VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Novi rast cijene goriva u BiH, na pojedinim pumpama litar košta 2,51 KM

    Novi rast cijene goriva u BiH, na pojedinim pumpama litar košta 2,51 KM

    Usljed brojnih političkih problema, ali i zbog utjicaja pandemije covid-19, cijene nafte na svjetskom tržištu znatno su porasle proteklih dana te su dostigle rekordne iznose. Ovaj rast, kao i uvijek, utječe i na formiranje cijena na tržištu Bosne i Hercegovine.

    Tako su pojedine benzinske pumpe u našoj zemlji već povećale cijene goriva, a brojne su najave i za dodatna povećavanja.

    “U proteklih sedam dana primili smo 704 obavijesti o promjeni cijena i marži i one se odnose na povećanje cijene benzina i dizela u iznosu od po pet feninga”, kazali su nam iz Federalnog ministarstva trgovine.

    Prema podacima ovog ministarstva, cijene benzina u Federaciji BiH se kreću od 2,26 do 2,51 KM, a dizela od 2,21 do 2,51 KM po litru. Prosječna prodajna cijena naftnih derivata u FBiH na današnji dan je 2,39 KM za benzin i 2,37 za litar dizela.

    U pojedinim dijelovima entiteta Republika Srpska gorivo je već poskupjelo, a narednih dana očekuju se i dodatna poskupljenja i to u prosjeku za od tri do pet feninga i za benzin i za dizel goriva. Dakle, sa 2,29 KM na pojedinim pumpama će gorivo biti 2,36 KM.

    Ovo poskupljenje sigurno će dodatno utjecati na poslovanje brojnih firmi, a pogotovo onih koje se bave prijevozom putnika i transportom robe. Prijevoznici su do sada nekoliko puta tražili od Vijeća ministara BiH da se država odrekne dijela akciza na gorivo, koje sada iznose 1,10 KM po litru goriva, kako ova grana privrede ne bi bila potpuno uništena.

    I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj na snazi je Uredba o ograničenju marži na naftu i naftne derivate, ali time se samo malim dijelom može utjecati na ograničavanje cijena.

  • Cijene nafte porasle od početka godine deset odsto, Brent košta 86 dolara

    Cijene nafte porasle od početka godine deset odsto, Brent košta 86 dolara

    Evropska nafta Brent se trguje danas blizu najvišeg nivoa od 2014. godine, usljed ograničene ponude i popuštanja zabrinutosti vezanih za uticaj omikron na ekonomije.

    Cijena fjučersa Brenta na Londonskoj berzi se drži oko nivoa od 86 dolara za barel, nakoj što je u petak zatvorila nedjelju rasta, pošto su niske zimske temperature podigle potražnju za gorivima za grijanje, izvještava “Blumberg”.

    Pored toga, na tržišta se vratila nervoza vezana za geopolitičku situaciju u svijetu nakon što su jemenski Huti objavili da su izveli napad dronovima na Ujedinjene Arapske Emirate koji je izazvao eksploziju i požar na periferiji glavnog grada Abu Dabija, pri čemu su tri osobe poginule.

    Nafta je u dosadašnjem toku 2021. godine ojačala za više od 10 odsto, dijelom zbog obustave proizvodnje u pojedinim zemljama grupe OPEK+, uključujući Libiju.

    Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je saopštila prošle nedjelje da se ispostavilo da je globalna potrošnja snažnija nego što se očekivalo, i da tražnja “cvjeta” jer kupci gledaju situaciju dalje od širenja omikrona.

    “Postoji istinsko uvjerenje da će fizička potražnja nastaviti da premašuje ponudu. Jedan od glavnih faktora rasta na strani potražnje je hladna zima u Sjevernoj Americi. Jačanju tražnje doprinijeli su i blagi simptomi omikrona i nade da će uzlet broja zaraženih ujenjati”, rekao je Tamaš Varga, analitičar brokerske kuće PVM Ojl Asosijejts.

  • U BiH najveća inflacija još od 1997. godine: Stranci dižu cijene svoje robe

    U BiH najveća inflacija još od 1997. godine: Stranci dižu cijene svoje robe

    Godišnja inflacija u BiH, koja je krajem prošle godine dostigla rast od 5,5 posto, predstavlja najveći rast inflacije još od 1997. godine. Zbog ove vijesti bi se u svim zemljama oglasila zvona za uzbunu, ali ne i kod nas.

    Znajući da je ekonomija 1997. godine bila opterećena tek završenim ratom i posve razrušenom ekonomijom, ovaj podatak dodatno dobija na težini i ozbiljnosti.
    Ekonomski ekspert Aleksa Milojević kazao je kako je naša ekonomija došla do kraja jer nemamo svojeu robu pa kupujemo stranu.

    “Pošto nemamo svoju robu, nema konkurencije domaće robe pa onda stranci dižu cijene svoje. Mi imamo robu iz uvoza koja je ovdje skuplja nego u njihovim domaćim zemljama. Sada stranci upravljaju našim cijenama, jer je za ovih 20 godina domaća privreda uništena i mi nikako ne možemo da se suprotstavimo stranoj robi”, kazao je Milojević za BN.


    On je još u aprilu 2020. godine za naš portal kazao da će pandemijske mjere koje poduzimaju svjetske vlasti proizvesti visoku inflaciju. Milojević jasno naglaša uvezeni karakter inflacije, a s tim se slaže i ekonomista Admir Čavalić.

    “Inflacija je uvezena, ali svejedno, tu je, ostaje i što je još gore, ima direktan utjecaj na anticipacije. Bitno je navesti da domaće vlasti nemaju na raspolaganju klasične elemente monetarne politike, tako da se rješenja moraju pronalaziti u drugim makroekonomskim politikama, ali i mikroekonomskim intervencijama. Kako bi se podržala domaća privreda, potrebno je raditi na smanjivanju troškova poslovanja”, kazao je on.


    Rekordi ne padaju samo kod nas, slično je i na prostoru Evropske unije, kazuju posljednji izvještaji Eurostata. Inflacija u eurozoni porasla je u decembru 2021. godine na 5,0 posto međugodišnje, što je novi rekordan nivo.

    Isti su trendovi i u Americi. Cijene u Sjedinjenim Amerčkim Državama su u decembru 2021. povećane za 7 procenata u poređenju s godinom ranije – što predstavlja najveću stopu inflacije u posljednjih 40 godina, objavio je Sekretarijat za finansije. Veća inflacija u SAD-u zabilježena je davne 1982. godine.

  • Decembar izuzetak, za penzije u Srpskoj već nedostaje oko 16 miliona

    Decembar izuzetak, za penzije u Srpskoj već nedostaje oko 16 miliona

    Fond PIO Republike Srpske decembarsku penziju prvi put u istoriji isplatio je u potpunosti iz doprinosa, što je jedinstven slučaj od svih zemalja bivše Jugoslavije, međutim ne treba očekivati da se taj trend nastavi i u narednim mjesecima za isplatu penzija nedostajaće između 15 i 16 miliona KM, koje iz mjeseca u mjesec daje Vlada Republike Srpske.

    “Decembar je po pravilu najbolji mjesec. Mnogi poslodavci platu za decembar uplaćuju u decembru kako bi čisti ušli u novu godinu. Takođe i finansijski sektor menadžerske ugovore isplaćuje u decembru i on je već tradicionalno najbolji mjesec po pitanju prihoda i nije realno očekivati da se trend da se penzije u potpunosti isplaćuju iz doprinosa nastavi u narednim mjesecima”, rekao je Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske.

    On ističe da prihodi po osnovu doprinosa konstantno rastu te da bi bilo dobro da se trend iz 2021. godine nastavi jer su u mnogim oblastima zabilježeni rekordi, kako u prikupljanju doprinosa, tako i u broju zaposlenih koji uplaćuju te doprinose.

    “Ono što je još jako dobro jeste da zdravstvene ustanove sada redovno uplaćuju sve doprinose, što ranije nije bio slučaj”, rekao je Milić.

    Inače, za isplatu penzija u Republici Srpskoj u ovoj godini planirano je izdvajanje milijardu i 270 miliona KM, s tim da je plan da po osnovu doprinosa bude prikupljeno milijardu i 69 miliona KM, tako da će za isplatu penzija Vlada Republike Srpske iz budžeta dotirati oko 200 miliona KM.

    “Trenutno se po osnovu doprinosa prikupi oko 85 miliona KM, a za isplatu penzija treba oko 101 milion KM, tako da nedostaje nekih 15 ili 16 miliona KM. U januaru još ne znamo, čekamo podatke o prosječnoj plati i inflaciji, ali biće potrebno oko 105 miliona KM”, istakao je Milić, dodajući da se u januaru po pravilu prikupi daleko manje doprinosa nego u ostalim mjesecima.

    Ekonomisti smatraju da je to što je iznos prikupljenih doprinosa dovoljan za isplatu penzija za decembar više fenomen nego pravilo, te da je logično da prihodi po osnovu doprinosa rastu s obzirom na to da rastu zaposlenost i lična primanja.

    “Posljednje dvije godine, godine krize, treba da nam budu godine lekcija. Vi imate situaciju da kada svijet gubi radna mjesta, kada povećava dugove za 20 posto BDP-a, vi održavate svoju zaposlenost, povećate je, a i rast dugova je mnogo manji i trenutno je između pet i šest odsto. Trenutno u ovom momentu imamo makroekonomsku stabilnost i dok je tako, treba da nastavimo s mjerama koje su dale dobre rezultate. Kao društvo treba da gradimo kult rada i moramo odgovoriti na pitanje na koji način da uključimo 130.000 mladih na tržište rada jer ih je trenutno uključeno oko 20.000”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista, dodajući da će se preko kulta rada povećati produktivnost i osnovica za prikupljanje novih doprinosa.

    Osim mladih, Stevanović ističe da postoji veliki prostor u segmentu uključivanja žena na tržište rada te da poslovi prilagođeni mladima i ženama mogu stvoriti nivo dohotka, s tim da treba voditi računa da se ne naruše obaveze mladih da uče.

  • Poslodavci na mukama zbog izolacije radnika

    Poslodavci na mukama zbog izolacije radnika

    Zbog naglog porasta broja novozaraženih virusom korona sve više radnika u Republici Srpskoj je na bolovanju. Od početka godine poslodavci se bore sa sve većim odsustvom radnika, koji se nalaze u izolaciji ili na bolovanju, s obzirom na to da ovo uzrokuje otežan proces rada.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je evidentno da se veliki broj radnika nalazi u izolaciji ili na bolovanju te da preduzeća imaju veliki problem sa poslovanjem.

    “Zbog naglog skoka broja novozaraženih imamo veliki broj radnika u izolaciji, a imali smo i slučajeva zatvaranja pojedinih lokala zbog nedovoljnog broja radnika”, kazao je Trivić.Dodao je da nisu imali slučajeva zloupotrebe bolovanja ili izolacije te da radnici poštuju propisane mjere.

    Zlatan Tatić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeca”, kazao je za “Nezavisne novine” da trenutno imaju veliki broj radnika koji se nalaze na bolovanju.

    “Ako su vakcinisani, oni se na posao vraćaju nakon nekoliko dana, a postoje slučajevi gdje izolacija traje i više dana, u zavisnosti od zdravstvenog stanja radnika. Imamo dosta lokala i restorana koji su napravili pauzu u radu od deset dana, jer nisu mogli da rade zbog umanjenog broja radnika, koji su na bolovanju”, ističe Tatić.

    I Radenko Bubić, direktor i vlasnik Fabrike obuće “Dermal” iz Kotor Varoša, kaže da od početka godine imaju povećan broj radnika u izolaciji te da je sam proces rada dodatno otežan.

    “Trenutno imamo jedan manji broj radnika koji su pozitivni i dio radnika koji su u izolaciji zbog zaraženog člana porodice, a imamo i radnike koji nisu pozitivni, ali imaju određene simptome te su na bolovanju”, kazao je Bubić.

    Dodao je da je proizvodnja kod njih organizovana po linijama te da izostanak svakog radnika otežava organizaciju proizvodnje, a radnici ostaju na bolovanju do 15 dana, u zavisnosti od zdravstvenog stanja.

    Bubić ističe da su od početka godine u ovoj fabrici u velikom problemu zbog manjeg broja radnika te se nada da će situacija uskoro biti bolja.

    Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke, kazao je za “Nezavisne novine” da trenutno imaju 20 radnika koji se nalaze u izolaciji zbog zaraženog člana porodice, a vakcinisani su.

    “To veoma loše utiče na sam proces rada, jer svaka faza rada zahtijeva radnike te se zbog manjeg broja radnika proces rada odvija otežano”, kazao je Umičević.

  • Svjetski poznat fizičar smatra da se fizika može iskoristiti za stvaranje savršenog kapitalizma

    Svjetski poznat fizičar smatra da se fizika može iskoristiti za stvaranje savršenog kapitalizma

    Michio Kaku je svjetski poznat fizičar, koji smatra da bi se fizika mogla iskoristiti za stvaranje savršenog kapitalizma.

    Ovu ideju je obrazložio u intervjuu čiji je sadržaj objavljen u novoj knjizi osnivača Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Klausa Schwaba i suosnivača kompanije Monthly Barometar Thierryja Mallereta nazvanoj “Veliki narativ (The Great Narrative)”.

    Govoreći o tome šta mu je velika, glavna ideja, izjavio je da bi se fizika mogla iskoristiti za stvaranje savršenog kapitalizma.

    “Imam vam kazati dvije stvari po ovom pitanju. Prvo, fizika je porijeklo bogatstva. Drugo, gdje to bogatstvo ide? To bogatstvo ide ka stvaranju onoga što ja zovem savršeni kapitalizam. Šta je kapitalizam? To je sistem privatnog vlasništva u kojem su cijene određene odnosom ponude i potražnje, ali to ne odaje smjer u kojem će se kapitalizam razvijati u budućnosti”, rekao je Kaku.

    Očekuje da će kapitalizam, kako je naveo, imati beskonačno znanje o ponudi i potražnji. Obrazložio je šta podrazumijeva pod tim.

    “Primjera radi, internet će vam biti dostupan u vašem kontaktnom sočivu. Svaki put kada trepnete vidjet ćete cijene stvari koje se nalaze oko vas. Krajnje precizno ćete razumjeti zakone ponude i potražnje. Znat ćete ko vas vara, kakve su stvarne cijene, profitne marže, ko su posrednici i gdje pronaći uska grla u trgovini”, ukazao je.

    Bivšeg čelnika kompanije Amazon Jeffa Bezosa je istakao kao osobu koja stvara savršeni kapitalizam.

    “Zašto je Jeff Bezos jedan od najbogatijih ljudi na svijetu? Zato što je digitalizovao posrednika. Zbog toga su ljudi poput Bezosa, bez obzira na to šta mislite o njegovoj moralnosti, dio savršenog kapitalizma. On čini kapitalizam više savršenim, i to eliminisanjem posrednika – onim što je suvišno i nepotrebno”, potcrtao je fizičar Kaku.

    Napomenuo je da su vještačka inteligencija i računari ubrzali ovaj trend. Taj trend znači ostvarivanje direktnog kontakta između ponude i potražnje. Zaključio je da je savršeni kapitalizam neizbježna posljedica tehnološke revolucije.

  • Dobar ekonomski rast nastaviti i u 2022.

    Dobar ekonomski rast nastaviti i u 2022.

    Dobri ekonomski pokazatelji prošle godine trebalo bi da budu nastavljeni i u 2022, saglasni su Vlada i privrednici. Smatraju da povećanje bruto domaćeg proizvoda, izvoza, zaposlenosti i plata, ali i olakšice i subvencije za poslovnu zajednicu idu u prilog ovim očekivanjima.

    Kada se podvuče crta prošla godina sa ekonomske tačke gledišta bila je bolja od 2019. koja se vodila kao rekordna.

    Oko 8,5 hiljada zaposlenih više u odnosu na one koji su u pandemiji ostali bez posla, 80 odsto pokrivenost uvoza izvozom, rast plate 6,2 procenta… dokaz su dobre statistike, kažu privrednici.

    To bi trebalo nastaviti i u ovoj godini. Smatraju da je smanjenje poreskog opterećenja poslovne zajednice dobar put za to. Prepreka u tome može biti teže snabdijevanje sirovinama.

  • Bajdenov plan uzdrman? Cijene nezaustavljivo rastu; isto čeka EU, a i naše komšije

    Bajdenov plan uzdrman? Cijene nezaustavljivo rastu; isto čeka EU, a i naše komšije

    Inflacija u SAD je prošlog meseca dosegla najviši nivo u gotovo 40 godina. Cene su porasle čak sedam odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine.Toliko velika inflacija povećava troškove domaćinstava, nagriza rast plata i stvara pritisak na predsednika Džoa Bajdena i Federalne rezerve, jer se radi o najvećoj pretnji ekonomiji SAD, piše Index.

    U odnosu na novembar cene su rasle za 0,5 odsto. Najviše su porasle cene automobila, hrane i odeće, dok su cene energije (gorivo, struja…) čak u padu. Činjenica da inflacija još raste na mesečnom nivou, a cene energenata padaju posebno je zabrinjavajuća jer je upravo rast cena energenata bio glavni izvor inflacije u prethodnim mesecima.

    Na godišnjem nivou glavni izvori inflacije su energenti (gorivo, gas, struja…) i automobili, iako rast cena hrane od 6,3 odsto nije daleko od opšte stope inflacije.

    Rast cena energenata od 29,3 odsto, među kojima je najviše rasla cena goriva (49,6 odsto), gurale su inflaciju kroz 2021, ali rast je nastavljen i u zadnjem mesecu 2021, kada su cene energenata bile u padu. To je opasno jer znači da se više ne radi o rastu cena zbog rasta cene energenata, nego da se inflacija proširila na celu ekonomiju.

    Zašto cene rastu?

    Značajan deo inflacije još uvek je podstaknut neusklađenošću potražnje i ponude uzrokovane pandemijom. Cene polovnih automobila porasle su za više od 37 odsto tokom prošle godine jer je proizvodnja novih automobila ograničena nedostatkom mikročipova. Veliki fiskalni stimulansi, ekspanzivna monetarna politika i ultraniske kamatne stope pomogle su da se podstakne potražnju, a prestanak lokdauna i procepljenost su ljudima omogućili da putuju i troše.

    Ipak, rast cena od 0,5 odsto u decembru prošle godine je manji od rasta cena u 0,8 odsto u novembru i znak da rast inflacije usporava. Porast cena mogao bi se dodatno usporiti jer zastoji u lancima snabdevanja popuštaju, ali većina ekonomista se slaže s tim da se inflacija neće u skorije vreme vratiti na nivoe pre pandemije i ciljanu stopu od 2 odsto godišnje.

    Inflacija postaje politički problem

    Inflacija je izbrisala efekat povećanja plata za većinu građana SAD, što je domaćinstvima, posebno porodicama sa nižim primanjima, otežalo kupovinu osnovnih potrepština. Ankete pokazuju da je inflacija počela da istiskuje čak i koronavirus kao glavni problem, jasno pokazujući političku pretnju koju predstavlja predsedniku Bajdenu i vladajućoj Demokratskoj partiji.

    U svom svjedočenju pred Kongresom, glavni čovek Federalnih rezervi (FED) Džerom Pauel je priznao pogrešnu procenu FED-a da uska grla u lancu snabdevanja koja su dovela do rasta cena neće trajati jako dugo. Ali nakon što se lanci snabdevanja raspetljaju, rekao je, cene će pasti.

    Za sada su problemi sa snabdevanjem i dalje prisutni, ali iako postoje znakovi da u nekim industrijama popuštaju, Pauel je priznao da je napredak ograničen. Napomenuo je da su mnogi teretni brodovi usidreni izvan luke Los Anđelesa i Long Biča, najveće u zemlji, i čekaju iskrcavanje.

    Inflacija je postala glavna javna tema u SAD i glavna politička tema. Kako inflacija raste, sve su veći otpori prema Bajdenovom programu “Build Back Better” koji se bazira na velikim državnim investicijama u infrastrukturu širom SAD, ali i brojnim društvenim programima.

    Problemi s velikim Bajdenovim planom

    Finansijski kostur plana iznosi dva biliona dolara, ali se njime otvaraju mogućnosti za dodatne programe i troškove koji mogu narasti do pet biliona dolara. Trenutni federalni javni dug SAD je nešto manji od 30 biliona dolara pa “Build Back Better” potencijalno predstavlja povećanje za više od 15 odsto.

    Krajem godine se održavaju izbori, na kojima se bira svih 435 članova Predstavničkog doma Kongresa i 34 od 100 mesta u Senatu, a ako se inflacija ne stavi pod kontrolu do tada, onda će demokrate teško zadržati kontrolu nad Predstavničkim domom i svih 48 trenutnih mesta u Senatu.

    Zbog mogućeg debakla demokrata na izborima i rastuće inflacije, Bajden pokušava da što pre progura “Build Back Better”. Krajem prošle godine je demokratski senator Džo Mančin javno odbio da glasa za Bajdenov program i time uništio sve šanse da prođe u Senatu.

    Demokrate zbog toga žele da Bajden iskoristi predsednička izvršna ovlašćenja i sam potpiše “Build Back Better”, zaobilazeći Predstavnički dom i Senat. No čak i tada se zakon može srušiti na Vrhovnom sudu.

    EU i Hrvatska nisu izolovane

    Problem inflacije je sve veći i sa druge strane Atlantika, u EU. Godišnja inflacija u Nemačkoj je dosegla 5,3 odsto a ne nivou cele evrozone 5 odsto, kao i 5,1 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kako su ekonomije SAD i EU usko povezane, onda se može očekivati prelivanje inflacije među njima.

    Kako piše Index, Hrvatska s godišnjom inflacijom za novembar prošle godine od 4,8 odsto prati u stopu ostale države EU, a za pretpostaviti je da će podaci o godišnjoj inflaciji za decembar, koji će se objaviti u ponedeljak, 17. januara, pokazati da je i Hrvatska dosegla stopu od 5 odsto.

  • Svjetska banka o ekonomskom oporavku: BiH opet najgora u regionu

    Svjetska banka o ekonomskom oporavku: BiH opet najgora u regionu

    BiH će ove godine imati najsporiji rast od svih zemalja na zapadnom Balkanu i četvrti najgori rast u cijeloj Evropi, proizlazi iz izvještaja Svjetske banke “Globalni izgledi”, koji je objavljen juče, a koji se odnosi na kompletnu svjetsku ekonomiju.

    Naime, u izvještaju je navedeno da će BiH ove godine imati rast od tri odsto, dok će sve ostale zemlje u regionu imati veći rast. Od BiH su u Evropi lošiji jedino Bjelorusija, koja će imati pad od 2,8 odsto, dok će Turska imati rast od dva odsto, a Rusija 2,4 odsto. Na prvi pogled čini se da ni rast od tri odsto nije loš rezultat, ali treba imati u vidu globalno visoku inflaciju, koja će pojesti gotovo kompletan rast koji će bh. ekonomija ostvariti. U ovom izvještaju je istaknuto da je globalno gledano inflacija na najvišim nivoima još od 2008.

    “Na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju dostigla je najviši nivo od 2011. Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak prije završetka oporavka”, istaknuto je u izvještaju.

    Kada je riječ o ostalim zemljama u regionu, šampiona rasta Srbiju, koja je prošle godine rasla po stopi od čak šest odsto, ove godine je pretekla Crna Gora, koja će rasti po stopi od 5,6 odsto, u odnosu na Srbiju sa stopom rasta od 4,5 odsto. Sjeverna Makedonija bi, prema procjeni Svjetske banke, trebalo da raste po stopi od 3,7 odsto, dok će Albanija rasti 3,8 odsto. Samoproglašeno Kosovo bi trebalo da raste 4,1 odsto, a Hrvatska po stopi od 5,4 odsto. Inače, rast Crne Gore i Uzbekistana je najveći u Evropi i cijeloj centralnoj Aziji, a nijedna zemlja centralne Azije nema tako nizak rast kao BiH.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne novine” da su procjene Svjetske banke o rastu u BiH mnogo realnije u odnosu na domaća hvalisanja o velikom rastu, s tim da i on ukazuje na činjenicu da će inflacija rast učiniti negativnim ili u najboljem slučaju realnog rasta neće ni biti. “To je zato što nema ni adekvatnih mjera da se suzbije pandemija, a ni aktivnosti da se pomogne privredi. Istovremeno imamo hvaljenje rastom poreskih prihoda, a privreda se ne potiče na pravi način, niti se tim novcem pravilno raspolaže. Sad ćemo imati novi val pandemije koji će nanijeti dodatnu štetu, a imamo i dosta nisku stopu vakcinacije, što je opet jedan od faktora svih ovih projekcija jer govori da će država definitivno biti u problemima”, rekao je Gavran.

    Na pitanje šta građani mogu da očekuju, on procjenjuje da će doći do dodatnog pogoršanja životnog standarda.

    “Godinu počinjemo novim poskupljenjima cijena energenata, došlo je do rasta cijene struje, a poskupljenje bi trebalo da je nula posto jer troškovi elektroprivredama nisu porasli. Imamo rast cijena žita i pšenice, što se opet može pripisati kao greška vlasti jer niti imamo adekvatne robne rezerve niti način da pomognemo poljoprivrednicima. Dakle, viša cijena plina, struje, prehrambenih proizvoda, a plate kao i do sada ili čak manje kod nekih radnika”, rekao je Gavran.

    Što se tiče ostalih zemalja u regionu, rekao je da se jedino Srbija realno može pohvaliti nekim rastom jer ima investicije i aktivnosti koje generišu rast, ali napominje i da Bosni i Hercegovini nijedna zemlja u regionu ne bi trebalo da bude orijentir. Inače, što se tiče globalne ekonomije, osim inflacije, Svjetska banka predviđa nove izazove koje će prouzrokovati kovid, što će dodatno otežati oporavak.

    Ajhan Koze, direktor Grupe za izglede Svjetske banke, rekao je da bi ekonomije u razvoju, u svjetlu usporavanja rasta proizvodnje i investicija, ograničenog prostora za intervencije politike i značajnih rizika, trebalo da pažljivo prilagode fiskalnu i monetarnu politiku.

    “Takođe treba da provedu reforme da bi otklonile posljedice pandemije. Te reforme bi trebalo da budu dizajnirane tako da unaprijede investicije i ljudski kapital, dovedu do preokreta u nejednakosti prihoda i rodnoj nejednakosti i da se suočavaju s izazovima klimatskih promjena”, rekao je Koze.

  • Strane investicije premašile milijardu KM

    Strane investicije premašile milijardu KM

    Direktna strana ulaganja za period januar – septembar 2021. godine, prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, iznose 1.049.000.000 KM, što predstavlja povećanje od 65 odsto u odnosu na isti period 2020. godine, potvrđeno je za “Nezavisne” iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

    Kako su istakli, u prvih devet mjeseci 2020. godine registrovano je 678 miliona KM direktnih stranih investicija, dok je u istom periodu 2019. godine zabilježen iznos od 597 miliona KM.

    “U finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova u prvih devet mjeseci prošle godine uloženo je 310,9 miliona KM, dok je u poslovanje nekretninama uloženo 2,4 miliona KM”, naveli su iz ove agencije.

    Zemlje sa najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini u prvih devet mjeseci prošle godine su Hrvatska, sa 278,7 miliona KM, zatim slijedi Austrija sa 168 miliona KM, Rusija 132,5 miliona KM i Slovenija sa 132,1 milion KM.

    “Značajna povećanja kapitala registrovale su i Velika Britanija (78 miliona KM), Njemačka (73,6), Srbija (66,7), Italija (35,6) i Švajcarska (33,1 milion KM)”, istakli su iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.

    Dodali su da su djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija u BiH za prvih devet mjeseci 2021. godine finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova sa 310,9 miliona KM, te trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima sa 166,7 miliona KM.

    “Dalje slijede proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda sa 132,4 miliona KM i trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima sa 101,7 miliona KM. Značajna povećanja registrovana su i za proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija sa 56,5 miliona KM, kao i proizvodnja prehrambenih proizvoda sa 49,8 miliona KM, proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica sa 38,5 miliona KM, vađenje metalnih ruda sa 26,2 miliona KM i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme sa 22,4 miliona KM”, stoji u podacima FIPA.

    Naveli su da je najveći priliv direktnih stranih investicija u BiH zabilježen 2007. godine i to 2,6 milijardi KM, te da slijedi 2008. sa 1,3 milijarde KM.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za “Nezavisne” da su ove investicije jednim dijelom rezultat odgode nekih ranijih ulaganja u doba pandemije virusa korona.

    “Naredne godine bi se mogla napraviti prava poređenja kako bi se saznalo da li se ekonomija vratila na stanje prije pandemije. Porast je bolji nego stagnacija ili pad, ali sve je ovo daleko manje od onoga čime bismo mogli biti zadovoljni. Dovoljno je da pogledamo u susjednu Srbiju i vidimo koliko je to minimalno u odnosu na njih”, pojašnjava Gavran.

    Ističe da ove investicije nisu dovoljne da poguraju ekonomski rast BiH.

    “S ovakvim ekonomskim zaostatkom BiH mora da ima investicije koje se mjere u nekoliko milijardi KM te je bitno i gdje one idu. Otvaranje šoping-centara ne donosi ništa pozitivno, već odliv novca i povećani uvoz, dok su na primjer otvaranja fabrika ili pogona investicije koje pomažu i povećavaju ekonomski rast”, zaključio je Gavran.