VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • BiH najviše izvozila u Hrvatsku, Srbiju, Italiju, Njemačku i Austriju

    BiH najviše izvozila u Hrvatsku, Srbiju, Italiju, Njemačku i Austriju

    Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u prvih sedam mjeseci iznosila je 19 milijardi i 500 miliona maraka i veća je za 24 posto u odnosu na prošlu godinu, prenosi BHRT.

    Najviše smo izvozili u Hrvatsku, Srbiju, Italiju, Njemačku i Austriju.

    Za ekonomski oporavak u ovoj godini nije zaslužna država, već međunarodna potražnja, smatraju ekonomisti. Paralelno s ovim podatkom, imamo i smanjenje uvoza, jer su domaćinstva u BiH postala vrlo siromašna, pa sve manje kupujemo. Stalne turbulencije u zemlji ne ulijevaju povjerenje investitorima, a radna snaga koja je sve “jeftinija” odlazi iz države.

    Ovo je trenutak kada bi se moralo strateški razmišljati kako bi se dugoročno ostvarila korist. Preokret će se desiti kada izdvajanja za plate budu 50, umjesto sadašnjih 63 posto. To bi značilo veće radničke plate i novi ciklus potrošnje, mišljenja je struke.

  • Poslodavcima u BiH uslov za posao stručnost, a ne status o vakcinaciji

    Poslodavcima u BiH uslov za posao stručnost, a ne status o vakcinaciji

    Pojedine zapadnoevropske kompanije kao jedan od uslova za svoje radnike sve češće postavljaju obaveznu vakcinaciju. S druge strane, poslodavci u BiH još ne razmišljaju o ovoj mjeri te ponavljaju da bi stručnost trebalo da bude najvažniji uslov, ali takođe napominju da će pojedine kompanije, ako broj oboljelih bude rastao, vršiti određeni pritisak na zaposlene da se cijepe.

    Tako u razgovoru za “Nezavisne novine” poslodavci navode da se ne smije izlaziti iz zakonskih okvira te nametati vakcinacija, ali da nije isključeno da će pojedini poslodavci, ako broj oboljelih bude rastao, naći način da prestanu uplaćivati bolovanje za nevakcinisane koji se zaraze kovidom-19.

    Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da se još ne razmišlja u tom pravcu te da možemo da vidimo različite primjere na koji način se evropske kompanije ponašaju i bore s pandemijom.

    Dodao je da je u Srpskoj cilj kolektivna imunizacija te da je Privredna komora RS uzela aktivno učešće u tome.

    “Želimo da animiramo preduzeća kako bi što više zaposlenih u privredi bilo vakcinisano, jer je cilj prije svega zaštita zdravlja radnika, ali i da spriječimo ulazak virusa u preduzeća koji bi na taj način narušio poslovne procese”, rekao je Blagojević za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da su ove godine zabilježeni povoljni trendovi u poslovanju privrede.

    “Kada bismo došli u situaciju koju smo imali prošle godine u nekim mjesecima, to bi se negativno odrazilo na ove trendove”, kazao je Blagojević.

    Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao je da uvođenje obavezne vakcinacije radnika u kompanijama nema zakonsko uporište.

    “Imate više izbora, radnici mogu da se vakcinišu, ali također mogu povremeno da urade PCR test ili antigenski test. Ko želi da se vakciniše neka se vakciniše, ko želi da vadi PCR testove neka ih vadi, ili neko ima dokaz da je prebolovao kovid-19 i da ima antitijela”, rekao je Jašarspahić.

    Naglasio je da jedini pravi uslov za zapošljavanje novih radnika treba da bude znanje, kompetentnost ili referencije.

    “Ništa drugo ne treba niti može biti uslov za zapošljavanje, pa tako ni vakcinacija”, naveo je Jašarspahić.

    Da se o obaveznoj vakcinaciji kao uslovu za zaposlenje ili rad u BiH još ne razmišlja je za “Nezavisne novine” potvrdio i Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS, koji navodi da su do sada u saradnji sa Privrednom komorom RS organizovali vakcinaciju radnika po firmama.

    “Problem je što imate dio radnika koji se vakcinisao, dio koji nije, a onda su svi pod pritiskom da nose maske. Mislim da su neki od nas na granici da kažu da oni radnici koji su vakcinisani ne moraju da nose maske, dok nevakcinisani moraju da ih nose”, rekao je Trivić.

    Istakao je da postoji bojazan da će pojedini poslodavci, ako bude veći broj bolovanja usljed infekcije kovidom-19 među nevakcinisanim radnicima, izbjegavati da plate bolovanje onima koji se nisu vakcinisali.

    “Svi koji su imali mogućnost da se vakcinišu, a nisu, pa onda zbog kontakta s nekim ko je zaražen idu u izolaciju i uzimaju bolovanja – to već nema smisla. Poštujemo slobodu, ali sloboda ima cijenu”, kazao je Trivić.

    Na pitanje da li poslodavci smiju da ne plaćaju bolovanje za nevakcinisane, Trivić je rekao da vjerovatno takvi poslodavci mogu pronaći način da to legalno urade.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je da je mali odziv na vakcinaciju te da poslodavci pored zdravlja radnika imaju i dodatni interes – da se što veći broj zaposlenika vakciniše jer to smanjuje troškove liječenja.

    “Tu već ulazimo u segment ljudskih prava. Vidimo da druge zemlje različito pokušavaju da se izbore s tim. Trebalo bi i država da se uključi, da se investira u kampanju, da se ljudi edukuju na tu temu”, rekao je Smailbegović.

    Dodao je da se ne smije izlaziti iz zakonskih okvira, ali da su neke zemlje na neki način izvršile indirektno pritisak na građane, te je naveo primjer Njemačke koja je na početku pandemije donijela odluku da neće plaćati liječenje građanima koji na svoju ruku budu putovali van države pa se zaraženi vrate u Njemačku.

    “Analogno tome, i kod nas bi mogli reći: ko se ne vakciniše – nećemo vam plaćati bolovanja ili troškove liječenja, ali bismo tu morali imati neki zvaničan stav države. Tu bi se morali konsultovati i pravnici i zdravstvena struka, jer postoje građani koji zbog drugih oboljenja ne mogu primiti vakcinu”, naveo je Smailbegović.

  • Vidović: Nedostatak čipova usporio prodaju automobila u Srpskoj

    Vidović: Nedostatak čipova usporio prodaju automobila u Srpskoj

    Globalna nestašica računarskih čipova za automobile i poremećeni nabavni tokovi snažno su pogodili i usporili svjetsku automobilsku industriju, što se odrazilo i na prodaju automobila kako u svijetu, tako i kod nas.

    Naime, posljedice ove nestašice koja je izazvana uticajem više faktora u vrijeme krize sa korona virusom pogađaju i tržište u Republici Srpskoj, što bi moglo nanijeti značajne gubitke domaćim trgovcima novih i polovnih automobila, kojima je ponuda sve manja.

    Prema informacijama, od početka ove godine zavladala je nestačica čipova, odnosno takozvanih poluprovodnika bez kojih nije moguće napraviti moderno vozilo i zato njegov nedostatak dovodi do zastoja u proizvodnji, a time i do manjka automobila u ponudi.

    Ono što je posebno zabrinjavajuće je činjenica da ne postoje precizne procjene do kada će trajati ova nestašica, koja ugrožava i prodavce i kupce automobila u Republici Srpskoj, jer jednostavno prodavci nemaju šta ponuditi kupcima, dok prodavci nemaju pretjeran izbor, osim ranije uvezenih vozila, koje su praktično “zalihe” iz prethodnog perioda. Oni koji se odluče da naruče auto kojeg prodavac nema u prodajnom centru, prinuđeni su da čekaju mjesecima na isporuku, ne zbog prodavca, već zbog nestačice čipova koji su bitna komponenta svakog novog vozila, odnosno bez kojih vozilo nema potrebne i moderne funkcije.

    Sagovornici Banjaluka.net ističu da ima nekih naznaka da bi se ovaj globalni problem mogao prevazići najranije do marta sledeće godine, a postoji mogućnost i da ta svojevrsna kriza potraje do polovine sledeće godine, što praktično znači da do tada neće biti novih auta na našem tržištu.

    Ove informacije potvrđuje i nadaleko poznati i ugledni privrednik Siniša Vidović, koji je vlasnik kompanije “Autokomerc V.S.” Banjaluka, koja je lider u prodaji novih Audi, Volkswagen i Škoda vozila na domaćem tržištu.

    Vidović u razgovoru za banjaluka.net ističe da je jedan od glavnih uzroka nestašice čipova na globalnom tržištu to što su se neki od vodećih proizvođača čipova za automobile orjentisali na proizvodnju čipova za mobilne telefone, laptope, video igrice i druge uređaje koji takođe koriste čipove, jer je jednostavno u vrijeme korona krize došlo do naglog povećanja tražnje za tim tipovima elektronskih uređaja.

    Kako se virus širio i pandemija povećavala širom svijeta, fabrike automobila su se zatvorile na nekoliko mjeseci. Sa milionima ljudi koji rade od kuće, potražnja za prenosnim računarima i monitorima dovela je do toga da su proizvođači poluprovodnika – čipova, prešli sa automobila na tu elektroniku.

    Međutim, ekonomski oporavak je bio brži od očekivanog i povećao je potražnju za vozilima, pa je autoindustrija pokušala da obnovi proizvodnju u punom kapacitetu. Ipak, proizvođači čipova nisu mogli da odgovore dovoljno brzo. Sada, kako nestašica čipova i dalje traje, zavladala je i nestašica novih vozila.

    – Kod jednog od proizvođača čipova iz Japana došlo je do havarije, zbog čega je obustavljena proizvodnja. S druge strane, proizvođači automobila nisu očekivali da će u vrijeme pandemije doći do tako brzog povećanja kupovine vozila, i nisu blagovremeno naručili dovoljne količine ovih poluprovodnika – rekao je Vidović i dodao da je tako došlo do velike tržišne neravnoteže između potražnje za čipovima i kapaciteta proizvodnje.

    – Takođe, zbog krize izazvane pandemijom korona virusa veoma je usporena idostava, kako čipova tako i drugih auto dijelova iz zemalja poput Japana i Kine, koja sada duplo duže traje, tako da i ta činjenica dodatno usporava cijeli proces – rekao je Vidović.

    Prema njegovim riječima, ta sveukupna situacija će dovesti do poskupljenja novih vozila, dok su cijene polovnih vozila na našem tržištu već povećane.

    – Naša kompanija “Autokomerc V.S.” prima narudžbe kupaca, traženi su novi modeli Škode Oktavije, ali i Audija, Volkswagena, ali ni mi jednostavno ne možemo kupcima garanatovati rok isporuke, upravo zbog te globalne nestašice I neizvjesnosti isporuke čipova. Jednostavno, mi kao ovlašteni prodavci vozila nismo uzrok dužeg čekanja na isporuku naručenog vozila, već je to globalni problem, tako da i ovim putem molimo naše cijenjene kupce za razumjevanje – poručio je Vidović, koji se ovim poslom bavi duže od dvije decenije i čija je kompanija “Autokomerc V.S.” vodeća grupacija za prodaju Škoda, Audi, Seat i Volkswagenovih auta, uz teretni program Volkswagena. A prodajni centri su nadaleko poznati Audi, Volkswagen i Škoda centri u Banjaluci.

    Inače, da je ovaj problem globalni, pokazuju i informacije stranih medija prema kojima neki od vodećih proizvođača automobila smanjuju proizvodnju automobile u narednim mjesecima, upravo zbog nedostatka čipova. Među njima je svakako i Audi, pa su iz te kompanije odlučili da smanje proizvodne kapacitete dok ne bude normalizovana isporuka nepohodnih komponenti, poput čipova. Samo u prvoj polovini ove godine, Audi je zbog nestašice dijelova napravio oko 50.000 automobila manje od naručenih. Pored Audija, do manje proizvodnje bi moglo doći i u Volkswagenu, Fordu, Toyoti, General Motorsu i drugim.

    Takođe, Institut za ekonomska istraživanja Ifo saopštio je da su se njemačka automobilska industrija i njeni dobavljači suočili sa najvećim nedostatkom snabdijevanja čipovima u posljednjih 30 godina. Anketa je pokazala da je 83 odsto kompanija time pogođeno, u poređenju sa 65 odsto, koliko ih je to bilo u aprilu.

    – To dovodi do prekida proizvodnje. Nedostatak poluprovodnika će potrajati još neko vrijeme – rekao je istraživač na ovom institute Oliver Falck.

    Neke procjene svjetskih medija i kompanija iz ove oblasti pokazuju da bi se situacija u vezi sa globalnom nestašicom čipova mogla u potpunosti stabilizovati tek 2023. godine. Ipak, Siniša Vidović je mnogo optimističniji i očekuje da bi to moglo biti i do kraja prvog kvartala sledeće godine. Pošto se radi o poznatom i uglednom privredniku, koji se prodajom automobila bavi više od dvije decenije i čija je kompanija lider u prodaji novih auta na domaćem tržištu, pa je samim tim i odlično upućen u ovu problematiku, nama ostaje samo da vjerujemo njegovom optimizmu i istančanom osjećaju za biznis, po kojem je i poznat u široj javnosti, te da očekujemo što skoriji završetak ove krize i globalne nestašice, koja utiče i na proizvođače, i prodavce i kupce.

  • Topić: Srpska uduplava kilometre autoputa

    Topić: Srpska uduplava kilometre autoputa

    Ukoliko sve bude išlo kako smo planirali, Srpska bi do 2025. godine trebalo da ima oko 250 kilometara autoputa, tvrdi prvi čovjek preduzeća “Autoputevi Republike Srpske” Dušan Topić.

    Republičke institucije sa predstavnicima tog javnog preduzeća aktivno rade na nekoliko pravaca koji bi u dogledno vrijeme trebalo da postanu dio mreže autoputeva, a posljednjih dana ponovo se najviše priča o onom koji će povezati Srpsku i Srbiju.

    Topić podsjeća da je autoput od Vukosavlja, preko Brčkog i Bijeljine, pa sve do granice sa Srbijom definisan kao prioritet u projektima Srpske i da je plan da on bude realizovan kroz nekoliko faza. Riječ je o dužini od oko 70 kilometara, a prva faza podrazumijeva dionicu Brčko – Bijeljina – Rača te most preko rijeke Save kod Rače.

    Plan parcelacije za ovu dionicu autoputa i gasovod je, dodaje, usvojen u Narodnoj skupštini Srpske krajem 2019, a završeno je oko 90 odsto stvari koje se tiču imovinsko-pravnih poslova. Uz to, Sporazumom između Savjeta ministara BiH i Vlade Srbije o saradnji na izgradnji autoputa, odnosno brzog puta Sarajevo – Beograd – Sarajevo iz iste godine definisana je izgradnja mosta u Rači i zajedničkog graničnog prelaza na teritoriji Srbije.

    “Gradnja mosta je u toku, a to finansira Srbija. U projekat je uključena i Turska. Memorandum između Savjeta ministara BiH i kompanije ‘Tašjapi’ je potpisan u junu ove godine, a na osnovu toga turska kompanija je dostavila prijedlog komercijalnog ugovora za projektovanje i izgradnju dionice od Brčkog do Rače koji predviđa projektovanje i izgradnju u dva lota – ‘Brčko – Bijeljina’ i ‘Bijeljina – Rača’. Svi elementi su još u fazi razmatranja i rano je za bilo kakvo izjašnjenje”, istakao je Topić za Glas Srpske.

    Zeleno svjetlo krajem prošle godine dobio je i plan parcelacije za dio od Vukosavlja do Brčkog, a počelo je i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

    “Objavljen je međunarodni poziv za finansiranje, projektovanje i gradnju te dionice autoputa putem takmičarskog dijaloga, a sa dvije kompanije se ide u dalje pregovore. Raniji javni poziv za finansiranje, projektovanje i izgradnju dionica Vukosavlje – Brčko, Brčko – Bijeljina i Bijeljina – Rača je poništen zbog nezadovoljavajućih prijava. Nakon aktuelizovanja priče sa Turskom i konkretnijih koraka za realizaciju dionice Brčko – Bijeljina – Rača, te iskazane namjere Srbije da finansira dio ove dionice, ona je izostavljena iz novog javnog poziva”, naveo je Topić.

    Iz Vlade Republike Srpske nedavno je poručeno da u oktobru počinje izgradnja autoputa od Banjaluke do Prijedora, o kojoj se govori duži period. Topić je potvrdio da koncesionar, a riječ je o kineskoj kompaniji, u skladu sa ugovorom sprovodi sve aktivnosti na tom projektu.

    “Eksproprijacija zemljišta radiće se prema prioritetima koje je planirao koncesionar. Prema dostavljenoj dinamici, predviđena je fazna eksproprijacija kroz tri godine, te u skladu sa tim i fazna izgradnja. Kako je najavljeno, za jedan manji potez u opštini Prijedor koncesionar je već ishodovao građevinsku dozvolu i u oktobru se očekuje početak radova. Radi se o izgradnji nadvožnjaka na lokalnom putu i dijela lokalnog puta”, rekao je Topić.

    U skladu sa koncesionim ugovorom, završetak cijele dionice i puštanje u saobraćaj očekuje se u 2025. godini.

    “Autoputevi RS” održavaju 106 kilometara autoputa, odnosno dionice od Gradiške do Banjaluke, te od Banjaluke do Doboja, koja nosi naziv “9. Januar”.

    Koridor 5C

    Srpska je na ruti i koridora 5C, a ukupna dužina tog autoputa kroz Republiku iznosi oko 46 kilometara. Riječ je o četiri dionice, odnosno od petlje Johovac do petlje Rudanka, zatim do entitetske granice na jugu, te od petlje Johovac do petlje Podnovlje i od te petlje do Vukosavlja. Prva dionica bi trebalo da bude završena u februaru 2022. godine, dok su ostale u fazi priprema i dogovora.

  • Presušile naknade za sahrane penzionera

    Presušile naknade za sahrane penzionera

    Povećana smrtnost penzionera prvenstveno zbog pandemije virusa korona smanjila je mogućnost Udruženju penzionera RS da svima uplati naknadu pogrebnih troškova i po tom pitanju tražimo pomoć lokalnih zajednica, rekao je za “Nezavisne” Ratko Trifunović, predsjednik ovog udruženja.

    On objašnjava da je smrtnost penzionera zbog pandemije virusa korona povećana za skoro 20 odsto u odnosu na period prije pandemije.

    “Od Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS za naknadu pogrebnih troškova porodica preminulog dobija oko 500 KM, a penzioneri u Banjaluci od sredstava članarine dobijaju 500 KM. Tako je skoro u svim lokalnim zajednicama, jedino ako je u nekim manja članarina, onda je i manja isplata, ali je otežana isplata zbog situacije s virusom korona”, naglasio je Trifunović.

    Dodaje da od članarina koje penzioneri plaćaju jedan dio izdvajaju u Fond za pomoć penzionerima koji su bolesni, socijalno ugroženi i imaju male penzije.

    Smatra da dio naknade pogrebnih troškova preminulih penzionera treba da snose lokalne zajednice jer su oni u njima živjeli, plaćali sve komunalije i učestvovali u njihovom razvoju.

    “Činjenica je da je zbog pandemije virusa korona najveći broj oboljelih, ali i preminulih nažalost među penzionerima. Razgovarali smo sa Duškom Milunovićem, ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kako bi se pokrenulo ovo pitanje i održao sastanak sa Savezom opština i gradova RS, da zamolimo sve načelnike lokalnih zajednica da pomognu”, rekao je Trifunović.

    Što se tiče drugih zahtjeva, Trifunović ističe da je to, između ostalih, povećanje penzija, te da očekuje od 1. januara naredne godine redovno zakonsko usklađivanje penzija prema statistici koliki su troškovi života i prosječne plate.

    “Takođe, uputićemo zahtjev Vladi Republike Srpske, ali i lokalnim zajednicama da se naredne godine budžetom izdvoje veća sredstva za liječenje i rehabilitaciju penzionera u banjama”, kazao je Trifunović.

    Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne” da je slična inicijativa već upućena u Istočnom Novom Sarajevu.

    “Krajem septembra imaćemo sjednicu Predsjedništva Saveza opština i gradova RS i sigurno je da ako od Udruženja penzionera dođe inicijativa mi ćemo je razmotriti”, naveo je Ćosić.

    Prema njegovim riječima, moguće je korigovati naknade za grobno mjesto i još neke stvari koje bi bile od pomoći najstarijoj kategoriji stanovništva u Republici Srpskoj.

    “Podržavam ovakvu inicijativu jer se radi o najosjetljivijoj kategoriji o kojoj moramo da vodimo računa tako da ova inicijativa ima smisla i ona kada dođe do nas mi ćemo odgovoriti pozitivno”, naglasio je Ćosić.

  • Potrošačka korpa u Srpskoj nikad nije bila skuplja

    Potrošačka korpa u Srpskoj nikad nije bila skuplja

    Sindikalna potrošačka korpa nikad nije bila skuplja, potvrdio je za “Nezavisne novine” Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, iz kojeg su juče saopštili da ona za avgust iznosi 2.524,81 KM, što je za 454 KM više u odnosu na prethodni mjesec.

    Ako se vratimo u protekle godine, onda ćemo shvatiti koliki se u međuvremenu dogodio jaz u cijenama, pošto je, recimo, u avgustu prošle godine ova korpa koštala 2.053,68, a u istom mjesecu 2019. za nju je trebalo izdvojiti 2.370,81 KM.

    Avgust je, inače, karakterističan mjesec po tome što, između ostalog, djecu treba pripremiti za školovanje, što i te kako utiče na troškove. “Avgust je mjesec kada rastu troškovi za opremanje učenika, iako, čak i bez tog troška, bilo bi rasta cijene sindikalne potrošačke korpe, jer su rasle cijene”, pojasnio je Šatorović za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, imajući u vidu sve dosadašnje pokazatelje, sindikalna potrošačka korpa nikada nije bila na većem iznosu.

    “Nažalost, mi nemamo nikakvu garanciju, obećanje, plan niti strategiju kako zaustaviti divljanje cijena ili na koji način poboljšati primanja od kojih radnici i penzioneri treba da žive. Generalno, mislim da su građani u ovom trenutku prepušteni na milost i nemilost sami sebi, bez adekvatne reakcije bilo kog nivoa vlasti. Definitivno ne treba iznenaditi nikoga činjenica da je više od 80.000 ljudi samo u prvih šest mjeseci napustilo BiH”, naglasio je Šatorović.

    Da su građani godinama prepušteni sami sebi, ocjenjuje i Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, koji smatra da se pravi odraz situacije još bolje vidi ako se vratimo deceniju unazad.

    “Kada gledamo rast cijena, jasno je da je u pitanju jedan specifičan fenomen ‘puzajućih’ poskupljenja, ali gledajte koliko je narasla potrošačka košarica u zadnjih deset godina. Ne može se održavati stabilnost cijena ako se baziramo na uvoz hrane od 80 odsto. Jedino rješenje je u mobilizaciji domaće poljoprivrede, odnosno grana kao što su stočarstvo, voćarstvo i tako dalje. Bez toga nam spasa nema, bićemo osuđeni na stalna poskupljenja”, ocjenjuje Bago.

    U izjavi za “Nezavisne novine” on dodaje da je novonastala situacija dobila crvenu liniju.

    “Pa, 2.500 KM za puko preživljavanje je zaista strašan i alarmantan podatak za sve građane BiH, za svaku obitelj. Posljedice su još blage, ne vidimo ih, granice su poprilično zatvorene. Ali, uslijediće val iseljavanja”, upozorio je i Bago.

    Primijetila je i Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje, da je došlo do, kako kaže, drastičnog poskupljenja svih proizvoda, od osnovnih životnih namirnica, preko odjeće i obuće, pa do građevinskog materijala.

    “Ta poskupljenja dovela su do toga da je došlo do znatnog rasta cijene sindikalne potrošačke korpe, ali treba imati na umu i da u avgustu imamo troškove kao što su pripremanje đaka za školu, potom pripremanje zimnice, ogreva. Međutim, što je previše, previše je”, rekla je Ilijićeva.

    Iz Saveza samostalnih sindikata BiH podsjećaju da je prosječna plata isplaćena u FBiH za jun iznosila 999 KM i tek za 17 KM je viša od iznosa u prethodnom mjesecu. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 39,57 odsto, dodaju iz sindikata.

  • Vlada Srbije povećala minimalnu cijena rada

    Vlada Srbije povećala minimalnu cijena rada

    Vlada Srbije donijela je danas odluku da visina minimalne cijene rada za iduću godinu iznosi 201,22 dinara /1,7 evra/ neto po radnom času, čime je minimalna cijena rada povećana za 9,4 odsto.

    Utvrđivanje minimalne cijene rada zasnovano je na posljednjim raspoloživim makroekonomskim podacima i projekcijama za naredni period, saopšteno je iz Vlade Srbije.

    Premijer Srbije Ana Brnabić najavila je krajem prošle sedmice da će minimalna cijena rada u sljedećoj godini iznositi 35.012 dinara /297,8 evra/, što je povećanje od 9,4 odsto.

    Brnabićeva je, nakon sjednice Socijalno-ekonomskog savjeta, na kojoj nije postignut dogovor sa sindikatima, ukazala na to da će u 2022. sa tim povećanjem minimalna zarada pokrivati minimalnu potrošačku korpu 89 odsto.

    Ona je najavila da će na kraju 2023. godine biti donesena odluka da se minimalna zarada od 1. januara 2024. izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom.

    Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjeni granski sindikati “Nezavisnost” izjavili su da nisu zadovoljni jer su očekivali da povećanje minimalne zarade bude toliko da se 100 odsto pokrije minimalna potrošačka korpa.

  • Vlada Srpske utvrdila Rebalans budžeta za ovu godinu

    Vlada Srpske utvrdila Rebalans budžeta za ovu godinu

    Vlada Republike Srpske razmatrala je danas i utvrdila Rebalans budžeta Republike Srpske za 2021. godinu, čiji je okvir 4.016 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 221 milion KM, odnosno 5,8 odsto više u odnosu na planirani budžet za 2021. godinu.

    Rebalans budžeta je baziran na bržem oporavku privrednih aktivnosti od očekivanog, što se pozitivno odrazilo na dosadašnje izvršenje budžetskih prihoda, kao i nastavku trendova koji se očekuju do kraja 2021. godine.

    Prema prijedlogu Rebalansa, poreski prihodi iznose 2.825,2 miliona KM i viši su u odnosu na plan za 2021. godinu za 9.2 odsto. Kada se porede sa 2020. godinom uvećani su za 9.5 odsto, a u odnosu na izvršenje u 2019. godini za 7.4 odsto. Kod poreza na dohodak i dobit ostvaren je rast od 3.1 odsto na planirano u 2021. godini, a za 1.3 odsto u odnosu na izvršenje u 2019. godini, prije izbijanja pandemije, što ukazuje na ekonomski oporavak.

    Fond Penzijsko invalidskog osiguranja ostvario je rast od 6.6 odsto u odnosu na plan Budžeta za 2021. godinu, a u odnosu na izvršenje u 2019. godini to je povećanje od 13.4 odsto.

    Kod prihoda od indirektnih poreza Rebalansom je planiran iznos od 1.409 miliona KM, što je povećanje za 13.2 odsto u odnosu na sredstva planirana Budžetom za 2021. godinu, a u poređenju sa 2019. godinom je uvećanje za 6.4 odsto.

    Neporeski prihodi u Prijedlogu Rebalansa budžeta Republike Srpske za 2021. godinu iznose 436,6 miliona KM, što predstavlja povećanje od 216,9 miliona KM ili 98,8 odsto u odnosu na sredstva planirana Budžetom Republike Srpske za 2021. godinu.

    Neophodno je istaći da su u Rebalansu uvrštena i sredstva koja su Republici Srpskoj uplaćena na osnovu alokacije specijalnih prava vučenja (SDR) od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u iznosu od 200,8 miliona KM.

    Ukupni budžetski rashodi i izdaci, uključujući i otplatu dugova za 2021. godinu, iznose 4.016 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 221 milion KM, odnosno 5,8 odsto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2021. godinu.

    Prijedlogom Rebalansa su uvećani rashodi za lična primanja od 13,7 miliona ili 1.6 odsto u odnosu na planirani budžet za 2021. godinu, a iznose 864,8 miliona KM. Uvećanje je prvenstveno rezultat izmjene seta zakona o platama, za pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova, školstvo i pravosudne institucije, a koje su donesene kao još jedna u nizu mjera Vlade Republike Srpske, koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika.

    Na poziciji rashoda predloženo je povećanje rashoda za penzijsko invalidsko osiguranje i to 11 miliona za povećanje penzija i 19 miliona KM za isplatu jednokratne pomoći penzionerima u Republici Srpskoj.

    Takođe je predloženo povećanje doznake na ime socijalne zaštite, lične, porodične i civilne invalidnine, socijalnu zaštitu, borački dodatak, zdravstvenu zaštitu boraca, vojnih invalida, porodica poginulih boraca i civilne žrtve rata za 21.8 miliona KM ili 9.2% više u odnosu na plan.

    Rebalansom je planirano i povećanje rashoda za Kompenzacioni fond u iznosu 30 miliona.

    Subvencije su za privredu povećane za 7.7 miliona KM, dok grant za Ministarstvo zdravlja Republike Srpske iznosi 11.5 miliona KM.

    U Prijedlogu Rebalansa kapitalna ulaganja i javne investicije iznose 100.7 miliona KM.

    Budžetom Republike Srpske za 2021. godinu planirano je zaduženje od 845.7 miliona KM, a Rebalansom je predloženo da iznosi 636 miliona KM, što je manje za 210 miliona KM.

    Izdaci za otplatu dugova Rebalansom budžeta za 2021. godinu iznose 567 miliona KM, što znači da je neto zaduženje 69 miliona, a bilo je planirano na početku godine 279 miliona KM.

    Budžetom za 2021. godinu planiran je budžetski deficit u iznosu od 326,6 miliona KM, koji je Prijedlogom Rebalansa budžeta Republike Srpske za 2021. godinu smanjen na 115,8 miliona KM.

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o odobravanju sredstava za socijalno zbrinjavanje radnika, u iznosu od 1.159.841,45 KM. Navedena sredstva biće utrošena za potpunu i djelimičnu uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za 467 radnika iz 37 preduzeća, koji su procesom stečaja ili likvidacije preduzeća ostali bez zaposlenja.

    Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o potrebi za angažovanjem i finansiranjem asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju u kalendarskoj 2022. godini. Ministarstvo prosvjete i kulture u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom sprovodi inkluziju u školama u Republici Srpskoj, a ona se, u skladu sa Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, između ostalog ostvaruje uključivanjem djece s posebnim obrazovnim potrebama u odjeljenja osnovnih škola.

    Vaspitanje i obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju sprovodi se u redovnim školama (inkluzija) ili osnovnim školama za djecu sa smetnjama u razvoju. U Republici Srpskoj postoje četiri škole za djecu sa smetnjama u razvoju u koje se, na osnovu nalaza i mišljenja stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju, upućuju uglavnom djeca sa težim i teškim smetnjama u razvoju kojima je, pored stručne, potrebna i svakodnevna njega i rehabilitacija koja im tamo može biti pružena. Upisno područje ovih škola jeste cijela Republika, te je u njima omogućen smještaj i ishrana učenika koji dolaze iz drugih jedinica lokalne samouprave.

    U 20 osnovnih škola postoje i posebna odjeljenja za učenike sa težim smetnjama u razvoju, a uočeno je da se iz godine u godinu povećava broj učenika sa smetnjama u razvoju.

    Kako bi omogućilo kvalitetnije i pristupačnije vaspitanje i obrazovanje učenicima sa smetnjama u razvoju Ministarstvo prosvjete i kulture, od školske 2010/2011. godine, finansira asistente, koji su se do 2017. godine, od kada je angažovanje asistenata definisano Zakonom, prioritetno odobravali za učenike sa autizmom i, u pojedinačnim slučajevima, asistente za učenike sa teškim smetnjama u razvoju (višestruke smetnje, nepokretni učenici potpuno zavisni od pomoći drugog lica).

    Ministarstvo je do sada zaprimilo 418 zahtjeva za finansiranje asistenata u školskoj 2021/2022. godini. Za 392 učenika u nalazu i mišljenju prvostepene stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju, je predloženo angažovanje asistenta. Pored toga, tokom prvog polugodišta Ministarstvo dobije oko 10-15 zahtjeva za angažovanje i finasniranje asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju, nakon što završe period opservacije i prođu procjenu prvostepene stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju.

    Zadužuju se Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo finansija da obezbijede sredstva na potrošačkoj jedinici Osnovne škole – Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa, za period januar-decembar 2022. godine u iznosu od 2.200.000,00 KM, za finansiranje asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju.

    Vlada Republike Srpske prihvatila je Informaciju o utrošku dodijeljenih finansijskih sredstava nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave za 2020. godinu.

    Budžetom Republike Srpske za 2020. godinu u okviru Ministarstva, planirani su Transferi nerazvijenim opštinama u iznosu od 3.300.000,00 KM od kojih je 300.000,00 KM namijenjeno za sufinansiranje projekata nerazvijenih i izrazito nerazvijenih jedinica lokalne samouprave.

    Cilj sufinansiranja projekata jedinica lokalne samouprave iz ovih sredstava, jeste dopuna njihovih vlastitih izvora finansiranja projekata, u procesu odobrenih finansijskih sredstava kod domaćih i međunarodnih organizacija, domaćih i stranih investicionih fondova koji finansiraju projekte jedinica lokalne samouprave.

    Јedinice lokalne samouprave su dostavile izvještaj o namjenskom utrošku novčanih sredstava uz relevantnu dokumentaciju. Na osnovu analize dostavljene dokumentacije, Ministarstvo je utvrdilo da je jedan broj jedinica lokalne samouprave usmjerio više sredstava za socijalna davanja u odnosu na prvobitno planirana, a u cilju ublažavanja negativnih posljedica izazvanim izbijanjem pandemije virusa Kovid-19.

    Vlada Republike Srpske je nakon razmatranja Informacije o prijedlogu za sufinansiranje projekata, donijela Odluku o davanju saglasnosti Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske da, u skladu sa raspoloživim sredstvima, u ukupnom iznosu od 1.600.000,00 KM, finansijski podrži, odnosno sufinansira niz projekata koja se odnose na poboljšanje kvaliteta upravljanja vodama, izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture u jedinicama lokalne samouprave, nabavku opreme za kvalitetnije upravljanje otpadom od strane komunalnih preduzeća, zatim za podizanje mjera energetske efikasnosti, održavanje sistema meteoroloških, hidroloških i stanica za kontrolu kvaliteta vazduha… Sredstva za realizaciju ove odluke Fond će obezbijediti u skladu sa Planom rada i Finansijskim planom Fonda, za 2021. godinu.

    Ovoj odluci prethodila je sjednica Upravnog odbora Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, na kojoj je konstatovano da projekti na koje se odnosi ova odluka u potpunosti ispunjavaju uslove Pravilnika o načinu i kriterijumima za dodjelu finansijskih sredstava i mjerilima za ocjenjivanje prijedloga za dodjeljivanje sredstava Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske i da su u skladu sa Planom rada i finansijskim planom Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, za period 01.01-31.12.2021. godine.

  • Stanić pita zašto poskupljenje drveta nije uticalo na poslovanje „Šuma Srpske“

    Stanić pita zašto poskupljenje drveta nije uticalo na poslovanje „Šuma Srpske“

    Šef Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Miladin Stanić pita kako je moguće da se porast cijena drveta i drvnih sortimenata za 60 do 70 odsto, do kojeg je na svjetskom tržištu došlo u proteklih šest mjeseci, nije odrazio na bolje poslovanje „Šuma Srpske“?

    On navodi da su pozitivni efekti izostali zbog kriminala koji se pod okriljem SNSD provodi u „Šumama Srpske“ iz kojih se na godišnjem nivou ukrade više desetina miliona maraka.

    – Ako ne zbog dobrog organizovanja posla i ne zbog zaustavljanja korupcije i kriminala, onda se bar zbog inercije tako velikog rasta cijena drveta i drvnih sortimenata trebalo stabilizovati poslovanje u ‘Šumama Srpske’, ali svjedoci smo da do toga nije došlo – naveo je Stanić.

    On kaže da je stanje u ovom preduzeću odraz kriminala koji SNSD radi prema svom narodu.

    Stanić je istakao da „Šume Srpske“, pored toga što se u njima krade bez granica, imaju dvije hiljade radnika viška, koji su zaposleni samo zato što su glasači SNSD.

    Načelnik Teslića i predsjednik Glavnog odbora SDS Milan Miličević ističe da je neshvatljivo da za aferu koja se desila u Šumskom gazdinstvu „Borja“ Teslić u kojoj počinjen toliko očigledan kriminal niko nije odgovarao.

    On napominje da je nakon svih mogućih istraga afera povodom gole sječe hrastove šume i čudnog načina njene prodaje stavljena po strani i da o njoj više nema nikakvih informacija.

    Miličević kaže da je gola sječa provedena potpuno neplanski i taj lokalitet sada izgleda kao da se desila nuklearna katastrofa.

    – Želim da vjerujem da će odgovorni za ovu aferu odgovarati, ali poučen dosadašnjim iskustvima vjerujem da sve dok SNSD bude imao kontrolu nad „Šume Srpske“ od toga neće biti ništa – kaže Miličević.

  • Cijena aluminijuma najviša u posljednjih 13 godina

    Cijena aluminijuma najviša u posljednjih 13 godina

    Cijena aluminijuma skočila je juče na najviši nivo u posljednjih 13 godina.

    Kako prenosi AFP, do ovoga je došlo nakon puča u Gvineji, inače zemlji koja je najveći kineski dobavljač boksita, rude koja se koristi za proizvodnju aluminijuma.

    To je izazvalo veliku zabrinutost za snabdijevanje u najvećoj potrošačkoj zemlji – Kini, a imajući u vidu već postojeća ograničenja proizvodnje, ali i logistička ograničenja.

    Cijene aluminijuma u ​​Šangaju porasle su danas na svoje najviše vrijednosti u proteklih više od 13 godina, piše Fajnenšel post.

    Medij navodi da je cijena aluminijuma na Šangajskoj berzi dostigla 22.075 juana (3.416,18 dolara) po toni, što je najviši nivo od jula 2008. godine, prije nego što je popustila na 21.935 juana (3394,77 dolara) po toni, a i dalje u porastu od 0,9 odsto, prenosi B92.

    Uz to, na Londonskoj berzi metala cijena aluminijuma popela se za čak 1,5 odsto na 2.798 dolara po toni, što je nivo koji nije bio zabilježen od maja 2011.

    Konsultantska kuća “Aladdiny” saopštila je da kinesko čvorište aluminijuma Guangsi nastavlja sa mjerama koje su prošle sedmice objavljene prema zahtjevima topionica da zadrže proizvodnju u septembru na najviše 80 odsto prosječnih mjesečnih nivoa u prvoj polovini 2021. godine.

    U međuvremenu, zaostaci u isporukama uvoza uoči praznika od 1. do 7. oktobra u Kini dodatno su “pojačali” ograničeno snadbijevanje, pri čemu su zalihe aluminijuma u ​​skladištima Šangajske berze najniže od decembra 2020.

    “Svi pokušavaju da dobiju najraniji brod kako bi izbegli haos prije ili tokom pauze za Dan državnosti. Do kraja ove nedjelje mislim da će nalet isporuka utihnuti”, rekao je jedan trgovac iz Singapura.

    Podsjetimo, rast cijene aluminijuma mjesecima je podržan ograničenjima proizvodnje u Kini, dok je posljednji rast cena podstaknut pomenutim političkim previranjima u Gvineji.