VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Republika Srpska dobija novu solarnu elektranu, Bileći godišnje pola miliona KM

    Republika Srpska dobija novu solarnu elektranu, Bileći godišnje pola miliona KM

    Kompanije EFT solarna elektrana (SE) Bileća i “Dongfang Electric Corporation” potpisale su ugovor za projektovanje, isporuku i izgradnju solarne elektrane Bileća instalisane snage 60 megavat-pikova. Ugovor je potpisan u četvrtak, saopšteno je iz EFT grupe.

    Početak realizacije ugovora očekuje se u drugom kvartalu 2022. godine, a početak komercijalnog rada SE Bileća, sa godišnjom proizvodnjom električne energije od 100 gigavat-časova sredinom 2023. godine.

    Kako je ranije saopšteno, ova firma, koja radi u okviru EFT grupe, prodavaće struju iz buduće solarne elektrane u opštini Bileća na tržištu, a trebalo bi da ima pravo i da je izvozi.

    Na zvaničnoj stranici ove kompanije navodi se da je koncesija dodijeljena na 50 godina i uključuje perioSolarna elektranad projektovanja i izgradnje od tri godine i period korištenja u trajanju od 47 godina.

    “Period projektovanja i izgradnje označava period za izradu tehničke dokumentacije, pribavljanje neophodnih dozvola, izgradnju, montažu opreme, ispitivanje i probni rad postrojenja do početka komercijalnog rada. Procijenjena ukupna vrijednost projekta je 43,5 miliona, evra dok se početak komercijalnog rada SE Bileća očekuje 2023. godine”, navodi se na njihovoj stanici.

    Veselin Vujović, načelnik opštine Bileća, rekao je za “Nezavisne novine” da će izgradnja velike solarne elektrane Bileći donijeti benefite te da bi od velikog značaja bilo da se novim zakonom reguliše da i mali proizvođači električne energije uđu u sistem plaćanja naknada lokalnim zajednicama.

    “Opština Bileća trebalo bi od solarne elektrane da dobija oko 550.000 KM na godišnjem nivou, što je za nas veliki novac. Značajno je napomenuti da je od ukupno 138 malih solarnih elektrana, koliko ih ima u RS, 61 sa područja Bileće”, naveo je Vujović.

    Podsjećamo, Vlada RS je u aprilu 2020. godine firmi EFT SE Bileća dodijelila koncesiju za izgradnju i korištenje solarne elektrane na području opštine Bileća. Koncesija je dodijeljena na period od 50 godina.

    “Koncesionar će, u periodu trajanja koncesije, proizvedenu električnu energiju prodavati na tržištu, uključujući i pravo izvoza. Koncesionar će, u skladu sa ugovorom, nakon izgradnje solarne elektrane, u budžet Republike Srpske plaćati koncesionu naknadu u iznosu od 0,0055 KM/KWh, od čega će 95 odsto biti usmjereno u budžet opštine Bileća”, rečeno je tada iz Ministarstva energetike i rudarstva RS.

    Dodaju da je koncesionar prije potpisivanja koncesionog ugovora u budžet Republike Srpske uplatio jednokratnu naknadu u iznosu od 700.000 KM.

    EFT je obavezan da plaća 5,5 maraka ili 2,8 evra po megavat-satu proizvedenom u svojoj prvoj solarnoj elektrani.

    Procedura dobijanja koncesije započeta je u januaru prošle godine nakon što je kompanija izrazila interesovanje, pa je Vlada proglasila poseban interes nad dijelom nepokretnosti u svom vlasništvu u toj opštini. Sadašnji koncesionar dobio je bonus u poenima za svoj prijedlog tehničkog i finansijskog rješenja.

  • Skrivanju vlasnika nekretnina u Srpskoj došao kraj

    Skrivanju vlasnika nekretnina u Srpskoj došao kraj

    Iako je javna tajna da mnogi političari i javne ličnosti u Republici Srpskoj skrivaju imovinu, posebno nekretnine, Zakonom o notarskoj službi u Republici Srpskoj to skrivanje biće onemogućeno, barem kada je riječ o nekretninama koje se vode na njihovo ime.

    Naime, od 1. aprila ove godine, notar je po službenoj dužnosti u obavezi da svaki ugovor o kupovini, zamjeni ili poklonu dostavi na provođenje Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove (RUGIP), što ranije nije bio slučaj, i svakom pojedincu je bilo ostavljeno na volju da nekretninu koju je kupio provede kroz knjige RUGIPP-a i na određeni način, vlasništvo učini dostupnim javnosti.

    “Ranije je bilo slučajeva da političar ili javna ličnost kupe stan, kuću ili poslovni prostor i to ne provedu kroz knjige RUGIPP-a i uopšte ih ne navedu u imovinskom kartonu, što su obavezni dostaviti Centralnoj izbornoj komisiji. Biće zanimljivo vidjeti neke imovinske kartone političara i javnih ličnosti na kraju mandata, odnosno nakon izbora sljedeće godine i sa koliko kvadrata raspolažu”, ispričao je jedan od sagovornika “Nezavisnih” koji nije želio da mu spominjemo ime dodajući da je činjenica da mnogi imovinski kartoni političara i javnih ličnosti nisu potpuni, upravo kada je riječ o nekretninama, i da se tome djelimično staje na kraj.

    Dragan Milanović iz Agencije za nekretnine “Remax” kaže da je tačno da vlasnik ili kupac stana, recimo, nije bio obavezan da svoju nekretninu evidentira u RUGIPP-u i da je sasvim sigurno bilo takvih slučajeva.

    “Sada je notar u obavezi da odmah nakon zaključenog ugovora o kupovini to dostavi RUGIPP-u i Poreskoj upravi Republike Srpske. Onaj ko hoće to da sakrije vjerovatno će opet naći način, recimo, neće kupiti nekretninu na svoje ime već na nečije tuđe. Ranije je bilo i slučajeva da se, kada neko preprodaje nekretninu, ispostavi da ona nije u registru nepokretnosti, pa se onda moraju izmiriti porezi koji nisu plaćani, jer ta nekretnina nije bila evidentirana”, rekao je Milanović.

    I Slada Ivelić, predsjednica Notarske komore Republike Srpske, kaže da je notar dužan sve ugovore o prometu nepokretnosti koje je obradio od 1. aprila po službenoj družnosti u ime i za račun stranke dostaviti na provođenje RUGIPP-u. Ukoliko to ne uradi, notar rizikuje vođenje disciplinskog ili krivičnog postupka postupka protiv njega, a za propuste može odgovarati i cjelokupnom svojom imovinom.

    “U ime i za račun stranke po službenoj dužnosti, bez ikakve naknade, notar dostavlja sve ugovore, bilo da se radi o poklonu, zamjeni, kupoprodaji, ugovoru o zajedničkoj izgradnji, ugovoru koji znači promjenu prava svojine nad nepokretnosti itd.”, istakla je Ivelićeva.

    Ona pojašnjava, kada su u pitanju stanovi u izgradnji, da kod njih ne može pisati pravo svojine dok se ne dobije upotrebna dozvola, ali notar ima obavezu da zarad pravne sigurnosti pravi zabilježbe sticanja prava svojine i zabilježbe zaključenja ugovora i dostavlja ih RUGIPP-u.

    Ipak, i tu postoje problemi, jer RUGIPP, recimo, nakon što notar dostavi ugovore, šalje obavijest vlasniku da uplati taksu za knjiženje nepokretnosti ili upis nepokretnosti u svojinu, a ako taj čija je nepokretnost ne izvrši uplatu, notarov zahtjev se odbacuje, što u praksi znači kao da nije ni podnesen.

    “Bilo bi dobro radi pravne sigurnosti da je notarima dato ovlaštenje da od stranke može naplatiti taksu koja je neophodna da bi se izvršio upis prava svojine. Uplata te takse bi bila na račun RUGIPP-a i to ne predstavlja prihod notara, ali se tim putem obezbjeđeuje uredno vođenje javnih evidencija nepokretnosti”, rekla je Ivelićeva.

  • Zašto Erdogana ne brine pad vrijednosti lire

    Zašto Erdogana ne brine pad vrijednosti lire

    BBC je obrazložio zašto turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ne brine pad vrijednosti lire, a što pogoršava živote stanovnika ove države.

    Vrijednost valute od početka ove godine je smanjena za 45 posto. Ove sedmice desio se još jedan rekordan pad vrijednosti, dok Erdogan tvrdi da se dešava “ekonomski rat za nezavisnost”. Taj rat vodi insistiranjem na snižavanju kamatnih stopa.
    Zašto turski predsjednik ne odustaje od ekonomskih politika kojima se povećavaju inflacija, nezaposlenost i siromaštvo? Šta to znači za Turke?

    Erdoganova politika suprotna ekonomskim pravilima

    Prema pisanju BBC-a, uzrok pada vrijednosti lire je jednostavan, a to je uporno zadržavanje niskih kamatnih stopa, čime Erdogan misli podstaći ekonomski rast i izvoz. Većina ekonomista je suprotnog mišljenja. Ističu da je tokom inflacije potrebno povećati kamatne stope kako bi se uspostavila kontrola nad inflacijom. Međutim, za Erdogana kamata predstavlja “đavola koji bogate čini još bogatijima, a siromašne još siromašnijima”.

    Kupac na jednoj od turskih pijaca voća Sevim Yildirim se požalila na cijene.

    “Sve je tako skupo. Uz ovakve cijene ne možete kuhati za porodicu”, naglasila je.

    Godišnja inflacija je 21 posto, dok je Centralna banka, za koju se smatra da je pod Erdoganovom kontrolom, snizila kamatne stope sa 16 na 15 posto. To je učinila treći put ove godine.

    Inflacija širom svijeta raste te zbog toga centralne banke razmatraju povećanje kamatnih stopa. No, to nije slučaj u Turskoj, čiji je predsjednik uvjeren da će se inflacija početi smanjivati.
    U posljednje dvije godine smijenjena su tri guvernera Centralne banke i promijenjen je ministar finansija. Uprkos tome, pad vrijednosti lire se nastavio.

    Rast cijena

    Turska znatno ovisi o uvozu sirovina koje su joj potrebne za proizvodnju različite robe – od hrane do tekstila. Tako da pad vrijednosti lire u odnosu na dolar direktno utječe na cijene potrepština.

    Uzgoj paradajza, koji je jedna od najznačajnijih namirnica u ovoj državi, jeste primjer da ovisi o uvoznim sirovinama. Za njegov uzgoj potrebno je uvoziti gnojivo i plin. Prema podacima Trgovačke komore, paradajz je u augustu ove godine poskupio za 75 posto, u odnosu na isti period prošle godine.

    “Kako možemo zaraditi u ovakvim okolnostima. Jeftino prodajemo, a skupo kupujemo”, ukazala je Sadiye Kaleci koja se bavi uzgojem grožđa u gradu Pamukova, dva sata vožnje udaljenom od Istanbula.

    Kaleci se žali na cijene dizela, đubriva i sumpora, koji se koriste za uzgoj vinove loze. Poljoprivrednica Feride Tufan je izjavila da može preživjeti samo ako proda imovinu.

    “Možemo isplatiti dug ako prodamo našu zemlju i vinograde. Nakon što sve prodamo ništa nam neće ostati”, rekla je.

    Lira je toliko nestabilna da se cijene mijenjaju svaki dan. Inflacija za proizvođače je premašila 50 posto.

    “Odrekao sam se mnogih troškova. Kako bih mogao platiti račune, svi manje jedemo i ne kupujemo druge stvari”, tvrdi Hakan Ayran.

    Radnici trgovina na društvenim mrežama objavljuju fotografije koje svjedoče o promjenama cijena, tj. poskupljenjima.

    Pekara u trećem gradu po veličini Izmiru je na cijenama obrazložila zašto su poskupjeli njeni proizvodi. Istakli su za koliko su poskupjeli sastojci poput brašna, ulja i susama, kao i poruku: “Neka je Bog s nama”.

    Dug u stranoj valuti je veliki problem za privatni sektor te je većina kompanija shvatila da je isplativije proizvode držati u magacinima nego da ih prodaju, a sve zbog nestabilnosti domaće valute i inflacije. To za posljedicu ima još veće siromaštvo, povećanje jaza u prihodima i bogatstvu.
    Ljutnja mladih Turaka

    Ispred benzinskih pumpi i lokalnih javnih trgovina u kojima se prodaje jeftin hljeb nastaju redovi. Opozicione stranke pozivaju na izbore.

    Manji protesti, tokom kojih nisu izostala ni hapšenja, desili su se 23. novembra kada je pad vrijednosti lire bio 18 posto. Međutim, mladi Turci ljutnju zbog ekonomske situacije najviše iskazuju na društvenim mrežama – Twitteru, Twitchu, TikToku i YouTubeu.

    “Uopće nisam zadovoljan ovom vladom. Ne mogu vidjeti svoju budućnost u ovoj zemlji”, poručio je preko YouTubea jedan mladi građanin.

    Prema pisanju BBC-a, jedan od pet mladih ljudi je nezaposlen, a nezaposlenost je još veća među ženama. Podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kazuju da je u Turskoj četvrta najveća stopa nezaposlenosti mladih. Mnogi mladi Turci nisu zadovoljni standardom života, jer su svjesni koliko bolje žive njihovi vršnjaci u pojedinim drugim državama.

    “Mladom Amerikancu ili Evropljaninu je lako kupiti iPhone njegovom platom. Čak i ako radim mjesecima, to ne mogu priuštiti. To nisam zaslužio”, naveo je jedan 18-godišnjak.

    Mladi žele imati veću političku ulogu u zemlji kojom od 2002. upravlja Erdoganova Stranka pravde i razvoja (AKP). Na predstojećim izborima 2023. pravo glasa će imati skoro devet miliona osoba rođenih krajem 90-ih godina. Upravo bi oni mogli biti prijetnja po AKP.

    Na jednom videozapisu, koji je postao popularan, prikazuje se majka koja hvali Erdogana, dok njen osmogodišnji sin kritikuje predsjednika podsjetivši na neadekvatnu reakciju tokom nedavnih katastrofa.

    “Nemoguće je pogoditi šta će se desiti”

    AKP-ov uspjeh je dobrim dijelom bio zasnovan na velikom prilivu stranih sredstava nakon recesije koja je počela 2008. Okosnica ekonomskog rasta je bila i javna potrošnja te povoljni krediti za građevinski sektor.

    To za posljedicu ima produbljivanje ovisnosti o uvozu u okolnostima nestabilne valute. Malo je onih koji vjeruju da će Erdoganova politika spasiti liru. Ekonomista Arda Tunca je naglasio da se koristi politika koja je u suprotnosti ekonomskoj teoriji. Prema njegovim riječima, ranije su se dešavale krize za koje se moglo pretpostavljati kako će se odvijati, ali da to sada nije slučaj, piše BBC.

  • Akcije potonule 75 odsto: Još jednom džinu “prevelikom da padne” preti bankrot

    Akcije potonule 75 odsto: Još jednom džinu “prevelikom da padne” preti bankrot

    Kineski investitor u razvoj nekretnina Kaisa počeo je pregovore sa svojim ofšor poveriocima o odlaganju dospeća duga od 400 miliona dolara.Naime, rok za isplatu duga Kaisa Group Holdingsa ističe sledeće nedelje, navela su za Rojters dva izvora direktno upućena u tu situaciju.

    Danas su akcije te grupe oštro pale nakon što je saopštila kako nije uspela da obezbedi obavezno minimalno odobrenje od 95 odsto poverilaca da na berzi objavi ponudu 6,5 odsto svojih ofšor obveznica do 7. decembra, bez koje rizikuje da ode u bankrot.

    Prethodno su grupa vlasnika ofšor obveznica koji kažu da poseduju 50 odsto tog duga i njihov finansijski savetnik poslali Kaisa grupi pismo u kojem se nudi dodatno vreme za pregovore o isplati obveznica i izbegnu bankrot.

    “Bondholderi” su takođe na sto izneli ponudu da obezbede dve milijarde dolara svežeg kapitala za Kaisa grupu, ali do sada nije napravljen značajniji pomak sa tom ponudom, prema izvorima Rojtersa, koji su zatražili da ostanu anonimni jer se radi o poverljivim informacijama.

    Akcije posrnulog džina u poslu sa nekretninama oslabile su do zaključenja trgovanja na hongkonškoj berzi 8,82 odsto, daleko više od pada indeksa berze (Hang Seng Index) koji je iznosio 0,9 procenata, čime je pad akcija te firme u ovoj godini dostigao oko 75 odsto.

  • Budžet za narednu godinu veći od ovogodišnjeg rebalansa

    Budžet za narednu godinu veći od ovogodišnjeg rebalansa

    Više od 3 milijarde 303 miliona – toliko bi trebalo da bude težak budžet Srpske za iduću godinu, navedeno je u radnoj verziji nacrta budžeta koja je u posjedu ATV-a. Veći je od ovogodišnjeg rebalansa za više od 36 miliona. Svemu tome doprinijeli su povećani prihodi koji rastu iz mjeseca u mjesec.

    “Podaci pokazuju da je za 11 mjeseci ove godine ukupno naplaćeno javnih prihoda kao i prošle godine za cijelu dvadesetu godinu. Ukupno je naplaćeno 2 milijarde 480 miliona KM što predstavlja povećanje za prošlu godinu za isti period, dakle za 11 mjeseci prošle godine u visini od 239 miliona ili 11 procenata“, Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske.

    Za iduću godinu planirane su i veće plate. I ta stavka bilježi povećanje u odnosu na ovu godinu. I to za skoro 62 miliona. Sve to je, smatraju ekonomisti, dobar signal koji pokazuje da se privreda oporavlja nakon pandemije.

    „Rast prihoda koji se očekuje u 2022.godini omogućio je da se do promjene određene strukture rashoda i očito se kroz budžet može vidjeti da se vlada opredijelila za politiku povećanja plata kako u javnim službama tako i u privredi Republike kao cjeline“, izjavio je Milenko kKrajišnik, predsjednik Fiskalnog Savjeta Republike Srpske.

    Povećanje konkurentnosti i produktivnosti privrede, održiv zdravstveni sistem, pobošljšanje demografske pozicije Srpske. Samo su neki od prioriteta Vlade koji stoje u radnoj verziji ekonomskih reformi. U toku su završne pripreme budžeta za narednu godinu, a dokument će pred poslanike do 15. decembra.

  • “Srpska nije prezadužena” Ministarstvo finansija o upravljanju javnim novcem

    “Srpska nije prezadužena” Ministarstvo finansija o upravljanju javnim novcem

    Ukupni dug Republike Srpske, na dan 30. septembar 2021. godine, iznosi 6,159 milijardi KM.

    Saopšteno je to iz Ministarstva finansija RS, iz kojeg tvrde da zajedno sa Vladom RS odgovorno upravljaju javnim finansijama i dugom, o čemu, kažu, svjedoče zvanični podaci, pozitivna makroekonomska kretanja, indikatori i stručne analize relevantnih institucija.

    – Podaci koji su javnosti dostupni na internet stranici Ministarstva finansija Republike Srpske i zvaničnih institucija, često se politizuju i netačno prikazuju, te smo u obavezi da javnosti pojasnimo da podaci o zaduživanju nisu isto što i podaci o dugu, jer se istovremeno uz prihvatanje „novog“ zaduženja, vrši otplata ili servis duga iz ranijeg perioda – kažu iz ovog ministarstva.

    Razlika između „novog“ zaduženja i otplaćenog „starog“ duga može da bude ili pozitivna ili negativna ili jednaka, te se, preciziraju, u zavisnosti od toga i evidentira rast ili pad duga ili isti nivo duga.

    – Ovo nije jedini parametar koji ukazuje na kretanje duga, jer se nikad ne gledaju nominalni iznosi zaduženja i duga, već se dug poredi sa bruto domaćim proizvodom. Tek ovako iskazani podaci mogu da pruže „sliku“ o stanju duga, i zaduženosti neke zemlje, a nikako samo i isključivo nominalni iznosi duga – kažu iz MF.

    Stanje ukupnog duga Republike Srpske, na dan 30.9.2021. godine iznosi 6,159 milijardi КM. Od toga je spoljni dug 4,06 milijardi КM, a čine ga: dug Republike Srpske u iznosu od 2,85 milijardi KM, dug jedinica lokalne samouprave u iznosu od 126,7 miliona КM i dug javnih preduzeća i IRB u iznosu od 1,07 milijardi КM, dok unutrašnji dug iznosi 2,09 milijardi КM. Unutrašnji dug čine dug Republike Srpske u iznosu od 1,52 milijarde КM, te dug jedinica lokalne samouprave i dug fondova socijalne sigurnosti.

    Na dan 30. septembar 2021. godine, ukupan dug Republike Srpske koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 6,093 milijardi КM, odnosno 52,5 odsto BDP, a njegova gornja granica prema Zakonu o zaduživanju dugu i garancijama je 60 odsto BDP. Javni dug koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 5,01 milijardu КM, tj. 43,2 odsto BDP, dok je zakonsko ograničenje 55 odsto BDP.

    U periodu 1.1-30.9. ove godine, po osnovu spoljnog i unutrašnjeg duga i indirektnog duga Republike Srpske stvoreno je obaveza u ukupnom iznosu od 842,9 miliona KM, dok je u istom periodu otplaćeno ukupno 594 miliona KM na ime rashoda i izdataka za spoljni i unutrašnji dug i indirektni dug Republike Srpske.

    – Ističemo da Repubika Srpska nema, niti je kad imala dospjelog, a neizmirenog duga ni na jedan datum.

    Radi interesa javnosti i zbog čestih nestručnih i zlonamjernih izjava, te poređenja neuporedivih podataka, ukazujemo i da se često podaci o kratkoročnom zaduženju iskazuju kao rast duga. Međutim, zaduženje koje se realizuje kroz emisiju trezorskih zapisa se u toku godine otplati, jer je njihova ročnnost do 12 mjeseci. Zbog toga po tom osnovu dug ne raste bez obzira na to što to zlonamjernici lažno prikazuju – kažu iz Ministarstva.

    Povodom kritika, kako tvrde, istorijskog izlaska Republike Srpske na međunarodno tržište hartija od vrijednosti, tj. na berzu u Londonu, “zaboravlja se, ili se namjerno ne želi vidjeti, da se ovim potezom Republika Srpska pozicionirala na međunarodnom finansijskom tržištu”.

    – Svima onima koji se razumiju u finansijska tržišta činjenica da je Republika Srpska emitovala obveznice u formatu „REG S“ i „144 A“, odnosno da su obveznice zadovoljile najstrožije kriterijume, što evropskih, što regulatora tržišta hartija od vrijednosti u Sjedinjenim Američkim Državama, govori i više nego dovoljno. Nadalje, javnosti radi, potrebno je naglasiti da je postignuti kupon od 4,75 odsto za obveznice Republike Srpske najniži kupon postignut ikada za suverenog emitenta kreditnog rejtinga B3 stabilan (Moody’s) ili B (S&P) koji prvi put emituje obveznice, te je u skladu sa svim okolnostima u kojima egzistira Republika Srpska krajnje realan – kažu iz MF.

    Naglašavaju da se obveznicama emitovanim na berzi u Londonu svakog mjeseca trguje na sekundarnom tržištu, što “ukazuje na njenu likvidnost i opravdava povjerenje investitora u Republiku Srpsku”.

    – Konačno, ali ne i manje važno, emisijom svojih obveznica na inostranom tržištu Republika Srpska je “ostavila“ dovoljno prostora bankama da višak sredstava stave na raspolaganje domaćoj privredi i stanovništvu. Navedeni podaci ukazuju da Republika Srpska nije prezadužena, čak naprotiv, te da upravlja svojim javnim finansijama u skladu sa politikama zacrtanim u strateškim i planskim dokumentima. Ovu činjenicu su prepoznali i inostrani investitori u naše obveznice, ali i kredintne rejting agencije koje u svojim izvještajima ističu stabilne javne finansije kao prednost Republike Srpske, dok kao nedostatke navode složeni komplikovan politički sistem u zemlji- zaključili su iz ministarstva finansija.

  • Đokić: U Srpskoj neće biti poskupljenja struje za domaćinstva

    Đokić: U Srpskoj neće biti poskupljenja struje za domaćinstva

    U Republici Srpskoj neće biti poskuljenja struje za domaćinstva, izjavio je danas ministar energetike i rudarstva Srpske Srpske Petar Đokić.

    “Na sastanku sa predstavnicima privrednika najavili smo da mora doći do povećanja cijene električne energije za privredu, a u kom obimu o tome se još razgovara”, rekao je Đokić.

    Odgovarajući na pitanja novinara u Mrkonjić Gradu, gdje prisustvuje proslavi 40 godina rada “Hidroelektrana na Vrbasu”, ministar je rekao da je razlog za ovo povećanje što su izuzetno porasli troškovi proizvodnje elektrine energije.

  • Gašićeva o primjeni uredbe o smanjenju marže na osnovne životne namirnice

    Gašićeva o primjeni uredbe o smanjenju marže na osnovne životne namirnice

    Ministarka trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić je istakla da primjena uredbe o smanjenju marže na osnovne životne namirnice u Srpskoj ima pozitivne efekte.

    Došlo je do smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica. Sve Vlade u svijetu čine sve što mogu da obuzdaju rast cijena. Ova vrsta pandemije je nešto sa čim se zaista nismo ranije susreli – rekla je Gašićeva.

    – Došlo je do smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica. Sve Vlade u svijetu čine sve što mogu da obuzdaju rast cijena. Ova vrsta pandemije je nešto sa čim se zaista nismo ranije susreli – rekla je Gašićeva.

    Sektor turizma je najviše pogođen situacijom izazvanom pandemijom virusa korona, izjavila je ministarka trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić, gostujući u Јutarnjem programu naše televizije.

    Gašićeva je istakla da je domaći turizam podržan projektom vaučera koji je dao odlične rezultate.

    – Naročito posjećeno je bilo Trebinje. U zimskoj sezoni očekuje se rekordna posjećenost Јahorini – rekla je Gašićeva, prenosi RTRS.

  • Vreme je za šoping u Turskoj? Erdoganova monetarna politika skupo košta Turke, a raduje turiste

    Vreme je za šoping u Turskoj? Erdoganova monetarna politika skupo košta Turke, a raduje turiste

    Po ko zna koji put ove godine, turska nacionalna valuta je dotakla novo dno.

    Novembar će ostati upamćen u istoriji kao mesec velike rasprodaje ove valute, koja je i prethodno ulazila u ring sa krizama 2018, 2001, i 1994. godine.

    Lira je u toku ove godine izgubila neverovatnih 45 odsto svoje vrednosti, a samo u novembru 28,3 odsto. Prema srednjem kursu ECB juče se za jedan evro dobijalo 14,93 lire, a pre samo tri godine dobijalo se 5,3.

    Strahovitom padu vrednosti turske lire već godinama kumuje sam predsednik Turske, Redžep Tajip Erdogan, piše Blic. Valutna tržišta širom sveta redovno negativno reaguju na njegove odluke, bilo da se radi o redovnim hirovitim smenama guvernera centralne banke Turske, bilo da se radi o njegovom konstantnom odbijanju da prestane sa labavom monetarnom politikom i obaranjem kamatnih stopa. Jučerašnji pad, pored još jednog Erdoganovog oštrog “ne“ podizanju kamata, dodatno je podstakao i komentar iz američkog FED-a o rizicima za tursku ekonomiju i sa tim povezanu budućnost njegove politike.

    Sve je ovo drastično uticalo na tamošnje stanovništvo kome su se za mesec dana srozala i primanja i ušteđevine i kućni budžeti.

    S druge strane, koliko god da je domaće stanovništvo stavljeno u nezavidnu poziciju, turisti odnosno svi koji u Tursku dolaze sa džepovima punim stranih valuta, sa svakim padom vrednosti lire, imaju sve veću kupovnu moć. Njima će, u prevodu, sve biti jeftinije.

    Ipak, da se ne bi stekao pogrešan utisak, cene nisu “zakucane”, te i Turci i na tom polju muče muku. Prema poslednjim podacima inflacija se u novembru popela, kako piše CNBC, na skoro 20 odsto.

    Dakle, omiljena turska roba (zlato, koža, začini, garderoba itd.) i sve ostale potrošačke cene su za toliko veće u odnosu na prošlu godinu. Na primer, gram četrnaestokaratnog zlata je, prema cenama na sajtu goldprice, trenutno oko 51 evro (50,9 evra). Poređenja radi, prošle godine je gram zlata bio 29,8 evra. Ipak, kako je stopa slabljenja lire veća od stope inflacije, turisti su za tu razliku ekonomski moćniji.

    Obaranje kursa kao stabilizacija privrede

    Pored situacije u kojoj ova situacija ide “niz dlaku” turistima širom sveta, da bolje prođu tokom obilaska Turske, stručnjaci ističu da destabilizacija kursa tj. njegovo kontinuirano obaranje može i da se posmatra kao Erdoganovo manipulisanje ne bi li se stabilizovala čitava privreda.

    “Sa jedne strane možete da povećate devizni priliv, ali tako utičete na inflatorna kretanja. Kako dolazi zima, njima opadaju prihodi. Takođe sada imamo i problem spoljašnjih uticaja, kriza lanaca snabdevanja i kriza u energetici. Turska će opet pokušati korišćenjem kursa da održi inflaciju“, kaže za Blic konsultant u okviru Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić.

    On dodaje da je njihova monetarna politika okrenuta ka maksimalnom korišćenju izvoznih potencijala.

    “Zbog svih spoljnih turbulencija, i s obzirom da imaju jako veliki broj industrijskih parkova iz kojih roba ide i na azijsko i na afričko tržište, verujem da se politika kursa voditi u smeru ka izvoznim firmama, tako da one imaju mogućnost da povećaju prihode od izvoza i da unesu na taj način još deviza u zemlju“, kaže Rajić i dodaje da pokušavaju da se na taj način stabilizuje ekonomija i prebrodi period pred njima.

    Intervencijom centralne banke, lira se blago oporavila

    Turska lira se snažno oporavila sa rekordnog minimuma, pošto je centralna banka intervenisala zbog, kako kaže, “nezdravih“ tržišnih cena.

    Centralna banka je u saopštenju navela da je “direktno” intervenisala na tržištu “prodajnim transakcijama zbog nezdravog formiranja deviznih kurseva”, prenosi Rojters.

    Lira, koja je ranije pala za čak 3,3 posto na 13,87 lira prema američkoj valuti, oporavila se na 12,76 lira za dolar na trgovanju u 09:36 časova po GMT, ojačavši za više od 5,0 posto na dnevnom nivou, prenosi Tanjug.

    Prethdno je Edogan tražio da se pokrene istraga pada lire, aludirajući na to da manipulacija dolazi od strane velikih kompanija.

  • Računi sa QR kodom pun pogodak: Iskustva hrvatske fiskalizacije biće korisna i Srpskoj

    Računi sa QR kodom pun pogodak: Iskustva hrvatske fiskalizacije biće korisna i Srpskoj

    Ako ste na mobilnom telefonu instalirali aplikaciju, jednostavnim skeniranjem QR koda možete provjeriti da li je vaš fiskalni račun ispravan. Ispravnost „papirića“ s kojim ste uzašli iz prodavnice, može se provjeriti i slanjem SMS-a ili na veb stranici Poreske uprave.

    Tako je u Hrvatskoj, od prvog januara ove godine, značajno unaprijeđen sistem evidentiranja, kontrole i provjere računa, a samim tim i čitavog procesa fiskalizacije, kažu njihovi poreski stručnjaci.

    Sistem u kojem računi sa QR kodom do poreznika stižu u realnom vremenu dogodine planira da uvede i Republika Srpska, a iskustva iz komšiluka pokazuju da je kod njih to bio pun pogodak.

    – Ovakav sistem fiskalizacije omogućava uvid u realnom vremenu u račune poreznih obveznika, a time i ciljani nadzor fiskalizacije. Ono što je posebno važno je kvalitetnija i bolja kontrola obveznika koji ne izvršavaju svoje obaveze, čime se ostvaruje pravedniji i efikasniji poreski sistem u odnosu na one koji te obaveze poštuju – kažu u Poreskoj upravi Hrvatske.

    Efikasnost ilustruju i brojkama – u prvoj polovini ove godine zabilježeno je povećanje provjere računa za više od 55 odsto u odnosu na cijelu 2020, što je, kako ističu, u proces fiskalizacije uvelo i građane, kao najvažniju kariku.

    – Građani su prepoznali fiskalizaciju kao pozitivnu mjeru i podržavaju je uzimanjem i provjerom računa, čime ukazuju na nepravilnosti. Na taj način svako od nas učestvuje u uspostavljanju finansijske discipline i stvaranju svijesti da je novac namijenjen državnom budžetu ujedno i novac građana – naglašavaju u Poreskoj.

    Osim povećanja prihoda i suzbijanja nelojalne konkurencije, što je cilj novog sistema fiskalizacije i u Srpskoj, u Hrvatskoj su posebno radili na kampanjama kojima su osvijestili građane o važnosti uzimanja računa i prijavljivanju nepravilnosti i to, kako kažu, savjetuju svima.

    Sličan savjet nedavno su dali i poreski stručnjaci iz Crne Gore gdje su računi sa QR kodom zaživjeli od juna, naglašavajući da čitavom regionu treba model u kojem ćemo, na neki način, svi biti “inspektori”. Srbija takve račune očekuje od nove godine, a u Republici Srpskoj će se uskoro Prijedlog zakona o fiskalizaciji, nakon što ga je juče usvojila Vlada, naći u Narodnoj skupštini.

    Prema obećanjima iz Vlade, za razliku od ostalih zemalja u regionu, novi sistem fiskalizacije u Srpskoj, kojim se u tehničkom smislu mijenja kompletan sistem dosadašnje fiskalizacije, biće uveden o trošku države.