VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Velika pobjeda Ujedinjene Srpske; obezbjeđeno da se otvore razgovori o toplom obroku za 60000 radnika

    Narodna skupština Republike Srpske zaključkom je zadužila Vladu da nastavi pregovore sa sindikatima koji traže da zaposlenima u javnom sektoru bude vraćen topli obrok i regres.

    Zaključak je predložio Klub poslanika Ujedinjene Srpske na prijedlog budžetskih sindikata na čelu sa Sindikatom uprave RS.

    – Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Vladu da nastavi pregovore sa predstavnicima granskih sindikata budžetskih i fondovskih korisnika o donošenju novih ili izmjena i dopuna važećih zakona o platama koje se odnose na zaposlene u osnovnim i srednjim školama, u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda, kulture, javnim i zdravstvenim ustanovama, institucijama pravosuđa, Ministarstva unutrašnjih poslova, upravi i javnim službama, kako bi radnici zaposleni u ovim oblastima ostvarili pravo na topli obrok i regres, odnosno da te naknade budu posebno iskazane kako je to regulisano Zakonom o radu Republike Srpske – glasi usvojeni zaključak.

    Predsjednik Sindikata uprave Srpske, Božo Marić, kaže da je ovo rezultat razgovora koje su ljetos vodili sa poslaničkim klubovima.

    Svi su klubovi podržali ovakav zaključak, a predložila ga je US jer smo sa njima prije sastanaka sa poslaničkim klubovima otvorili ovu temu. Oni su od početka na tom fonu i podržali su nas u tome – kaže Marić za Srpskainfo.

    Naglašava da je ovaj zaključak obavezujući za Vladu RS da nastavi pregovore sa budžetskim sindikatima i da pripremi izmjene i dopune ili novi zakon o platama u kome će jasno biti iskazana naknada za topli obrok i regres.

    Bitno je reći da smo u završnim razgovorima sa premijerom Radovanom Viškovićem od njega dobili obećanje da ćemo nakon prvog kvartala ponovo otvoriti to pitanje i zato nam je od izuzetne važnosti ovaj zaključak poslanika. Jer, oni nalažu Vladi RS da pripremi takva zakonska rješenja i uputi ih u Narodnu skupštinu. Radnici treba da budu uz nas, nakon prvog kvartala 2022. očekujemo da će Vlada RS poslije 13 godina konačno ispraviti nepravdu prema 55.000 zaposlenih koji nemaju pravo na topli obrok i regres – zaključuje Marić.

  • Marže na lijekove u FBiH sedam odsto veće nego u RS

    Marže na lijekove u FBiH sedam odsto veće nego u RS

    Iako je tržište BiH jedinstveno, kada je riječ o lijekovima to nije slučaj jer je razlika maloprodajne marže na njih između Republike Srpske i Federacije BiH čak sedam odsto.

    Naime, nakon odluke Vlade Republike Srpske, maloprodajna marža na lijekove u Republici Srpskoj smanjena je sa 20 na 18 odsto, dok je u Federaciji BiH ona 25 odsto.

    “To je ogromna razlika za tržište koje se predstavlja kao jedinstveno i stvara prostor za manipulativne radnje”, rekao je za “Nezavisne novine” Uroš Vukić, projekt menadžer Udruženja “Misli dobro”, koje je nedavno izradilo analizu koja je pokazala da građani BiH u odnosu na region plaćaju najviše cijene lijekova.

    On smatra da Federacija BiH mora ići na smanjenje maloprodajne marže na lijekove, prije svega zbog stanovništva koje živi u tom dijelu BiH, ali i zbog činjenice što građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regionu.

    “U Federaciji BiH, kada je riječ o tržištu lijekova, vlada popriličan haos, a da je tako govori i činjenica da među kantonima ima značajnih odstupanja u cijenama istog lijeka, što svakako odgovora veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka, koje ubiru ogroman profit”, ističe Vukić.

    U ovom udruženju smatraju da u Federaciji BiH i te kako ima prostora za smanjenje maloprodajnih marži jer činjenica je da apoteke u Republici Srpskoj profit mogu ostvariti i na maloprodajnoj marži od 18 odsto.

    Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, naglašava da ova tematika nije u nadležnosti ove agencije, već nadležnih entitetskih ministarstava.

    “Ali, ne vidim da tu može biti prostora za manipulaciju, jer se to odnosi na maloprodaju, odnosno na apoteke koje su locirane bilo u FBiH, bilo u RS. Nije to jedini način na koji se formiraju cijene. Svi se oni bore zbog tržišta da im proizvodi izlaze, pa su te marže i niže”, rekao je Zolak za “Nezavisne novine”.

    Zahida Binakaj, član Radne grupe koja definiše i nadzire kontrolu cijena lijekova i medicinskih sredstava u BiH, kaže da u Hrvatskoj postoji stepenasta marža, koja kreće od 35 odsto, pa se snižava, što zavisi od ulazne cijene lijeka ili medicinskog sredstva, na način – što je lijek skuplji, marža je manja.

    “Kada je lijek skuplji, na primjer, ako je nabavna cijena 100 maraka, radimo sa pet odsto marže”, rekla je Binakajeva za “Nezavisne novine”.

    Prema njenim riječima, skoro nikada se u praksi u FBiH ne postavlja maloprodajna marža od 25 odsto.

    “Možda tamo kad lijek košta marku ili dvije, jer mi na andolu ili kafetinu zaradimo po nekoliko feninga. Ja dolazim iz Tešnja, grada u FBiH, nama dolaze ljudi, recimo, iz Gradiške, Trebinja, pošto ne mogu da nađu određene lijekove”, tvrdi ona, dok iz Federalnog ministarstva zdravstva nismo uspjeli dobiti stav do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”.

    Trenutno, u Federaciji BiH maloprodajna marža na lijekove ubjedljivo je najveća u regionu s obzirom na to da u Crnoj Gori iznosi kao u Republici Srpskoj 18 odsto, dok je u Srbiji i Hrvatskoj diferencirana, što znači da što je cijena lijeka veća marža je manja.

  • Može li Amazonov futuristički način plaćanja zaista da zaživi?

    Može li Amazonov futuristički način plaćanja zaista da zaživi?

    Amazon je ove godine pokrenuo novu uslugu – radi se o prvoj prodavnici gde se plaća pokretom ruke.

    Ova nova tehnologija je našla svoje mesto i u sektoru turizma, odnosno putovanja.

    Kompanija Hudson je prihvatila novu tehnologiju i postavila prvi takav sistem na svetu na aerodromu Dalas, gde putnici ne moraju da koriste gotovinu, karticu ili mobilno plaćanje, nego usluge plaćaju samo držanjem dlana iznad Amazon skenera.

    Za prvu upotrebu sistema neophodna je lična prijava, a korisnik nakon snimanja otiska dlana mora upisati svoje lične podatke kao i podatke sa kreditne kartice. Dlan se upotrebljava u sistemu jer se plaćanje obavlja bez fizičkog kontakta sa skenerom, za otisak prsta je to neophodno, a u eri pandemije bilo koji fizički kontakt nije preporučljiv, piše TU magazin.

    Veruje se da će i pored pandemije ovaj način plaćanja postati popularan, posebno jer je jednostavan i brz, na aerodromima i ostalim prometnim mestima je čak i poželjno da ne koristite novčanike ili kartice, a i ruke su vam na taj način slobodne.

  • Trivićeva najavila povećanje plata zaposlenima u obrazovanju i kulturi

    Trivićeva najavila povećanje plata zaposlenima u obrazovanju i kulturi

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić izjavila je da je na dnevnom redu današnje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske povećanje plata zaposlenima u prosvjeti i kulturi, četvrto u protekle četiri godine.

    Trivićeva je istakla da se Vlada Republike Srpske opredijelila za povećanja imajući u vidu značaj rada i posvećenosti zaposlenih u školskim ustanovama i ustanovama kulture.

    – Svi oni koji imaju neto prihode do 1.000 KM njihova primanja će porasti za pet odsto, a za one koji imaju neto prihode više od 1.000 KM plata će im porasti za tri odsto – rekla je Trivićeva novinarima u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Ona je ocijenila da je dobra mjera Vlade da uveća plate, ne samo u oblasti prosvjete i kulture, te da je sigurna da su zaposleni u prosvjeti i kulturi, kojih je 17.000 u Republici Srpskoj ovo povećanje zaslužili.

  • Njemačka na rubu velike krize, stagnacija prijeti moćnoj ekonomiji

    Njemačka na rubu velike krize, stagnacija prijeti moćnoj ekonomiji

    Njemačka je ove zime na rubu recesije jer problemi u lancima nabavke i val novih slučajeva koronavirusa koče privredu.

    Najveća evropska ekonomija će smanjiti rast za 0,5 posto u četvrtom kvartalu ove godine, u poređenju s trećim, i stagnirati u prva tri mjeseca 2022. godine, prema projekcijama koje je u utorak objavio Institut za ekonomska istraživanja (IFO).

    Ekonomija je u recesiji, kada se smanjuje dva uzastopna kvartala.

    Šef prognostičkog odjela u IFO-u Timo Wollmershäuser izjavio je da problemi u lancima nabavke i četvrti val koronavirusa primjetno usporavaju njemačku ekonomiju.

    “Snažan oporavak nakon pandemije, koji se prvobitno očekivao za 2022. još uvijek se nije desio”, rekao je Wollmershäuser, javlja CNN.

    IFO očekuje povećanje inflacije za 3,1 posto ove godine i 3,3 posto u 2022. godini, stope su to koje daleko premašuju cilj Evropske centralne banke od 2 posto. Očekuje se da će se potrošačke cijene vratiti na normalne nivoe tek 2023. godine.

    Prošle sedmice Njemačka je zabilježila najveći broj dnevnih smrtnih slučajeva od covida još od februara, a država se bori da stavi pod kontrolu četvrti val pandemije. Ranije ovog mjeseca zabranjen je nevakcinisanim osobama pristup svim javnim zatvorenim prostorima, osim najvažnijim, kao što su supermarketi i apoteke.

  • Višković: Srpska ima najpovoljniji poslovni ambijent

    Višković: Srpska ima najpovoljniji poslovni ambijent

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je u Narodnoj skupštini da je u Srpskoj najpovoljniji poslovni ambijent u odnosu na BiH, okruženje i zemlje u Evropi.

    “Privredni subjekti u Republici Srpskoj danas plaćaju 40 evra električnu energiju po megavat času, dok je ta cijena u Srbiji 130 evra, u Federaciji BiH 70 evra”, naveo je Višković, obraćajući se poslanicima u završnoj riječi o Prijedlogu programskih reformi Republike Srpske za period 2022-2024. godine.

    Višković je rekao da je Vlada Republike Srpske sve svoje mjere kreirala na tome da dobiju radnici.

    “Za vrijeme pandemije virusa korona Vlada je sve mjere kreirala da dobije radnik, a ne da dobije poslodavac. Uplaćivali smo poreze, doprinose, najniže plate radniku na račun. Prelazak sa bruto na neto platu je isključivo jer želimo da 54 miliona KM kojih se odriče budžet dobiju radnici i da ne može niko zloupotrijebiti nijednu marku”, istakao je Višković.

    On je rekao da je povećanje neoporezivog dijela plate ponovo išlo na žiro račun radnika, a ne poslodavca.

    Višković je dodao da je budžet koji je usvojen za 2021. godinu u odnosu na rebalans budžeta bio manji za 420 miliona KM.

    “Mi smo sa tih 420 miliona KM smanjili projektovani deficit u 2021. godini sa 300 miliona KM na 115 miliona KM. Zaduženje budžeta smanjili smo za 200 miliona KM, tako da je zbirno rast rebalansa u odnosu na budžet bio za 220 miliona KM”, pojasnio je Višković.

    Višković je rekao da je Vlada Republike Srpske u 2022. godini planirala kroz sve benefite u Programu ekonomskih mjera da kroz razne vrste podsticaja i odricanja daje 280 miliona KM, zaključujuči da kada se tom iznosu doda 220 miliona KM iz rebalansa taj iznos je oko pola milijarde KM.

  • Vidović: Budžet u velikoj mjeri socijalni i raspoređen na povećanje plata

    Vidović: Budžet u velikoj mjeri socijalni i raspoređen na povećanje plata

    Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2022. godinu iznosi 4,024 milijarde KM i veći je za osam miliona KM od rebalansa budžeta Srpske za 2021. godinu, rekla je ministar finansija Srpske Zora Vidović, obrazlažući ovu tačku dnevnog reda, koja se razmatra u Narodnoj skupštini po hitnom postupku.

    Ona je navela da je budžet u velikoj mjeri socijalni i usmjeren na zaštitu stanovništva, s obzirom na inflaciju prisutnu u cijelom svijetu, ali da je istovremeno raspoređen tako da se povećaju plate radnika i rastereti privreda.

    “Srpska je ovim napravila najveće rasterećenje privrede u jednom potezu do sada”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je dodala da očekuje od poslodavaca da i oni izvrše povećanje plata i zadrže svoje radnike.

    “Vjerujem da će oni to uraditi u narednoj godini”, rekla je Vidovićeva i najavila da bi penzije, osim u januaru naredne godine, mogle biti dodatno povećavane u 2022. godini.

    Vidovićeva je navela da ukupni budžetski prihodi i primici za nefinansijsku imovinu u 2022. godini iznose 3,303 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 36,2 miliona KM, odnosno 1,1 odsto u odnosu na 2021. godinu.

    Poreski prihodi iznose 3,021 milijardu KM i veći su za 196,7 miliona KM ili sedam odsto u odnosu na poreske prihode planirane rebalansom budžeta za 2021. godinu.

    Prihodi od indirektnih poreza za 2022. godinu su planirani u iznosu od 1,506 milijardi KM, što predstavlja uvećanje od 97,6 miliona KM, odnosno 6,9 odsto u odnosu na sredstva planirana rebalansom za 2021. godinu.

    “Planirano je da će prihod od poreza na dobit iznositi 249,2 miliona KM, što predstavlja uvećanje od oko 16 miliona KM ili 6,9 odsto u odnosu na sredstva planirana rebalansom budžeta za 2021. godinu”, rekla je Vidovićeva.

    Prihodi od poreza na dohodak planirani su u iznosu od 177,3 miliona KM i veći su za oko 23 miliona KM od rebalansa ili 14,9 odsto.

    Prihodi po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u Prijedlogu budžeta Republike Srpske za 2022. godinu iznose 1,069 milijardi KM, što predstavlja uvećanje od 59,4 miliona KM ili 5,9 odsto u odnosu na rebalans.

    Neporeski prihodi u Prijedlogu budžeta Republike Srpske za 2022. godinu iznose 275,7 miliona KM, što predstavlja umanjenje od 160,9 miliona KM ili 36,9 odsto u odnosu na sredstva planirana rebalansom budžeta Republike Srpske za 2021. godinu.

    Na poziciji rashoda, kaže Vidovićeva, najznačajnija su povećanja za rashode za lična primanja ili plate zaposlenih za šta je u 2022. godini planirano 926,6 miliona KM.

    “Ovi rashodi su veći za 61,9 miliona KM, odnosno 7,2 odsto u odnosu na rebalans budžeta. Planirano povećanje predstavlja jednu od mjera Vlade Republike Srpske, koje doprinose privrednom rastu te poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je naglasila da će u odnosu na lani biti povećana sredstva za isplatu penzija, i to za 61,2 miliona KM.

    “Biće povećana i izdvajanja za boračke kategorije, a transfer za Fond zdravstvenog osiguranja biće veći nego lani oko 81,9 miliona KM, zbog planirane izmjene Zakona o doprinosima. Fondu dječije zaštite biće povećana izdvajanja za sedam miliona KM”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je dodala da će biti nastavljena podrška privredi i poboljšanju efikasnosti poslovanja i uvođenja novih tehnologija.

    Vidovićeva kaže da su izdaci za otplatu dugova u 2022. godini planirani u iznosu 454,6 miliona KM, što predstavlja umanjenje od 112,5 miliona KM, u odnosu na 2021. godinu.

    “Izdaci za nefinansijsku imovinu u 2022. godini iznose više od 212 miliona KM. Rashodi po osnovu korišćenja robe i usluga koji u 2022. godini iznose 117,7 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 2,3 miliona KM, odnosno 1,9 odsto u odnosu na sredstva planirana rebalansom budžeta za 2021. godinu. Rashodi finansiranja i drugi finansijski troškovi koji u 2022. godini iznose 136,1 milion KM, što predstavlja uvećanje od 13,8 miliona KM odnosno 11 odsto u odnosu na sredstva planirana rebalansom budžeta za 2021. godinu”, rekla je ona.

    Ona je dodala da subvencije u 2022. godini iznose 115,6 miliona KM, a grantovi 99,8 miliona KM.

    Sjednica Skupštine biće nastavljena sutra sa početkom u 10.00 časova, kada će poslanici raspravljati o ovoj tački dnevnog reda, a nakon toga i o Prijedlogu zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2022. godinu.

    Na dnevnom redu su i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak – po hitnom postupku, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima – po hitnom postupku.

  • Cijene goriva u Srpskoj još će da padaju

    Cijene goriva u Srpskoj još će da padaju

    Cijene goriva na pumpama širom Srpske niže su za 12 feninga po litru, a u narednim danima očekuje se dodatno niža vrijednost ovog energenta za tri feninga po litru.

    Naime, Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, za “Nezavisne novine” ističe da je primjetno pojeftinjenje benzina i dizela u prosjeku za 12 feninga na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj kod svih distributera zadnjih nekoliko dana.

    “Pad ulaznih cijena automatski kroz mehanizam ograničenja marže od 0,25 KM po litru, koji je Vlada Srpske uvela u aprilu ove godine, snižava maloprodajne cijene naftnih derivata i na taj način onemogućava da se zadržavaju na prethodnom nivou”, kazao je Trišić.

    Ističe da će vrijednost goriva i u narednih sedam dana padati te da se nakon toga očekuje stagnacija.

    “Što se tiče cijena tečnog naftnog gasa (TNG), one su neizvjesne zbog ograničenih dostupnih količina. Cijene su i dalje visoke te je teško dati tačnu prognozu kako će se tokom zime tržišta snabdijevati ovim energentom”, pojašanjava Trišić.

    Dodao je da u prosjeku BMB95 sada košta 2,19-2,29 KM po litru, dizel ED5 je 2,07-2,29 KM po litru, dok je TNG i dalje 1,49-1,56 KM po litru.

    Podsjetimo, kako smo ranije pisali, cijene goriva na pumpama u ovoj godini su mjesecima rasle, pa su tako od januara do kraja oktobra bile veće pola marke po litru. U januaru ove godine benzin BMB95 u prosjeku je koštao 1,84, a dizel ED5 1,82 KM.

    Kako je za “Nezavisne novine” rekao Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, svaki fening pojeftinjenja je od koristi prevoznicima.

    “Jeftinije gorivo na pumpama širom Srpske jako je značajno i prevoznicima i građanima”, kazao je Grbić i istakao da smo svjedoci da su cijene goriva u prethodnim mjesecima stalno rasle, ali se cijene prevoza nisu mijenjale.

    “Mi cijene prevoza nismo dizali ni za jedan fening unazad pet ili šest godina, čak su cijene i pale za neke destinacije”, kazao je Grbić.

    Prema njegovim riječima, iako su cijene goriva u padu, nije došlo do pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica po prodavnicima i marketima.

    Da su niže cijene goriva značajne za potrošače, smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

    “Naravno da je jako bitno da padaju cijene goriva. To je bitno svim ljudima jer znamo da je gorivo glavni pokretač svega, tako da je svaki fening jeftinije gorivo spas za same potrošače”, kazala je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Ističe da niže cijene goriva neće uticati i na niže cijene osnovnih životnih namirnica.

    “Iako goriva pojeftinjuje, neće se desiti da dođe do pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica”, kazala je Marićeva i istakla da je to sigurno apsurd u svemu.

    “Međutim, sigurno je da smo zadovoljni što se zaustavio rast cijena i ako u narednom periodu dođe do značajnijeg pada biće to na veliko zadovoljstvo građana”, zaključila je Marićeva.

  • Procjenjuje se da će posljednji bitcoin biti izrudaren 2140. godine

    Procjenjuje se da će posljednji bitcoin biti izrudaren 2140. godine

    Od ukupnog broja bitcoina koji bi ikada mogli da dođu u opticaj, 90 posto njih je već iskopano, prema podacima kripto trackera Blockchain.com.

    Rudarstvo bitcoina počelo je 3. januara 2009. sa 50 bitcoina, a do 11. decembra 2021. godine, ukupno “iskopanih” kovanica bilo je 18,89 miliona, što je 89,9 posto od ograničene i unaprijed definisane ponude od 21 milion u Bitcoin protokolu.

    Međutim, iako je 90 posto iskopano u skoro 13 godina, za preostalih 10 posto vjerovatno će biti potrebno još 119 godina, prema više izvještaja i projekcija. To je zbog prepolovljenja bitcoina.

    “Do procjena da će se do 2140. godine izrudariti sav bitcoin se došlo uzimajući u obzir prosječno vrijeme potrebno za verifikaciju i kreiranje blokova, koje bi trebalo biti 10 minuta. Dakle, svakih 10 minuta, određeni broj bitcoina se uvodi u zalihu, ali je ta zaliha dizajnirana da se smanji za 50 posto svake četiri godine (poznato kao prepolovljenje Bitcoina). Ono što trenutno pokreće ekonomiju iza BTC-a je ograničenje ponude, što ga čini oskudnim”, rekao je Darshan Bathija, izvršni direktor i suosnivač Vaulda za Financial Express Online.

    Jednom kada su svi bitcoini iskopani, osnovna ekonomija će se sigurno promijeniti. Ono na šta se rudari tada mogu osloniti je naknada za transakciju.

    “Ovaj ekosistem se još uvijek razvija, tako da bi njegov temeljni narativ mogao doživjeti još jednu transformaciju od sada do trenutka kada se zadnji BTC iskopa”, dodao je Bathija.

    Prema Blockchain.com, bitcoin nagrada se dijeli sa dva na svakih 210.000 blokova, ili otprilike na četiri godine. Vjeruje se da su neki od bitcoina u opticaju zauvijek izgubljeni ili nepotrošivi, zbog izgubljene lozinke, pogrešnih izlaznih adresa ili grešaka u izlaznim skriptama.

    “Procjenjuje se da će bitcoin biti iskopan do početka 2140. godine, međutim, rudarenje BTC-a će ovisiti o potražnji za validacijom i želji rudara da se ova provjera izvrši. Budući da se nagrada za rudarenje BTC-a nastavlja polovljenje, osim ako cijena BTC-a ne raste, rudari neće biti dovoljno motivirani da izvrše provjeru valjanosti, što zauzvrat negativno utiče na potražnju”, rekao je za Financial Express Online Anshul Rustaggi, osnivač Totality Corp.

    Rustaggi kaže i kako će u budućnosti biti više programera koji stvaraju ekosisteme na vrhu BTC-a jer ima veliku zajednicu i spremnost za usvajanje. Postoji mogućnost i da se vide neki NFT projekti razvijeni na BTC-u u bliskoj budućnosti. To bi, kaže, trebalo ubrzati potražnju za validacijom BTC-a.

    Prema CoinMarketCap.com, bila bi samo 32 događaja polovljenja bitcoina i nakon 32. polovljenja, 21 milion bitcoina bi bio iskopan. Dakle, do sada su se dogodila tri polovljenja sa posljednjim u maju 2020. i sljedećim vjerovatno 2024. godine.

    “Kada se sav BTC iskopa, cijena će nastaviti rasti. Istraživači kažu da može dostići 200 – 300 hiljada po dolaru”, rekao je za Financial Express Online Nitish Sharma, globalni izvršni direktor, TP Global FX.

    Bitcoinom se trenutno trguje na 48.681 dolara, što je pad sa preko 68.000 dolara od 10. novembra 2021, prema podacima sa CoinMarketCap.com.

  • Trivić: I vlast i opozicija da podrže bitne zakone za privredu

    Predsjednik Unije Udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić izjavio je da bi i vlast i opozicija trebali zajednički da podrže neke od bitnih zakona za privredu.

    Trivić je za RTRS ocijenio da je zajednička greška i vlasti i opozicije to što nije održana 25. posebna sjednica Narodne skupštine Srpske na kojoj su poslanici trebali razmatrati prijedlog budžeta, ekonomskih reformi i zakone o povećanju plata.

    “Srećom ta greška će biti ispravljena i dobra stvar u tome je što je Vlada Srpske na neki način našla mogućnost da se u toku dana to riješi”, rekao je Trivić.

    SAŠA TRIVIĆ