VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Rekord; bacili sve u zasenak

    Rekord; bacili sve u zasenak

    Alibaba i JD.com zabeležile su ukupnu prodaju u iznosu od preko 139 milijardi dolara tokom 11-dnevne godišnje šoping manifestacije Dan samaca.

    To je novi rekordan rezultat ovih vodećih kineskih kompanija u elektronskoj trgovini.

    Prema saopštenju Alibabe, bruto vrednost prodate robe (GMV) preko njene platforme iznosila je ukupno 540,3 milijarde juana (84,54 milijarde dolara), što je porast od 8,5 procenata u odnosu na prošlu godinu, prenosi CNBC.

    Prema podacima JD-a, obim transakcija na njegovoj platformi iznosio je 349,1 milijardu juana (54,6 milijardi dolara), i veći je za 28 posto nego godinu dana ranije.

    Agencija Rojters takođe izveštava o rezultatima prodaje Alibabe napominjući da je ovogodišnji rast prometa kompanije tokom kineskog praznika kupovina najsporiji ikada, usled pooštrene regulative i poremećaja u lancima snabdevanja.

    Alibabina prodaja je rasla po dvocifrenoj stopi svake godine, lani čak za 26 odsto, otkako je ovaj onlajn trgovac 2009. godine pokrenuo na internetu šoping festival Dan samaca i pretvorio ga u najveću svetsku feštu onlajn prodaje, koja je bacila u zasenak slične događaje u SAD – Crni petak i Sajber ponedeljak.

    Dan samaca, koji je tradicionalno bio 24-časovni događaj, prošle godine je pretvoren u višednevnu manifestaciju tokom koje trgovci nude proizvode po znatno nižim cenama kako bi privukli kupce.

    Britanska agencija konstatuje da je tokom ovog kineskog festivala za kupoholičare ipak ostvaren dobar promet imajući u vidu da ukupna potrošnja u Kini usporava, da stroža regulativa relativno ograničava reklamiranje, i s obzirom na nedovoljnu ponudu neke robe zbog uskih grla u lancima dobavljača.

  • Nova fiskalizacija u Srpskoj: Bez „lova u mutnom“, na računu ubuduće svi detalji

    Nova fiskalizacija u Srpskoj: Bez „lova u mutnom“, na računu ubuduće svi detalji

    Kupili ste proizvode „na akciji“, odnosno platili cijenu sa popustom, ali na vašem fiskalnom računu to se neće vidjeti. Kad taj račun stigne u Poresku upravu, na njemu nisu vidljivi ni artikli koje ste kupili. I to je samo jedan od mnogobrojnih problema uočenih u postojećem i već zastarjelom modelu fiskalizacije u Republici Srpskoj.
    U trenutku kad je uspostavljena, fiskalizacija je bila prilično napredan sistem koji je dao dobre rezultate, ali od tada je, napominju u Ministarstvu finansija Srpske, prošlo 14 godina tokom kojih je tehnologija nezaustavljivo napredovala. Upravo zbog toga se i krenulo sa uvođenjem novog sistema, jer se u ovom starom postojeće „rupe“ više ne mogu zakrpiti.

    „Brojne su zloupotrebe postojećeg sistema. U kontrolama nailazimo na duple softvere u kasama, pa dobijete fiskalni račun koji izgleda kao legalan, ali on nije evidentiran u Poreskoj upravi i uopšte ne uđe u dnevni izvještaj koji se upravi šalje. Taj sistem je baziran na GPS-u, odnosno komunikaciji između Poreske uprave i obveznika i više se ne može nadograditi. Tako, na kraju dana, sve zavisi od samog obveznika i toga kakav će izvještaj o ukupnom prometu poslati poreznicima“, objasnila je nedavno Slobodanka Popović, pomoćnik ministra finansija.

    Imajući u vidu da je to „hvatanje krivina“ uzelo maha, jasno je, kažu u resoru finansija, da nam je novi sistem neophodan, jer je suština fiskalizacije upravo kontrola prometa, a samim tim i kontrola sive zone.

    Izbjegavanje sive zone i suzbijanje nelojalne konkurencije najvažniji su zadaci novog sistema, smatra Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta RS. Ako neko propada na tržištu jer uredno plaća svoje obaveze, onda je to negativna spirala ekonomske trke, napominje on.

    „Postojeći sistem pratio sam od početka i on jeste dao efekte i svakako nije bio propast. Ipak, ako je on sada zastario i ako je do te mjere deformisan da ne može obezbijediti pouzdane informacije, a istovremeno omogućava poresku evaziju, onda ga treba mijenjati. Uostalom, rade to i druge zemlje, a neke su to uradile mnogo prije nas“, kaže Krajišnik.

    Napominje da je u novom sistemu najvažnije dobro izvagati sve procedure, kako on ne bi ostavio ni najmanju mogućnost za izbjegavanje plaćanja poreza, kao i da će nam iskustva Hrvatske i Srbije koje su uvele sličan model fiskalizacije sigurno biti od pomoći.

    „Ono što je vrlo važno je da je država preuzela na sebe da snosi troškove nove fiskalizacije. Kada je postojeći sistem uspostavljen, imali ste zakonsku obavezu da nabavite kasu i morali ste je kupiti, niko vas nije pitao kako. Ovo je mnogo korektniji način, jer država nalaže da se nešto mora, a onda preuzima troškove. U novom modelu, fokus je na softvreskom, a ne na hardverskom elementu, dakle, ne morate imati posebnu kasu, specijalni štampač i slično“, objašnjava Krajišnik.

    Pomoću modela koji će omogućiti da fiskalni računi sa QR kodom u realnom vremenu stignu do Poreske uprave, svakako ćemo imati veće prihode, ali je i tu bitna percpecija, odnosno kako ćemo uplanirati troškove, napominje Krajišnik.

    U svakom slučaju, model koji će biti koordinisan iz jednog centra i koji će država urediti ovako kako je naumila, znači mnogo bolju kontrolu i efikasnost, smatra predsjednik Fiskalnog savjeta Srpske.

  • Dužničko ropstvo na putu svile

    Dužničko ropstvo na putu svile

    Još tokom ljeta su se stručnjaci bavili time koliko pandemija virusa korona mijenja pozicije ključnih igrača u trgovini i otvara nove opcije uvoza i transporta za određene vrste robe. Smatraju da turska trgovina i industrija bilježe svoje vrhunce uporedo s višestrukim skokom cijene transporta robe iz Kine.

    Cijene su i dalje vrlo nestabilne, rastu, a teret, na kraju, snose potrošači. Zbog toga trgovci uveliko odustaju od brojnih proizvoda čiji bi ih transport natjerao da cijene višestruko podignu.

    BLIŽE JE BOLJE: Ako se uzme da je brodski transport, kao najpovoljnija transportna opcija iz Kine, s tranzitnim vremenom od oko 45 dana u redovnim okolnostima, mjesecima unazad nestabilan izbor, zbog rasta cijena i situacije s transportnom opremom, uvoznici zemalja regiona bi se sve više mogli okretati Turskoj.

    Međutim, za Gorana Popovića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, transport nije faktor koji može naglo promijeniti globalne tokove trgovine, niti može iz igre izbaciti velike igrače.

    “Cijene transporta će se stabilizovati za nekoliko mjeseci. Pri tom, nisu cijene svih vrsta robe primarno vezane za transportne troškove”, govori.

    Pojašnjava da na jeftiniju robu, koja ima i nisku dodatnu vrijednost, transport ima veliki uticaj, dok na robu viših faza prerade i visokih dodatnih vrijednosti ima minoran uticaj. Međutim, upozorava na to da će cijene robe i usluga, poslije svega, ostati na višem nivou, što znači gubitak za potrošače.

    “Turska profitira od novonastale situacije, riječ je o regionalnoj sili, ali potencijalna proizvodnja ove ekonomije je manja od Kine”, kaže Popović.

    Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA, navodi da trenutno vlada princip “nabavljaj robu što je moguće bliže”.

    “Da se ne zavisi od dalekih destinacija, jer svjetski transport poskupljuje, a te nove okolnosti pružaju šansu zemljama da se specijaliziraju za proizvodnju nečeg i plasiraju na bliža tržišta”, govori Hadžiahmetovićeva i napominje da je to šansa i za BiH.

    “Treba da se ponudimo i privučemo strane investitore. Prestrojavanje je napravilo neke nove tokove i za bh. transportni sistem i trgovinu.

    Pojačana je saradnja s Turskom, što je sada sasvim logično u ovim okolnostima”, pojašnjava.

    Kako nam kaže Jasmin Halebić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici, prema podacima o trgovinskoj razmjeni za 2021. godinu, uvoz iz Turske u BiH za prvih osam mjeseci je iznosio 770 miliona, a iz Kine milijardu KM.

    “Što se tiče izvoza iz BiH prema tim zemljama, u Tursku je izvezeno robe i usluga u vrijednosti od 210 miliona KM, dok je u Kinu izvezen samo 21 milion KM”, naglašava Halebić.

    Podsjeća na to da BiH s Turskom od 2019. godine ima ugovor o slobodnoj trgovini s ciljem liberalizacije i olakšavanja trgovine robom i uslugama.

    “Iz toga slijedi da su institucionalni preduslovi za jačanje i unapređenje trgovinskih odnosa na strani Turske”, konstatuje Halebić.

    Pojašnjava da je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene, koji podrazumijeva zbirno i uvoz i izvoz, gotovo isti, s Turskom je to 980 miliona, a s Kinom 1.060 miliona KM.

    Međutim, najveći trgovinski partner BiH nije nijedna od ove dvije zemlje, podaci jasno pokazuju da je to Evropska unija.

    “U prvih osam mjeseci ove godine ukupni izvoz BiH je iznosio 8,7 milijardi KM, od čega u EU oko 6,5 milijardi, a 60 posto ukupnog uvoza u BiH je bilo iz Evropske unije”, dodaje.

    Ističe da je, zasad, najveći pojedinačni trgovinski partner naše zemlje Njemačka, te da je oporavak ekonomija EU za BiH zaista važan. Međutim, s obzirom na to da je EU, navodi, snažno povezana s Turskom i Kinom, eventualni poremećaji u transportu i lancima snabdijevanja mogu uticati i na BiH.

    “Ako se troškovi transporta značajno povećaju, to može biti uvod u pokretanje domaće proizvodnje”, napominje Halebić.

    Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevske škole nauke i tehnologije, navodi da je BiH nekonkurentna i neproduktivna.

    “Turska je već sada jedan od naših većih partnera sa stanovišta uvoza, ali nažalost ne i sa stanovišta izvoza, što opet nije do Turske, jer je pitanje možemo li zadovoljiti njihove standarde”, govori Domljan.

    Međutim, kako kaže, BiH izvozi u zemlje OECD-a, klub bogatih zemalja, posebno u Njemačku i Italiju, pa je velika vjerovatnoća da možemo zadovoljiti potrebe i standarde turskog tržišta.

    “Treba raditi na povećanju izvoza iz BiH u Tursku, jer je ona za BiH bolji izbor od Kine, prije svega zbog geografske blizine, a to igra veliku ulogu u vanjskoj trgovini”, napominje.

    Ne treba zanemariti ni, smatra on, dugogodišnju vezu koju BiH ima s Turskom, za razliku od Kine, s kojom veze tek treba da se uspostave. “Kulturološki je situacija puno drugačija, dakle mnogo se bolje okretati Turskoj nego Kini”, rekao je.

    Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže da su se domaći izvoznici vrlo brzo adaptirali na novu realnost geopolitičkih odnosa.

    “Vjerovatno je da će kineski uticaj jačati u regionu i posljedično u Bosni i Hercegovini. U ovom trenutku Kina je bitna kao uvoznik, posebno sada kada imamo problema u globalnim lancima snabdijevanja”, govori Čavalić.

    Tursku, s druge strane, dodaje on, treba posmatrati kao dobrog investitora u BiH, ali i kao otvoreno tržište koje se može ubuduće iskoristiti za plasman domaćih proizvoda.

    “Ono što povezuje ove dvije zemlje spram BiH jeste neiskorištenost njihovih potencijala od naše zemlje. BiH može koristiti Tursku kao pogodno izvozno tržište i dobrog, dokazanog investitora. Mali je broj investicija, ali visokog kvaliteta”, govori i dodaje da Kina treba da se koristi kao zemlja uvoznik.

    Zašto Turska više investira u neke zemlje regiona nego u BiH, pojašnjava Hajrudin Somun, novinar i diplomata.

    “Više investira u Srbiju, recimo, nego u BiH, a ovdje više izražava osjećaje i simpatije. Međutim, u BiH investicije ne mogu ni doći dok je stanje u zemlji politički nesigurno, jer svi žele biti sigurni da će iz svojih investicija izvući dobit”, govori Somun.

    SNOVI O EU: Vrijednost kineskih projekata u BiH iznosi 1,93 milijarde eura. No, već dugo Evropska unija izražava zabrinutost da je kineski model investiranja, koji ne podrazumijeva da se zemlje u koje se ulaže obavežu na borbu protiv korupcije ili ograničenja slobode medija, u suprotnosti sa ciljevima Brisela u regionu. Parlamentarci EU već su u nekoliko navrata upozoravali na to da se kineski projekti u zemljama zapadnog Balkana kose s evropskim pravilima.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je rekla i da je zapadni Balkan dio Evrope, a ne stanica na novom putu svile.

    “Kina koristi svaku priliku da ulaže, a to BiH odgovara jer se moramo razvijati. To se možda ne uklapa u neke standarde Evropske unije, ali ona ih je napravila za svoje potrebe”, govori profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja.

    Smatra da Kina čak može pomoći BiH na putu ka EU, jer će se uz prihvatanje kineskih investicija samo dodatno razvijati.

    Evropski zvaničnici i posmatrači sve glasnije upozoravaju na to da krediti i ulaganja mogu donijeti velike problem i glavobolje, jer zemlje regiona mogu biti uvučene u mrežu zajmova za koje nema realističnog izgleda da se ekonomski isplate, što bi uvećalo njihovo dužničko opterećenje i kineski ekonomski i politički uticaj na njih. Međutim, kineske kompanije popunjavaju rupe u ekonomskom razvoju ovih osiromašenih zemalja, u kojima snovi o pridruživanju Evropskoj uniji postaju sve teže ostvarivi.

    Moguć porast zaduženja

    Bivša direktorica MMF-a Kristin Lagard upozorila je na to da bi partnerstva s Kinom mogla dovesti do problematičnog porasta zaduženja zemalja čiji je javni dug već visok, a među kojima je i BiH.

  • Transakcije povezane s kriptovalutama u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu dozvoljene

    Transakcije povezane s kriptovalutama u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu dozvoljene

    Tržište kriptovaluta i poslovanje njima u Bosni i Hercegovini ne samo da još uvijek nije baš najjasnije, nego banke u našoj zemlji na žele da prime novac koji korisnici kripto mjenjačnica žele da povuku na svoj račun.

    Kazali su nam ovo pojedini građani koji su pokušali to da urade, a mi smo pitali banke da li je to istina i zbog čega je takva situacija.

    Iz UniCredit Banke kazali su nam kako su dužni da svoje aktivnosti obavljaju u skladu sa zakonskom regulativom pa se tako i nalozi inozemnog platnog prometa procesiraju u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju u kojem jedan od članova Zakona definiše izvozno tržište.

    “Prema tom članu zakona, Devizno tržište čine svi poslovi kupovine i prodaje deviza i strane gotovine u Bosni i Hercegovini koji se vrše unutar bankarskog sistema BiH i koji se vrše neposredno između banaka i rezidenata, odnosno banaka i nerezidenata, zatim između banaka te između banaka i rezidenata koji obavljaju mjenjačke poslove”, kazali su nam iz UniCredit Banke.

    Pojasnili su i kako je ovim zakonom propisana zabrana kupovine i prodaje deviza i strane gotovine izvan deviznog tržišta.

    “U našem deviznom sistemu, u smislu Zakona o deviznom poslovanju, za plaćanja se mogu koristiti samo devize i strana gotovina, u okviru bankarskog sektora. Također, s aspekta Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Banka je dužna izvršiti identifikaciju transakcija i odbiti transakciju koju ne može identifikovati u skladu s pozitivnim zakonskim propisima”, pojasnili su iz UniCredit Banke.

    Da se trgovanje kriptovalutama smatra neregulisanom materijom u našoj zemlji, s obzirom na to da nije zakonski definisano, kazali su nam i iz Raiffeisen Banke.

    “Banka zbog mjera predostrožnosti ne odobrava transakcije povezane s kriptovalutama dok zakoni u BiH ne regulišu ovo pitanje”, kazali su iz Raiffeisen Banke.

  • Digitalizacija arhive FZO koštaće pola miliona KM

    Digitalizacija arhive FZO koštaće pola miliona KM

    Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske ide u digitalizaciju arhive koja bi trebala da ih košta do pola miliona maraka, saznaje portal CAPITAL.

    Za posao digitalizacije arhivske građe za potrebe direkcije FZO i filijale Banjaluka sa odabranim ponuđačem zaključiće se Okvirni sporazum na period od 12 mjeseci, a procijenjena vrijednost nabavke je 427.000 KM bez PDV-a, odnosno 499.590 KM sa uračunatim porezom.

    Usluga digitalizacije arhivske građe podrazumijeva registarsko sređivanja arhivske građe, skeniranje, mikrofilmovanje i indeksiranje dokumentacije, te isporuka softvera za digitalno arhiviranje.

    „Cilj je optimizacija procesa upravljanja dokumentacijom, te smanjenje rizika od njenog oštećenja“, naveli su u FZO.

    Dodali su da je riječ o tri miliona stranica koje treba skenirati, više od dva miliona metapodataka koje treba indeksirati, oko 400 hiljada stranica za koje je potrebno mikrofilmovanje u dva primjerka. Tu je i posao registratorskog sređivanja sa odabiranjem dokumenata, softver i obuka šest radnika.

    „Pored standardne poslovne dokumentacije, dokumentaciju čine i različiti tipovi dokumenata koji spadaju u tehničku dokumentaciju. Dokumentacija se mora detaljno popisati, evidentirati, arhiviski obraditi, klasifikovati i uskladiti sa postojećim aktima FZO.“, dodali su u FZO.

    Papirnoj dokumentaciji je potrebna tehnička priprema prije procesa digitalizacije i mikrofilmovanja.

    „Zbog specifičnosti metapodataka i radi provjere sadržaja registratorskih jedinica, postupak zahtjeva uporedo registratorsko sređivanje i digitalizaciju. Da bi digitalizovana dokumentacija mogla da se pretražuje neophodno je „ručno“ opisati digitalizovanu dokumentaciju metapodacima koji predstavljaju osnov za pretraživanje“, istakli su.

    Usluge digitalizacije dokumentacije moraju se vršiti na profesionalnoj opremi renomiranih proizvođača, u prostorijama FZO u Banjaluci.

    Odabrani ponuđač mora da isporuči i web baziranu aplikaciju, prema potrebama FZO, kojom će biti moguće pronaći bilo koji spis i prikazati ga.

    Rok za sve je osam mjeseci od dana zaključenja ugovora.

  • Zlatko Lagumdžija: “Otvoreni Balkan” je korak ka integraciji s tržištem EU

    Zlatko Lagumdžija: “Otvoreni Balkan” je korak ka integraciji s tržištem EU

    U suprotnom će biti sve veći jaz između ekonomske razvijenosti zapadnog Balkana i Evropske unije, što će doprinijeti samo još većem odlasku ljudi s ovog prostora – tvrdi Lagumdžija

    Bivši ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija nedavno je bio jedan od učesnika Global Baku Foruma, na kojem se, između ostalog, govorilo o ključnim izazovima zapadnog Balkana te njegovoj perspektivi u Evropskoj uniji.

    U razgovoru za „Avaz“ Lagumdžija ističe da EU u ovom trenutku nema ni političke ni moralne kapacitete da integrira zapadni Balkan, ali da je baš stoga bitno posvetiti se ekonomskoj integraciji.

    Moralni kapacitet

    • Evropa u ovom trenutku nema moralni kapacitet za širenje, jer razni orbani divljaju po Evropi i oni nisu samo u Mađarskoj. Širom Evrope postoje razni orbančići, koji pokušavaju da promoviraju Evropu zidova kao kršćansko predziđe ne znam ni ja čega. I Evropa, u krajnjem slučaju, treba reći, trenutno nema ni politički kapacitet da nas primi, ali ima ekonomski. Hajmo iskoristiti taj ekonomski potencijal – smatra Lagumdžija.

    Zbog toga su, kako navodi, važne inicijative poput „Otvorenog Balkana“ i „Berlinskog procesa“.

    • Trebamo unutar „Berlinskog procesa“ i „Otvorenog Balkana“ inicirati proces ne samo integracije zapadnog Balkana između sebe nego napraviti iskorak u kojem će nam EU ponuditi petogodišnji program u kojem će zemlje zapadnog Balkana na kraju ući u zajedničko tržište i sa zemljama Evropske unije – navodi Lagumdžija.

    Botanička bašta
    Ističe kako ovaj plan treba biti realiziran kroz tri koraka, prvi bi bio stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, drugi transformacije regionalne ekonomije u zelenu, a treći je infrastrukturno ulaganje SAD i EU u države zapadnog Balkana uz pomoć evropskog i američkog kapitala i razvojnih banaka koje su pod njihovom kontrolom.

    • U suprotnom će biti sve veći jaz između ekonomske razvijenosti zapadnog Balkana i Evropske unije, što će doprinijeti samo još većem odlasku ljudi s ovog prostora – tvrdi Lagumdžija.

    Prvo ekonomija

    • Često sam imao osjećaj kad je Dejton potpisan, sa svim svojim manama, da kažem: „Pa ovaj Dejton nam nije donio ništa nego mir.“ Sjetio sam se Vilija Branta (Willy Brandt), koji je govorio: „Mir nije sve, ali bez mira ništa nije moguće.“ E, ja sad idem korak dalje i kažem: „Ekonomija nije sve, ali bez ekonomije danas ništa nije moguće.“ I idem dalje pa kažem: „Obrazovanje nije sve, ali bez obrazovanja ništa nije moguće.“ I mi se trebamo tome posvetiti u miru, a to su ekonomija i obrazovanje – smatra Lagumdžija.
  • Zalihe zaustavljaju veći rast cijena brašna i hljeba

    Zalihe zaustavljaju veći rast cijena brašna i hljeba

    Iako su cijene pšenice na svjetskim berzama odletjele u nebo, zalihe na domaćem tržištu donekle zaustavljaju talas većih poskupljenja, a mlinari i pekari ne znaju do kada ćemo tome odolijevati.

    Poskupljenje hljebnog žita izazvalo je domino efekat pa je već sada vreća brašna skuplja nego ljetos, dok su skočile i cijene hljeba i pekarskih proizvoda. To potvrđuje i predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos, koji je rekao je da je pšenica za godinu poskupjela oko 100 evra po toni.

    – Cijena pšenice lani u vrijeme žetve bila je oko 160 evra po toni, sada je već prešla 260 evra. Trenutne cijene u Mađarskoj dostižu i 310 evra po toni, dok je u Srbiji 277 evra. Uprkos tome, brašno i dalje nije poskupjelo toliko jer se još povlače zalihe odranije. Mlinari na neki način kasne sa tim poskupljenjem – rekao je Kos. Ističe da mlinari prate šta se dešava i da će brašno sigurno još poskupjeti, piše Glas Srpske.

    – Vreća brašna od 25 kilograma pred žetvu je koštala 18 maraka, sada je već 22 KM, a do Nove godine doći će na 25 maraka sigurno. Ukoliko cijena pšenice bude rasla, i vreća brašna će koštati 30 maraka – rekao je Kos. Kaže da to nije hir mlinara, već domino efekat kretanja na svjetskim berzama. Kos ističe da je rano pričati šta će se dogoditi u januaru ili februaru, ali da je evidentno da su skočile cijene goriva i đubriva te da u narednoj žetvi sigurno neće biti pšenice jeftinije od 250 evra po toni.

     Sve što sada poskupi, pitanje je kada će i da li će ikada pojeftiniti – upozorio je Kos.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić koji je i vlasnik kompanije “Krajina klas” u okviru koje posluje i lanac pekara “Manja” rekao je da su cijene pšenice za godinu porasle gotovo duplo i niko ne zna kakve će dalje biti cijene brašna, ali da je u posljednjih mjesec poskupjelo za oko 20 odsto.

    – Za sada je hljeb poskupio za oko deset feninga, a vidjećemo dalje kako će se kretati cijena brašna i u skladu s tim ćemo i mi kalkulisati. Ovo posljednje poskupljenje je na neki način garant da smo donekle mirni u narednih mjesec, dva a poslije ćemo vidjeti – rekao je Trivić.

    Zaštitnici prava potrošača kažu da su poskupljenja postala svakodnevica.

    – Cijene nekoliko artikala su drastično više u odnosu na isti period prošle godine, a prije nekoliko dana porasla je i cijena brašna, hljeba i pekarskih proizvoda. Sve što uvozimo, pa tako i žito, u startu je skuplje nego da smo sami proizveli – rekla je izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić.

    Istakla je da će za svakog potrošača biti prava umjetnost da sa malim primanjima obezbijedi osnovne životne namirnice i izađe na kraj sa svim poskupljenjima.

    – Do sada smo pričali o poskupljenju ulja i piletine, a od sada ćemo i o brašnu i hljebu – kazala je Marićeva, naglasivši da su nam neophodne robne rezerve i okretanje domaćoj proizvodnji.

    Zoran Kos je podsjetio da bez obzira na dužinu brazde ni Srpska ni BiH ne mogu da obezbijede dovoljne količine pšenice.

    – Pšenicu uvozimo iz Srbije, Mađarske i Hrvatske. Generalno nemamo dovoljne količine, a i kvalitet nije zadovoljavajući. Čak i kada je domaća pšenica kvalitetna, iz uvoza stiže trećina neophodnog hljebnog žita – rekao je Kos.

  • Cijene goriva ostaju iste bar sedam dana, kreću se od 2,34 do 2,39 KM

    Cijene goriva ostaju iste bar sedam dana, kreću se od 2,34 do 2,39 KM

    Gorivo na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj posljednji put je poskupilo prije desetak dana, a korekcija cijena neće biti sigurno narednih sedam dana.

    Ovo za Srpskainfo tvrdi Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima.

    Po njegovim riječima, prosječna cijena benzina i dizela je od 2,34 do 2,39 konvertibilnih maraka. Cijena litra plina je u prosjeku oko 1,53 KM.

    On navodi da tendencija cijena nafte na svjetskom tržištu, koja stagnira 15-ak dana, pokazuje da ni kod nas neće biti korekcija u predstojećem kratkoročnom periodu.

  • “Nagovorili ga Twitteraši”: Musk prodao pet milijardi dolara vrijednosti dionica Tesle

    “Nagovorili ga Twitteraši”: Musk prodao pet milijardi dolara vrijednosti dionica Tesle

    Izvršni direktor Tesle Elon Musk prodao je oko 5 milijardi dolara vrijednosti dionica kompanije, izvijestio je milijarder u podnesku u srijedu, samo nekoliko dana nakon što je anketirao korisnike Twittera o prodaji 10 posto svog udjela.

    U svojoj prvoj prodaji dionica od 2016. godine Musk je prodao gotovo 3,6 miliona dionica Tesle, vrijednih oko 4 milijarde dolara, dok je također prodao još 934.000 dionica za 1,1 milijardu dolara nakon što je iskoristio opcije za sticanje gotovo 2,2 miliona dionica.

    Prema Forbesu, 4,5 miliona dionica iznosi oko 3 posto njegovih ukupnih udjela u kompaniji koja proizvodi električna vozila, što čini golem dio njegovog bogatstva procijenjenog na 281,6 milijardi dolara.

    Musk je u subotu anketirao korisnike Twittera o prodaji 10 posto svog udjela, čime je pomogao u snižavanju cijene Tesline dionice nakon što je većina na Twitteru rekla da se slažu s prodajom.

    Dionice su u utorak potonule 12 posto u višednevnoj rasprodaji koja je ugrozila poziciju tvrtke u klubu vrijednom milijardu dolara, ali se u srijedu oporavila za 4,3 posto.

    Prodaja vezana uz opcije uspostavljena je u septembru kroz plan trgovanja koji omogućuje korporativnim insajderima da uspostave unaprijed planirane transakcije prema rasporedu, stoji u prijavi. Prodaja dionica povezanih s opcijama plaćena je za pripadajuće poreze. Nije bilo jasno kako i je li plan trgovanja povezan s Muskovom anketom na Twitteru. Tesla nije odgovorio na upit za komentar.

    Dodatne prodaje dionica bile su odvojene i dale su Musku znatne rezerve gotovine, s obzirom na to da je njegovo bogatstvo uveliko povezano s njegovim udjelima u Tesli i SpaceXu.

    Musk ima više od 20 miliona dodatnih dioničkih opcija koje ističu u augustu sljedeće godine.

    Ako Musk provede plan prodaje dionica od 10 posto, to bi u kratkom roku bio blagi negativan rezultat, rekao je Mark Arnold, glavni investicijski direktor u Hyperion Asset Managementu u Brisbaneu, gdje je Tesla najveći holding u svom globalnom fondu.

    “Ali dionice su prilično likvidne i ne predstavljaju veliki postotak ukupno izdatih dionica, tako da to ne bi trebalo imati toliki utjecaj. Prilično smo zadovoljni izgledima za poslovanje”, rekao je.

    Iako je Tesla ove sedmice izgubio blizu 150 milijardi dolara na tržišnoj vrijednosti, maloprodajni ulagači bili su neto kupci dionica. Otprilike 58 posto Teslinih trgovačkih naloga na Fidelityjevom brokerskom web mjestu u srijedu bilo je za kupovinu, a ne za prodaju.

    Prema Vanda Researchu, mali ulagači su u ponedjeljak i utorak neto kupili 157 miliona dolara.

    Tesla je sada u porastu za više od 51 posto u 2021., uglavnom zahvaljujući skupu u oktobru, koji je potaknut sporazumom o prodaji 100.000 vozila kompanija za iznajmljivanje automobila Hertz.

  • Gigant se deli na tri kompanije; akcije već skočile

    Gigant se deli na tri kompanije; akcije već skočile

    Dženeral elektrik (General Electric) saopštio je danas da planira da se podeli u tri deoničarska društva.

    Time želi da smanji dug i pojednostavi svoje poslovanje, a potez je doveo do skoka akcija za 15% u pretprodajnom trgovanju.

    Kompanija je saopštila da će spojiti GE Renewable Energy, GE Power i GE Digital u jednu kompaniju i odvojiti svoj GE Healthcare početkom 2023, javlja Rojters.

    Tako će kombinovanim poslovanjem za obnovljivu energiju, struju i digitalno poslovanje rukovoditi Skot Strazik (Scott Strazik), a Piter Arduini (Peter Arduini) će voditi sektor zdravstvene zaštite, navodi se u saopštenju kompanije.

    Glavna kompanija će se fokusirati na poslove vazduhoplovstva, a koje će voditi glavni izvršni direktor Lorens Kalp (Lawrence Culp).

    Kako podseća Rojters, poznata američka kompanija već duže vreme pokušavala je da pronađe načine da se reši svojih jedinica i smanji ogromne dugove.