VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Vidović: Potrebne nove mjere za nadolazeći talas inflacije

    Vidović: Potrebne nove mjere za nadolazeći talas inflacije

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović istakla je da je republički budžet stabilan, da se redovno izmiruju sve obaveze, ali da će se u narednom periodu morati skrojiti nove mjere, kako bi se što spremnije dočekao talas inflacije, koji neće zaobići ni Srpsku.

    Ona je rekla da Republika Srpska u ovoj godini bilježi veći rast ukupnih prihoda od planiranih budžetom, tako da su direktni prihodi veći za 195 miliona u odnosu na lani, da je osjetan i rast indirektnih prihoda, koji su 15,3 odsto veći u poređenju sa istim periodom prošle, ali i 2019. godine, što ohrabruje.

    Vidovićeva je navela da je to posljedica privredne aktivnosti koja ove godine postiže znatan rast.

    – Dokaz tome su podaci. Imamo značajan oporavak svih makroekonomskih pokazatelja u ovoj godini, između ostalih, proizvodnju koja je 15,4 odsto veća u odnosu na lani, visoku pokrivenost uvoza izvozom, oko 80 odsto, što govori o smanjenju spoljnotrgovinskog deficita. Vidi se i oporavak brojnih sektora privrede, pa i turizma, i sve to doprinosi rastu prihoda – rekla je Vidovićeva za “Glas Srpske”.

    Vidovićeva je izrazila uvjerenje da će se obistiniti projekcije o očekivanom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) do kraja godine od četiri do 4,5 odsto.

    Očekujemo takav rast i naredne godine, te da će se privreda još stabilizovati. Tu nas, kao i ostatak svijeta, čeka veliki izazov, a to je inflacija. Posljednje dvije godine smo imali deflaciju, a u maju nam je bila inflacija 1,5 odsto, što je najmanje među zemljama u regionu, dok je u junu iznosila 1,4. I to je za očekivati – rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da se, prema mišljenjima svjetskih ekonomista, najveća inflacija očekuje 2024. i 2025. godine, jer je lani posebno odštampano dosta novca da bi se pokrili troškovi zdravstva i ostalog u pandemiji, a ta količina novca mora da dovede do inflacije.

    – Moramo biti spremni da se suočimo sa tim – dodala je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, u praksi bi to moglo da znači kompletan rast cijena, što vodi ka rastu prihoda, ali budžetska i privredna politika mora biti takva da se pokuša pomoći stanovništvu, posebno onom sa nižim prihodima, koje će gušiti inflacija.

    – Moraju se davati subvencije privredi i stanovništvu da bi se zadržao standard. Biće privrednih grana koje će doći u probleme, ali sigurno će Srpska biti u poziciji da pomogne, i moraće da to uradi – naglasila je Vidovićeva.

    Ona je napomenula da se od 2019. pomaže privreda kroz podsticaje i subvencije, da je neoporezivi dio dohotka povećan ove godine, te da je najveći u regionu, da se za novozaposlene radnike vraćaju porez i doprinosi na polovini i na kraju godine, te da je to praksa i prilikom povećavanja plata.

    – Subvencionišemo i nabavku opreme i za to smo, budžetom, ranije predvidjeli četiri miliona, ali moraćemo da odvojimo još novca jer smo odlučili da izađemo u susret privrednicima za sve kvalitetne projekte koji ispunjavaju uslove. Spremni smo i radimo sve da održimo privrednu aktivnost. Isplatilo se što smo radili lani, a to potvrđuju podaci – naglasila je ona.

    Prema njenim riječima, sama inflacija govori da se pomagati privredi i radnicima, povećavati plate kako bi se zadržao i povećao nivo standarda.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Govoreći o rebalansu budžeta Srpske koji se očekuje u septembru, Vidovićeva je istakla da je to neizbježno ove godine.

    – Rebalans ide prvenstveno zbog pomenutog rasta prihoda, a radiće se nešto ranije jer smo potrošili 90 miliona KM iz Kompenzacionog fonda za potrebe zdravstva i privrede – rekla je ona i dodala da bi do kraja godine trebao da bude još jedan rebalans.

    Vidovićeva je napomenula da se uskoro očekuju novi razgovori sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), nakon što krajem prošle godine nisu urodili plodom, jer su postavljeni politički uslovi čije prihvatanje bi predstavljalo prenošenje nadležnosti.

    – Mi smo uvijek otvoreni za razgovore sa MMF-om, nove razgovore očekujemo uskoro, ali ne možemo prihvatiti politička uslovljavanja. Zahvalni smo MMF-u na pomoći iz marta prošle godine, a koja je bila usmjerena u privredu i zdravstvo. Mi sprovodimo reforme, ne zbog MMF-a, već sebe. Pratimo standarde EU, koliko smo u mogućnosti, ali uslove koji su od nas traženi ne možemo da okarakterišemo kao reforme – kaže ona.

    Vidovićeva je demantovala navode da je Srpska prezadužena i istakla da javni dug iznosi 45,3 odsto od BDP-a, što je u skladu sa opštim fiskalnim pravilom.

    – Srpska nije prezadužena. To su neistine. Javni dug je 45,3 odsto od BDP-a, što je u skladu sa opštim fiskalnim pravilom o dugu, a procjena je da će na kraju godine biti 44,3 odsto zbog predviđenog rasta BDP-a i izmirenja kreditnih obaveza. Emitovali smo i obveznice za izmirenje stare devizne štednje, što su pojedinci nazivali zaduženjem. To nije zaduženje već suprotno – vraćamo dug stare devizne štednje svim štedišama, u redovnim polugodišnjim intervalima – navela je ona.

    Ona je dodala da, osim javnog duga, Srpska izmiruje i unutrašnji dug u vidu stare devizne štednje, te ratnu materijalnu i nematerijalnu štetu.

    – Srpska uredno i bez zastoja izmiruje sve obaveze – izjavila je Vidovićeva.

  • Udruženja potrošača i inspektori upozoravaju: Sniženja koja skupo koštaju

    Udruženja potrošača i inspektori upozoravaju: Sniženja koja skupo koštaju

    Zbog sezonskih sniženja koja su u toku, građani hrle u trgovine i tržne centre kako bi izdvojili nešto manje novca za stvari koje im se sviđaju ili im trebaju, ali ta sniženja su često samo mamac i nerijetko se iznenade kada uđu unutra i shvate da cijene i nisu baš onakve kako su predstavljene, ističu iz udruženja potrošača u BiH i upozoravaju kupce da budu oprezni prilikom kupovine na popustima.

    Kupcima su privlačni i natpisi u izlozima, kao što su: “2 za 1”, “3 za 1”, što je, prema riječima Gordane Bulić, predsjednice Udruženja potrošača “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, dobar trik, jer kada to potrošač vidi, veća je vjerovatnoća da će ući u radnju.

    “Kupac će, kada vidi ovakav natpis, ući u radnju, a samim tim je i veća vjerovatnoća da će, ako uđe, i kupiti nešto, nego ako uopšte ne uđe u radnju”, kazala je Bulićeva za “Nezavisne”.

    Ističe da bi time trebalo da se pozabave inspekcijske službe, jer je propisano kada i na koji način se može oglašavati kada je roba na rasprodaji.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe da često pokreću akcije kako bi se došlo do svih koji nesavjesno posluju kada su u pitanju popusti 1+1 gratis.

    “Svaki gratis mora zaista biti gratis, ne može biti, kao što smo nekad imali slučajeve, da je puna cijena, odnosno da je razlika između prave cijene i trenutne cijene samo pet feninga”, kazala je Marićeva za “Nezavisne”.

    Prema njenim riječima, ranije je bilo više ovakvih situacija, ali vjeruje da ih ima i sada, iako je, kako kaže, u ovom šarenilu i količini proizvoda, vrlo teško propratiti sve te gratise i uopšte sva sniženja.

    Jedna Banjalučanka kaže da je ušla nedavno u jednu prodavnicu obuće i da je našla cipele na sniženju, a onda vidjela ispod pravu cijenu koja je bila niža od te na sniženju.

    “Prodavačica je na moje pitanje zašto je to tako pokušala nešto da zakamuflira pričom o kalkulacijama cijena, a ja sam se samo okrenula i izašla iz radnje. Inače, kupovina na sniženjima nekad me skuplje koštala nego da sam kupovala kad nisu bile navodne akcije, jer nisam oprezna”, rekla je ova Banjalučanka.

    Iz Inspektorata RS su za “Nezavisne” potvrdili da je Republička tržišna inspekcija u ovoj godini kontrolisala cijene 1.860 puta te da su kod pet odsto slučajeva utvrdili nepravilnosti, koje su se najčešće odnosile na isticanje cijena, a u smislu da cijene nisu bile vidno istaknute i lako dostupne potrošačima.

    “Događalo se da inspektori povremeno utvrde da su trgovci objavom akcije tipa 1+1 gratis obmanuli potrošače u pogledu cijene proizvoda koja je nudila navodne ‘pogodnosti’, a čime su ih naveli da kupe proizvod koji možda inače ne bi”, navode iz Inspektorata RS.

    Kao primjer navode kozmetičke proizvode gdje je istaknuta cijena od 12,40 KM za dva proizvoda od kojih bi jedan trebalo da bude gratis, jer je tako i oglašeno od strane trgovca.

    “Uvidom u pojedinačne cijene u poslovnim knjigama utvrđeno je da cijena jednog proizvoda iznosi 9,30 KM, a drugog 4,95 KM, što zajedno iznosi 14,25 KM. Iako u konkretnom slučaju postoji razlika u cijeni, jer su pojedinačni proizvodi skuplji za oko dvije KM, trgovac je ipak obmanuo potrošača, jer drugi proizvod nije bio gratis, kao što je navedeno”, navode iz Inspektorata RS.

    Bulićeva je istakla da i roba koja dolazi u BiH iz visokorazvijenih zemalja nije često prvoklasna.

    Ta roba je, kako kaže, iz prethodne sezone, oni je tamo pakuju u velike teretne kutije i prodaju na kilogram.

    “Kada ta roba dođe kod nas, ako se ne proda u sezoni, vremenom promijeni boju, ostari, tako da su te rasprodaje masovne. Potrošači zbog toga moraju biti oprezni kada kupuju tu robu”, upozorila je Bulićeva.

    Prema riječima Marićeve, u ovom periodu dolazi veliki broj ljudi iz dijaspore, tako da je sada, s obzirom na gužve, teško propratiti kupovine.

    “I zbog svakodnevnog tihog poskupljena proizvoda teško je doći do toga šta je zaista na sniženju, da li je to to roba koja je stvarno na sniženju ili je ona dostigla neke druge cijene”, kazala je Marićeva.

    Iz udruženja potrošača ističu da često upozoravaju potrošače da sve dobro pregledaju kada kupuju, da budu racionalni te da uzmu račune, jer, kako kažu, kod nas je navika da se često kupuje impulsivno i bez razmišljanja i provjeravanja.

    Kolike su kazne
    Iz Inspektorata RS ističu da je Zakonom o zaštiti potrošača propisana kazna za trgovca kao pravno lice u iznosu od 2.000 KM do 10.000 KM ukoliko sniženja, rasprodaje ili akcijske prodaje ne sprovode u skladu sa zakonom.

    Kazne su od 800 KM do 4.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu i od 1.000 KM do 5.000 KM za trgovca koji je organizovan kao preduzetnik.

  • Kriptovalute bilježe blagi trend rasta

    Kriptovalute bilježe blagi trend rasta

    Najpoznatijom kriptovalutom bitkoinom se trguje po cijeni od 34.599 dolara, što je gledano u posljednja 24 sata, rast vrijednosti od 2,13 odsto.

    I Eter bilježi trend rasta. U posljednja 24 sata zabilježio je porast vrijednosti od 1, 94 odsto, a njegova cijena ovog jutra iznosi 2.175 dolara, piše Blic.

    Izvršni direktor Delta Exchange Pankaj Balani smatra da se poslije mnogo nedjelja bitkoin kreće prema gornjem kraju opsega od 30.000 do 40. 000 dolara.

    Coindeks piše da se “poboljšava zamah” što bi kupce kriptovaluta održalo aktivnim i tokom vikenda.

  • Lubenice u BiH dobro su rodile ove godine, uskoro počinje berba

    Lubenice u BiH dobro su rodile ove godine, uskoro počinje berba

    Prošla godina za mnoge je bila loša, ali je za domaće poljoprivrednike koji uzgajaju lubenice bila veoma dobra. S obzirom na to da su na snazi bile brojne mjere zabrane, preko granice nije moglo preći mnogo lubenica iz uvoza.

    Tako je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u Bosnu i Hercegovinu prošle godine proizvoda iz kategorije kore agruma ili dinja, koja uključuje i lubenice, uvezeno 269 kilograma vrijednosti 8.307 KM. Ovi proizvodi uvezeni su iz Hrvatske, a zemlje njihovog porijekla su Španija, Senegal i Paragvaj. Iz naše zemlje u 2020. nije izvezen nijedan proizvod iz ove kategorije.

    Zbog nemogućnosti većeg uvoza lubenice u našu zemlju, bh. poljoprivrednici su, kako nam je kazao Mehmed Šabanović, poljoprivrednik iz Čapljine, imali siguran plasman svojih proizvoda.

    “Svake godine nam lubenice iz uvoza pravi problem za plasman naših lubenica, jer budu jeftinije. Prošle godine nije bilo nekog velikog uvoza zbog korone, pa se domaća prodavala veoma dobro, čak je na tržištu i nedostajalo lubenica, tako da je u tom smislu nama pandemija pogodovala”, kazao je Šabanović.

    Lubenice su ove godine dobro rodile, berba uskoro treba da počne, a Šabanović kaže kako još ne zna kome će ih prodati. Do sada je svoje lubenice prodavao u Čapljini na pijaci i pojedinim firmama u Čapljini i Mostaru te se nada da će se uspjeti i ove godine dogovoriti s njima.

    “Vjerujem da ću se uspjeti dogovoriti s njima i ovaj put. Otkupna cijena trenutno je 40 feninga po kilogramu, što je dobra cijena”, kaže Šabanović, koji lubenice sadi na od pet do deset dunuma.

    Problema s prodajom lubenica koje uzgoje u Visokom nemaju. Sabina Skeledžija, koja se bavi uzgojem lubenica i drugog voća i povrća u Donjim Moštrama u Visokom, kaže kako sve lubenice koje uzgoje na oko dva dunuma zemljišta prodaju na lokalnom tržištu.

    “Lubenice uglavnom prodamo u lokalnim zelenarama i prodavnicama, jer znaju da su naše lubenice bolje i kvalitetnije od uvoznih. Uvozne lubenice budu žilavije, a naše su svježe, jer idu u prodaju čim ih uberemo. Do sada smo prodavali po 50 feninga, a ne znamo još kako će biti ove godine”, kaže Skeledžija.

    Lubenice, kaže, veoma dobro uspijevaju i u Visokom, a ove godine malo su kasnije posadili, jer je bilo hladnije vrijeme, pa nisu htjeli da im urod propadne. Kvalitet je zadovoljavajući, a porodica Skeledžija uzgaja lubenice na dva dunuma zemlje. Proizvodnju za sada neće širiti, ali to nije isključeno ukoliko bi uspjeli dogovoriti neki veći i siguran otkup.

    Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je za šest mjeseci ove godine u našu zemlju uvezeno 226 kilograma proizvoda iz kategorije kore agruma ili dinja, vrijednosti 5.820 KM, a najviše ovih proizvoda uvezeno je iz Hrvatske, kao zemlje trgovine, te nešto malo, 50 kilograma, iz Poljske. Zemlje porijekla ovih proizvoda su Španija, Senegal i Kina, a ni ove godine nije izvezeno ništa od proizvoda iz ove kategorije iz naše zemlje.

  • Privredna komora poziva: Vakcinacija radnika bitna i sa ekonomske strane

    Privredna komora poziva: Vakcinacija radnika bitna i sa ekonomske strane

    Privredna komora RS pozvala je preduzeća da se prijave za masovnu vakcinaciju kako bi što više radnika primilo vakcinu protiv virusa korona, a ovaj poziv pozdravili su i privrednici smatrajući imunizaciju veoma značajnom.

    Privredna komora je uputila poziv na osnovu zaključka Vlade Srpske, odnosno Republičkog štaba za vanredne situacije.

    Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore, naveo je da bi vakcinacijom na neki način u preduzećima bilo spriječeno i širenje virusa korona ili eventualno neki novi talas koji se najavljuje, te bi nesmetano bio nastavljen poslovni proces.

    “U saradnji sa Zavodom za medicinu rada i sporta završena je vakcinacija 60 radnika, a za sutra je zakazana vakcinacija 73 radnika u Rafineriji nafte Brod. Imamo još stotinu prijavljenih radnika iz različitih preduzeća i pozivamo preduzeća da se prijave kako bismo mogli organizovati kolektivnu vakcinaciju”, kazao je Blagojević.

    Podsjetio je da je u Srbiji, posredstvom Privredne komore Srpske, vakcinisano više od 600 radnika iz RS.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, je kazao da smatra da proces vakcinacije protiv virusa korona treba nastaviti jer je to značajno i zdravstveno i ekonomsko pitanje.

    “Imunizacija radnika je značajnija nego što ljudi misle. Na ovaj način postižemo veći procenat vakcinisanih stanovnika Srpske i ovaj proces treba nastaviti sve dok ima zainteresovanih”, rekao je Trivić.

    Dodao je da je aktivnostima Unije u posljednjih desetak dana vakcinisano oko 2.500 radnika, a da je planirano da ih u narednih 15 dana bude vakcinisano još toliko.

    “Računamo da će kroz aktivnosti Unije biti vakcinisano oko 10.000 radnika što nije dovoljno, ali smo ipak zadovoljni”, kazao je Trivić.

    Sa ekonomske strane gledano vakcinacija je, prema riječima Trivića, bitna jer se time smanjuje broj radnika na bolovanjima.

    Dodao je da se proces vakcinacije odvija tako da se radnici vakcinišu u svojim kolektivima, a zaposleni u manjim preduzećima vakcinu primaju u domovima zdravlja.

  • Dolar ojačao zbog širenja delta soja i straha investitora od novih restrikcija

    Dolar ojačao zbog širenja delta soja i straha investitora od novih restrikcija

    Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema referentnoj grupi valuta porasla i prošle sedmice, druge zaredom, jer ulagači zbog širenja delta soja koronavirusa i novih restriktivnih mjera nisu skloni rizičnijim investicijama.

    Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,2 posto, na 92,87 bodova.

    Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao 0,45 posto, na 110,55 jena.

    Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, za 0,3 posto, pa je cijena eura pala na 1,1775 dolara.

    Polovicom sedmice dolarov indeks dosegnuo je 93,19 bodova, najviši nivo u tri i pol mjeseca jer ulagače zabrinjava rast broja novozaraženih koronavirusom u svijetu, što je posljedica ubrzanog širenja vrlo zaraznog delta soja.

    To vodi do novih restriktivnih mjera, a potom i usporavanje oporavka ekonomije. Zbog toga su ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su švicarski franak i japanski jen.

    “Tržišta su se ponovo fokusirala na pandemiju jer vlade zbog delta varijante ponovo uvode mjere kako bi suzbile virus”, pišu u bilješci klijentima analitičari Bank of America.

  • Papreno poskupljenje guma do kraja godine u cijelom svijetu

    Papreno poskupljenje guma do kraja godine u cijelom svijetu

    Još prije nekoliko mjeseci mediji su pisali da svijetu predstoji period u kome će cijene automobilskih guma znatno porasti, kao posljedica smrtonosne bolesti koja napada zasade kaučuka, osnovne sirovine za proizvodnju automobilskih pneumatika.

    Tržišni trendovi sada ukazuju na to da se sasvim sigurno mogu očekivati značajna povećanja cijena guma za automobile i komercijalna vozila, budući da je u posljednje vrijeme došlo je do značajnih povećanja cijena u cijelom lancu proizvodnje i snabdijevanja.

    Troškovi proizvodnje prirodne gume u prvoj polovini 2021. bili su u prosjeku za 57 odsto veći od prošlogodišnjih. Rast cijena nafte uticao je i na cijenu sintetičke gume, koja je u prvih šest mjeseci bila 66 odsto iznad prosjeka iz 2020. godine.

    I cijena električne energije je porasla za 154 odsto, što je posebno važno za države u kojima se gume proizvode. Takođe, za više od 200 odsto porasle su i naknade za prevoz tereta u kontejnerskom brodskom transportu, prenosi Index.

    Do rasta cijena guma u Evropi ove godine je već došlo, a u cijelom sistemu proizvođač – trgovac malo su smanjene marže i tako je izbjegnut veći rast cijena. Ipak, u drugoj polovini godine se može očekivati da će gume biti mnogo skuplje…

  • BDP u Srpskoj rastao najbrže u odnosu na okruženje

    BDP u Srpskoj rastao najbrže u odnosu na okruženje

    Bruto domaći proizvod (BDP) u Srpskoj u prvom tromjesečju ove u odnosu na isti period prošle godine ima stopu rasta od 2,3 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Štaviše, prema dostupnim informacijama, na tom planu Republika Srpska je ostvarila bolje rezultate u odnosu na zemlje u komšiluku – Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru, pa čak i u odnosu na Sloveniju, gdje je, prema podacima tamošnjeg zavoda za statistiku, zabilježen rast BDP-a od 1,6 odsto.

    Siniša Mali, ministar finansija Srbije, izjavio je ranije da je realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio 1,7 odsto.

    Iz Državnog zavoda za statistiku Hrvatske objavili su preliminarne procjene prema kojima je njihova privreda u prvom tromjesečju ove godine pala za 0,7 odsto u odnosu na isti period 2020.

    Kada je riječ o Crnoj Gori, BDP im je u prvom kvartalu pao za 6,4 odsto, pokazuju preliminarni podaci tamošnje Agencije za statistiku – Monstat.

    Ekonomista Saša Stevanović kaže da je rast BDP-a u Srpskoj očekivan jer se, kako kaže, agresivno išlo na povećanje privatne potrošnje, ali su rasle i plate.

    “Osim toga, prošlogodišnje mjere su bile usmjerene na očuvanje radnih mjesta, što je dovelo do toga da neizvjesnost u sistemu bude manja. Recimo, kada neko ostane bez posla, onda članovi njegove porodice i komšije to znaju i onda se i oni zapitaju kada je, primjera radi, riječ o potrošnji. To je kod nas spriječeno i došlo je do toga da se potrošnja nastavila te je rezultirala rastom BDP-a od 2,3 odsto u prvom kvartalu. To će se, prema mom mišljenju, nastaviti i u drugom, trećem i četvrtom kvartalu”, rekao je Stevanović u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, rekao je da je za privredu Srpske važno to što je trend oporavka kakav je bilježen u posljednjim mjesecima prošle nastavljen i u prvoj polovini ove godine.

    “Jako je važno to što prerađivačka industrija bilježi rast. Osim toga, bitno je da se ovaj trend nastavi i u narednim mjesecima, iako je i dalje nezahvalno da se iznose prognoze”, rekao je Blagojević za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, izjavila je prošle sedmice da očekuje da će na kraju ove godine rast BDP-a u Srpskoj biti od četiri do 4,5 odsto i da bi u septembru trebalo da bude usvojen rebalans budžeta.

    Vidovićeva je rekla da se isti takav rast BDP-a očekuje i u sljedećoj godini, što će, kako je istakla, Srpsku dovesti u dosta povoljniji položaj.

    “Sve to nam govori da smo dobro radili u prošloj godini kada smo pomagali privredi, jer je pad BDP-a u 2020. godini u Republici Srpskoj bio minus 2,8 odsto i to je najmanji pad poslije Srbije u čitavom regionu, dok je Srbija imala pad od jedan odsto”, podsjetila je Vidovićeva.

    Radovan Višković, premijer Republike Srpske, naglasio je prije nekoliko dana da je u odnosu na prošlu godinu Srpska ostvarila realan rast BDP-a od gotovo pet odsto.

    Direktni porezi i ostali javni prihodi su bili veći u ovom periodu za 15 odsto, indirektni za 18 odsto, iz čega se, kaže Višković, išlo na povećanja plata i ostale aktivnosti.

  • Šta privrednici u BiH gube ako država ne osigura sredstva za EXPO u Dubajiu

    Šta privrednici u BiH gube ako država ne osigura sredstva za EXPO u Dubajiu

    Privrednici u našoj zemlji još uvijek se nadaju da planirani nastup na svjetskoj izložbi EXPO u Dubajiju neće propasti. Ipak, pasivan stav državnih vlasti doveo ga je u pitanje. Vrijeme ide, a ništa se konkretno ne radi.

    Unatoč doniranom paviljonu i velikoj pomoći organizatora, učešće Bosne i Hercegovine na izložbi EXPO u Dubaiju još je neizvjesno. Iako je veliki svjetski događaj zakazan za oktobar, BiH nije počela pripreme, jer nije osiguran novac. Sve je zapelo na Ministarstvu finansija BiH koje zbog neusvajanja budžeta za ovu godinu ne želi odobriti sredstva za ovu najvažniju poslovnu manifetaciju.

    Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić za naš portal kaže kako se nada da Bosna i Hercegovina ipak neće propustiti priliku da se predstavi na ovogodišnjem EXPO-u.

    “EXPO izložbe se, u pravilu, održavaju svakih pet godina s ciljem predstavljanja zemalja i njihovih potencijala u različitim segmentima, kao što su: kultura, društveni i ekonomski potencijali, inovacije I slično. EXPO Dubai 2020 je svjetska izložba koja se organizuje pod sloganom ‘Connecting Minds, Creating the Future’, te se posebno fokusira na tri područja: održivost, mobilnost I prilike. Predstavljajući se na ovako jednoj manifestaciji, sve zemlje nastoje da se u novonastalnim okolnostima u svijetu i novim globalnim kretanjima prikažu na najbolji mogući način I u skladu sa navedenim područjima”, kaže on.

    ON dodaje kako je uvažavajući svoje mogućnosti, Bosna i Hercegovina se prijavila da sudjeluje u području “Prilike” s ciljem privlačenja ulagača i potencijalnih partnera u segment unapređenja usluga, a najviše u segment razvijanja turističkih ponuda, razmjene inovativnih rješenja u iskorištavanju prirodnih potencijala vezanih za drvni sektor, turizam I usluge.

    “Kako se u Bosni i Hercegovini već tradicionalno iz godine u godinu bilježi sve veći broj dolazaka turista iz UAE i okolnih zemalja, ova manifestacija bi predstavljala i dobru priliku da se prezentuju upravo turistički potencijali Bosne i Hercegovine, a koji su zaista bogati. Također, BiH u zadnjih nekoliko godina bilježi povećana ulaganja iz ovog područja planete, te svaka neiskorištena prilika da se prezentuju mogućnosti za ulaganje, zaista i predstavlja propuštenu priliku naročito ako se u obzir uzmu poremećaji i novi tokovi globalne ekonomije”, kazao je on.

    Nadalje dodaje kako su zemlje iz regiona, kao što su Srbija, Crna Gora i Hrvatska učesnici na EXPO Dubai 2020, te neučešće Bosne i Hercegovine bi nas i u ovom smislu izuzelo iz kretanja kako na regionalnoj tako i na svjetskoj sceni utrke za privlačenje investicija i novih poslovnih aranžmana.

    “VTK BiH smatra da bez obzira na tešku ekonomsku situaciju u zemlji, ne bi bio poželjno da se prilika kao ova ne iskoristi naročito jer bi iz ovakvih prilika u potencijalu mogli proizaći pozitivni koraci u pravcu revitalizacije privrede u post covid periodu ali bi se i doprinjelo mijenjanju slike o negativnom imidžu BiH”, zaključio je on.

    Mirsad Jašarspahić, podpredsjednik Privredne komore FBiH, za portal Klix.ba kako su dosad uvijek privrednici bili najbolji ambasadori svoje države, a sad je vrijeme da država promovira privrednike.

    “Nastup na EXPO-u bi pružio mogućnust pristupa tržištima Afrike, Azije, Amerike i Europe. Ne mogu vjerovati da nije prepoznat značaj, osim ako nije namjerno, ovog najvećeg svjetskog privredno kulturnog događaja gdje svaka zemlja se trudi da u najboljem svjetlu prikaže mogućnosti i pogodnosti svojih potencijala i kapaciteta kako ekonomskih, naučnih tako i društvenih. Generalno, pokazuju svoju snagu. Usporedbe rasi, Srbija je pripremila paviljon od 2.000 kvadrata, Hrvatska također jedan zapažen velikim paviljon na dvije etaže, kao i sve druge zemlje u regiji osim nas”, kazao je on.

    Jašarspahić kaže kako se opet kod nas od dobre priče napravio politički problem.

    “Ovdje treba da pokažemo da li smo država ili nismo”, kazao je on.

    Expo 2020 zbog pandemije nije održan prošle godine, a predviđen je od 1. oktobra ove do 31. marta naredne. Učestvovat će 192 zemlje.

  • EU šalje višemilionsku pomoć BiH

    EU šalje višemilionsku pomoć BiH

    Plan za Zapadni Balkan koji je objavila Evropska komisija predviđa mobilizaciju 9 milijardi evra za investicije u održivu povezanost, inkluzivan rast, digitalnu i zelenu agendu.


    Proces oporavka Bosne i Hercegovine od posljedica pandemije Covid-19 će potrajati iako je bilo intervencija kojima se nastojalo spriječiti nazadovanje privrede, a pomoć stiže i iz Evropske unije.

    • Evropska investiciona banka će pomoći proces oporavka tako što će osigurati da je on zelen i održiv. Spremni smo pružiti finansijsku i tehničku podršku za ključne investicione projekte, zajedno sa našim partnerima u ovoj regiji, rekla je za O kanal Sandrine Friscia, predstavnica Evropske investicijske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

    ​Napomenula je kako je EIB od početka pandemijske krize pomagao malim i srednjim preduzećima da zadrže svoje radnike i nastave poslovati.

    IZGRADNJA VODOVODA

    U nastavku je podsjetila kako je u 2021. godini EIB već uložio 860 miliona evra u mala i srednja poduzeća u BiH, čime je svoje finansiranje povećao za 50 posto u odnosu na 2019. Većina investicija, 531 milion evra, bila je namijenjena saobraćajnoj infrastrukturi u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

    Ove godine je, govori Friscia, EIB potpisao grant vrijedan 2,1 milion eura sa BiH za finansiranje izgradnje sistema kanalizacije i vodoopskrbe u općinama Jajce i Zvornik.

    SAMIT U BEOGRADU

    • To je jedna od najvažnijih transportnih trasa u BiH, jer će njenim završetkom 2022. godine biti omogućeno oko 21 kilometar kontinuiranog autoputa između Počitelja i Bijače, na južnoj granici BiH sa Hrvatskom, pojasnila je Friscia, smatrajući da je koridor 5c prioritetna transportna mreža u BiH koja će doprinijeti održivijem ekonomskom razvoju, razvoju regionalne trgovine i poboljšanju uslova života za više od 50 odsto stanovnika ove zemlje koji žive u područjima oko trase.
    • Više od 95 odsto robe i putnika se prevozi putnim saobraćajem, što ovaj pravac čini još značajnijim za međunarodnu trgovinu i ekonomsku razmjenu. Evropska unija je izdvojila 225 miliona evra bespovratnih sredstava za izgradnju koridora 5c, a ukupna investicija će iznositi više od dvije milijarde eura, kaže Friscia, napominjući da je do sada EIB osigurao više od milijarde pomoći.
    • Završeno je 155 kilometara puta, nastavlja se izgradnja sa vrlo ambicioznim planovima da se građevinski radovi završe u nekoliko narednih godina, a naša banka će nastaviti pružati podršku, poručila je.

    EIB će u 2021. godini podržati Evropsku komisiju u provođenju Ekonomskog i investicijskog plana za Balkan, koji predviđa mobilizaciju do 9 milijardi evra za investicije koje promovišu održivi saobraćaj, inkluzivni rast, zelenu i digitalnu transformaciju, kao i stvaranje zajedničkog tržišta zasnovanog na znanju.

    • Veći dio su bespovratna sredstva, a novac će, između ostalog, biti namijenjen za obrazovanje, otpadne vode i zaštitu okoline. EIB se raduje tome što će u BiH potpisati prvi projekat u oblasti obnovljivih izvora energije, istakla je.

    Najavila je i održavanje Western Balkans Rail Summita za septembar u Beogradu, čiji je cilj unaprijediti transportnu politiku na regionalnom, evropskom i globalnom nivou, ali i poboljšati željeznički transport u regiji.