u BiH neće da priča – naveo je Dodik.

    Prema njegovim riječima, dovoljno je da u neke partije u Sarajevo uđu iz nekih ambasada i kažu im da to nije dobro, jer štite proizvodnju iz EU.

    On je istakao da se može izračunati koliko se ekonomski gubi zbog neravnopravnog položaja sa Evropljanima.

    – Politika koju smo mi dogovorili je da idemo sa smanjenom stopom PDV-a od sedam odsto za robu široke potrošnje, ali da ne dozvolimo da marže budu veće od sedam odsto – naveo je Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH.

    Prema njegovim riječima, to bi išlo na teret države, ne bi išlo na teret trgovaca, ni proizvođača, odnosno onih koji vrše promet robe.

    – Ali, moramo doći do toga da se stvore uslovi za tako nešto – kaže Dodik.