Kategorija: Ekonomija

Velika potražnja za nekretninama zapaprila je cijene kvadrata koje u centru Banjaluke odavno premašuju 3.000 maraka. Uprkos tome, u drugom tromjesečju ove godine prodato je 11,2 odsto više novih stanova u Srpskoj u odnosu na isti period lani.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna cijena prodatih novih stanova u drugom tromjesečju viša je za 8,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

– U navedenom periodu prodato je 436 novih stanova, a prosječna cijena iznosila je 1.711 KM po kvadratu – pokazuju podaci Zavoda za statistiku.

Uprkos konstantnom rastu cijena kvadrata i neizvjesnosti zbog pandemije virusa korona, prodavci nekretnina ističu da imaju pune ruke posla.

Direktor banjalučke agencije za nekretnine “Remaks” Dragan Milanović rekao je za “Glas Srpske” da će cijene rasti sve dok raste i potražnja.

– Potražnja generiše cijenu i tek kada potražnja bude padala, možemo očekivati i pad cijene stanova. Osim toga, građevinski materijal je poskupio u nekoliko navrata u proteklih nekoliko mjeseci, tako da je i to jedan od faktora za poskupljenje stanova – rekao je Milanović. Dodao je da je ovo sektor koji nije pretrpio velike negativne uticaje pandemije.

– Prosječnu cijenu kvadrata dižu Banjaluka i Trebinje, gdje je najveći promet nekretnina. Poskupljenje traje permanentno već pet godina i to je regionalni trend. Jedan od razloga su male kamate na štednju pa građani radije investiraju u kupovinu stanova, a osim toga, investicija u stan je sigurna i njega je uvijek moguće lako prodati ukoliko vam novac zatreba – rekao je Milanović naglasivši da je ulaganje u nekretnine najsigurnija investicija. Među kupcima je, dodao je, veliki broj naših ljudi iz dijaspore. Konkretno, u Banjaluci, istakao je Milanović, svega polovina kupaca su Banjalučani, ostalo dijaspora i stanovnici iz drugih krajeva.

– U centru Banjaluke kvadrat u novogradnji je premašio 3.000 KM, dok je na Starčevici 2.400 KM, a prije nekoliko godina bio je manje od 2.000 KM. Pojedini investitori najavljuju cijenu i do 5.000 maraka u centru Banjaluke, a riječ je o luksuznim investicijama – kazao je Milanović.

Da je potražnja za novim stanovima velika, potvrđuje i vlasnica agencije “Sim nekretnine” iz Bijeljine Jovana Despotović koja naglašava da stanove uglavnom kupuju Semberci koji već godinama žive “preko okeana”.

– Cijene kvadrata u novogradnji kreću se od 1.600 do 2.200 maraka. Iako su poskupjeli stanovi, kupaca ima dosta. U posljednje vrijeme najviše je naših ljudi iz Amerike koji nisu dolazili nekoliko godina – rekla je Despotovićeva.

Poslovni prostori

Dragan Milanović je rekao da je u posljednje vrijeme zabilježena hiperponuda poslovnih prostora.

– Kompanije iz IT sektora uglavnom iznajmljuju poslovne prostore, međutim, potražnja je mala imajući u vidu da sve nove zgrade koje se grade imaju u prizemlju i poslovne prostore koji su sada čak jeftiniji od stanova, a nekada je tu postojala drastična razlika. Osjeti se blagi porast kada je riječ o kupovini vikendica izvan grada otkad se pojavila korona – rekao je Milanović.

Tokom ovih ljetnih mjeseci i godišnjih odmora, a posebno dolaskom dijaspore u Republiku Srpsku, došlo je do većeg prometa i većeg obima posla preduzetnika i pojedinih grana privrede, što im je značajan oporavak od posljedica pandemije, ali ipak strah od novog zatvaranja nije nestao.

Između ostalih, povećan promet su, prema riječima sagovornika, tokom ljeta zabilježili frizeri i kozmetičari, ugostitelji i stomatolozi, ali svi oni se boje da bi nakon dobre ljetne sezone moglo doći do ponovnog zatvaranja zbog pandemije virusa korona.

Dragica Arsić, predsjednica Udruženja frizera i kozmetičara grada Banjaluka, rekla je za “Nezavisne novine” da se zbog godišnjih odmora i dolaska dijaspore iz inostranstva osjeti povećan promet, ali ne mnogo.

“Frizeri i kozmetičari imaju više posla, ali to nije na nivou iz 2016. i 2017. godine, kada smo dosta više radili. Ovo jeste mali pomak, ali se svi nekako plašimo narednog ograničenja i zatvaranja koje se sve više najavljuje. Mislim da će to dosta uticati na ovaj mali pomak”, navela je Arsićeva.

Dodala je da je povećan promet u junu i julu za oko 20 do 30 odsto.

“Nisu velike gužve u salonima. Imamo situaciju da su dozvoljene svadbe pa je i tu neki mali pomak”, kazala je Arsićeva.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, istakao je da je povećan promet u ljetnim mjesecima i da se to zaista osjeti.

“Većinom je to dolazak dijaspore iz inostranstva, ali ima i turista, ali u manjem broju. U odnosu na prethodnu godinu kada se osjetio njihov nedolazak zbog pandemije virusa korona i zatvaranja granica – situacija je bolja i povećan je promet za oko 50-60 odsto”, naveo je Kurtinović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, zadovoljni su trenutnim stanjem, ali je ostalo puno teških vremena iza njih te se sada krpe rupe iz tog perioda.

“Mi sada saniramo sve što se dešavalo zbog zatvaranja i restrikcija usljed pandemije. Nikad nije bilo teže biti ugostitelj nego sada i moramo razmišljati o mnogim stvarima o kojima ranije nismo morali. Takođe, postoje veliki strah i neizvjesnost ugostitelja od toga da bi moglo doći do ponovnog zatvaranja, nemamo nikakve planove i ne znamo u šta da se upuštamo. Jedino nam ostaje da čekamo, radimo i borimo se”, naglasio je Kurtinović.

Aleksandar Stajčić iz stomatološke ordinacije “Dr Stajčić” u Banjaluci naglasio je da su tokom ljetnih mjeseci prebukirani te da tada imaju uvijek više posla u odnosu na druge dijelove godine.

“Povećan obim posla uvijek imamo od početka jula pa do kraja avgusta. Takođe, tokom praznika je isto period kad dolazi dijaspora i kao što popravljaju automobile ili idu na frizure, dolaze i kod stomatologa, jer je ovdje sve tri ili četiri puta jeftinije nego u inostranstvu”, naglasio je Stajčić za “Nezavisne novine”.

Dodao je da prema njegovim informacijama sve stomatološke ordinacije trenutno imaju povećan obim posla.

Saša Dabić, predsjednik Komore doktora stomatologije RS, kazao je da je tokom ovih ljetnih mjeseci značajno povećan obim posla te da su sve stomatološke ordinacije prepune klijenata.

“Mi svakako imamo veliki broj pacijenata koji dolaze iz inostranstva, a zbog zatvaranja granica prošle godine nisu mogli dolaziti pa je sada značajno povećan obim posla”, potvrdio je Dabić za “Nezavisne novine”.

Električni automobili budućnost su cijelog svijeta, a u razvijenijim zemljama oni su i sadašnjost. Koliko god da se nekada činilo nemoguće, i u našoj zemlji raste broj ovih automobila.

Pohvalno je to, kaže Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, ali je potrebno još mnogo toga uraditi kako bi stanje bilo makar slično kao u zemljama regiona.

“Upućivali smo i ranije neke inicijative, a to smo uradili opet, zahtjevom za smanjenje carina prilikom uvoza električnih automobila. Mi trenutno imamo carinu od pet posto na električne i 15 posto na hibridne automobile. Tražimo da se za električne automobile ta carina skroz ukine te da se ona sa 15 smanji na 5 posto za hibride”, kazao je Muratović za Klix.ba.

Prema podacima kojima u ovom udruženju raspolažu, u Srbiji se za kupovinu električnog automobila dobije 5.000 eura subvencije, dok se za plug in hibride (one s električnim punjačem) dobija 3.500, a za obične hibride 2.500 eura stimulacije. U Hrvatskoj je, kaže Muratović, za ovu godinu osigurano 65 miliona kuna (oko 25 miliona KM) za subvencioniranje električnih vozila i hibrida.

“Izračunali smo da je to oko 9.000 za električne automobile i 5.000 za hibridne. Slovenija daje 7.500 eura za električni i 4.500 za plug in hibrid. Crna Gora daje 5.000 eura za električni, a za hibridni automobil 2.500 eura. Albanija oslobađa PDV-a, koji je 17 posto, i carine koja varira u zavisnosti od kubikaže, a imaju i niže troškove registracije za 70 eura. Sjeverna Makedonija nema neke posebne stimulacije, ali imaju porez na motorna vozila koji se plaća prilikom uvoza automobila, on je od nula do 20 posto. Električna vozila su oslobođena plaćanja tog poreza. Jedine dvije države bivše Jugoslavije koje nemaju nikakve pogodnosti za električna vozila su Kosovo i BiH”, kaže Muratović.

Međutim, Muratović smatra kako se klima po ovom pitanju i kod onih koji donose odluke u proteklom periodu promijenila te se nada kako bi se već ove godine neka pitanja trebala početi rješavati. Jedno od njih je infrastruktura električnih punionica.

“Mi imamo nedostatke u regulativi gdje se električna punionica ne prepoznaje kao priključak, nego kao objekat, pa se traže građevinske i urbanističke dozvole, brdo neke papirologije. Razgovarali smo s Vladom Kantona Sarajevo i uputili inicijativu koja sadrži dvije tačke, a jedna od njih je da se punionice smatraju priključkom i u tom slučaju nam ne bi trebala građevinska dozvola, što bi smanjilo procedure i bilo bi primamljivije investitorima, a očekujemo da bi to moglo biti tokom ljeta, jer je u fazi izrada novog urbanističkog plana za KS. Što se tiče drugog segmenta, riječ je o ukidanju poreza na imovinu, koji se plaća prilikom registracije električnog vozila. Mi sada plaćamo najveći porez na imovinu zato što u regulativama ne postoji električni automobil. U Ministarstvu finansija KS nisu znali koji porez na imovinu da nam obračunaju za električni automobil, pa su nam obračunali najveći od 220 KM, što nema smisla. I to očekujemo da se ukine, a da se za hibride prepolovi. Jedino je do sada Tuzlanski kanton prošle godine ukinuo porez na imovinu za električna vozila, a prepolovio za hibride, što je pohvalno”, istakao je Muratović.

S obzirom na revoluciju u autoindustriji koja se dešava, gdje svi proizvođači prelaze na ekološki prihvatljive automobile, Muratović se nada da će važnost izmjene zakona shvatiti i nadležni te da će BiH ići donekle makar ukorak s ostatkom Evrope.

“Volkswagen grupacija je već najavila da od 2035. godine neće proizvoditi automobile sa SUS motorima (dizele i benzince), već će svi ići na električnu energiju. Evropska komisija je 14. jula donijela prijedlog i neke zaključke koje je uputila Evropskom parlamentu gdje se zahtijeva još rigoroznija mjera za proizvođače automobila koja kaže da do 2050. godine ne žele da imaju zagađenje koje dolazi iz automobila, žele biti karbonski neutralni, a to znači da u fazi proizvodnje ne smije biti zagađenja. To znači da sama fabrika i sva postrojenja i dobavljači i sve ostalo mora ispoštovati mjere koje ne zagađuju okoliš. Druga faza je faza eksploatacije, to je ovo kad mi kupimo auto pa vozimo, da i tu ne smije biti zagađenja i da ti automobili treba da koriste punionice, obnovljive izvore energije, a treća faza je faza reciklaže – da se automobil može sto posto reciklirati bez ikakvog zagađenja okoliša”, zaključio je Muratović.