Kategorija: Ekonomija

Koncerti, festivali, kao i brojne kulturne i sportske manifestacije u Srpskoj tokom ljeta privlače najviše domaćih turista, koji najčešće smještaj za jednu ili nekoliko noći potraže u stanovima koji se iznajmljuju na dan.

Domaće stanovništvo, a posebno mladi tokom ljeta odlaze u susjedne gradove i opštine u kojima se održavaju razne društvene manifestacije, a za noćenje i kratki odmor najpovoljniji su im upravo stanovi na dan. Najveća potražnja za takvim vidom smještaja je u Banjaluci i Trebinju koji nude najviše sadržaja turistima.

• Znamo da je ovog ljeta u gradu na Vrbasu održano dosta koncerata i festivala pa je potražnja za stanom na dan zbog toga i porasla u odnosu na lani i početak godine – rekao je Milan Đukić iz Banjaluke koji izdaje stan na dan.

Kako ovaj Banjalučanin ističe poslije potpunog zatvaranja zbog korone stan na dan najviše traže domaći turisti i to obično vikendom.

• Prije dvije godine više je bilo turista iz inostranstva, čak iz Brazila i Koreje, a najviše iz zemalja regiona, ali zbog pandemije situacija se promijenila u svim sferama života pa i u ovom – kazao je Đukić, dodajući da se nije rijetka pojava i otkazivanje stanova.

Opštine i gradovi u kojima se nalaze granični prelazi su u znatno boljoj poziciji od drugih, zbog konstantnog cirkulisanja ljudi, što nam je potvrdila i jedna sugrađanka iz Kozarske Dubice.

• Najviše ljudi dolaze na jedan dan, na dnevni odmor. Obično je riječ o ljudima koji su na putu pa su se uputili na granicu i predah za odmor traže u stanu na dan – rekla je jedna gazdarica stana na dan u ovoj opštini, dodajući da je turista znatno manje u odnosu na prethodne godine, iako su epidemiološke mjere blaže i situacija sa putovanjima znatno bolja.

Da se situacija sa iznajmljivanjem stanova razlikuje od mjesta do mjesta potvrđuje i mještanin Gradiške Velibor Lajić.

• Za vrijeme korone je bilo bolje nego prije. Stanovi na dan u Gradišci rade dobro, a najčešće ih iznajmljuju mladi za druženje i provod – kazao je Lajić, dodajući da se stanovi najviše traže za jednu noć.

U Bijeljini, kao i u Istočnom Sarajevu ljeti je takođe veća potražnja upravo zbog raznih dešavanja koje privlače turiste.

• Uglavnom mlađa populacija traži stan na dan. Kada se nešto dešava u gradu tada potražnja uvijek skoči – rekla je Semberka koja iznajmljuje stan u centu Bijeljine.

U Istočnom Sarajevu su zbog zbog Evropskog prvenstva za mlade takođe kapaciteti popunjeni, a u sunčanom gradu na obalama rijeke Trebišnjice ljudi se rado odlučuju za ovakvu vrstu smještaja.

• Najčešće dolaze porodice na dan-dva, a riječ je o domaćim turistima koji baš Trebinje odaberu za predah na putu do mora. Međutim, dolaze i zbog našeg grada koji ima šta da ponudi turistima – kazala je Milena Premo iz Trebinja, dodajući da su svi kapaciteti popunjeni.

Bizarni uslovi

“Isključivo za uspješnu i ozbiljnu porodicu, ili za studente sa zavidnim uspjehom na fakultetu i sa indeksom na uvid”, samo je jedan od bizarnih uslova na koje se može naići u oglasima prilikom traženja stana.

Uslova ima svih vrsta, od onih da svoje stanove ne iznajmljuju mladima do toga da u stan mogu ući samo oni koji imaju porodicu.

• Zbog rasta prihoda po osnovu doprinosa za PIO iz budžeta Republike Srpske sve manje novca odlazi za penzije, a ukoliko se ovaj trend nastavi, u budžetu bi moglo ostati oko 50 miliona KM.

Naime, zakonska obaveza Republike Srpske je da iz budžeta namiri sredstva koja nedostaju za isplatu penzija, a koja Fond penzijskoinvalidskog osiguranja Republike Srpske ne može prikupiti po osnovu uplate doprinosa i dividendi koje ima. U prvih šest mjeseci ove godine iz budžeta Republike Srpske za isplatu penzija otišlo je 110,9 miliona KM, a godinu ranije, odnosno u prvih šest mjeseci 2020. godine, za isplatu penzija doznačeno je 135,3 miliona KM.

U Fondu penzijskoinvalidskog osiguranja (PIO) Republike Srpske kažu da je tačno da iz budžeta odlazi manje novca za isplatu penzija, ali da to ništa ne mora da znači jer podaci variraju od mjeseca do mjeseca. Kako kažu, tačno je da prihodi po osnovu doprinosa za PIO rastu, ali istovremeno naglašavaju da je učešće budžeta u isplati penzija još značajno.

“U prvih šest mjeseci ove godine za isplatu penzija nedostajalo je 18,48 odsto sredstava, dok je u istom periodu prošle godine iz budžeta Republike Srpske bilo potrebno obezbijediti 23,46 odsto od ukupnog iznosa neophodnog za isplatu penzija”, rekli su “Nezavisnim novinama” u Fondu PIO RS.

Kada je riječ o novcu, u prvih šest mjeseci ove godine ukupni izvorni prihodi Fonda bili su 489 miliona KM, a za isplate penzija bilo je neophodno obezbijediti 600 miliona KM, dok su u prvih šest mjeseci prošle godine prihodi iznosili 441 miliona KM, a za isplatu penzija bilo je neophodno obezbijediti 576 miliona KM. U toku cijele prošle godine na penzije je otišlo 1,160 milijardi KM, od čega je iz budžeta Republike Srpske dotirano 219 miliona KM.

Kao i u prvih šest mjeseci, trendovi su bili pozitivni i u julu jer je, prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, naplata doprinosa u prvih sedam mjeseci premašila milijardu KM, što je rekord, s obzirom na to da su prihodi po tom osnovu veći nego u 2019. godini, koja je bila najbolja u istoriji Republike Srpske.

“Naplata doprinosa u prvih sedam mjeseci ove godine već je premašila milijardu KM i veća je za 94,7 miliona KM ili deset odsto nego u istom periodu prošle godine. Za Fond PIO u prvih sedam mjeseci naplaćeno je 577,7 miliona KM ili deset odsto više nego prošle godine”, rekli su nedavno u Poreskoj upravi Republike Srpske.

Ipak, i pored znatnog rasta prihoda, Republika Srpska još je daleko od toga da prihodi Fonda PIO budu dovoljni za isplatu penzija, što se u posljednjih nekoliko decenija rijetko dešava u svijetu. U Srbiji je, recimo, krajem jula odjeknula vijest da je sadašnji Fond PIO, koji u ovom obliku postoji od 1992. godine, prvi put u istoriji isplatio penziju za jun isključivo po osnovu prihoda od doprinosa, što je, ispostaviće se, samo djelimično tačno. Tome je, između ostalog, doprinijelo to što je država zbog virusa korona određenim poslodavcima omogućila da doprinose po osnovu PIO isplate u ovoj godini. Još izvorni prihodi Fonda PIO Srbije nisu dovoljni za isplatu penzija iz tekućih priliva, a nedostajuća sredstva koje plaća država Srbija iznose oko 20 odsto od ukupne sume koja ode na penzije.

Dok se iz BiH izvoze jeftini mliječni proizvodi, i to najviše UHT mlijeko, koje ima malu dodatnu vrijednost, a samim tim i nisku cijenu, na bh. trpezama su visokovrijedni uvozni proizvodi, u prvom redu sirevi, kojih smo, recimo iz Njemačke, prošle godine uvezli za 41 milion maraka.

Pokazuje to Analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za period 2017-2020. godine, koju je uradilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

U ovom dokumentu navodi se da je proizvodnja svježeg sirovog mlijeka u BiH jedna od najvažnijih poljoprivrednih grana koja potencijalima kojim raspolaže može da bude stabilna okosnica poljoprivrednog i ruralnog razvoja.

Značaj mljekarskog sektora ogleda se u tome što je mljekarstvo među sektorima s najvećom vrijednošću primarne proizvodnje od 300 miliona KM godišnje i sektor koji obuhvata oko 15.000 proizvođača, čime značajno doprinosi ruralnom razvoju i stabilnosti prihoda ruralnog stanovništva. Međutim… 

“Jedan od značajnih problema s kojima se susreo mljekarski sektor u 2020. godini je globalna pojava pandemije virusa korona, koja je uticala na tokove u trgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda. Činjenica je da je izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, nakon kontinuiranog rasta u ranijem periodu, u 2020. godini zabilježio pad od 12 odsto”, navodi se u ovom dokumentu.

Ako nam je za utjehu, i u uvozu ovih proizvoda, koji je u ranijem periodu bilježio povećanje sa 142 miliona KM, koliko je iznosio 2017, na 180 miliona KM u 2019, trend rasta se zaustavio u 2020. te je uvoz bio manji za 11 odsto.

U ovom dokumentu vidljivo je i da se na našim farmama, nažalost, smanjuje proizvodnja ovog napitka.

“Primarna proizvodnja svježeg sirovog mlijeka je bilježila kontinuirano smanjenje i to sa 682 milion litara, koliko je iznosila 2017, na 631 milion litara u 2020. Ukupna proizvodnja sirovog mlijeka u 2020. godini je iznosila oko 631 milion litara i manja je u poređenju s proizvodnjom iz prethodne godine”, ističe se u analizi.

U BiH trenutno posluje više od 30 mljekara, dok je 11 mljekara ispunilo sve uslove za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na evropsko tržište.

“Ukupna spoljnotrgovinska razmjena mlijeka i mliječnih proizvoda u 2020. godini iznosila je 253 miliona KM, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 63 odsto, a udio izvoza oko 37 odsto”, ističe se u ovoj analizi.

U prosjeku oko 80 do 82 odsto ukupnog uvoza sira je iz tri evropske države i to, dakle, iz Njemačke (šest do sedam miliona kg), potom Hrvatske (oko dva miliona kg) te Slovenije (1,2 do 1,3 miliona kg).

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH, ističe da se situacija ne može okrenuti u korist bh. proizvođača.

“Evropska industrija mlijeka izvozi svoje skupe proizvode, a uvozi naše jeftine, i to u malim količinama. Mlijeko je ovdje ispod svake cijene, prosjek je 55 feninga i to ne može pokriti osnovne troškove proizvodnje”, rekao je za “Nezavisne novine” Usorac, koji je i predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske kažu da plan raspodjele sredstava podsticaja predviđa da će u ovoj godini za premiju za mlijeko biti isplaćeno oko 27 miliona KM.

“U ovoj godini, do danas, isplaćeno je 19.680.535 KM”, rekli su u petak iz resornog ministarstva.

• 30 mljekara trenutno posluje u BiH
• 11 ih ispunilo sve uslove za izvoz u evropske zemlje

U prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prošle godine, koji je dobrim dijelom prošao u “lokadaunu” zbog pojave virusa korona, došlo je do porasta izvoza i uvoza u Republici Srpskoj

Ukupan uvoz Republike Srpske u prvih šest mjeseci ove godine povećan je za skoro 20 odsto, dok je izvoz povećan za 28 odsto u odnosu na isti period lane, navodi se u Informaciji o spoljnotrgovinskom prometu RS za period januar-juni 2021. godine, koju je Vlada RS usvojila na posljednjoj sjednici.

Najveći spoljnotrgovinski partneri Republike Srpske u prvoj polovini godine bili su: Srbija sa skoro 16,5 odsto, Italija 14,8 odsto, Hrvatska 10,2 odsto, te Njemačka, Slovenija, Austrija i Kina.

Ukupan spoljnotrgovinski promet Republike Srpske u prvih šest mjeseci 2021. godine iznosio je 4,5 milijardi KM i veći je za 866,367 miliona KM, odnosno za 23,42 odsto u odnosu na isti period 2020. godine, kada je je iznosio blizu 3,7 milijardi KM.

Depoziti građana u bankama u BiH su u proteklih 10 godina povećani duplo, dok krediti takođe rastu, ali znatno sporije, pokazuju to podaci koje publikuje Centralna banka BiH.

Po posljednjim podacima, depoziti građana u bankama na kraju šestog mjeseca ove godine iznose 14,35 milijardi KM, a 2011. godine su bili 7,05 milijardi maraka. Ono što je vidljivo jeste da su, posmatrajući strukturu depozita, najviše rasli transakcioni računi, a najmanje dugoročni depoziti.

Kada su u pitanju krediti, građani su kod komercijalnih banaka zaduženi sa 10,2 milijarde KM, dok je zaduženost prije 10 godina iznosila oko 6,7 milijardi maraka.

U posmatranom periodu u padu su krediti za preduzetništvo, za kupovinu automobila, dok najviše rastu potrošački nenamjenski krediti koji u ukupnim kreditima učestvuju sa oko 73 odsto.

U proteklih 10 godina je došlo do smanjenja kamatnih stopa i na kredite i na depozite.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za jul je, u odnosu na prethodni mjesec, skuplja za 28,45 KM, a upravo za toliki iznos dobar dio zaposlenih radi cijeli dan.

Za tu korpu je, naime, u prošlom mjesecu trebalo izdvojiti 2.070,79 KM, dok je u junu koštala 2.042,34 marke.

Računica je jednostavna – ako u jednom mjesecu radnik na poslu provede 22 dana, a potom mu na tekući račun u banci legne 600 KM, to znači da je dnevno, u neto iznosu, zaradio po 27,30 KM.

Prema analitici kojom raspolaže Porezna uprava Federacije BiH, u tom entitetu minimalac, ne računajući prevoz i topli obrok, iznosi 420 KM, a prema dostupnim podacima, do toliko je u prošloj godini zarađivalo oko 23.000 zaposlenih u FBiH.

Na najnižu platu u Republici Srpskoj u maju ove godine prijavljeno je bilo 17.207 zaposlenih, a minimalac je tada iznosio 520 KM, s tim što je kasnije, odnosno od juna, povećan na 540 KM.

Ljude koji rade za 600 ili 700 maraka poznaje Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” TK Tuzla, koja nam je ispričala i za slučaj njene poznanice, koja nekoliko mjeseci nije zaradila ni marku.

“Znam koleginicu koja kao komercijalista već tri mjeseca nema nikakve plate. Puno ljudi apsolutno sebi ne može priuštiti potrošačku korpu. Pritom, svako poskupljenje je sasvim sigurno udar na džep potrošača, posebno na one najsiromašnije koji žive od svog rada, a zaposleni su u nekim oblastima u realnom sektoru”, rekla je Bulićeva za “Nezavisne novine”.

I to nije sve – prema njenim riječima, novi udar na građane tek slijedi, jer stiže jesen, kada treba spremiti djecu za školu, ali i ogrev za zimu.

Dodatni talas poskupljenja očekuje i Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, koji dodaje da još nije došlo do enormnog poskupljenja nekih prehrambenih proizvoda na koje utiče povećanje cijena goriva.

“Vjerovatno će naredna potrošačka korpa biti još skuplja. To je ono na šta Savez samostalnih sindikata BiH već dugo upozorava – da ova plata nije nešto što ljudima može garantirati ne samo dostojanstven život, već je činjenica da dvoje ljudi koji rade za po 600 maraka može platiti tek polovinu potrošačke korpe. Ti ljudi žive na ivici siromaštva. A u FBiH 260.000 ljudi radi za platu ispod 600 KM”, rekao je Šatorović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kako ističu iz Saveza samostalnih sindikata BiH, prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u FBiH, te minimalni troškovi života četvoročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Samu potrošačku korpu čine brojne kategorije, poput prehrane (44,2 o) dsto, stanovanja i komunalnih usluga (15 odsto), odjeće i obuće (14,5 odsto), održavanja domaćinstva (7,2 odsto) itd.

Visoke temperature koje se u BIH bilježe u prethodna tri mjeseca, prouzrokovale su ogromne štete poljoprivredi. Usjevi su gotovo pa uništeni. Proizvođači kažu da je ovo jedna od najtežih godina do sada, i da će se prave posljedice tek vidjeti u septembru.

Kišno proljeće, a onda suša, koja u pojedinim krajevima vlada više od dva mjeseca, te često olujno nevrijeme koje je pogodilo brojne krajeve BiH, napravili su nezapamćene štete po poljoprivredu. Prinosi nikad manji.

„Mi očekujemo da će biti smanjeni između 50-70%. Negdje će biti i 90%. Pogovotovo da stručnjaci i meteorolozi ne najavljuju nikakvu kišu, ja mislim da ćemo doći u jednu veliku katastrofu po pitanju poljoprivrede“, kaže predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberija i Majevice, Savo Bakajlić.

U najvećoj žitnici Republike Srpske najviše su uništeni prinosi kukuruza. Problemima se ne nazire kraj, kažu proizvođači.

„On se potpalio. Tu je već faza nalijevanja završena i jednostavno on je izgorio. Ovdje nema nikakav prinos. I to što bude bilo neće imati nekakav kvalitet“, ističe Bakajlić.

Poljoprivrednici poručuju da su u bezizlaznoj situaciji. Sjetva u 2021. godini je bila najskuplja. Šteta koju je prouzrokovala suša, kažu, još skuplja.

„Naša procjena je da je oko milijardu i po maraka nastala u poljoprivredi“, kaže Vladimir Usorac iz Udruženja poljoprivrednika RS.

Ništa bolja situacija ni u Federaciji BiH.

„Dakle, to je negdje do 70%, možda i do 80%. Imate parcela gdje ljudi uopšte neće ulaziti u njih, jer sve je sprženo i tako će i ostati. Imamo pojave da su ljudi već sad počeli silaže skidati dok ima imalo zelene mase da šta bilo ugrabe. Procjena još uvijek nema. Kad se počne skidati, onda će se znati koliko su umanjeni prinosi. Ali uglavnom, to će biti jedna katastrofa“, pojašnjava predsjednik Udruženje poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.

Kolapsom poljoprivredne proizvodnje, u ogromnoj mjeri ugrožena je stočarska proizvodnja. Iz Udruženja poljoprivrednika RS kažu da su pojedini proizvođači već počeli sa prodajom stoke, pokušavajući na taj način smanjiti nastalu štetu. Na pitanje, da li se onda može očekivati i poskupljenje cijena na tržištu, odgovaraju da to ne zavisi od njih.

„Uvozni lobi diktira cijene na našem tržištu. Ako uzmete da jedna Hrvatska, Austrija jedu konjsko meso umjesto telećeg, gdje je kontrola stvarno stroga, onda nema šta pričati kod nas. Ne bih se čudio da kod nas jedemo i krokodilsko meso. Kada ne bude proizvodnje na teritoriji BiH, mi ćemo jesti najskuplju hranu na svijetu“, navodi predstavnik Udruženje poljoprivrednih proizvođača RS Vladimir Usorac.

Zbog svega navedenog, proizvođači očekuju pomoć nadležnih institucija.

„Mi se borimo i pokušavamo na razne načine, vidjeli ste i sami sa protestima da se zaštiti domaće. I ono mora biti zaštićeno, ma kome to bilo ili ne milo. Institucije ne rade svoj posao. Ministar spoljne trgovine ništa nije učinio po tom pitanju. Jednostavno institucije su zatalije da pomognu u poljoprivredi“, kategoričan je predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberija i Majevice, Savo Bakajlić.

Poljoprivrednici upozoravaju da BIH godinama uvozi hranu, a da joj se ne zna pravi kvalitet. Podsjećaju na uvoz lubenica iz Sjeverne Makedonije. Na taj način, kažu, direktno su uništeni domaći proizvođači, koji su sada suočeni sa viškom ovog proizvoda.