VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Sve više turista odlučuje se za posjetu ruralnim područjima, zato tu oblast treba i urediti

    Sve više turista odlučuje se za posjetu ruralnim područjima, zato tu oblast treba i urediti

    Da je ulaganje u turizam u našoj zemlji neophodno i važno pokazalo se više puta do sada, pogotovo od početka pandemije, a s ciljem poboljšanja usluge u ruralnim područjima, u Republici Srpskoj bit će održane obuke usmjerene na pružaoce smještaja i usluga.

    Obuke organizuju Privredna komora i Turistička organizacija RS-a u partnerstvu s projektom USAID Developing Sustainable Tourism in BiH.

    Obuke će, kako su kazali iz Privredne komore RS-a, predstaviti najbolje prakse u upravljanju, promovisanju i prodaji autentičnih ruralnih iskustava u vrijeme Covida, s naglaskom na poboljšanje upravljanja poslovanjem, pozicioniranja na tržištu, prodaju i dizajn proizvoda, uzimajući u obzir potrebe i motivaciju postcovid putnika.

    “Pandemija je izazvala promjene u načinima i vrstama putovanja na koje će se ljudi odlučivati nakon što se stanje normalizuje. Medicinski rizik izazvan ljudskim kontaktima nesumnjivo će značiti da će prepune turističke destinacije i atrakcije biti manje privlačne. Umjesto gradskih atrakcija, potrošači razmišljaju o mirnijim, ruralnim lokacijama i ograničenom vremenu za posjete turističkih mjesta. Osim toga, istraživanja ponašanja međunarodnih putnika ukazuju na to da se potrošači sve više okreću online kanalima i platformama pa rješenja za svoja putovanja traže u slobodno vrijeme, čineći digitalne i društvene medije sve važnijim alatom kojim pružatelji usluga moraju ovladiti s ciljem poboljšanja broja rezervacija i prihoda”, kažu iz Privredne komore RS-a.

    Pozitivno je, kažu, što se sve više domaćinstava odlučuje napraviti iskorak i početi ulaganja u turizam, ali im je u tome potrebna i podrška. S druge strane, kako kažu, razvoj seoskog turizma pozitivno utječe i na ostale grane privrede. Podrazumijeva i indirektno uključivanje većeg broja malih proizvođača, od proizvođača suvenira, do proizvođača hrane.

    “Svima u ovom procesu su potrebna nova znanja kako bi podigli kvalitet svojih usluga, ali i uveli neke nove elemente koji bi ih učinili konkurentnijim i zanimljivijim za privlačenje novih turista. Baš zbog toga su predviđene edukacije od velike važnosti, kako bismo unaprijedili one sadržaje koji već postoje, ali i dodatno ohrabrili i upoznali o svemu što ih čeka, one koji se još nisu odlučili da krenu u razvoj seoskog turizma, a pokazuju interesovanje”, istakli su iz Privredne komore.

    U Turističkoj organizaciji Republike Srpske izrazili su nadu da će, iako se u RS-u u posljednje vrijeme broj domaćinstava koja se žele baviti uslugama smještaja i uopšte seoskim turizmom stidljivo povećava, taj broj u budućnosti rasti, budući da se razvojem seoskog turizma javljaju višestruki pozitivni efekti.

    “Podstiče se razvoj poljoprivrede, kao primarne djelatnosti na selu, kreiraju se nova radna mjesta, plasiraju se proizvodi domaće radinosti. Također, utječe se i na očuvanje prirodne sredine i lokalne kulture, tradicije i običaja”, naveli su iz Turističke organizacije RS-a.

    Radionice, koje će biti održane u narednom periodu, ističu, bit će korak naprijed ka poboljšanju rada svih koji pružaju usluge i smješaj u ruralnim područjima, ali i dobra obuka za one koji tek planiraju da se bave tim poslom u budućnosti.

    “Bosna i Hercegovina je bogata destinacija i postoji mnogo lokaliteta u Republici Srpskoj koji nude širok spektar ponuda jedinstvenog i atraktivnog ruralnog turizma”, kazao je Ibrahim Osta, direktor projekta USAID-a Turizam.

    Radionice će se održati u dva dijela u Banjoj Luci, Šipovu, Istočnom Sarajevu i Trebinju od 10. do 20. augusta 2021. godine.

  • BDP po stanovniku u BiH je prošle godine iznosio trećinu prosjeka EU

    BDP po stanovniku u BiH je prošle godine iznosio trećinu prosjeka EU

    Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u BiH, izražen u standardu kupovne moći, u prošloj godini iznosio je 33 posto prosjeka EU, pokazuju rezultati Evropskog programa upoređivanja cijena.

    Isti rezultati pokazuju da je stvarna individualna potrošnja po stanovniku izražena u standardu kupovne moći lani iznosila 43 posto prosjeka EU, objavila je Agencija za statistiku BiH.

    Luksemburg ima daleko najveći BDP po stanovniku od svih 37 zemalja uključenih u ovo poređenje, što je više od dva i po puta iznad prosjeka EU, a to se djelimično objašnjava činjenicom da je veliki broj stranih stanovnika zaposlen u zemlji i na taj način doprinosi njenom BDP-u, dok nisu uključeni u rezidentno stanovništvo.

    Irska zauzima drugo mjesto među zemljama članicama EU, sa 111 posto iznad prosjeka EU, a slijede je Danska, Holandija, Austrija, Švedska i Njemačka, svaka s BDP-om po stanovniku većim od 20 posto iznad prosjeka.

    Zemlje čanice EFTA – Švicarska, Norveška i Island imaju nivo BDP-a po stanovniku od 60, 42 i 25 posto iznad prosjeka EU, Belgija, Finska i Francuska ostale su zemlje članice Unije sa BDP-om po stanovniku iznad prosjeka EU, a slijedi ih Velika Britanija.

    Malta, Italija i Češka imaju nivo BDP-a po stanovniku manji od 10 posto ispod prosjeka EU, Slovenija, Litvanija, Kipar, Estonija i Španija imaju BDP po stanovniku između 10 i 20 posto ispod prosjeka Unije.

    BDP po stanovniku Portugala, Poljske, Mađarske, Latvije, Rumunije i Slovačke manji je od 30 posto ispod prosjeka, dok Hrvatska, Grčka i zemlja kandidat Turska imaju BDP po stanovniku manji od 40 posto ispod prosjeka.

    Bugarska se nalazi na 45 posto ispod prosjeka EU, a slijede je zemlje kandidati Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, BiH, kao potencijalni kandidat i Albanija.

    Osim 27 zemalja članica EU, u analizu su uključene i tri zemlje članice EFTA, zatim Velika Britanija, zemlje kandidati za članstvo u EU – Turska, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, te BiH kao zemlja potencijalni kandidat.

  • Suša ugrozila riblji svijet

    Suša ugrozila riblji svijet

    Vodostaji većine rijeka u Srpskoj su na minimumu, što dovodi do rasta temperature i smanjenja prisustva kiseonika u vodi, što loše utiče na riblji svijet u rijekama.

    Dok struka kaže da je sušnih perioda bilo i ranije, iako su vodostaji na nekim rijekama u Srpskoj blizu istorijskog minimuma, ribolovci s višedecenijskim iskustvom kažu da ovakvu situaciju na rijekama skoro nikada ranije nisu zatekli.

    Saša Marić, ispred Republičkog hidrometeorološkog zavoda, je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao da su vodostaji velikog broja rijeka na minimumu.

    “Ovaj period se proteže još od prošle godine, koja je bila izuzetno sušna. Iako smo ove godine imali malo jaču zimu, te je ovaj period bio nešto vodonosniji u odnosu na prošlu godinu, trenutno je situacija na minimumu”, rekao je Marić.

    Dodao je da je na primjer vodostaj na rijeci Bosni blizu istorijskog minimuma.

    “Rijeke su na minimalnim vrijednostima. Naravno, to zavisi od slučaja do slučaja, od rijeke do rijeke, ali generalno sada imamo malovodan period”, kazao je Marić.

    Da je situacija zbog sušnog perioda kritična za “Nezavisne” potvrdio je i Pero Pavlović, potpredsjednik Sportsko-ribolovnog društva Banjaluka, koji naglašava da u više od 30 godina bavljenja ribolovom nikada nije vidio goru situaciju.

    “Rijeka Sana, posebno gornji tok, je posebno kritična, jer je to jako mala rijeka. Rijeke Ribnik skoro da i nema. Pecam oko 35 godina i ne pamtim da je ikad ranije bilo manje vode”, rekao je Pavlović.

    Dodao je da je najbolja situacija na Vrbasu, jer je to velika rijeka.

    “Ima dosta brzaka, protoka i dosta kisika, sve ono što je ribi potrebno. Vrbas ima i hidroelektranu, koja s vremena na vrijeme povećava kubikažu i ima veći protok vode”, kazao je Pavlović.

    Istakao je da su manje rijeke, pritoke, kao što su Sana, Ribnik i Krupa skoro presušile.

    “Ne znam da li ijedan od tri ili četiri izvora rijeke Krupe ima normalan vodostaj, jer su to sve rijeke ponornice s Manjače, od kojih, kada pada kiša, nastaje rijeka Krupa”, naveo je Pavlović.

    Prema njegovim riječima, ribolovci su primijetili da pored klimatskim promjena veliki problem za vodostaje rijeka, a samim tim i za život u rijekama, predstavlja čovjek.

    “Na primjer, na Suturliji smo primijetili da ljudi vodom iz rijeke pune bazene kraj vikendica te navodnjavaju bašte”, zaključio je Pavlović.

    Edin Džaferbegović, predsjednik Sportskog ribolovnog udruženja “Novi Grad”, kazao je da su primjetne promjene na rijekama Uni i Sani, koje nisu još dosegle svoje minimume, ali je činjenica da na svim izvorima fali vode.

    “Mali je protok vode i brže se grije, što na Uni, gdje je sada temperatura vode 21-22 stepena Celzijusa, pogoduje formiranju algi, te se mijenja i životinjski svijet, gdje počnu prevladavati vrste koje se hrane travom, a manje je grabljivica”, rekao je za “Nezavisne” Džaferbegović.

    Radoslav Dekić, vanredni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, za “Nezavisne” je kazao da tokom sušnih perioda dolazi do rasta temperature u rijekama te da to mijenja koncentraciju kiseonika koji se nalaz u vodi.

    “Samim tim dolazi do presušivanja manjih vodotoka, što se zbog svog aspektra ispoljava i na život ribljih zajednica u vodi”, rekao je Dekić.

    Dodao je da usljed ovakvih uslova u rijekama, tamo gdje je moguće, dolazi do migracija ribe.

    “Riba se, na primjer, može skloniti u dijelove rijeka gdje je dubina vode veća. Problem je izraženiji u rijekama u kojima se s opadanjem količine vode i vodostoja smanjuju značajno i dijelovi gdje su dublje vode”, naveo je Dekić.

    Istakao je da u u ovakvim uslovima može doći i do uginuća ribe.

  • Vakcine štite radnike, ali i preduzeća

    Vakcine štite radnike, ali i preduzeća

    Organizovana vakcinacija zaposlenih u realnom sektoru u RS biće nastavljena i narednih dana, a privrednici i u RS, i u FBiH smatraju da je imunizacija značajna sa više aspekata, a da eventualni novi lockdown nije i ne treba da bude opcija ukoliko bi eventualno došlo do pogoršanja epidemiološke situacije ili ukoliko neko neće da primi vakcinu.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kazao je da je u kompaniji “Krajina klas”, čiji je on vlasnik, do sada vakcinisano oko 50 odsto zaposlenih te da planiraju treći ciklus vakcinacije zaposlenih sprovesti u septembru.

    Istakao je da, unatoč tome što su sprovedene organizovane vakcinacije zaposlenih, nisu zadovoljni odzivom radnika na imunizaciju te da pripremaju promotivne aktivnosti kojima će se više ukazati na značaj vakcina, kako za zdravlje radnika, tako i za zdravlje preduzeća u finansijskom smislu.

    “U kontaktu smo sa stranim kompanijama koje imaju svoja predstavništva u RS te smo saznali da je situacija i kod njih bila slična i da su tek u trećem ciklusu vakcinacije došli do odziva od 70 odsto”, naveo je Trivić za “Nezavisne”.

    Prema njegovom mišljenju, za još jedan lockdown ne postoji niti jedan razlog.

    “Država je trenutno obezbijedila dovoljan broj vakcina za sve građane te nijedan dio privrede ne treba da trpi posljedice nečije neozbiljnosti. Naravno da ljudi imaju pravo da ne prime vakcinu, ali sa druge strane nemaju pravo da zbog njihove odluke neko bude zatvoren i da trpi ekonomske štete”, kazao je Trivić, dodajući da ni država više nema ni obavezu, ni pravo da zatvara privredne subjekte zato što neko nije htio da primi vakcinu.

    Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da vakcinacija radnika prije svega predstavlja zaštitu njihovog zdravlja, ali sa druge strane omogućava i nesmetano odvijanje poslovnih procesa u preduzećima te da je zbog toga važno da se što veći broj radnika odazove na imunizaciju.

    “U prvom talasu smo, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, organizovali vakcinaciju oko 600 radnika u Srbiji, u međuvremenu smo imali još organizovanih vakcinacija. Takođe istovremeno jedan broj radnika samostalno se vakcinisao u zdravstvenim ustanovama u RS ili u Srbiji”, rekao je Blagojević.

    Dodao je da je planirano da se u petak vakcinišu radnici kompanije “Binis beton”, a u ponedjeljak iduće sedmice da se u prostorijama Privredne komore RS organizuje vakcinacija zaposlenih iz nekoliko kompanija.

    Naglasio je da se nadaju da neće doći do novog zatvaranja, jer kako navodi, vidljivo je da je došlo do oporavka za Srpsku najznačajnijih stranih tržišta, što je dovelo do rasta izvoza.

    “U prvih šest mjeseci ove godine bilježimo sve bolje razultate kada je riječ o izvozu naše robe”, kazao je Blagojević.

    Naveo je da su prve pozitivne pomake, kada je riječ o izvozu robe, primijetili u posljednjim mjesecima prošle godine, te da je značajno da se ovaj trend nastavio i ove godine, a nada privrednika je da će se takav trend nastaviti i dalje.

    Istakao je da su kompanije iz Srpske tokom ovog perioda povećale plasman robe na tržišta koja ranije nisu bila primarna.

    “To su najčešće tržišta nekih zemalja iz Evropske unije, kao što su Holandija, Rumunija, Poljska, pa čak i Francuska”, rekao je Blagojević.

    On je istakao da se, kada je u pitanju imunizacija, ne zna tačan broj radnika u realnom sektoru koji se do sada vakcinisao, jer na vakcinaciji radnika radi više ustanova, a mnogo zaposlenika se vakcinisalo samostalno, a ne tokom organizovanih akcija.

    Da se tačan broj vakcinisanih radnika u realnom sektoru ne zna ni u FBiH, za “Nezavisne novine” potvrdio je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, koji je istakao da, otkako su i u nekoliko gradova u Federaciji organizovani dani otvorenih vrata, možda i nema potrebe da se organizuju vakcinacije samo zaposlenika u kompanijama.

    On je istakao da nema nikakve potrebe da eventualno dođe do blokada i zatvaranja za privredne subjekte, jer se, prema njegovim riječima, uvijek može naći neki drugi modalitet kojim bi se sprečilo širenje zaraze.

    “To je pridržavanje nekih epidemioloških mjera, kao i organizovanje distance tokom rada te drugačijih tokova kretanja ljudi u kompanijama. Sve je moguće napraviti i sve je bolje od rješenja da se privredni subjekti zatvore”, poručio je Jašarspahić.

  • Nakon povoljnih podataka o inflaciji svjetska tržišta na novim rekordnim nivoima

    Nakon povoljnih podataka o inflaciji svjetska tržišta na novim rekordnim nivoima

    Na Wall Streetu su u srijedu ključni indeksi dosegnuli nove rekordne nivoe, jer je najnoviji podatak signalizirao da je inflacija u SAD-u vjerojatno već dosegnula vrhunac.

    Najviše su porasle cijene dionica kompanija povezanih s ekonomskim uzletom, zahvaljujući odobrenom infrastrukturnom planu.

    Dow Jones indeks skočio je jučer 220,3 boda ili 0,62 posto, na 35.484 boda, dok je S&P ojačao 0,25 posto na 4.447 bodova. Oba indeksa ponovno su dosegnula nove najviše povijesne razine.

    Tehnološki Nasdaq, pak, oslabio je 0,16 posto, završivši trgovanje na 14.765 bodova.

    Američko ministarstvo rada u srijedu je objavilo dugo očekivani podatak o inflaciji u SAD-u u julu, koji je pokazao rast potrošačkih cijena za 0,5 posto u odnosu na juni, što je najniža mjesečna stopa rasta cijena u zadnjih 15 mjeseci. Na godišnjem nivou, pak, stopa inflacije iznosila je 5,4 posto, isto kao i u junu. Ti podaci ublažili su zabrinutosti tržišnih sudionika oko potencijalne galopirajuće inflacije.

    “Zasigurno taj podatak ukazuje na usporavanje inflacije i to će Fed dovesti u malu nedoumicu, nakon sve te retorike o zaoštravanju monetarne politike, podizanju kamatnih stopa, o defenzivnom pristupu. Stopa inflacija baš i nije tamo gdje bi trebala biti, no sigurno je da nije izvan kontrole”, kaže Steven Ricchiuto, glavni ekonomist u Mizuho Securitiesu.

    Investitori su proteklih mjeseci pozorno pratili jačanje inflatornih pritisaka, zabrinuti da bi kontinuirani rast cijena mogao prisiliti Fed na zaoštravanje ultra-popustljive monetarne politike i prije nego su predviđali.

  • Investicije u BiH u prošloj godini smanjene za 7,5 posto, u 2021. tržište se blago oporavlja

    Investicije u BiH u prošloj godini smanjene za 7,5 posto, u 2021. tržište se blago oporavlja

    Pandemija koronavirusa ostavila je, i dalje ostavlja, trag na privredne aktivnosti u našoj zemlji, a pošteđena nisu bila ni strana ulaganja, kao ni dinamika investiranja i realizacija projekata.

    S obzirom na ograničenja putovanja, ograničene kontakte i ostale restriktivne mjere, obim sastanaka i kontakata s potencijalnim stranim investitorima, kako su za Klix.ba kazali iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), je smanjen u znatnoj mjeri, a samim tim i znatniji interes za ulaganje.

    “U posljednjih šest mjeseci FIPA je povezala više stranih investitora iz UAE, Turske, Austrije, Mađarske i Kine s vlasnicima projekata u BiH. Neki od investitora su bili zainteresovani za oblast nekretnina, neki za poljoprivrednu proizvodnju s fokusom na proizvodnju putera. Investitor iz Austrije je bio zainteresovan za tekstilni sektor, dok su investitori iz Kine iskazali interes za infrastrukturne i energetske projekte. Američko-mađarski investitor je zainteresovan za projekte obnovljivih izvora energije. Zadatak FIPA-e je bio da poveže investitore i vlasnike projekata u BiH, a dalje investitori i nosioci projekata sami pregovaraju o nastavku saradnje i budućnosti projekta, na šta FIPA ne može utjecati”, kazali su nam iz FIPA-e.

    Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH za 2020. godinu, investicije su za period od januara do decembra 2020. iznosile 625,6 miliona KM i bile su manje za 7,5 posto u odnosu na godinu prije. Direktne strane investicije su, prema platnom bilansu, u 2019. iznosile 699 miliona KM.

    Prema podacima Centralne banke u okviru platnog bilansa, direktne strane investicije u prvom kvartalu ove godine iznosile su 271,8 miliona KM, što je za 14,6 posto više u odnosu na iznos iz prvog kvartala prošle godine, kada su one iznosile 237,2 miliona KM. S obzirom na to da je iznos direktnih stranih investicija u prethodnoj godini očekivano manji zbog pandemije, upoređen je iznos za prvi kvartal 2021. (271,8 miliona KM) s prosjekom prvih kvartala prethodnih pet godina, od 2016. do 2020., kada je prosjek za prvi kvartal iznosio 268,1 milion KM, i onda vidimo da je povećanje nešto skromnije i iznosi 1,4 posto.

    “Interes za ulaganje u BiH od početka pandemije opada, međutim, to nije slučaj samo s BiH. Globalno posmatrajući, prema procjeni UNCTAD-a, tokovi direktnih stranih ulaganja će u 2021. godini dostići najniži nivo, da bi potom doživjeli djelimični oporavak i počeli rasti. Projicirano povećanje od 10 do 15 posto je i dalje za 25 posto niže od priliva globalnih direktnih stranih investicija (DSI) u 2019. godini. Trenutne prognoze pokazuju daljnji rast i povećanje za dodatnih 15-20 posto u 2022. godini, što bi moglo približiti globalni godišnji priliv DSI nivou iz 2019. godine”, kazali su nam iz FIPA-e.

    UNCTAD (United Nations Conference on Trade and Development) predviđa da se DSI prilivi u tranzicijskim ekonomijama, kojima pripada i naša država, neće početi oporavljati prije 2022. godine.

    “Realizacija određenih projekata koji su bili stopirani prošle godine nastavljena je u 2021. Imamo nove investicijske projekte koji su započeti u ovoj godini u različitim privrednim sektorima, počevši od proizvodnje kablova, metaloprerade, proizvodnje senzora za automobilsku industriju, eksploatacije i prerade kamena, proizvodnje hrane i tako dalje”, kažu iz FIPA-e.

  • Cijene nafte pale ispod 70 dolara

    Cijene nafte pale ispod 70 dolara

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale ispod iznosa od 70 dolara po barelu nakon izvještaja američke medijske kuće “CNBC” da će Bijela kuća pozvati OPEK i njihove saveznike da pojačaju dnevnu proizvodnju u sklopu napora za smanjenje rasta cijene benzina.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 86 centi ili 1,2 odsto i iznosi 69,77 dolara po barelu.

    U New Yorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 80 centi ili 1,2 odsto i sada je 67,49 dolara po barelu.

    Prije izvještaja “CNBC” cijene sirove nafte bile su iznad 70 dolara po barelu zbog naznaka o rastu potražnje za ovim energentom u SAD, čime su umanjene zabrinutosti zbog uvođenja novih zabrana putovanja u Aziji usljed širenja soja delta virusa korona.

  • Ekonomisti predlažu ukidanje plaćanja cestarine na autocestama u BiH

    Ekonomisti predlažu ukidanje plaćanja cestarine na autocestama u BiH

    Na inicijativu poslodavaca o hitnom smanjenju plaćanja cestarine na autocesti A1 reagirao je ekonomista Faruk Hadžić, kazavši kako je ideja vrijedna pažnje. On kaže kako bi išao i korak dalje i ponovo predložio da se ukine naplata cestarine na autocestama.

    On kaže kako postoji ekonomska opravdanost koja uopšte ne bi ugrozila poslovanje ovih javnih preduzeća. Naime, u prošloj 2020. godini Autoceste FBiH su ostvarile 131,68 miliona KM neto dobiti.
    “Prema finansijskom izvještaju, u istoj godini su po osnovu prihoda od prodaje učinka (koji bi trebali biti prihod od cestarine), ostvarili 30,96 miliona KM. Kada bi se i ukinula naplata cestarine, neto dobit bi opet bila viša od 100 miliona KM. Pitate se od čega javna preduzeća iz ove oblasti ostvaruju dodatne prihode, najvećim dijelom po osnovu prihoda od putarina na gorivo, akciza kako je to popularno u javnosti”, kaže on.

    Koristi bi bile višestruke, navodi Hadžić.
    “Građani i privreda bi imali ogromne uštede i taj novac bi se mogao iskoristiti u drugu potrošnju i investicije. Jedna osoba koja svaki dan putuje iz Zenice u Sarajevo na posao mjesečno bi imala oko 200 KM manje troškove samo na cestarini. Ne treba zaboraviti da bi se značajno povećao i broj vozila na autocesti, čime bi se smanjile gužve na alternativnim pravcima. Dodatno, ostvarile bi se i znatne uštede na platama zaposlenika koji rade na naplatnim kućicama, jer ne bi bilo više potrebe za dosadašnjim brojem radnika. U 2020. godini, prema podacima iz finansijskih izvještaja, bilo je zaposleno 446 radnika, gdje je za troškove plaća i ostalih ličnih naknada izdvajano 17,67 miliona KM”, zaključio je on.


    Udruženje poslodavaca FBiH uputilo je jučer otvoreno pismo Vladi Federacije BiH, Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH i Upravi JP Autoceste FBiH, u kojem traže hitan sastanak s ministrom Denisom Lasićem i Elmedinom Voloderom, v. d. direktora Autocesta.


    Na ovom sastanku poslodavci žele obrazložiti problematiku previsoke cijene cestarina na autoputu A1 i uručiti zahtjev za hitno smanjenje cijene naknade za korištenje autoceste A1 za 20-25 posto.

  • Rast cijena kafe na svjetskom tržištu odraziće se u BiH

    Rast cijena kafe na svjetskom tržištu odraziće se u BiH

    Nakon poskupljenja šećera i ulja, koje se desilo u posljednjih nekoliko mjeseci, građani BiH mogu očekivati i poskupljenje kafe, jer je već došlo do skoka cijena ovog omiljenog crnog napitka na svjetskom tržištu.

    Naime, mrazevi koji su zadesili prostor Brazila, najgori u posljednjih dvadesetak godina, doveli su do rasta cijene nepržene kafe, koji se već odrazio na cijene kafe u svjetskim trgovinama, a isto mogu uskoro očekivati i kupci u BiH.

    Kako su “Nezavisne” nezvanično saznale od predstavnika iz ove oblasti poslovanja, cijene kafe bi mogle porasti mnogo više od očekivanog, odnosno od mogućeg poskupljenja mogla bi ih zaboljeti glava, umjesto da kafa kao inače pomogne, što će sigurno naići na neodobravanje građana, koji kafu često stavljaju na vrh liste potrepština.

    “Kad god idemo u nabavku, kafa je na listi za kupovinu. Pola kilograma brzo se potroši, a ako dođe do poskupljenja stvaro će biti još jedan udar po džepu potrošača”, kaže nam jedna Banjalučanka.

    Da je do rasta cijena na stranom tržištu već došlo za “Nezavisne novine” potvrdila je i Nina Bijedić Mujanović, direktorica kompanije “Vispak” iz Visokog, koja kaže da je poznata trenutna situacija kada je u pitanju izuzetno visok rast cijena kafe na tržištu, kao i uzrok rasta istih.

    “S obzirom na to da je kafa berzanska roba mi smo naviknuti na kontinuirano variranje cijena ove sirovine i svoje strategije poslovanja usklađujemo s godišnjim procjenama procenta variranja iste. Ono što je u trenutno značajno drugačije jeste ekstremno visok rast cijena, koji je također dinamičan”, navela je Bijedić Mujanovićeva.

    Dodala je da je ovakva situacija na tržištu već neko vrijeme prisutna i značajno utiče na poslovanje domaćih firmi.

    “Još pratimo dimaniku promjene cijena sirove kafe kako bismo mogli procijeniti prosjek njenog povećanja. Ti podaci će značajno utjecati na donošenje konačne odluke o eventualnoj promjeni cijene našeg proizvoda”, kazala je Bijedić Mujanovićeva.

    Dodala je da je u proteklom periodu bio kontinuiran rast cijena sirove kafe te da to zasad nije uticalo na promjene cijena ovog proizvoda u BiH.

    “Naša buduća cjenovna strategija će svakoko zavisiti od tržišnih uslova jer je osnova za održivo poslovanje”, zaključila je Bijedić Mujanovićeva.

    Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovina regije Banjaluka, kazao je da kafa još nije poskupjela, ali da sve upućuje na to da bi do skoka cijena ovog proizvoda moglo doći.

    “Ne zna se još koliko će poskupjeti, ali i ta tiha poskupljenja su poprilično opteretila potrošačku korpu građana”, rekao je Marjanović.

    Dodao je da je ranije došlo do poskupljenja ulja, čija je cijena sada već izašla na oko tri KM, te da je šećer nešto blaže poskupio.

    “Trenutno se cijene pola kilograma kafe kreću od 6,30 do 6,90 KM u zavisnosti od proizvođača”, kazao je Marjanović, dodajući da iako se kafa ne smatra osnovnom životnom namirnicom, ipak za građane BiH predstavlja jedan od najvažnijih proizvoda.

    Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” iz Tuzle, navela je da, nažalost, zbog slobodnog formiranja cijena svako može da odredi cijene proizvoda.

    “Kafa je nešto što je potrošačima bitno, ali nije osnovna životna namirnica. Nažalost, mi smo već imali veliki rast cijena jestivog suncokretovog ulja, mesa, pa i nekih mliječnih proizvoda”, kazala je Bulićeva.

    Dodala je da, kada dođe do rasta cijena ovog kofeinskog napitka, potrošačima savjetuju da gledaju cijenu i da se rađe odlučuju za one koji su makar za pet feninga jeftiniji, jer bi to moglo nakon nekog vremena dovesti do stabilizacije tržišta, te da građani, ako cijene budu previsoke, mogu da kupuju neke zamjene za kafu.

    Rast cijena kafe u supermarketima mogao bi dovesti i do skoka cijena ovog napitka i u ugostiteljskim objektima.

    “Jedno poskupljenje kafe je došlo odmah poslije pandemije virusa korona, zbog većih troškova poslovanja. Sigurno je da će cijena kafe na tržištu dovesti do njenog poskupljenja i u ugostiteljskim objektima”, kazao je za “Nezavisne” Goran Kurtinović, član Upravnog odbora “Horece”.

    Dodao je da se trenutno cijene kafa u ugostiteljskim objektima kreću od 1,5 do čak tri KM.

  • Manjak radne snage diže plate

    Manjak radne snage diže plate

    Na najnižu platu u Republici Srpskoj u maju ove godine prijavljeno je bilo 17.207 zaposlenih, što je za 8.813 radnika manje u odnosu na isti mjesec lani, a to je, prema riječima upućenih, jednim dijelom posljedica povećanja primanja, odliva radne snage, ali i pandemije.

    Direktor Poreske uprave RS Goran Maričić rekao je za “Glas Srpske” da je po osnovu radnog odnosa na najnižu platu od 520 maraka u maju prošle godine bilo prijavljeno ukupno 26.020 radnika.

    On je podsjetio i da je u prošloj godini značajan dio radnika u Republici Srpskoj u skladu sa Uredbom sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanje posljedica virusa korona ostvarivao pravo na isplatu najniže plate i doprinosa.

    Međutim, to što je u ovoj godini manje radnika na minimalcu, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić objašnjava upravo pojačanim kontrolama inspektora Poreske uprave RS, ali i time što se zaposleni više ne mogu prijavljivati na četiri sata.

    Na smanjen broj radnika na minimalcu, kako ističe Trivić, uticao je i odlazak ljudi u inostranstvo.

    • Manjak radne snage na domaćem tržištu, koji je prisutan već neko vrijeme, natjerao je na neki način pojedine poslodavce da ponude bolje uslove poslovanja – istakao je Trivić i dodao da su svi ti faktori zajedno određenom broju radnika donijeli nešto veće plate, ali i pojedincima da pređu iz sive zone u regularne tokove.

    Stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS Božana Radošević smatra da, kada je riječ o radnicima koji primaju najnižu platu, koja je, kako podsjeća, do 1. juna ove godine iznosila 520 maraka, a sada je za 20 maraka veća, svi podaci moraju biti detaljno analizirani.

    • Postoje poslodavci koji za marku-dvije povećaju plate svojim radnicima, pa kada se iz poreskog sistema izvuče informacija o zaposlenima koji primaju 520 maraka, onda to i nije do kraja relevantan podatak koliko ih je ukupno sa najnižim primanjima – smatra Radoševićeva.

    Istakla je i da značajan broj radnika ne prima ni minimalnu zagarantovanu zaradu, dok je trećina onih koji zarađuju ispod prosječne plate RS.

    • Da li je posljednjih godina došlo i koliko do odliva radne snage u inostranstvo i kakve je to sve posljedice ostavilo, ne može se komentarisati, sve dok ne budu završene analize sa tačnim brojem radnika u RS, ali i plata koje primaju – dodala je Radoševićeva.

    Set zakona

    Vlada Republike Srpske u maju ove godine utvrdila je set zakona kojim je omogućeno povećanje plata svim radnicima, a za šta je iz budžeta izdvojeno 70 miliona maraka. Tada je donesena i odluka da najniža plata u Republici Srpskoj od juna iznosi 540 marka.