VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • “Mali Šengen” (ni)je zamjena za evropske integracije

    “Mali Šengen” (ni)je zamjena za evropske integracije

    Ideja o zajedničkom tržištu, poznata kao “mali Šengen” ili pod novim nazivom “Otvoreni Balkan”, još nije dobila punu podršku u regionu, jer postoje strahovi da bi ona mogla biti zamjena za evropske integracije.

    Jedan evropski diplomata s kojim smo prije nekoliko sedmica nezvanično razgovarali rekao nam je da Brisel i dalje čeka da vidi u kojem smjeru će inicijativa ići te da bi to trebalo da bude projekt koji će olakšati evropske integracije, a ne projekt za pojedine zemlje regiona.

    Osim toga, kako nam je rečeno, uoči razgovora unutar same EU o budućnosti EU, u kojoj zemlje poput Austrije žele kao posmatrače da uključe i zemlje zapadnog Balkana, postoje tendencije pojedinih zemalja članica da se evropski projekat skrene s originalnih osnova ljudskih prava i temeljnih vrijednosti liberalizma na puki ekonomski objedinjeni prostor sa državama nacijama koje bi većinu stvari imale u svojim rukama.

    Ipak, kako nam je rečeno u jednom nezvaničnom razgovoru, Njemačka puno nade polaže u to da će inicijativa zajedničkog tržišta biti dopuna evropskim integracijama koja će ih ubrzati. Kako saznajemo, ključan trenutak će biti 6. oktobar, za kada Slovenija kao zemlja predsjedavanja EU na Brdu kod Kranja zakazuje samit EU – zapadni Balkan. Njemačka, kako saznajemo, želi i očekuje da tada bude riješeno pitanje nostrifikacije diploma i olakšavanje zapošljavanja unutar ovih zemalja, što bi bio prvi konkretan korak ka jedinstvenom tržištu.

    Jedan njemački sagovornik nam je nedavno rekao da bi Angela Merkel, odlazeća njemačka kancelarka, kao jedno od svojih nasljeđa u spoljnoj politici prije napuštanja funkcije željela konačno konkretno da pokrene inicijativu zajedničkog tržišta, u koje još treba da se uključe BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo. Bosna i Hercegovina još nije dio ove inicijative zbog unutrašnje disfunkcionalnosti, a zanimljivo je da bi jedan od glavnih zadataka novog visokog predstavnika Kristijana Šmita trebalo da bude upravo pomaganje uvođenja BiH u ovu regionalnu inicijativu.

    Samoproglašeno Kosovo još nije ušlo zbog zastoja u dijalogu između Beograda i Prištine, dok Crna Gora želi da bude prva naredna članica EU te i dalje smatra da je brži put ka tom cilju da ne bude dio ove regionalne inicijative.

    Nemanja Starović, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova, očekuje da će zemlje koje su kolebljive ka ovoj inicijativi odlučiti da joj se pridruže kada vide konkretne benefite. On je takođe ustvrdio da ova inicijativa nije suprotstavljena evropskim integracijama te je naglasio da je ona rezultat domaće inicijative, iako su “Nezavisne” u više navrata ranije pisale da iza nje od početka čvrsto stoji Njemačka.

    Jedan zvaničnik Regionalnog savjeta za saradnju nam je nedavno takođe ustvrdio da zemlje koje još nisu dio inicijative neće imati izbora nego da uđu kako ne bi bile ostavljene iza, jer se radi o ekonomskom projektu.

    U Kancelariji EU u Sarajevu za ‘Nezavisne’ kažu da je potrebno da se cijeli region snažno posveti daljem proširivanju regionalne ekonomske integracije na temelju pravila i standarda EU, čime se, kako ističu, region i njegova privredna društva približavaju unutrašnjem tržištu EU.

    “Inicijativa za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta zapadnog Balkana, kako je to predviđeno na samitu u Sofiji u okviru Berlinskog procesa, nudi mapu puta u ovom zajedničkom nastojanju i može pomoći regionu da postane atraktivniji za investicije”, rekli su oni za “Nezavisne”.

  • Naplata doprinosa u Republici Srpskoj premašila milijardu maraka

    Naplata doprinosa u Republici Srpskoj premašila milijardu maraka

    Poreska uprava Republike Srpske je u sedam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda RS-a prikupila ukupno 1,592 milijarde KM, što je za 196,5 miliona KM ili 14 posto više nego u istom periodu prethodne godine, uz rast naplate u svim segmentima javnih prihoda.

    U sedam mjeseci ove godine naplata je bila za 129 miliona KM veća nego u istom periodu 2019. godine, koja je bila rekordna u naplati javnih prihoda i koja nije bila opterećena krizom izazvanom pandemijom koronavirusa i mjerama ograničenja i zabrana rada privrednih subjekata, kao što je to bilo 2020. godine, a što je u jednom periodu prošle godine uzrokovalo manju naplatu javnih prihoda.

    Naplata doprinosa je u sedam mjeseci ove godine premašila milijardu maraka i veća je za 94,7 miliona KM ili 10 posto nego u istom periodu prošle godine. Za Fond PIO naplaćeno je 577,7 miliona KM ili 10 posto više, za Fond zdravstvenog osiguranja naplaćeno je 366,8 miliona KM ili 11 posto više, dok je naplata doprinosa za Fond dječje zaštite i za Zavod za zapošljavanje veća za 11, odnosno 10 posto.


    “Kada su u pitanju direktni porezi, naplata je u sedam mjeseci ove godine iznosila 304,5 miliona KM, što je za 42,1 milion ili 16 posto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći rast naplate ostvaren je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 154,3 miliona KM, što je za 23,7 miliona KM ili 18 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Značajan rast naplate bilježi se i kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 124,1 miliona KM, što je za 12 miliona KM ili 11 posto više. Veća naplata ostvarena je i kod poreza na nepokretnosti i to za skoro šest miliona KM ili 60 posto više nego u sedam mjeseci 2020. godine”, kazao je Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS-a.

  • Olimpijski centar Jahorina povećao cijene karata za predstojeću ski sezonu

    Olimpijski centar Jahorina povećao cijene karata za predstojeću ski sezonu

    Olimpijski centar Jahorina predstavio je cjenovnik za predstojeću skijašku sezonu 2021/2022, a primijetan je porast cijena karata kako za pojedinačne dnevne ulaznice, tako i za one sezonske.

    Počev od dvodnevne karte čija je cijena početkom decembra 2020. godine za pred i post sezonu iznosila 55 KM za dnevnu i 75 KM za dnevno-noćnu verziju, u sezoni 2021/2022 koštat će 70 i 110 KM u istom periodu.

    U piku sezone cijena ovih karata iznosila je 80 KM i 105 KM, a u predstojećoj sezoni iznosit će 100 KM i 160 KM što čini značajan porast u odnosu na prethodnu godinu.

    Također, primijetan je porast cijena sezonskih karata čija se cijena u pred i post sezoni kretala od 250 do 480 KM, a koje će u narednoj sezoni iznositi od 470 do 680 KM za isti period.

    U piku sezone sezonska karta je prošle godine iznosila od 250 do 480 KM , dok će ove godine iznositi 470 do 620 KM.

    Cijena dnevne karta, kao i cijene za ski vrtić i korištenje noćne staze izmijenjene su uglavnom za pik sezone, dok su za ostale periode ostale iste.

    Povećanje je primijetno i kod karata u rasponu od 3 do 10 dana, kao i za dnevno-noćne kombinacije.

  • Košarac: Privrednici trpe jer se BiH nije pridružila “Otvorenom Balkanu”

    Košarac: Privrednici trpe jer se BiH nije pridružila “Otvorenom Balkanu”

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je da regionalna inicijativa ”Otvoreni Balkan” (Open Balkan) znači šansu za prosperitet na Zapadnom Balkanu i predstavlja stabilan osnov za privlačenje investicija, veći ekonomski rast i smanjenje nezaposlenosti u regionu.

    On je naglasio da bi prihvatanje ove inicijative, koja je ranije nazvana ”mini Šangen”, omogućilo pristupanje regionalnoj ekonomskoj zoni, u cilju olakšavanja trgovine robama i uslugama, kao i slobodnog kretanja ljudi i kapitala između zemalja Zapadnog Balkana, što je osnovna vrijednost Evropske unije.

    ”Činjenica je da se BiH još nije pridružila inicijativi za regionalnu saradnju zbog opstrukcija dijela političkih struktura iz Federacije BiH. To je neobjašnjiva politika, zbog koje, nažalost, trpe privrednici i poslovna zajednica iz Republike Srpske i Federacije BiH”, naglasio je ministar Košarac.

    On je pozdravio spremnost srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da na predstojećem sastanku sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu razgovara o inicijativi ”Otvoreni Balkan”, koja je komplementarna sa postojećim regionalnim inicijativama i doprinosi jačanju privrednog rasta, prevladavanju ekonomske krize izvazvane pandemijom Kovid-19, te modernizaciji privrede u skladu sa standardima EU.

    ”Uzimajuću u obzir otpor dijela federalnih političkih struktura, izuzetno me ohrabruje opredijeljenost srpskog člana Predsjedništva BiH Dodika da u razgovorima sa predsjednikom Srbije Vučićem razmotri mogućnost približavanja Republike Srpske inicijativi ‘Otvoreni Balkan’, jer će benefite imati naši građani, kao i cjelokupna privredna zajednica”, poručio je Košarac.

    On je napomenuo da se prednosti pristupanja inicijativi ”Otvoreni Balkan” ogledaju, između ostalog, u olakšanom i unapređenom protoku roba, smanjenju necarinskih barijera i čekanja, unapređenju mobilnosti građana zemalja Zapadnog Balkana, modernizaciji sistema plaćanja i unapređenja protoka kapitala, te unapređenju investicionog potencijala i investicione klime s ciljem ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta.

     ”Važno je istaknuti i da ova regionalna inicijativa znači  unapređenje konkurentnosti kroz približavanje standardima EU, što će dovesti do umanjenja strukturne neravnoteže zemalja Zapadnog Balkana i EU, kao i ispunjavanje obaveza iz procesa pristupanja EU, što je glavni spoljnopolitički cilj zemalja Zapadnog Balkana”, zaključio je Košarac.

  • Skoro 28% ljudi iz zemalja EU ne može sebi priuštiti ni sedam dana godišnjeg odmora

    Skoro 28% ljudi iz zemalja EU ne može sebi priuštiti ni sedam dana godišnjeg odmora

    Blizu 28 posto ljudi koji žive u Evropskoj uniji ne mogu da priušte sedmicu dana godišnjeg odmora, pokazalo je istraživanje koje je objavila Evropska konfederacija sindikata.

    Za one čiji su prihodi blizu ili ispod praga siromaštva – uključujući milione slabo plaćenih radnika, penzionere i nezaposlene – taj je udio čak 59,5 posto, pokazalo je istraživanje.

    “Iako je u posljednjoj deceniji mogućnost odlaska na odmor porasla, većina porodica s niskim primanjima i dalje to ne može priuštiti”, saopštili su iz Evropske konfederacije sindikata u analizi koja se temelji na podacima službene statističke agencije Eurostat.

    Stanovnici Grčke čiji su prihodi ispod praga siromaštva najlošije stoje od svih EU zemalja gdje njih 88,9 posto ne mogu priuštiti godišnji odmor. Nakon njih slijede Rumunija sa 86,8 posto, Hrvatska s 84,7 posto i Kipar sa 79,2 posto.

    Analiza je takođe pokazala da sedam miliona Talijana nije u mogućnosti priuštiti godišnji odmor, 4,7 miliona Španaca, 4,3 miliona Nijemaca i 3,6 miliona francuskih radnika.

    Zamjenica generalnog sekretara Evropske konfederacije sindikata, Esther Lynch, rekla je da odmori ne bi trebali biti luksuz za rijetke.

    “Direktivu EU-a o odgovarajućim minimalnim platama potrebno je ojačati kako bi se osiguralo da plate nikada ne budu tako niske”, rekla je Lynch.

    Konfederacija je istakla da je nejednakost između onih sa slabijim prihodima i onih iznad tog praga porasla u 16 država članica u posljednjih deset godina.

  • Manja proizvodnja šumskih sortimenata u RS-u, ali je prodaja povećana

    Manja proizvodnja šumskih sortimenata u RS-u, ali je prodaja povećana

    U Republici Srpskoj u prvom polugodištu proizvedeno je 871.495 kubnih metara raznih šumskih sortimenata ili 7,9 posto manje nego u istom periodu prošle godine, podaci su Zavoda za statistiku Republike Sprske.

    Najzastupljeniji u proizvodnji bili su trupci, kojih je proizvedeno 299.481 kubni metar od četinarskog i 159.244 kubnih metara od lišćarskog drveta.

    U prvom polugodišu proizvedeno je i 250.847 kubnih metara ogrevnog drveta lišćara, 91.448 kubih metara četinarskog drveta pogodnog za hemijsku preradu i celulozu.

    U RS-u su u prvih šest mjeseci ove godine prodata 857.563 kubna metra raznih šumskih sortimenata, ili za dva posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.

    Trupci su bili najzastupljeniji i u prodaji.

    Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik rekao je za da je do povećanja obima prodaje došlo usljed iskazane veće potražnje u ovom periodu.

    Prema njegovim riječima, ostvareni obim proizvodnje nije zadovoljavajući jer se očekivalo u uslovima povećane potražnje da bude povećana i proizvodnja i da se ostvare rezultati najmanje na nivou prošlogodišnjih, ali i bolji.

    “U maju 2021. je proizvodnja bila manja u odnosu na prošlogodišnji maj, dok se situacija popravila u junu i ako se nastavi takav trend moguće je do kraja godine nadoknaditi ono što je bilo propušteno u prvom polugodištu“, naveo je Šinik.

    On je podsjetio da je prošle godine bila manja potražnja, ali da je bila bolja proizvodnja, iako je to bilo vrijeme negativnih efekata virusa korona, zbog povoljnijih vremenskih prilika i tadašnjih mjera Vlade RS-a da se sa dužim rokovim plaćanja obezbijedi da ne dođe do prekida lanca snabdjevanja drvoprerađivača.

  • Republika Srpska (ni)je prezadužena

    Republika Srpska (ni)je prezadužena

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović tvrdi da je republički budžet stabilan, da se redovno izmiruju sve obaveze, ali da će se u narednom periodu morati skrojiti nove mjere, kako bi se što spremnije dočekao talas inflacije, koji neće zaobići ni Srpsku. Ekonomisti i opozicija tvrde da smo daleko od stabilnom budžeta i da dug vraćamo dugom.Na pitanje koji je dug najbolji, odgovor je jednostavan – onaj kojeg nema. Ali Republika Srpska ga ima. I to javni, unutrašnji i spoljni. Kada se sve sabere ukupni dug se mjeri preko pet milijardi maraka. Šef finasija u Vladi Republike Srpske ipak kaže da nismo prezaduženi. Oni koji tvrde drugačije, za Zoru Vidović pričaju neistine.”Javni dug je 45,3 odsto od BDP-a, što je u skladu sa opštim fiskalnim pravilom o dugu, a procjena je da će na kraju godine biti 44,3 odsto zbog predviđenog rasta BDP-a i izmirenja kreditnih obaveza. Emitovali smo i obveznice za izmirenje stare devizne štednje, što su pojedinci nazivali zaduženjem. To nije zaduženje već suprotno – vraćamo dug stare devizne štednje svim štedišama, u redovnim polugodišnjim intervalima”, izjavila je Vidovićeva za ”Glas Srpske”.

    Ekonomisti kažu da ne bismo smjeli upasti u zamku koja se krije iza ocjene da nismo prezaduženi. Ekonomista Jelena Trivić tvrdi da javni dug nije 45,3 odsto od BDP kao što tvrdi ministar finansija. Zvanična statistika kaže pokazuje da je to između 57 – 58 odsto.

    ”Ako je stav Ministarstva da je sve u granicima, to je njihovo pravo da tako tumače podatke, za zemlju na ovom stepenu razvoja to je izuzetno visoka zaduženost i to je nešto što koči budući ekonomski razvoj i to nikako nije dobro za RS” – kaže Jelena Trivić poslanik i predsjednik Ekonomskog savjeta PDP-a.

    Do kraja ove godine Vlada planira da zaduži Republiku Srpsku u iznosu do milijardu i 400 miliona maraka putem kratkoročnih i dugoročnih zaduživanja, te indirektno dajući garancije. Ekonomista Aleksa Milojević kaže da dugom vraćamo dug.

    ”Mi zarađujemo marku, a vraćamo tri. Imamo prirast društvenog proizvoda 300 miliona godišnje, a vraćamo 900 miliona. Mi imamo jedno pogrešno mjerenje društvenog proizvoda, mi tvrdimo da smo društvena privreda koja nema tržišnu vrijednost novca. Da mi imamo tržišnu vrijednost novca kod nas bi bila inflacija 200 odsto i onda bi Zora Vidović vidjela gdje onda bi se pokazala istina” – kaže ekonomista Aleksa Milojević.

    Statistika kaže da ako bi ukupni javni dug podijelio na ukupnu populaciju BiH, došli bi do rezultata da su vlasti proteklih godina svakog građanina zadužile za nešto više od 3.000 maraka. Možda za vlast i nismo prezaduženi, ali odgovor građana bi svakako bio drugačiji, budući da su mnogi i za osnovne potrebe prinuđeni da se zadužuju.

  • Od Grada 935.000 KM: Za podsticaje prijavljena 493 poljoprivrednika iz Banjaluke

    Od Grada 935.000 KM: Za podsticaje prijavljena 493 poljoprivrednika iz Banjaluke

    Za subvencije i premije iz gradskog budžeta, namijenjene za razvoj poljoprivredne proizvodnje, prijavila su se 493 poljoprivrednika sa područja Banjaluke, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Kako su naveli iz Centra za razvoj poljoprivrede i sela, od ovog broja, najviše prijavljenih je za sufinansiranje sortnog sjemena (148), zatim za nabavku nove poljoprivredne mehanizacije (108), premije za pčelinja društva (81) i odgoj priplodnih junica (71), te za premije proizvođačima kornišona za šta je stiglo 47 prijava.

    Komisija će razmotriti sve pristigle prijave, bodovati kandidate, sačiniti rang listu, te završiti i ostale aktivnosti u skladu sa pravilnikom o radu.

    Za ovogodišnje podsticaje poljoprivredi u budžetu Grada je predviđeno 935.000 KM.

    Na javni poziv za podsticajna sredstava, koji je bio otvoren do 29. jula, mogli su se prijaviti svi zainteresovani registrovani poljoprivredni proizvođači, uz ispunjenje propisanih uslova.

    Podsticaji za razvoj poljoprivredne proizvodnje predstavljajaju mjeru u okviru Strategije razvoja grada za čiju realizaciju je zadužen Centar za razvoj poljoprivrede i sela. Aktivnosti na realizaciji ove mjere se odvijaju kontinuirano u cilju podrške i osnaživanja poljoprivredne proizvodnje na teritoriji Banjaluke.

  • Građani prazne police s jeftinim namirnicama

    Građani prazne police s jeftinim namirnicama

    Na policama prodavnica sa outlet hranom u BiH mogu se naći proizvodi i duplo jeftiniji nego u drugim prodavnicama, a za samo tri, odnosno dvije godine, radnje sa outlet hranom iz Banjaluke i Sarajeva pridobile su povjerenja građana.

    Marinka Stojić, vlasnica Food Outleta “Globus” iz Banjaluke, kaže da je na samom početku bilo mnogo potrošača koji su bili skeptični prema outlet hrani.

    “Nama je bilo najvažnije da im objasnimo o kakvoj radnji je riječ. Bilo je potrebno mnogo vremena i truda, ali nakon dvije godine možemo reći da smo zadobili povjerenje sugrađana”, kazala je Stojićeva za “Nezavisne”.

    Prema njenim riječima, najbitnije im je bilo da outlet hrana može da promijeni naviku kod ljudi da podignu svijest o pretjeranom bacanju hrane, a, kako kaže, uspjeli su da steknu povjerenje kupaca.

    Dodaju da su na samom početku imali osam dobavljača, ali da je sada situacija mnogo bolja.

    “Sada imamo više od 60 dobavljača, a zbog toga smo nakon godinu i sedam mjeseci od otvaranja prve, otvorili i drugu radnju. Kada smo počeli raditi, radnju od 30 kvadrata nismo mogli da napunimo robom, ali sada je situacija skroz drugačija”, rekla je Stojićeva.

    Kako kaže, sada na policama imaju sve što je potrebno jednom domaćinstvu.

    “S obzirom na to da je outlet hrana, svaki dan se na našim policama može naći drugi asortiman proizvoda, od slatkiša, preko pića, pa do higijenskih proizvoda”, rekla je Stojićeva.

    Ističe da su cijene outlet hrane niže za 50 odsto u odnosu na druge prodavnice te da rok trajanja igra ulogu.   

    Axel Alić, vlasnik Food Outleta “Yumm BiH” iz Sarajeva, za “Nezavisne” ističe da su prije tri godine otvorili prodavnicu outlet hrane te da su veoma zadovoljni poslovanjem.

    “Prošle su tri godine, a samo je na početku sve ovo bilo nepoznanica ljudima, kada su mislili da se prodaje roba sa isteklim rokom trajanja. Tek kada su uvidjeli da je 90 odsto asortimana sa rokom trajanja kao i u trgovinama, počeli su dolaziti”, rekao je Alić.

    Prema njegovim riječima, u ovoj radnji cijene su mnogo niže nego u prodavnicama.

    “Generalno, nekih 80 odsto robe je jeftinije za 40 do 50 odsto u odnosu na redovne cijene u prodavnicama, ali ima i nekih stvari koje su jeftinije 20-30 odsto. Sve zavisi od roka trajanja. Iako je sve poskupjelo, kod nas je cijena ostala ista kao kad smo otvorili radnju”, kazao je Alić. 

    Dodaje da određeni proizvodi znaju imati i duži rok trajanja nego što je to slučaj u prodavnicama.     

    Naime, kako kaže, imaju mali problem sa dobavljačima, jer nemaju dovoljno robe kojom bi popunili police.

    “Kada smo otvorili prvu radnju, sarađivali smo samo sa dvije firme, a sada ih je već oko 50. Većina njih ide na preporuku, a neki ne žele ni da sarađuju, ali uspijemo se dogovoriti”, rekao je Alić.   

    Dodaje da su bili otvorili još jednu radnju, ali su je morali zatvorili, jer nisu imali dovoljno robe. Ističe da je i ovako ova radnja skoro non-stop poluprazna.   

    “Koliko god robe da uzmete, veoma se brzo prodaje, tako da je nikad nema dovoljno”, kazao je Alić.   

    Oni ističu da pandemija virusa korona nije znatno uticala na njihov rad te da su im dobavljači svakodnevno isporučivali robu.

  • Opao broj registrovanih firmi: Računovodstvo sabira gubitke

    Opao broj registrovanih firmi: Računovodstvo sabira gubitke

    Računovodstveni sektor u BiH je prošle godine zbog posljedica izazvanih pandemijom virusa korona zabilježio drastičan pad ukupne dobiti od skoro devet miliona KM, a opao je i broj registrovanih firmi koje pružaju ove usluge, kao i broj zaposlenih.

    Podaci su ovo analize koju je objavila Spoljnotrgovinska komora BiH, u kojoj se između ostalog navodi da je jedna od najizraženijih karakteristika sektora računovodstva u BiH značajno prisustvo stranih kompanija te da je unatoč tome ovaj sektor slabo razvijen.

    S druge strane, ekonomski analitičari smatraju da nije za čuđenje što je pandemija pogodila i ovaj sektor, te da računovodstvo i u uslovima normalnog poslovanja nije naročito profitabilno jer cijene usluga nisu tolike da bi mogle da trpe posljedice kriza.

    Prema podacima objavljenim u ovoj analizi, u 2018. godini u ovom sektoru je bila registrovana 771 kompanija, ali je u naredne dvije godine taj broj značajno opadao.

    “Tako je u 2019. godini bilo registrovano 737 kompanija, a u 2020. samo njih 631. Očigledno i za očekivanje je da je pandemija uzrokovana virusom korona negativno uticala i ostavila posljedice i u sektoru računovodstvenih usluga”, navodi se u ovoj analizi.

    Dodali su da je od navedenih kompanija 2019. godine nešto više od 92 odsto ostvarilo prihod do 500.000 KM, 6,78 odsto prihod do pet miliona KM, a dvije kompanije više od 5.000.000 KM.

    “Situacija 2020. godine je bila takva da je od navedenih kompanija više od 94 odsto ostvarilo prihod do 500.000 KM, 5,71 odsto kompanija do pet miliona KM, a samo jedna više od 5.000.000 KM”, stoji u analizi, iz koje je vidljivo da je došlo do pada u 2020. godini.

    Nadalje se navodi da broj zaposlenih u sektoru računovodstva takođe bilježi konstantan pad u posljednje tri godine.

    “Drastičan pad zabilježen je u 2020. kada je broj zaposlenih bio 2.361, dok je u 2018. godini taj broj 3.188, a u 2019. 3.136”, podaci su analize.

    Dodaju da je prosječna mjesečna bruto plata u kompanijama ovog sektora u 2020. iznosila 1.508 KM.

    “Iz navedenog se može zaključiti da su zaposleni u računovodstvenim kompanijama u BiH u prosjeku plaćeni oko devet KM po satu. Što se tiče mjesečnog prihoda po zaposlenom, u 2018. godini on je iznosio 3.388 KM, 2019. godine 3.661 KM, a 2020. 3.545 KM”, navodi se u analizi.

    Nadalje se ističe da je ukupan prihod od prodaje usluga u 2018. godini iznosio 129.641.434 KM, dok je u 2019. zabilježen porast od osam miliona kada je ukupan prihod iznosio 137.803.171 KM.

    “Nažalost, u 2020. godini zbog pandemije koja je imala ogroman uticaj na svjetsku ekonomiju, i računovodstveni sektor u BiH bilježi pad. Ukupan prihod od prodaje u 2020. godini pao je za oko 37 miliona u odnosu na 2019. i iznosio je 100.463.288 KM”, navodi se u analizi.

    Firme u računovodstvenom sektoru su nekoliko godina unazad bilježile stalni rast ukupne dobiti, ali je period pandemije virusa korona uticao i na to te je doveo do još jednog drastičnog pada.

    “Tako je u 2018. godini ona iznosila 25.358.604 KM, naredne 2019. zabilježeno je značajno povećanje od više od četiri miliona, dok je u 2020. godini zabilježen drastičan pad od skoro devet miliona KM”, ističe se u analizi.

    Zaključak analize je da je manji broj velikih kompanija i organizacija, koje bi koristile složenije i profesionalnije usluge računovodstva u BiH, rezultirao ovakvim stanjem u ovom sektoru.

    Predrag Duduković, ekonomski analitičar, u razgovoru za “Nezavisne novine” je rekao da čim pada privredna aktivnost i preduzeća manje posluju – posljedično se smanjuje potreba za računovodstvenim uslugama.

    “Možda se čini da je računovodstveni sektor profitabilan, ali nije, jer usluge računovodstva nisu toliko plaćene da bi ono moglo da trpi ekonomsku krizu, čak ni u uslovima normalnog poslovanja”, rekao je Duduković.

    Dodao je da je država trebalo da uobziri i taj sektor, da bi se na taj način mogle ublažiti posljedice lošijeg poslovanja.

    “Koliko će biti sluha za ovaj sektor kod onih koji o tome odlučuju to je već upitno, ali se sigurno na taj način može i njima pomoći”, kazao je Duduković.

    Istakao je da će se rastom poslovne aktivnosti situacija i u ovom sektoru stabilizovati.