Kategorija: Ekonomija

Pandemija virusa korona koja više od godinu i po dana trese cijeli svijet izazvala je globalne poremećaje u svim sferama, od prirodnih potresa u zdravstvenom sektoru vezanih za nabavku vakcina i opreme, preko žestokog udara na sektor turizma i transporta usljed ograničenja vezanih za slobodan promet, pa do ozbiljnih problema u svim ostalim sektorima i granama privrede, između ostalog, i u automobilskoj industriji.

Ta grana, doduše, nije pala na koljena i zapala u recesiju, ali trpi posljedice globalnih poremećaja. Ipak, ono što je interesantno je da veliko smanjenje obima proizvodnje automobila nije direktna posljedica pandemije, u smislu bolesti velikog broja zaposlenih u toj industriji, već prije svega nedostatka sirovina ili još preciznije poluprovodnika, odnosno čipova. Nedostatak čipova u auto-industriji je ipak indirektno posljedica poremećaja izazvanih pandemijom, jer su čipove kaparisale druge grane industrije, u prvom redu proizvođači sofisticirane elektronike, odnosno pametnih telefona, tableta, računara i druge robe čije korišćenje je povećano usljed “nove normalnosti”.

Drugim riječima, direktan “proizvod” pandemije je rad od kuće. Rad od kuće zahtijeva i podrazumijeva korišćenje savremene tehnologije i neodlazak na posao. A to opet podrazumijeva veću potražnju i prodaju gore nabrojane robe, a manju potrebu za automobilima i samim time i manju potražnju. Usljed toga se i komponente poput čipova preusmjeravaju u onu granu industrije koja iskazuje veću potrebu za njima, a to kao što smo rekli nije auto-industrija.

Čekanje

Međutim, da ne bude zabune, neizvjesnost nastala početkom prošle godine i nedostatak konkretnog odgovora na pitanja u vezi sa prirodom virusa korona dovela je do otpuštanja radnika i do posljedičnog smanjenja proizvodnje automobila, kao direktne posljedice pandemije. Zaposleni u ovoj grani privrede objašnjavaju da je nakon ograničenja i zaključavanja porasla potražnja za skoro svim vrstama robe, pa tako i za automobilima, ali je problem što je upravo zbog ograničenja i zaključavanja smanjena proizvodnja. Posljedica je to da se na isporuku novih vozila, uprkos porastu, odnosno povratku potražnje na raniji nivo, sada čeka višestruko duže, nego u periodu prije pandemije.

Prema posljednjim zvaničnim podacima, evropska auto-industrija doživjela je u septembru ove godine jedan od najvećih padova u istoriji, jer je prodano manje od 10 miliona vozila, dok je mjesec ranije prodano 11,9 novih vozila. Prosječna prodaja na nivou Njemačke u periodu od 2017. do 2019. godine iznosila je 3,5 miliona vozila, a u septembru je prodano samo 2,3 miliona. Slični su pokazatelji i za ostale evropske zemlje, a najveći pad doživjela je britanska auto-industrija, jer je u septembru prodala 1,2 miliona vozila, što je najgori rezultat u posljednje dvije decenije. Kada je riječ o našem tržištu, najbolju ocjenu dao je Mladen Borković, menadžer prodaje u firmi “Marketauto” koja je zastupnik brendova “fijat”, “alfa romeo”, “lančia” i “džip”.

• Mi smo tako malo tržište da smo jednostavno na repu svih dešavanja i svih globalnih potresa, pa tako i kada je riječ o trgovini automobilima. Pad prodaje i potražnje zadesio je i nas, usljed čega smo morali i da otpustimo nekolicinu zaposlenih, ali nadamo se da će se tržište oporaviti. Neke prognoze kažu da bi do maja naredne godine sve trebalo iz “nove normalnosti” da se vrati u normalu, ali sam malo skeptičan, iako se nadam da su u pravu oni koji daju takve prognoze – kaže Borković.

Prema njegovim riječima, poremećaji u proizvodnji i prodaji automobila izazvani su nizom faktora, među kojima pandemija virusa korona predstavlja jedan od značajnih, ali nikako jedini faktor.

• Nedostatak poluprovodnika predstavlja direktan razlog smanjene proizvodnje vozila, ali nedostatak poluprovodnika nije samo proizvod korone, odnosno njihove isporuke drugoj industrijskoj grani, već i toga što je u Japanu izbio katastrofalan požar u firmi koja je bila jedan od najvećih svjetskih proizvođača poluprovodnika – objašnjava Borković.

Globalni rat

Pored toga, nastavlja on, globalni trgovinski rat u čijem središtu su SAD i Kina takođe predstavlja jedan od razloga zbog kojeg je došlo do poremećaja, isto kao i problemi u transportu. On kaže da je i nedavna kriza i zastoj u Sueckom kanalu takođe uticao na rokove isporuke raznih vrsta robe, ističući da proizvođači svih vrsta robe čija proizvodnja zahtijeva korišćenje više hiljada komponenti, kao što je auto-industrija, proživljavaju pravu noćnu moru.

• Trgovci i distributeri automobila su posljednji u nizu, a mi na malobrojnim tržištima, kao što je tržište u Republici Srpskoj, odnosno BiH smo opet posljednja karika u da tako kažem, unutrašnjem lancu isporuke, jer se vozila prvo isporučuju trgovcima i distributerima na zapadu i razvijenim zemljama. Na sreću, mi kao da smo predosjetili šta će se desiti, pa smo prije globalnih poremećaja obezbijedili dovoljno vozila na našem lageru, tako da uspijevamo da našim kupcima isporučimo vozila u dogovorenim rokovima – kaže Borković.

On ipak priznaje da stvari ne funkcionišu kao nekada, ističući da su “fijat” vozila iz najbliže fabrike u Kragujevcu nekada isporučivali kupcima u roku od 30 do 45 dana, što je bilo prije dogovorenih rokova, dok su sada rokovi isporuke ipak duži.

Ono što izaziva dodatnu zabrinutost je što se ne zna kada će se situacija normalizovati, jer su do tada prodavci prinuđeni da nude vozila iz zaliha stvorenih u ranijem periodu, a kupci da se zadovolje tim izborom ili da pokažu dodatno strpljenje i pomire se s tim da će na isporuku novog četvorotočkaša čekati duže nego što su naučili.

Siniša Vidović, vlasnik firme “Autokomerc V.S.” Banjaluka, koja je zastupnik brendova “audi”, “volksvagen” i “škoda” vjeruje da bi situacija do proljeća trebalo da se stabilizuje. On priznaje i da prodaja vozila nije na očekivanom nivou, ističući da je osnovni razlog za to drastično smanjenje proizvodnje novih automobila, za što, kako kaže postoji logično objašnjenje.

• Jedan od glavnih uzroka je nestašica čipova na globalnom tržištu, a to je opet rezultat činjenice da su se vodeći proizvođači čipova preorijentisali na proizvodnju čipova za mobilne telefone, video-igrice i druge uređaje, jer je naglo povećana tražnja za tim uređajima – objašnjava Vidović.

Oporavak

Prema njegovim riječima, širenje virusa korona izazvalo je i zatvaranje pojedinih proizvodnih pogona, poput jedne “opelove” fabrike u Njemačkoj, ali kako kaže, auto-industrija se oporavlja, što će i prodaju vozila vratiti na normalan nivo.

• Ekonomski oporavak je krenuo, ali i dalje vlada nestašica čipova, odnosno došlo je do velike tržišne neravnoteže između potražnje za čipovima i kapaciteta proizvodnje. Očigledno je da ni u auto-industriji nisu očekivali da će se potražnja povećati i da zbog toga nisu obezbijedili dovoljno komponenti za proizvodnju, prije svega čipova – kaže Vidović.

On dodaje da su zbog problema izazvanih pandemijom usporeni, ali i poskupjeli svi transportni lanci, što predstavlja dodatni razlog za više cijene vozila.

• Ta sveukupna situacija će dovesti do poskupljenja novih vozila, dok su polovna vozila na našem tržištu već znatno skuplja. Zašto su polovna vozila skuplja? Zato što je smanjena njihova ponuda, a ponuda je smanjena zato što nema novih vozila, odnosno nema zamjene staro za novo, zbog čega su cijene polovnih vozila koja se nađu na tržištu znatno više – objašnjava Vidović.

On dodaje da njegova firma prima narudžbe, ističući da su traženi novi modeli svih vozila iz njihove ponude, ali kaže da zbog globalne nestašice jednostavno nisu u prilici da kupcima garantuju rok isporuke.

• Mi kao ovlašćeni prodavci vozila nismo uzrok dužeg čekanja na isporuku, ali smo obradovani time što to naši kupci razumiju i ja sam im zahvalan na tome – kaže Vidović.

Da u svakom poslu postoji izuzetak potvrđuje Tatjana Đurić, vlasnik i direktor firme “Autoplus” iz Banjaluke koja je zastupnik robnih marki “hjundai” i “kia”. Kao i njene kolege, ona kaže da postoje problemi u vezi sa rokovima isporuke, ali kaže da su u njenoj firmi uspjeli da prevaziđu taj problem.

• Početkom prošle godine kada je počela pandemija virusa korona niko nije znao šta će se dešavati na tržištu. To je bilo vrijeme kada je bilo veoma rizično od proizvođača naručiti i lagerovati nova vozila, ali mi smo se odlučili na takav potez. Zahvaljujući tome, prošla godina predstavlja jednu od naših najuspješnijih poslovnih godina, a kako stvari stoje, ova godina bi mogla da bude još uspješnija – kaže Đurićeva.

Ona kaže da to ne znači da u ovoj firmi nisu osjetili posljedice globalnih poremećaja izazvanih virusom korona, jer postoji niz pratećih problema u vezi sa nabavkom rezervnih dijelova koji kasne zbog problema u transportu.

Ekološka taksa

Prema tvrdnjama upućenih, poskupljenja automobila u BiH očekuju se početkom iduće godine zato što na snagu treba da stupe izmjene entitetskih zakona u vezi sa zaštitom životne sredine.

Uvoznici i zastupnici automobila moraće na ime zaštite životne sredine da plaćaju dodatne dadžbine, odnosno svojevrsnu ekološku taksu što će neminovno dovesti do poskupljenja automobila.

Radnici u Republici Srpskoj od 1. februara iduće godine mogu očekivati veće plate, što će biti omogućeno najavljenim rasterećenjem privrede.

Potvrđeno je ovo u petak nakon sastanka premijera RS Radovana Viškovića i predstavnika Unije udruženja poslodavaca. Na ovom sastanku razmotren je niz reformskih mjera od značaja za poslovnu zajednicu, a koje će Vlada Srpske ugraditi u okvir budžeta i ekonomske politike za iduću godinu.

Višković je najavio da će s ciljem rasterećenja privrede i stvaranja uslova za povećanje plata radnicima biti smanjena zbirna poreska stopa sa sadašnjih 32,8 odsto na 31 odsto, te da će u okviru reformskih mjera biti promijenjen način obračuna ličnih primanja.

• Lični dohoci do iznosa od 700 maraka i dalje bi bili neoporezivi, s tim da bi se ubuduće oporezivao bruto, a ne neto iznos plata – naveo je Višković.

Ovim mjerama bi, prema prvim projekcijama, privredni subjekti u Republici Srpskoj bili rasterećeni za oko 50 miliona maraka, s tim da Vlada očekuje da se taj iznos, kojeg se odriče republički budžet, kompenzuje kroz povećanje plata radnicima.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić rekao je “Glasu Srpske” da je značajno to što je Vlada spremna da se odrekne oko 50 miliona maraka i sada se, kako ističe, razrađuje model i rade različite projekcije kako bi bilo obezbijeđeno da što veći dio novca dobiju radnici sa najnižim platama.

• Još nemamo izrađen taj model, ali vjerujemo da će i on biti poznat u idućih desetak dana. Ima posla dok se sve detaljno izračuna. Malo nam pravi problem to što je neoporezivi dio do 700 maraka, pa se mora pronaći drugo rješenje da bi i radnici koji imaju plate do tog praga imali koristi od ove mjere – objašnjava Trivić.

On navodi da je Vlada odobrila okvirni iznos novca koji je potrebno rasporediti.

• Još je rano govoriti o tome za koliko će svaki radnik u prosjeku imati veća lična primanja, ali svi radnici u Srpskoj od 1. februara iduće godine treba da budu obuhvaćeni ovim povećanjem plata – rekao je Trivić.

Vlada RS je već dva puta povećavala neoporezivi dio dohotka s ciljem povećanja plata zaposlenima. Prvi put je to bilo 2019. godine, kada su plate povećane za 30 maraka, a drugi put ove godine, kada su plate povećane za 20 maraka. Prema podacima Zavoda za statistiku, prosječna plata u Republici Srpskoj trenutno iznosi 1.026 maraka.

Konferencija

Predstavnici Vlade RS i Unije udruženja poslodavaca razmotrili su u petak i teme koje će 17. novembra biti na dnevnom redu konferencije o poboljšanju poslovnog ambijenta, koju organizuju poslodavci u Srpskoj.

• Sve prijedloge u vezi sa ekonomskim reformama već smo dostavili Vladi i očekujemo da na konferenciji zvanično saopšte šta će od tih prijedloga biti prihvaćeno – rekao je Saša Trivić.

Cijena goriva na pumpama u Srpskoj u narednih deset dana neće rasti, kažu stručnjaci iz ove oblasti, dok se iz udruženja za zaštitu potrošača nadaju da bi to moglo konačno zaustaviti rast osnovnih životnih namirnica.

Naime, Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, kazao je da je trenutna situacija u Srpskoj s cijenama dizela i benzina stabilna te da nije bilo promjena u cijenama u zadnjih nekoliko dana.

“Očekuje se stabilan period od sedam do 10 dana, te će se ovaj nivo cijena zadržati u cijeloj Republici Srpskoj”, kazao je Trišić.

Kako je rekao, u ovom momentu imamo stagnaciju berzanskih kotacija, cijena barela se na dnevnom nivou kreće od 81 do 83 dolara, što pokazuje da je zaustavljen rast, te kako kaže vjerovatno u iščekivanju globalnog dogovora zemalja najvećih proizvođača o dnevnim proizvodnjama.

“Pored toga, jako veliki uticaj na berzu imaju dešavanja u potrošnji ostalih vidova energije, prvenstveno električne energije i gasa, tako da mnoge zemlje imaju deficit i prinuđene su na uvoz, a druge strane ponovo vraćaju postrojenja na ugalj, kako bi zadovoljili potrebe, a poznato je da je to u mnogim zemljama zabranjena tehnologija ili se plaćaju naknade na CO2, što automatski poskupljuje energiju”, kazao je Trišić.

Kako je rekao, Republika Srpska je ipak malo tržište da bi moglo bilo šta da se uradi, ali nekim malim mehanizmima može privremeno da se reaguje i da amortizuju nagle skokove cijena.

“Svakako treba napomenuti da distributeri naftnih derivata podržavaju napore Vlade RS koji će onemogućiti nekontrolisani rast cijena derivata na našem tržištu, a to je ograničenje marže koja je na snazi od aprila ove godine, kao i druge aktivnosti kao što je projekat ‘Otvoreni Balkan'”, pojašnjava Trišić.

Dodao je da se cijene na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj kreću u prosjeku za benzine od 2,34 do 2,39 KM/litri, dizel od 2,32 do 2,39 KM/litri te TNG (auto-plin) od 1,45 do 1,59 KM/litri.

Ističe da su cijene u RS niže u odnosu na Federaciju BiH u prosjeku za pet do 10 feninga, a od zemalja u okruženju i do 40 feninga.

Da će stagniranje cijena goriva na pumpama uticati, ali i zaustaviti rast cijena osnovnih životnih namirnica smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

“Ukoliko cijene goriva ne budu više rasle, sigurno je da će se zaustaviti rast osnovnih životnih namirnica. Manje marže i ako se zaustavi poskupljenje goriva sigurno će ostaviti cijene namirnica na sadašnjem nivou”, kazala je Marićeva.

Saša Stevanović, ekonomski analitičar, ističe da se u narednom periodu očekuje usporavanje inflacije. Kako kaže, sigurno se u narednom periodu u medijima može očekivati mnogo novinskih naslova u vezi s inflacijom.

“To povećava inflatorna očekivanja kod nas i naših građana, dok kod donosilaca odluka unosi dosta neizvjesnosti. Posljednji podaci koji ukazuju da je inflacija oko šest odsto u SAD i oko 4,1 odsto u Evropi stvaraju medijski mejnstrim”, ističe Stevanović.

Kako je rekao, zanemaruju se podaci da je prirodni gas u posljednjoj sedmici na svjetskim tržištima doživio korekciju cijene od oko devet odsto, da je drvo od početka godine jeftinije za 37 odsto, soja koja se koristi za stočnu ishranu je jeftinija za 10 odsto.

“Jednostavno, vrijeme je takvo da se prave senzacionalističke vijesti. Strah se, izgleda, najlakše prodaje. Glavni ekonomista Evropske centralne banke je saopštio da se iduće godine može očekivati smirivanje rasta inflacije. Inflaciju je teško predvidjeti, slično kao i svaku krizu”, smatra Stevanović.

Kako je rekao, tržište treba da bude na mjerama – šta ćemo ukoliko dođe do veće inflacije.

“Ekonomski sistemi RS mogu da podnesu inflaciju između tri do sedam odsto. Naravno da moramo brinuti o održavanju kupovne moći naših građana, posebno ugroženih kategorija. Ekonomija koja ne pravi koheziju društva nam ne treba”, ističe Stevanović.

Kako je rekao, ne treba zaboraviti da je Srpska najveću inflaciju imala u periodu od 2006. do 2008. godine, kada se ona kretala u rasponu od šest do sedam odsto, ali kako kaže isto tako to je period kada je kreiran i najveći realni ekonomski rast.

Dejan Mijić, predsjednik Udruženja poslodavaca saobraćaja i veza Republike Srpske, kazao je da je zbog visokih cijena goriva došlo do poskupljenja prevoza kod određenih prevoznika.

“Većina prevoznika nije izvršila korekciju, ali u manjiim mjestima van Banjaluke došlo je do poskupljenja upravo zato što imaju manjak putnika, ali i zbog visokih cijena goriva”, kaže Mijić.

Na evropskim berzama se u petak ujutro trgovalo oprezno.

Razlog je što ulagači nisu voljni dodatno da rizikuju, s obzirom na to da su cene akcija ove nedelje porasle, premda raste zabrinutost zbog visoke inflacije.

“Inflacija je očigledno rizik koji treba pratiti. Međutim, cene akcija mogle bi oštro da padnu samo ako se pokaže da je Fed sasvim pogrešio u procenama o inflaciji i ako bude nateran da rapidno poveća kamatne stope. A to zasad nije izgledno”, kaže Norihiro Fujito, strateg u kompaniji Micubiši UFJ Morgan Stenli Sekjuritiz za Rojters

I slutnja geopolitičke krize ruši finansijska tržišta. Stanje u petak ujutru sugeriše da takva kriza ne preti.

Međutim, Blumberg je u četvrtak objavio tekst sa potpuno drugačijom slikom tvrdeći da su SAD proteklih dana uzbunile saveznike u EU zbog preteće ruske invazije na Ukrajinu. Američki izvori navode da je Moskva prema ukrajinskoj granici pokrenula vojne kapacitete što predstavlja pretnju u napregnutoj situaciji zbog migrantske krize na beloruskoj granici i problema sa snabdevanjem Evrope energijom, primarno gasom.

U Moskvi je nekoliko dana proveo Vilijam Brns, direktor CIA-e, gde je telefonski razgovarao i sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Šturi američki izvori su tvrdili da je Brns otišao kako bi poručio Rusiji da ne pokreće vojnu avanturu na istoku Ukrajine.

Moskva je poručila da je premeštanje snaga u okviru granica unutrašnje pitanje te odbacila bilo kakve agresivne namere, istovremeno optužujući SAD za provokacije jer šalje borbene brodove u Crno more tik do ruske obale.

Ta informacija je uticala na ruska finansijska tržišta pa je rublja pala za 0,5 odsto u odnosu na dolar, a obveznice denominirane u rubljama su porasle pa je suverena, desetogodišnja, dosegla prinos od 8,07 odsto. Reakcije nema na globalnom nivou jer je Rusija relativno nevažan činilac, prenosi Jutarnji list. Osim kad je reč o žitu, gasu i nafti. Izvoz žita je ograničila pa je to podiglo cene na svetskim tržištima, ali nije pomoglo padu cena u Rusiji.

Putin uživa u situacijama poput sadašnje, kada Belorusija izaziva migrantsku krizu na granici sa Poljskom i Litvanijom, a Rusija sve to potpiruje što je gotovo nemoguće dokazati, prenosi Jutarnji. Ukrajina zbog toga šalje 8.500 vojnika na granicu sa Belorusijom što joj otvara još jedno bojno polje pa se otvara prostor pobunjenicima iz Donbasa da ostvare neki vojni uspeh.

Iz te pozicije treba gledati sadašnju situaciju, ruske poteze i američka upozorenja Evropi. Svaka strana nastoji da maksimizira interese. A EU je toliko nesložna pa se i dalje ne zna šta je njen interes – sada postoji telefon koji je Kisindžer hteo da zove da sazna šta Evropa misli, ali onaj ko bi odgovorio ne bi znao odgovoriti. Ko će Portugal, kad ulazi u predizbornu kampanju koja bi mogla otežati iskorišćavanje sredstava iz Fonda za oporavak, naterati da se pomnije bavi situacijom na istoku Evrope? Lisabon više brine stanje u Mozambiku. Tako razmišljaju (bivše) kolonijalne sile, prenosi Jutarnji.

Ultimativni kriterijum u ovoj priči svakako može biti Kijev. Serhij Šaptala, načelnik Glavnog štaba ukrajinske vojske, 6. novembra objavljuje da ne primećuju gomilanje ruskih trupa uz ukrajinsku granicu i da je stanje pod kontrolom.

Poznata analitička tvrtka Džejns (Janes) 8. novembra objavljuje da trupe stižu. Serhij Nikiforov, portparol ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, istog dana otkriva da vlada o tome nema nikakvih informacija.

Postoji važna varijabla koja razjašnjava. Ukrajina je kupila turske bespilotne letelice Bajraktar koje su odigrale presudnu ulogu u prošlogodišnjem ratu Azerbejdžana i Jermenije i pomogle Bakuu da pobedi.

Moskva je zbog toga zabrinuta jer se vojna ravnoteža u pobunjenim krajevima Ukrajine naginje u korist Kijeva. Zato joj dobro dođe gužva u Belorusiji. Ukrajina ne želi da joj se iko meša jer je uverena da će vojnim pritiskom možda naterati Rusiju na pregovore sa slabije pozicije pa već koristi barjaktare. Jer, u Kijevu su svesni da Moskva ne može da krene u vojnu operaciju protiv Ukrajine, ali se priprema odbrana u slučaju da regularne snage potisnu pobunjenike.

SAD, kao i u slučaju Kine imaju problem sa procenom moguće ruske reakcije.

Državni sekretar Entoni Blinken priznaje da im nisu jasne ruske namere kad je reč o Ukrajini. Iako američki i ruski vojni vrh redovno komunicira, krajem septembra su u Helsinkiju razgovarali načelnici oružanih snaga, američki Mark Mili i ruski Valerij Gerasimov.

Postoji i tumačenje da SAD iskorišćavaju situaciju kako bi odložile odobrenje za puštanje u rad gasovoda Severni tok 2 kojem se protive američki saveznici u istočnoj Evropi i Ukrajina. Ne i Belorusija jer sluša Moskvu. Rusija, u tom tumačenju, nastoji da postigne suprotno, što brže puštanje u rad gasoovoda ispod Baltika.

I još jedna važna varijabla. Ekonomska situacija u Rusiji se ne poboljšava. Cena prehrambenih proizvoda se u oktobru popela na rekordni nivo na kom nije bila od jula 2011. godine. Porast je 3 odsto u odnosu na septembar, a 12 odsto na godišnjem nivou, voće, povrće i jaja za 25 odsto. Izgledi su loši, Centralna banka Rusije najavljuje da će cene hrane rasti i početkom sledeće godine. To je vrlo ozbiljna pretnja u okolnostima kad inflacija i dalje raste – u oktobru se na godišnjem nivou popela na 8,1 odsto – a plate je ne prate jer ekonomski rast pada: u julu se procenjivalo da će biti 4,7 odsto, a u rujnu 3,4 septembru. To je utabana staza prema stagflaciji, prenosi Jutarnji.

Konačno, Putin je kancelarki Angeli Merkel u četvrtak poručio da pojačane aktivnosti SAD i nekih NATO članica u Crnom moru izazivaju nestabilnost. A dok su NATO brodovi onde, Moskva neće u bilo kakvu avanturu.

Iako niko ne očekuje rat već koriste priče o zveckanju oružjem kako bi ostvarili interese, u takvim situacijama uvek postoji pretnja da stvari izmaknu kontroli. Atentat na nadvojvodu u Sarajevu nije bio razlog, ali je otvorio povode za rat. Koji je počeo na Balkanu, ali ne zbog Balkana.