VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Rastu cijene nafte u svijetu

    Rastu cijene nafte u svijetu

    Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu danas su porasle za više od dva dolara nakon što su članice OPEK i njihovi saveznici odbili poziv SAD za dodatnu proizvodnju nafte, što znači da će se pridržavati plana za postepeno povećanje dnevne proizvodnje iako se potražnja bliži nivoima od prije pandemije.

    ULondonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora porasla za 1,73 dolara ili 2,2 odsto i iznosi 82,27 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte veća za 2,08 dolara ili 2,6 odsto i sada je 80,89 dolara po barelu.

    Članice OPEK i njihovi saveznici saglasili su se da će poštovati plan za povećanje dnevne proizvodnje za 400.000 barela od decembra, uprkos pozivima američkog predsjednika Džozefa Bajdena da se poveća proizvodnja radi smanjenja cijena.

  • Gorivo od sljedeće sedmice i do 2,5 KM

    Gorivo od sljedeće sedmice i do 2,5 KM

    Cijena goriva i plina u Republici Srpskoj će najvjerovatnije od sljedeće sedmice ponovo rasti od četiri do šest feninga po litri, kazao je Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS.

    Kako kaže, nafta brent je i dalje na visokom nivou, i nema značajnih promjena, tako da nema ni većeg uticaja na naše tržište.

    “Ako dođe do svakodnevnog rasta ulaznih cijena prema distributerima, u tom slučaju iduće sedmice možemo očekivati rast od četiri do šest feninga za benzine, dizele i tečni naftni plin (TNG)”, kazao je Trišić.

    Ističe da je situacija sa zalihama redovna, odnosno ima dovoljno zaliha i nema problema sa snabdijevanjem, što je osnovni preduslov za stabilno tržište naftnih derivata prema kupcima. “Ipak je ovo veoma značajan energent, i kao takav najbitnije je da je dostupan, kako za potrošače, tako i za privredu”, kazao je Trišić.

    Kako je rekao, u toku ove sedmice na benzinskim pumpama u Repubici Srpskoj nije bilo promjena cijena benzina i dizela, a eventuelno su neki od distributera imali manje korekcije kod TNG-a, u prosjeku za dva do četiri feninga.

    S druge stane, na benzinskim pumpama kažu da je došlo do porasta cijena goriva u prosjeku za četiri do pet feninga po litri.

    Na jednoj benzinskoj pumpi u Banjaluci kažu da benzin trenutno košta 2,39 KM, dok je cijena dizela 2,37 KM, a plina 1,53 KM po litri. Sa jedne benzinske pumpe u Bijeljini kazali su da su prethodnih dana cijene bile veće za tri feninga, te da sada iznose od 2,29 za dizel do 2,35 KM za benzin, dok je cijena plina 1,45 KM po litri.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, ističe da dok cijene goriva rastu, prevoznici nisu dizali svoje cijene.

    “Cijene goriva svake nedjelje idu gore, tako da sljedeće sedmice možemo očekivati da gorivo dostigne cijenu od 2,50 KM po litri”, kazao je Grbić, koji ističe da država nema razumijevanja ni volje da se pomogne privredi i građanima.

    “Državi odgovara da je cijena goriva veća jer je veće ubiranje PDV-a i veći je budžet u državnim institucijama. Mi smo apelovali, tražili od nadležnih institucija da razgovoramo za dobrobit ove privredne grane koja je jako bitna. Insistirali smo da se institucije Srpske, koje uzimaju 1,10 KM od jednog litra goriva, odreknu dijela ili akciza ili dodatnih nameta koje mi imamo, a na dobrobit prevoznika”, rekao je Grbić.

    Da su nove cijene goriva veliki udar na potrošače, ali i da je nereagovanje nadležnih zabrinjavajuće rekla je ranije za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora.

    “Nikome nije svejedno kada roba poskupljuje, jer u RS žive i izrazito siromašni građani. Plate naravno ne prate poskupljanja. Nije to samo što raste cijena goriva, koje je već preskupo i s kojim smo stigli brojne evropske zemlje, a naš standard ovo ne može podnijeti”, kazala je Marićeva.

    Dodala je da je vrijeme da neko vodi računa o ovome, te da je potrebno da se preduzmu neke mjere i stane ukraj poskupljenjima. Suzana Gašić, ministarka trgovine i turizma RS, rekla je nedavno da je u Srpskoj još na snazi uredba kojom je ograničena marža na naftu i naftne derivate i to na šest feninga u veleprodaji i na 25 feninga u maloprodaji.

    Gašićeva je podsjetila da je ta uredba donesena 1. aprila, da njeno poštovanje kontroliše Republička inspekcija te da nije bilo prijavljenih ozbiljnijih kršenja.

    “Konačna cijena koju građani plaćaju samo jednim segmentom zavisi od marže koju je Vlada RS odredila. Sav drugi dio cijene se formira prije ulaska i prije maloprodaje, odnosno veleprodaje, ali je prije svega uslovljen nabavkom na svjetskim tržištima”, rekla je Gašićeva.

  • ŽRS i dalje u gubitku, ali duplo manjem

    ŽRS i dalje u gubitku, ali duplo manjem

    “Željeznice Republike Srpske” završile su treći ovogodišnji kvartal sa gubitkom od 6,29 miliona maraka, što je duplo manje nego u istom periodu lani.

    Prema podacima navedenim u finansijskom izvještaju objavljenom na internet stranici Banjalučke berze vidljivo je da je ovo javno preduzeće u navedenom periodu smanjilo rashode za skoro devet miliona maraka i oni su na kraju septembra iznosili 52,09 miliona maraka.

    Istovremeno, pali su i prihodi ŽRS za 1,6 miliona maraka te su na kraju trećeg kvartala iznosili 45,8 miliona maraka.

    U ovom preduzeću za “Glas Srpske” navode da su zadovoljni jer su poslovali sa manjim gubitkom i ističu da su sačuvali likvidnost i solventnost.

    • Finansijski rezultati poslovanja za devet mjeseci ove godine mogu se smatrati pozitivnim, uzimajući u obzir sva ograničenja koja su uslovljavala poslovni ambijent u navedenom periodu. Uprkos poteškoćama, preduzeće nema zaostalih dugovanja, redovno se izmiruju sve obaveze prema zaposlenima, državi i poslovnim partnerima i spremno ulazimo u sljedeću fazu resturkturiranja – naveli su u “Željeznicama”.

    Ističu da je tokom prošle i ove godine došlo do pada privredne aktivnosti i smanjenja potražnje za uslugama prevoza ŽRS, a osnovni razlog je poremećaj na globalnom tržištu zbog pandemije virusa korona.

    U preduzeću navode da je na ukupan rezultat poslovanja u proteklom periodu uticalo i smanjenje godišnje subvencije Vlade RS za održavanje željezničke infrastrukture i sufinansiranje putničkog saobraćaja sa 25 na 20 miliona KM.

    Ovo preduzeće se od 2017. godine nalazi u procesu restrukturiranja koje se finansira kreditom Svjetske banke od 100 miliona KM.

    “Željeznice” se uveliko pripremaju za prelazak na novi model organizacije preduzeća i već je završen nacrt sistematizacije, koji je upućen sindikalnim organizacijama, da bi do kraja novembra posložili sva radna mjesta u budućem holdingu.

    Razdvajanje poslovnih funkcija i bilansa stanja ključni su elementi u procesu restrukturiranja ovog preduzeća, kojem su, kako ističu u ŽRS, pristupili ozbiljno. Taj proces je, kažu, složen i podrazumijeva donošenje i sprovođenje značajnih odluka i promjena koje ne zavise samo od njih, zbog čega je opravdano i to što im je Svjetska banka period zajma nedavno produžila do kraja decembra 2022. godine.

    Putnici i roba

    U “Željeznicama Republike Srpske” ističu da je tokom devet mjeseci ove godine u željezničkom saobraćaju prevezeno 43.711 putnika, što je za 17 odsto manje u odnosu na plan, a tri odsto manje u odnosu na ostvareni prevoz u istom periodu prošle godine.

    U istom periodu u teretnom saobraćaju prevezena su 3,2 miliona tona robe, što je za 22 odsto više u odnosu na ostvareni obim prevoza u istom periodu prošle godine, a za tri odsto više od planiranog.

  • Akcize ipak neće podići cijene cigareta

    Akcize ipak neće podići cijene cigareta

    Akcizna politika za cigarete i duvan u narednoj godini ne bi trebalo da utiče na cijene ovih proizvoda, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Naime, Odluka o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i duvan za pušenje za 2022. godinu, koju je nedavno usvojio Upravni odbor UIO, nije donijela promjene u iznosu specifične akcize, dok je minimalna akciza povećana sa 3,25 na 3,33 KM za isto pakovanje.

    “Međutim, to ne mijenja ništa u vezi s cigaretama koje se najviše prometuju, pošto je kod njih već ranije premašena ta minimalna akciza”, potvrdio je izvor “Nezavisnih novina”.

    Ipak, sami proizvođači i distributeri imaju pravo da povise cijene, u skladu sa svojom poslovnom politikom, ali to moraju najaviti mjesec dana ranije.

    “Ukoliko žele korigovati cijene, dužni su mjesec dana prije primjene o tome obavijestiti UIO BiH”, pojasnio je u izjavi za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u UIO BiH.

    Podsjetimo, prema odluci koju je usvojio UO UIO BiH, koja se zasniva na Zakonu o akcizama u BiH, od 1. januara 2022. godine minimalna akciza iznosiće 166,50 KM za 1.000 komada cigareta, odnosno 3,33 KM za pakovanje od 20 komada.

    Novom odlukom specifična akciza ostala je na istom nivou, odnosno 1,65 KM za pakovanje cigareta od 20 komada, dok je minimalna akciza, dakle, povećana sa 3,25 na 3,33 KM za isto pakovanje.

    Akciza na duvan za pušenje utvrđuje se u visini od 80 odsto minimalne akcize i iznosiće 133,20 KM po kilogramu.

    Međutim, činjenica je da UO UIO BiH nije popustio uprkos jakim kritikama stručnjaka i potrošača, koji smatraju da je akcizna politika u BiH takva da nije primjerena kupovnoj moći i podstiče crno tržište.

    BiH je, naime, zemlja sa najvećim nametima na cigarete u Evropi. Ta situacija izuzetno pogoduje razvoju crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda, jer su nameti otišli znatno iznad životnog standarda građana.

    “Ukoliko poreska politika ne uvažava standard građana i ukoliko su ti porezi veliki, logično je da će građani posegnuti za alternativnim pa i nelegalnim načinima snabdijevanja. Pojačane kontrole treba nastaviti, ali i uključiti neka druga razmišljanja u vezi sa postojećom akciznom i poreskom politikom”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT.

    Prema relevantnim podacima, iako su institucije zadužene za kontrolu sprovođenja zakona ove godine u odnosu na prošlu ostvarile višestruko veće zapljene cigareta i duvana, a što je donekle zaustavilo pad legalnog tržišta, procjenjuje se da smo i dalje evropski lideri kada je u pitanju crno tržište ovim proizvodima.

    “Nezavisnim novinama” je u institucijama poput Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Granične policije (GP) BiH potvrđeno da su 2021. na ovom polju ostvarili mnogo bolje rezultate nego 2020. Ipak, procjenjuje se da više od 50 odsto tržišta čini crno tržište te da je godišnji gubitak privrede 150 miliona KM.

  • Region se uvezuje, a BiH neće u “Otvoreni Balkan”

    Inicijativa “Otvoreni Balkan” u političkom smislu najbolji je put za prevazilaženje problema, rast privrede i trgovine, međutim Bosna i Hercegovina još je daleko od tog procesa u kojem trenutno najviše napreduju Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

    Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH rekao je da je u pristupu “Otvorenom Balkanu” Republika Srpska zaustavljena zato što “neka morbidna razmišljanja u Sarajevu” sprečavaju priključivanje to inicijativi.

    “Lično sam se zalagao u Predsjedništvu za tu inicijativu i to je usvojeno da se BiH priključuje i onda je sve blokirano. Sjećam se sjednice Predsjedništva BiH kada smo rekli da pristupamo toj inicijativi i to je značilo da je do sada trebalo biti operativno provodivo, a mi smo daleko od toga jer političari u Sarajevu misle da je to srpska podvala. Kamo sreće da smo u toj inicijativi i nadam se da će jednog dana biti”, rekao je Dodik.

    Inače, u Beogradu je danas održan sastanaka Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, Edija Rame, premijera Albanije i Nikole Dimitrova, zamjenika predsjednika Vlade Sjeverne Makedonije na kojem je dogovoreno da se formira implementacioni savjet kako bi analizirao kako se stvari odvijaju sa ciljem da što prije dođe do protoka roba bez zaustavljanja, putovanja građana sa ličnim dokumentima i jedinstvenim radnim dozvolama.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da su Prištini, Sarajevu i Podgorici vrata otvorena da se priključe inicijativi “Otvoreni Balkan”, u kojoj su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

    “Ko želi, dobrodošao je, ko ne želi, ne mora”, rekao je Vučić odgovarajući na novinarska pitanja nakon samita “Otvoreni Balkan”. Prema njegovim riječima, za tri-četiri godine vidjeće se razlika u stopi rasta između članica ove inicijative i ostalih.

    “Otvoreni Balkan pruža slobodu ljudima, velike šanse privrednicima, bržu razmenu usluga, digitalizaciju, transformaciju. Ne vidim zašto bi neko imao nešto protiv toga”, naveo je Vučić.

    Implementacioni savjet, koji će formirati Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, činiće predstavnici privrednih komora i resorni ministri tri države, a svake nedjelje će će izvještavati lidere ovih zemalja o tome šta je urađeno i šta mora još da se uradi, rekao je predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež.

  • Gašić: Smanjene marže na osnovne životne namirnice

    Gašić: Smanjene marže na osnovne životne namirnice

    Vlada Republike Srpske usvojila je danas odluku o izmjeni Uredbe o ograničavanju marži u prometu robe i time smanjila marže na osnovne životne namirnice, rekla je ministarka trgovine i turizma Suzana Gašić.

    Ističe da se uredba se odnosi na so, životinjsku mast, suncokretovo ulje i biljnu mast, margarin, pasterizovano mlijeko, jogurt, pšenično brašno, hljeb, šećer, hranu za bebe.

    Gašićeva je dodala da je Vlada donijela odluku radi zaštite standarda života građana Srpske.

    “Današnja izmjena odnosi se prije svega na smanjenje marži osnovnih životnih namirnica u prometu. Konkretno, spuštamo maržu u prometu na veliko sa osam na šest procenta, a u prometu na malo sa 10 na osam procenata”, navela je Gašićeva, nakon održane sjednice Vlade Srpske.

    Istakla je da se ne može uticati na cijene uvozne robe, ali da postoje mehanizmi da se utiče da na krajnju cijenu.

    Uredba stupa na snagu osam nakon objave u Službenom glasniku.

    Vidović: Banke bi trebalo da se odreknu jednog dijela profita u korist građana
    Ministar finasija Republike Srpske Zora Vidović ocijenila je da su bankarske usluge u Srpskoj veoma visoke i da bi banke trebalo da se odreknu jednog dijela svog profita kako bi pomogle građanima u ovako teškoj situaciji.

    “Ima tu jednim dijelom i opravdanja, mi nemamo elektronski potpis i to bankarima stvara veći trošak, ali bez obzira na to smatramo da bi u ovoj situaciji i banke trebalo da se odreknu jednog dijela svog profita kako bi pomogle građanima”, rekla je Vidovićeva na konferenciji za novinare poslije sjednice Vlade.

    Vidovićeva je istakla da je upućen zakon u Narodnu skupštinu da se ograniče te marže u mjeri u kojoj to Vlada može.

    “Vlada to ne može beskonačno. To su privatne banke, one određuju svoje poslovanje, idu na tržište i bore se na tržištu. Ono što možemo, mi smo predložili da se za komitente banke koji, na primjer, prime samo platu ili penziju i potroše tu platu, penziju, nemaju neke velike transakcije, da se kod tih građana ograniče marže i da te naknade ne mogu biti beskonačne”, pojasnila je Vidovićeva.

    Očekuje, naglasila je, da Skupština prihvati to zakonsko rješenje i to će, iako se naizgled čini sitno, biti dosta velika ušteda za građane u narednom periodu.

    Vidovićeva je navela i da je upoznata sa informacijom o prodaji podružnica ruske Sberbane, ali je naglasila da tu nema nikakvih negativnih efekata na Republiku Srpsku.

    “Banka će ovdje i dalje raditi, samo će biti drugi vlasnik”, rekla je ona.

  • Poreska uprava RS za deset mjeseci prikupila 2,257 milijardi KM

    Poreska uprava RS za deset mjeseci prikupila 2,257 milijardi KM

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvih deset mjeseci ove godine na račun javnih prihoda prikupila ukupno 2,257 milijardi KM, što je za oko 217 miliona KM ili 11 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, odnosno sedam procenata više u odnosu na planiranu naplatu za taj period, ali i 192 miliona maraka više u odnosu na isti period 2019. godine, saopšteno je iz Poreske uprave Republike Srpske.

    Dodaje se da je rast naplate javnih prihoda zabilježen u svim segmentima javnih prihoda i pored povećanja neoporezivog dijela plate, odnosno ličnog odbitka od poreske osnovice poreza na lična primanja, kao i ličnog odbitka po osnovu izdržavanih članova uže porodice.

    “Takođe, rast naplate javnih prihoda je zabilježen i pored umanjenja posebne republičke takse za 30% od iznosa propisanih Zakonom za 2021. godinu i ukidanja određenih komunalnih taksi, te oslobađanja od plaćanja administrativnih taksi. Naime, od plaćanja komunalne takse, između ostalog, oslobođeni oni poreski obveznici koji prvi put registruju djelatnost, preduzetnici koji na osnovu odredbi Zakona o porezu na dohodak imaju status malog preduzetnika, kao i udruženja od javnog interesa za RS”, navodi se u saopštenju.

    Naplata direktnih poreza je u periodu januar-oktobar ove godine iznosila 403,9 miliona maraka, što je za oko 20,8 miliona maraka ili pet odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    “Kada je u pitanju realizacija plana naplate direktnih poreza, za deset mjeseci ove godine plan je premašen za četiri odsto. Što se tiče doprinosa, naplata je u posmatranom periodu ove godine iznosila 1,467 milijardi maraka i veća je za 124,6 miliona KM ili devet odsto nego u istom periodu prošle godine, odnosno za oko 168 miliona maraka ili 13 odsto više nego u istom periodu 2019. godine, koja nije bila opterećena krizom izazvanom pandemijom. Doprinosi su u prvih deset mjeseci ove godine naplaćeni za sedam odsto više u odnosu na plan naplate”, saopšteno je iz Poreske uprave Republike Srpske.

    Kod ostalih javnih prihoda, naplata je u prvih deset mjeseci ove godine iznosila 386,3 miliona KM, što je za 71,3 miliona KM ili 23 odsto više, dok je u odnosu na planiranu naplatu prikupljeno čak 13 odsto više ove vrste prihoda.

    “Kada je u pitanju samo oktobar ove godine, naplata je iznosila 219,7 miliona KM, što je za 1,7 miliona maraka više nego u istom mjesecu prošle godine ili za 14,2 miliona KM više u odnosu na oktobar 2019. godine, dok je realizacija plana naplate u oktobru veća za četiri procenta. Rast naplate u oktobru ove u odnosu na oktobar prošle godine, ali i u odnosu na plan, zabilježili su doprinosi i ostali javni prihodi i to za 7,9, odnosno 2,9 miliona KM, dok je naplata direktnih poreza manja za oko 9,2 miliona KM”, istakli su iz Poreske uprave Republike Srpske.

    Inače, na stabilnu naplatu javnih prihoda u ovoj godini, svakako su uticale, i mjere Vlade RS na prevazilaženju posljedica pandemije, redovne i pravovremene aktivnosti Poreske uprave RS na kontroli i naplati javnih prihoda, ali i veoma odgovoran odnos većine poreskih obveznika prema svojim poreskim obavezama.

  • Sberbanka odlazi

    Sberbanka odlazi

    Sberbanka Evropa postigla je dogovor sa grupom investitora o prodaji ćerki-banaka u Istočnoj i Centralnoj Evropi, saopštila je pres-služba banke.

    Ukupna vrednost ugovora je oko 500 miliona evra, a prodaju se ćerke-banke u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji.

    Kako se navodi, ugovor je potpisan sa kompanijama AIK Banka a.d. Beograd , Gorenjska banka d.d. Kranj i Akri Jurop Sajprus limitid.

    Ukupna aktiva tih banaka iznosi 7,329 milijardi evra. Radi se o 162 podružnice i 600.000 klijenata.

    Očekuje se da ugovor bude odobren 2022. godine.

    Kako objašnjavaju u banci, doneta je odluka da se smanji prisustvo u centralnoj i istočnoj Evropi kako bi se usredsredili na nova tržišta i nove biznis modele, prenosi Sputnjik.

    Po postojećem modelu u sklopu Sberbanka Evropa nastavlja da radi samo Sberbanka Češka.

    “Nakon uspešno realizovanog preuzimanja Alpha banke u Srbiji i Gorenjske banke u Sloveniji te izlaska na tržište EU, pravimo daljnje korake u tom smeru i nastavljamo sa strategijom investiranja u ovom delu Evrope. Na taj način kao grupacija dobijamo dodatnu finansijsku snagu i kredibilitet, i postajemo važan partner privredi i kompanijama koje posluju na više tržišta u regionu”, kazala je povodom toga predsednica Izvršnog odbora AIK Banke a.d. Beograd Jelena Galić, navodi se u saopštenju banke koje prenosi Jutarnji list.

  • Niže marže usporiće divljanje cijena u Republici Srpskoj

    Niže marže usporiće divljanje cijena u Republici Srpskoj

    Iako će Vlada RS na današnjoj sjednici reagovati na rast cijena i donijeti izmjene uredbe o maržama kojim je predviđeno njeno ograničenje za osnovne životne namirnice, sindikalci, ali i predstavnici potrošača u Srpskoj, poručuju da je ove mjere trebalo donijeti i prije nego što je enormno i nekontrolisano došlo do poskupljenja.

    Naime, Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, naglasio je da je do sada maksimalna marža u veleprodaji i maloprodaji bila 10 odsto, odnosno osam, a da će ovim izmjenama biti osam odsto, odnosno šest.

    Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su se sindikalci prije tri mjeseca obraćali Vladi RS upravo po ovom pitanju, kada su počela prava radikalna poskupljenja masti, odnosno ulja, da se djeluje u okviru nadležnosti Vlade RS.

    “Jer jedino na šta Vlada RS može da djeluje, to je pitanje marži. Dobili smo i odgovor Ministarstva trgovine i turizma RS da su marže na određene proizvode ograničene, ali mi smo vidjeli da postoji prostor da se djeluje interventno i da se marže dovedu u stanje koje će barem usporiti ili donekle djelovati na krajnju formiranu cijenu koju plaća obični građanin”, kazala je Mišićeva.

    Ističe da treba još tražiti prostora za niže marže, ali da sve opet zavisi od uredbe i koliko će ograničenje zaista usporiti rast cijena i olakšati ljudima koji svakodnevno kupuju namirnice.

    “Ono što se nama dešava je enormno i vrlo nekontrolisano poskupljenje osnovnih životnih namirnica, ali istovremeno i goriva, koje je sastavni dio u svakoj proizvodnji, jer ono sigurno generiše neka nova poskupljenja”, kaže Mišićeva.

    Ističe da je iduća mjera koju će sindikalci tražiti i koja mora biti donesena znatan rast plata, te kako kaže, u kombinaciji te dvije mjere, kontrole rasta cijena i većih plata, moglo bi se nekako pomoći radnicima i građanima RS.

    “Ali od takvih mjera koristi bi imali i proizvođači svake vrste roba, jer ukoliko imate više novca, ukoliko su cijene prihvatljivije, više će se kupovati i taj krug će se zatvoriti, u kojem će svi imati nekih benefita”, pojasnila je Mišićeva.

    Naglasila je da Vlada RS mora da vodi računa o svim građanima i djeluje interventno, jer, kako kaže, neko ko ima najnižu platu od 540 KM, ne može da preživi u ovakvoj situaciji kada su visoke cijene osnovnih životnih namirnica.

    “Sve što ide u smjeru uticaja na nedivljanje cijena i povećanja plata, nešto što bi bilo dobro, mora da top tema”, zaključila je Mišićeva.

    Da je uredbe o nižim maržama trebalo donijeti i ranije kada su cijene osnovnih životnih namirnica krenule da divljaju, smatra i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

    “Svjesni smo da su na svjetskom tržištu nafta i naftni derivati dostigli cijene koje niko nije mogao ni zamisliti, jer ne dešavaju se samo poskupljenja kod nas, nego u cijelom svijetu, ali kod nas su se najviše odrazila jer imamo najmanja primanja”, kazala je Marićeva.

    Kako je rekla, uredba o nižim maržama svakako će značiti da se koliko-toliko ublaži skok cijena.

    “S druge strane, moramo biti svjesni toga da mi dosta robe uvozimo, da svaka nova tura koja dolazi na naše tržište je znatno skuplja, tako da, koliko god mi marže ovdje smanjivali, te će cijene i dalje biti visoke”, ističe Marićeva.

    Kako je rekla, evidentno je da građani Srpske imaju malo novca, te će ove cijene i pored uredbe i dalje biti nedostižne velikom broju građana RS, jer imamo jako puno ljudi s malim primanjima.

    “Ovo je dobar potez, ali trebalo je da bude znatno ranije. Ni ovo smanjenje neće mnogo uticati da se pomogne socijalno najugroženijima”, zaključila je Marićeva.

  • Papreno skupa pšenica digla cijene hljeba

    Papreno skupa pšenica digla cijene hljeba

    Cijene hljeba i pekarskih proizvoda u BiH veće su za više od 15 odsto, saglasni su mlinari i pekari, koji ističu da se tendencija poskupljenja ovih proizvoda može očekivati i u narednom periodu upravo zbog rekordnih cijena pšenice na tržištu.

    Dragan Vučić, izvršni direktor za prodaju i izvoz u preduzeću “Klas” Sarajevo, kazao je za “Nezavisne novine” da niko nije očekivao ovakvu situaciju što se tiče cijena pšenice na tržištu.

    “Cijena pšenice prošle godine iznosila je 320 KM po toni, a sada je preko 600 KM, tako da je sama cijene pšenice glavni razlog većih cijena brašna, a samim tim i pekarskih proizvoda”, kazao je Vučić.

    Dodao je i da su sadašnje cijene brašna koje je na policima u radnjama ispod svakog praga rentabilnost, te proizvođači rade u minusu.

    “Cijene jednostavno rastu. Prvi put vidimo da na berzi već postoje cijene pšenice i za narednu godinu, što nikada nije bio slučaj”, kazao je Vučić, ističući da će, prema predviđanjima, cijene pšenice ostati iste i u narednoj godini.

    “Što se tiče cijene brašna, vreća od 25 kilograma, koje je najprodavanije, sada košta 22 KM, ali se očekuje da će u narednom periodu dostići i 25 KM”, kazao je Vučić.

    Kako je pojasnio, u njihovoj kompaniji došlo je do porasta cijena proizvoda od osam do 15 odsto.

    “Jedino što nismo podizali je cijena polubijelog hljeba, koji iznosi jednu KM, jer najveći dio stanovnika upravo koristi taj hljeb”, zaključio je Vučić.

    Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, ističe da je u ovoj regiji došlo do poskupljenja pekarskih proizvoda zbog većih cijena nafte i naftnih derivata, ali i većih cijena pšenice i brašna.

    “Cijene su veće za nekih 15 odsto, a što se tiče narednog perioda, jako je teško predvidjeti šta će se dešavati”, kazao je Pelemiš.

    Dodaje da su ranije cijene hljeba, barem što se tiče njihove regije, bile 1,10 KM, dok su sada od 1,20 do 1,40 KM.

    “Mi ne možemo ići s prevelikim cijenama pekarskih proizvoda, ali na neki način moramo ublažiti poskupljenja, koja su svakodnevna”, zaključio je Pelemiš.

    Da je evidentno da je došlo do poskupljenja brašna i pekarskih proizvoda za 15 odsto, smatra Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

    “Cijena brašna od 25 kilogram sada je oko 20 KM, dok se na proljeće očekuje do 30 KM”, kazao je Bićo.

    Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i vlasnik pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da su cijene u njegovom preduzeću veće od pet do deset odsto.

    “Brašno je poskupjelo od 15 do 20 odsto, trenutno se ne zna šta će se dešavati sa cijenom pšenice i brašna”, kazao je Trivić. Dodaje da je hljeb koji je ranije koštao 1,50 sada 1,60 KM, ali da on ne očekuje dalji rast cijena brašna i hljeba.

    Svakodnevna povećanja cijena građanima zadaju sve veću glavobolju.

    “Ovo je užas. Šećer, ulje, meso, kafa, sve je poskupjelo. Svakog mjeseca moramo se odreći dijela proizvoda kako bismo preživjeli od prvog do prvog”, kazala je Zorica Filipović iz Banjaluke.