VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Blokirana 98.632 računa poslovnih subjekata u BiH

    Blokirana 98.632 računa poslovnih subjekata u BiH

    Početkom augusta ove godine u Bosni i Hercegovini bilo su ukupno blokirana 98.632 računa poslovnih subjekata.

    U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa Centralne banke BiH, koji sadrži 3.962 stranice, navedeno je i da je početkom augusta ove godine 53.766 firmi imalo najmanje jedan blokirani račun.

    U novom, ažuriranom izvještaju pobrojana su pravna lica iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, opštine, sportski savezi…

    U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenim početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

  • U cijeloj Federaciji BiH zaposleno je ukupno 525.228 radnika

    U cijeloj Federaciji BiH zaposleno je ukupno 525.228 radnika

    Broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema prebivalištu zaposlenika na dan 2. 8. 2021.godine, bio je 525.228, saopšteno je iz Porezne uprave FBiH.

    U Sarajevskom kantonu, broj zaposlenika po prebivalištu osiguranika bio je 140.640, a gledano prema sjedištu poslodavca, 160.012.

    U Tuzlanskom kantonu je bilo 101.940 zaposlenih po prebivalištu osiguranika, 98.939 po sjedištu poslodavca.

    Na dan 2. augusta, Zeničko-dobojski kanton je imao 86.427 zaposlenika gledano po prebivalištu osiguranika, dok je broj prema sjedištu poslodavca 81.520.

    U Hercegovačko-neretvanskom kantonu je po prebivalištu osiguranika 52.263, po sjedištu poslodavca 52.643.

    Srednjobosanski kanton ima 51.780 zaposlenika po prebivalištu osiguranika, te 49.636 po sjedištu poslodavca.

    U Unsko-sanskom kantonu je zabilježeno 38.586 zaposlenika po prebivalištu, 37.928 po sjedištu osiguranika.

    Zapadnohercegovački kanton ima 20.615 zaposlenika po prebivalištu, 20.188 po sjedištu poslodavca.

    U Kantonu 10 je 2. augusta 2021. zabilježeno 11.293 zaposlenika po prebivalištu, 11.046 prema sjedištu poslodavca.

    Bosansko-podrinjski kanton ima 7.445 zaposlenih po prebivalištu i 6.844 po sjedištu poslodavca.

    U Posavskom je 5.731 zaposlenik po prebivalištu, 6.377 po sjedištu poslodavca.

    U Republici Srpskoj, prema ovom prikazu Porezne uprave FBiH, ima 7.710 zaposlenika po prebivalištu osiguranika, dok Brčko distrikt BiH ima 798 zaposlenih prema prebivalištu.

    Zbirno, 525.228 je zaposlenika po prebivalištu osiguranika, a prema sjedištu poslodavca 525.133.

  • Tržište kriptovaluta: Gigant sa Volstrita otvorio šest kripto fondova

    Tržište kriptovaluta: Gigant sa Volstrita otvorio šest kripto fondova

    Najnovije vijesti iz svijeta bankarstva, da JPMorgan ulazi u svijet kriptovaluta tako što će nuditi svojim klijentima da investiraju u neki od šest kripto fondova, se pozitivno oslikala na tržište kriptovaluta.

    Prema podacima sajta Coindesk, najpoznatija kriptovaluta na svijetu, bitkoin je u proteklih 24 sata porastao za 4,97 odsto i njim se trenutno trguje po cijeni od 40.910 dolara.

    Ethereum, bilježi nešto manji rast od 3,34 odsto, i njim se trenutno trguje po cijeni od 2.777 dolara.

    JPMorgan Čejs je u četvrtak finansijskim savjetnicima dopustio da stavljaju klijente privatnih banaka u novi bitkoin fond stvoren sa kompanijom NYDIG. Ovaj fond je identičan onom koju NYDIG nudi klijentima Morgan Stenlija, piše Seebiz, prenosi Blic.

  • Košarac: Naše opredjeljenje je otvaranje novih tržišta za plasman domaćih proizvoda

    Košarac: Naše opredjeljenje je otvaranje novih tržišta za plasman domaćih proizvoda

    Povećanje ukupnog obima vanjskotrgovinske razmjene BiH u prvih šest mjeseci 2021. u odnosu na isti period prethodne godine za više od 23 posto pokazuje oporavak i nastavak ekonomskog rasta nakon krize izazvane pandemijom Covid-19.

    Kazao je ovo ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, te dodao kako je privredna zajednica u cijeloj BiH suočena sa brojnim poteškoćama i saniranjem negativnih posljedica koronavirusa.

    ”Uprkos prisutnim izazovima, od januara do juna 2021. godine bilježimo rast izvoza u sve zemlje koje su nam glavni trgovinski partneri”, istakao je Košarac.

    On je napomenuo da je u proteklih šest mjeseci ove godine izvoz iz BiH iznosio 6,65 milijardi KM i da je veći za 30,53 posto u odnosu na isti period 2020. godine, ali i da je zabilježeno povećanje uvoza za 19,33 posto.

    ”Ohrabrujući su podaci da smo u prvih šest mjeseci ove godine izvezli više robe nego za prethodnih pet godina, što je pokazala analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH u periodu januar – juni. Kako bismo nastavili trend rasta izvoza, naše potpuno opredjeljenje je otvaranje novih tržišta za plasman domaćih proizvoda. To je mjera kojom štitimo domaću proizvodnju i dajemo vjetar u leđa našim privrednicima za razvoj i unapređenje poslovanja”, poručio je Košarac.

    On je podsjetio da su najznačajniji partneri u robnoj razmjeni zemlje članice EU i CEFTA sporazuma, pri čemu je izvoz na evropsko tržište u prvih šest mjeseci iznosio 73,8 posto, a na tržište zemalja CEFTA 16,3 posto.

    ”U posmatranom periodu na tržište CEFTA izvezli smo robe u vrijednosti od 1,08 milijardi KM, što je za 29,6 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Kada je u pitanju CEFTA, naš najznačajniji partner po obimu razmjene je Srbija, na čije tržište smo izvezli robe u vrijednosti od 732 miliona KM, što predstavlja povećanje za 32 posto u odnosu na prošlu godinu”, naglasio je Košarac.

    Prema njegovim riječima, jačanje regionalne saradnje i unapređenje ekonomskih veza treba da bude prioritet politika na svim nivoima vlasti u BiH.

    ”Naša šansa je pristupanje inicijativi Otvoreni Balkan, jer regionalno povezivanje znači bolju ekonomsku perspektivu za sve zemlje Zapadnog Balkana. Regionalna ekonomska zona će omogućiti olakšanu trgovinu robama i uslugama, kao i slobodno kretanje ljudi i kapitala, te doprinijeti većem ekonomskom rastu, smanjenju nezaposlenosti i privlačenju investicija”, naglasio je Košarac.

  • Put koji bi Srpsku skupo koštao: Ekonomisti o ideji za samostalno prikupljanje indirektnih poreza

    Put koji bi Srpsku skupo koštao: Ekonomisti o ideji za samostalno prikupljanje indirektnih poreza

    Srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD Milorad Dodik, nakon što je duboko zagazio u priču o blokadama, koncentracionoj vladi i neučestvovanju u donošenju odluka na državnom nivou, najavio je i mogući izlazak Republike Srpske iz sistema indirektnih poreza BiH.

    Dodik je uvjeren da bi formiranjem koncentracione vlade Republika Srpska brzo došla u situaciju da izađe iz sistema indirektnih oporezivanja na nivou BiH i da će Srpska donijeti sopstvene zakone o indirektnim porezima i formirati službu koja će prikupljati poreze za prostor Republike Srpske.

    Obrazlažući ovu ideju Dodik je dodao da bi ta stopa poreza bila ista kao i u Federaciji BiH i da Srpska tim potezima ne izlazi iz Dejtonskog sporazuma, već da ide ka onome što on jeste.

    – Mi ćemo onda, kao što je predviđeno Dejtonskim sporazumom, za finansiranje tri ministarstva na nivou BiH dati nekih 10 do 15 miliona, a sve ostalo ide Srpskoj. Ne treba niko da sumnja da nismo sposobni ili spremni za tako nešto. Mi, za razliku od FBiH, možemo da živimo kao država i imamo za to spremne zakone – rekao je Dodik.

    Mijenjati sistem i praviti državu u državi nije nimalo jednostavan proces i složeno je političko, pravno i ekonomsko pitanje. Zato ekonomista Zoran Pavlović objašnjava da je prikupljanje poreza na dodatnu vrijednost ili indirektnih poreza nešto što je ingerencija države, a ako neko želi da promijeni taj sistem mora da promijeni formu države.

    – To je toliko složeno pitanje da kada gledamo s ekonomske strane, izgrađivati novi sistem indirektnih poreza bi bilo jako komplikovano, gotovo nemoguće s apekta da to funkcioniše – ocjenjuje Pavlović za Srpskainfo.

    A sadašnja situacija je takva, dodaje, da je Republika Srpska na neki način u boljoj poziciji danas u sistemu nego što bi bila da je samostalna u prikupljanju indirektnih poreza. Kada bi tehnički bilo moguće otcijepiti komad BiH, koji se zove Republika Srpska, Pavlović kaže da bi za to trebala pomoć međunarodne zajednice i stručnjaka koji bi formirali cijelu priču „Jovo nanovo“ na teritoriji Srpske.

    – Mislim da je to preskupa zabava u smislu organizacije cijelog posla u odnosu na trenutnu ekonomsku nemoć Srpske. Najave takve vrste stvaraju situaciju nestabilnosti, što je daleko od onoga što nam treba – kazao je Pavlović.

    Napravio je paralelu s Kosovom, rekavši da je formalno-pravno gledano Kosovo Srbija po odluci 1244, a realno je formiralo sve institucije zasebne države.

    – Kada bi htjela tim putem da ide Srpska, vjerovatno bi morala proći isti put kao Kosovo. Jedini problem koji imamo je da je Kosovo imalo velikog prijatelja u SAD, a Srpska to nema – ocijenio je Pavlović.

    Situacija u kojoj se Srpska nalazi poslije blokade institucija BiH je vrlo osjetljiva i više nema povratka na staro. Smatra ovo ekonomista Draško Aćimović, koji pita da li će Dodik i SNSD ići do kraja u namjerama da u potpunosti sruši sistem funkcionisanja BiH ili će u međuvremenu međunarodna zajednica zabraniti političko djelovanje Dodiku, kao i određenom broju političara. Aćimović kaže da se, teoretski gledano, može napraviti ono što Dodik govori o samostalnoj službi poreza, carina i slično, ali da se u samostalnost ne ide bez podrške međunarodnih finansijskih institucija.

    – Vjerovatno Dodik ima plan kako da ne dođe do potpunog kraha Srpske, jer pravljenje ovakve akcije mora imati podršku. Ne vjerujem da bi otišao ovako daleko da nema nečiju instrukciju – kaže Aćiumović za Srpskainfo i pita da li Dodik možda ima skrivenu podršku.

    Draško Aćimović
    – Ne znam i teško je to sada procijeniti, ali sistem u BiH ne funkcioniše i mora se naći drugačiji modalitet da bi ljudi mogli početi živjeti normalno, jer ovo nije život dostojan čovjeka. Ovo je život u kojem se, pod maskom patriotizma, bjesomučno pljačka i krade. Podvlačim da povratka na staro nema, kao što nema ni novog bez pametnih i mudrih odluka. Svako ko je krenuo na ovaj put koji vodi Dodik mora znati da se ne može sakrivati iza njega, nego će snositi odgovornost i teret odluka koje mogu biti vrlo bolne – zaključio je Aćimović.

  • Za koverte nisu krivi radnici

    Za koverte nisu krivi radnici

    • Mnogi radnici u Republici Srpskoj iz straha da ne ostanu bez posla ne žele sarađivati sa inspektorima koji dolaze kod njihovih poslodavaca kako bi provjerili da li im cijela plata liježe na račun ili dio novca dobijaju na ruke.

    Te činjenice dodatno usložnjavaju provjere i utvrđivanje da li u preduzećima ima nepravilnosti, kao i sankcionisanje nesavjesnih poslodavaca, što potvrđuje i direktor Poreske uprave RS Goran Maričić.

    Prema njegovim riječima, inspektori Poreske uprave kontinuirano vrše kontrole s ciljem otkrivanja poreskih obveznika koji isplaćuju dio plate u gotovom novcu.

    • Međutim, problem pri vršenju kontrola predstavlja činjenica što radnici iz straha da ne ostanu bez posla uopšte ne sarađuju sa inspektorima Poreske uprave, odnosno izjavljuju da je iznos koji dobiju na svoj tekući račun cjelokupan iznos njihove mjesečne plate – istakao je Maričić.

    Naglašava da je pojava isplata dijela plata u gotovini najprisutnija u privatnom sektoru, gdje poslodavci vrše uplatu poreza na dohodak i doprinosa radnicima na jedan dio plate, najčešće na iznos minimalne plate, a isplatu razlike plate vrše u gotovom novcu, bez evidentiranja tih isplata u knjigovodstvenim evidencijama.

    Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić poručuje da svaki poslodavac koji ne isplaćuje punu platu radnicima treba da odgovara, jer su za to i zakonom propisane kaznene mjere.

    • Činjenica je da postoji jedan dio poslodavaca koji stimulišu radnike da rade na crno i dio plata im isplaćuje u koverti. Za tu situaciju ne smijemo kriviti radnike, već upravo nesavjesne poslodavce koji zloupotrebljavaju zakon – ističe Mišićeva.

    Naglašava da sve dok ne budemo imali kolektivni ugovor kojim je propisan najmanji iznos plate za svako radno mjesto, poreski inspektori, u stvari, i neće moći da kontrolišu kako i koliku platu radnici dobijaju.

    • Ne postoji nijedan zvaničan dokumenat koji kaže koliku platu radnik treba da ima za odgovarajuće radno mjesto predviđeno sistematizacijom, što mnogi zloupotrebljavaju – navodi Mišićeva.

    Dodaje da sistem mora zaštititi pojedinca, jer se ne može od radnika očekivati da prijavljuju poslodavce, a pri tom im je egzistencija ugrožena.

    • Kriv je sistem koji sve ovo toleriše. Zakoni se moraju primjenjivati, a sistem mora sankcionisati sve koji gaje sivu zonu – zaključila je Mišićeva.

    Podrška

    Kako bi pružili podršku radnicima koji dio plate dobijaju u gotovini, Goran Maričić je podsjetio da su u junu ove godine sproveli i medijsku kampanju pod nazivom “Deblja koverta, tanja penzija”.

    • Željeli smo uticati na svijest radnika o značaju uplate doprinosa na njihovu cjelokupnu mjesečnu platu, ali i podržati ih i ohrabriti da prijave svaku isplatu dijela plate u koverti – naveo je Maričić i pozvao sve da takve slučajeve prijave Poreskoj upravi RS.
  • BiH zatvorena za „Otvoreni Balkan“: Zbog političkih neslaganja ignorišu ekonomske integracije

    BiH zatvorena za „Otvoreni Balkan“: Zbog političkih neslaganja ignorišu ekonomske integracije

    Bosna i Hercegovina još nije dio Otvorenog Balkana najvećim dijelom zbog unutrašnje političke disfunkcionalnosti.

    BiH još nije propustila šansu da se priključi inicijativi „mini Šengen“, odnosno Otvoreni Balkan, i postane dio zajedničkog tržišta zajedno sa Srbijom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koje su nedavno potpisale zajednički sporazum. Međutim, sudeći po navodima političara iz Republike Srpske, proces pridruživanja ovoj inicijativi koči dio federalnih političkih struktura. Istovremeno, region strahuje da bi Otvoreni Balkan mogao biti zamjena za evropske integracije zbog čega ova inicijativa još nije dobila potpunu podršku, iako se sve više zemalja opredjeljuje za povezivanje ekonomija.

    Možda će BiH uskoro biti korak bliže Otvorenom Balkanu, jer se u medijima navodi i da bi jedan od zadataka novog visokog predstavnika Kristijana Šmita trebalo da bude uvođenje BiH u ovu regionalnu inicijativu.

    Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, Ahmet Egrlić, smatra da region neće tako brzo ući u EU, te kaže da je namjera da se barem poslovna zajednica potpuno integriše i da se obezbijede potpune slobode u kretanju roba, ljudi i usluga.

    Prema njegovim riječima, Otvoreni Balkan uklapa se u ukupnu strategiju formiranja jedinstvenog tržišta na Balkanu, potpisanog u Sofiji prošle godine.

    – To je jedan od procesa i ne znam šta se desilo da nema BiH u tome – rekao je Egrlić novinarima u Sarajevu.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik misli da se desilo to da dio političara iz Federacije BiH koči pristup Otvorenom Balkanu, iako on, kako je naveo, podržava ovu inicijativu. Istakao je i da je na toj tački insistirao i na Predsjedništvu, te da su donijeli odluku da se uđe u taj proces.

    – Ali, to opstruišu Bošnjaci i dijelom Hrvati, tako da mi propuštamo prilike da se uključimo u sve to – rekao je Dodik.

    Dodaje da BiH neće moći da koristi te praktične prednosti koje se već vide. On smatra da je veoma važno da se očuva ovaj koncept i da se i Srpska pridruži.

    – Naravno da je spoljna ekonomska politika u nadležnosti BiH, ali ćemo pokušati da nađemo neki način – rekao je Dodik.

    Vlasti u BiH se vrlo lako dogovore kada se dijele fotelje i tada nema nikavih uslovljavanja, smatra potpredsjednik SBB Admir Čavka.

    – Dakle, vlasti se kriju iza svoje nesposobnosti, a “open Balkan” je zasigurno šansa generacije za koju ćemo svi snositi odgovornost ako je propustimo, te ćemo zasigurno ostati posljednja crna rupa u Evropi, van svih integracija – kazao je Čavka za Srpskainfo.

    Dodaje da BIH nije dio ove priče isključivo zbog nebrige vlasti za svoje građane.

  • Stiže 300 miliona evra pomoći MMF-a za BiH

    Stiže 300 miliona evra pomoći MMF-a za BiH

    Bosna i Hercegovina je i dalje daleko od zaključivanja novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, a, kako nam je potvrđeno iz MMF-a, prije kraja mjeseca očekuje se isplata 300 miliona evra pomoći za BiH.

    Podsjećanja radi, upravo su “Nezavisne novine” još prije pola godine predvidjele takav ishod nakon što je postalo jasno da MMF neće odstupiti od zahtjeva za reformama, a posebno nakon što je MMF obećao pomoć BiH.

    Iako je ideja MMF-a dobronamjerna, da pomogne BiH da se lakše izbori s posljedicama korona virusa, domaći političari su protumačili da je novac moguće dobiti i bez sprovođenja reformi.

    Naime, MMF je uoči početka nove runde pregovora o aranžmanu prošle godine pred BiH postavio razumne, ali teške uslove za zaključivanje novog aranžmana, koji su imali za cilj da se bolje prate tokovi novca, spriječi pranje novca, učvrsti fiskalni sistem i sprovedu strukturne reforme. Primjera radi, kada bi BiH usvojila uslov da se registar računa privatnih lica nalazi u Centralnoj banci BiH, bilo bi znatno teže manipulisati pranjem novca, jer bi u centralnoj evidenciji bilo moguće lako provjeriti tokove novca. Od jednog izvora koji je bio uključen u razgovore s MMF-om dok su oni trajali saznali smo da su domaće vlasti predložile da entiteti imaju centralne registre kojima bi Centralna banka mogla pristupiti nakon što pošalje službeni zahtjev da želi ostvariti uvid. Naš izvor nam je ispričao da je MMF ovaj uslov odbio jer bi bilo moguće novac skloniti s računa za nekoliko sekundi, čime bi se izgubio smisao kontrole ovih sredstava.

    Međutim, onda je vrh MMF-a u Vašingtonu odlučio da svim zemljama omogući praktično beskamatni kredit kako bi se pomoglo izlasku ekonomije iz krize izazvane kovidom.

    U Ministarstvu finansija i trezora BiH su nam potvrdili da nema naznaka o novim pregovorima s MMF-om.

    “Ovim putem vas obavještavam da je zadnja sjednica Fiskalnog savjeta održana 22. aprila 2021. godine, kada je raspravljano o potencijalnom novom aranžmanu s MMF-om, ali da nije postignuta saglasnost o potrebi, te kako dalji razgovori nisu bili inicirani ni sa jedne strane”, rekli su oni za “Nezavisne”.

    I u Ministarstvu finansija RS nam je potvrđeno da nema naznaka da će doći do novih razgovora.

    Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, takođe nam je rekao da se trenutno ne dešava ništa relevantno kada su u pitanju pregovori s domaćim vlastima.

    “Planirana je posjeta osoblja MMF-a za oktobar, tako da će to biti prilika da nova šefica Misije održi sastanak s predstavnicima vlasti i razmotri situaciju”, rekao je Džuel za “Nezavisne” i precizirao da SDR alokacija može da se očekuje prije kraja mjeseca.

    Pojašnjenja radi, BiH neće dobiti gotovinu, nego će se morati obratiti nekoj od članica MMF-a koja će u odnosu na kvotu koju BiH ima u MMF-u iznos pretvoriti u SDR, odnosno “valutu” MMF-a koju čini prosjek vrijednosti svih glavnih svjetskih valuta koje su članice ove asocijacije. Dodjeljivanje SDR-ova funkcioniše na način da svaka zemlja članica MMF-a dobije iznos u odnosu na kvotu koju uplaćuje. Zemlja koja dobije SDR-ove onda može da se obrati bilo kojoj voljnoj članici MMF-a i da SDR-ove zamijeni za neku od valuta koje stoje ispod SDR-a, odnosno dolara, evra, funte, juana i jena.

  • Dodik izrazio nezadovoljstvo “Pomalo boli kada firme iz Srbije otvaraju predstavništva u Sarajevu”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izrazio je nezadovoljstvo što firme iz Srbije otvaraju predstavništva i sjedišta u Federacija BiH, a ne u Srpskoj, te istakao da je Republika Srpska veoma zainteresovana da se priključi inicijativi “Otvoreni Balkan”.

    Dodik je podsjetio da je Srbija najveći partner Srpske u ekonomiji, da se 98 odsto robe prodaje u Srpskoj uprkos tome što su mnoge firme iz Srbije formirale svoja sjedišta u Sarajevu, jer u FBiH niko neće da kupuje proizvode iz Srbije.

    – To ističem, zato što je nama važno, jer sjedište firme determiniše plaćanje poreza. Na neki čudan način firme iz Srbije poboljšavaju finansijsku situaciju u FBiH, a nas degardiraju u tome. Ali, to opet nama ne smeta da kupujemo robu iz Srbije – izjavio je Dodik za Prvu TV.

    S druge strane, dodao je, nema šanse da neka firma iz Hrvatske da svoja prava za zastupanje ili da formira sjedište u Sarajevu, a da to nije prostor gdje žive Hrvati.

    On je naglasio da svako ima pravo da svoju ekonomiju uspjerava kako misli da treba, ali da govori da su Srbi u Republici Srpskoj najveći kupci robe iz Srbije i da nikada nisu rekli da će da bojkotuju tu robu koja dolazi iz Sarajeva.

    – Ali, pomalo nas boli jer 98 odsto roba koje firme iz Srbije izvoze u Sarajevo, prodaju u Republici Srpskoj – dodao je Dodik.

    Dodik je ponovio da je pozicija Republike Srpske da se uključi u mini-šengen, odnosno inicijativu “Otvoreni Balkan”, u kojoj su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, da je na toj tački insistirao i na Predsjendištvu i da su donijeli odluku da se uđe u taj proces.

    – Ali, to opstruišu Bošnjaci i dijelom Hrvati. Tako da mi propuštamo prilike da se uključimo u sve to – rekao je Dodik i dodao da BiH neće moći da koristi se sve te praktične prednosti koje se već vide.

    Dodik je rekao da je taj mini-šenger odlična ideja i da misli da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to veoma dobro koncipirao i razvio, kao i da je veoma važno da se očuva taj koncept i da se i Srpska tome pridruži.

    – Naravno da je spoljna ekonomska politika u nadležnosti BiH, ali ćemo pokušati da nađemo neki način – rekao je Dodik.

  • Fond PIO: Zdravstvene ustanove najveći dužnici

    Fond PIO: Zdravstvene ustanove najveći dužnici

    Najveća dugovanja po osnovu doprinosa prema Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske imaju zdravstvene ustanove, rečeno je u ovom fondu.

    Dug prema Fondu PIO po osnovu doprinosa u prva tri mjeseca ove godine iznosi 485,5 miliona KM, što je za šest miliona manje u odnosu na isti period lani.

    Na glavnicu se odnosi 420,5 miliona KM, a 65 miliona na zakonsku obračunatu kamatu zbog neredovnog plaćanja doprinosa.

    Direktor Fonda Mladen Milić rekao je da od ukupnog duga po osnovu doprinosa prema Fondu PIO na javne zdravstvene ustanove otpada 141 milion KM, privatna preduzeća 118 miliona, a samostalne preduzetnike 92 miliona.

    On je za “Glas Srpske” rekao da su akcionarska društva dužna 64 miliona za doprinose, a preduzeća s većinskim državnim vlasništvom 39 miliona KM.