VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Gašićeva o primjeni uredbe o smanjenju marže na osnovne životne namirnice

    Gašićeva o primjeni uredbe o smanjenju marže na osnovne životne namirnice

    Ministarka trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić je istakla da primjena uredbe o smanjenju marže na osnovne životne namirnice u Srpskoj ima pozitivne efekte.

    Došlo je do smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica. Sve Vlade u svijetu čine sve što mogu da obuzdaju rast cijena. Ova vrsta pandemije je nešto sa čim se zaista nismo ranije susreli – rekla je Gašićeva.

    – Došlo je do smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica. Sve Vlade u svijetu čine sve što mogu da obuzdaju rast cijena. Ova vrsta pandemije je nešto sa čim se zaista nismo ranije susreli – rekla je Gašićeva.

    Sektor turizma je najviše pogođen situacijom izazvanom pandemijom virusa korona, izjavila je ministarka trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić, gostujući u Јutarnjem programu naše televizije.

    Gašićeva je istakla da je domaći turizam podržan projektom vaučera koji je dao odlične rezultate.

    – Naročito posjećeno je bilo Trebinje. U zimskoj sezoni očekuje se rekordna posjećenost Јahorini – rekla je Gašićeva, prenosi RTRS.

  • Vreme je za šoping u Turskoj? Erdoganova monetarna politika skupo košta Turke, a raduje turiste

    Vreme je za šoping u Turskoj? Erdoganova monetarna politika skupo košta Turke, a raduje turiste

    Po ko zna koji put ove godine, turska nacionalna valuta je dotakla novo dno.

    Novembar će ostati upamćen u istoriji kao mesec velike rasprodaje ove valute, koja je i prethodno ulazila u ring sa krizama 2018, 2001, i 1994. godine.

    Lira je u toku ove godine izgubila neverovatnih 45 odsto svoje vrednosti, a samo u novembru 28,3 odsto. Prema srednjem kursu ECB juče se za jedan evro dobijalo 14,93 lire, a pre samo tri godine dobijalo se 5,3.

    Strahovitom padu vrednosti turske lire već godinama kumuje sam predsednik Turske, Redžep Tajip Erdogan, piše Blic. Valutna tržišta širom sveta redovno negativno reaguju na njegove odluke, bilo da se radi o redovnim hirovitim smenama guvernera centralne banke Turske, bilo da se radi o njegovom konstantnom odbijanju da prestane sa labavom monetarnom politikom i obaranjem kamatnih stopa. Jučerašnji pad, pored još jednog Erdoganovog oštrog “ne“ podizanju kamata, dodatno je podstakao i komentar iz američkog FED-a o rizicima za tursku ekonomiju i sa tim povezanu budućnost njegove politike.

    Sve je ovo drastično uticalo na tamošnje stanovništvo kome su se za mesec dana srozala i primanja i ušteđevine i kućni budžeti.

    S druge strane, koliko god da je domaće stanovništvo stavljeno u nezavidnu poziciju, turisti odnosno svi koji u Tursku dolaze sa džepovima punim stranih valuta, sa svakim padom vrednosti lire, imaju sve veću kupovnu moć. Njima će, u prevodu, sve biti jeftinije.

    Ipak, da se ne bi stekao pogrešan utisak, cene nisu “zakucane”, te i Turci i na tom polju muče muku. Prema poslednjim podacima inflacija se u novembru popela, kako piše CNBC, na skoro 20 odsto.

    Dakle, omiljena turska roba (zlato, koža, začini, garderoba itd.) i sve ostale potrošačke cene su za toliko veće u odnosu na prošlu godinu. Na primer, gram četrnaestokaratnog zlata je, prema cenama na sajtu goldprice, trenutno oko 51 evro (50,9 evra). Poređenja radi, prošle godine je gram zlata bio 29,8 evra. Ipak, kako je stopa slabljenja lire veća od stope inflacije, turisti su za tu razliku ekonomski moćniji.

    Obaranje kursa kao stabilizacija privrede

    Pored situacije u kojoj ova situacija ide “niz dlaku” turistima širom sveta, da bolje prođu tokom obilaska Turske, stručnjaci ističu da destabilizacija kursa tj. njegovo kontinuirano obaranje može i da se posmatra kao Erdoganovo manipulisanje ne bi li se stabilizovala čitava privreda.

    “Sa jedne strane možete da povećate devizni priliv, ali tako utičete na inflatorna kretanja. Kako dolazi zima, njima opadaju prihodi. Takođe sada imamo i problem spoljašnjih uticaja, kriza lanaca snabdevanja i kriza u energetici. Turska će opet pokušati korišćenjem kursa da održi inflaciju“, kaže za Blic konsultant u okviru Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić.

    On dodaje da je njihova monetarna politika okrenuta ka maksimalnom korišćenju izvoznih potencijala.

    “Zbog svih spoljnih turbulencija, i s obzirom da imaju jako veliki broj industrijskih parkova iz kojih roba ide i na azijsko i na afričko tržište, verujem da se politika kursa voditi u smeru ka izvoznim firmama, tako da one imaju mogućnost da povećaju prihode od izvoza i da unesu na taj način još deviza u zemlju“, kaže Rajić i dodaje da pokušavaju da se na taj način stabilizuje ekonomija i prebrodi period pred njima.

    Intervencijom centralne banke, lira se blago oporavila

    Turska lira se snažno oporavila sa rekordnog minimuma, pošto je centralna banka intervenisala zbog, kako kaže, “nezdravih“ tržišnih cena.

    Centralna banka je u saopštenju navela da je “direktno” intervenisala na tržištu “prodajnim transakcijama zbog nezdravog formiranja deviznih kurseva”, prenosi Rojters.

    Lira, koja je ranije pala za čak 3,3 posto na 13,87 lira prema američkoj valuti, oporavila se na 12,76 lira za dolar na trgovanju u 09:36 časova po GMT, ojačavši za više od 5,0 posto na dnevnom nivou, prenosi Tanjug.

    Prethdno je Edogan tražio da se pokrene istraga pada lire, aludirajući na to da manipulacija dolazi od strane velikih kompanija.

  • Računi sa QR kodom pun pogodak: Iskustva hrvatske fiskalizacije biće korisna i Srpskoj

    Računi sa QR kodom pun pogodak: Iskustva hrvatske fiskalizacije biće korisna i Srpskoj

    Ako ste na mobilnom telefonu instalirali aplikaciju, jednostavnim skeniranjem QR koda možete provjeriti da li je vaš fiskalni račun ispravan. Ispravnost „papirića“ s kojim ste uzašli iz prodavnice, može se provjeriti i slanjem SMS-a ili na veb stranici Poreske uprave.

    Tako je u Hrvatskoj, od prvog januara ove godine, značajno unaprijeđen sistem evidentiranja, kontrole i provjere računa, a samim tim i čitavog procesa fiskalizacije, kažu njihovi poreski stručnjaci.

    Sistem u kojem računi sa QR kodom do poreznika stižu u realnom vremenu dogodine planira da uvede i Republika Srpska, a iskustva iz komšiluka pokazuju da je kod njih to bio pun pogodak.

    – Ovakav sistem fiskalizacije omogućava uvid u realnom vremenu u račune poreznih obveznika, a time i ciljani nadzor fiskalizacije. Ono što je posebno važno je kvalitetnija i bolja kontrola obveznika koji ne izvršavaju svoje obaveze, čime se ostvaruje pravedniji i efikasniji poreski sistem u odnosu na one koji te obaveze poštuju – kažu u Poreskoj upravi Hrvatske.

    Efikasnost ilustruju i brojkama – u prvoj polovini ove godine zabilježeno je povećanje provjere računa za više od 55 odsto u odnosu na cijelu 2020, što je, kako ističu, u proces fiskalizacije uvelo i građane, kao najvažniju kariku.

    – Građani su prepoznali fiskalizaciju kao pozitivnu mjeru i podržavaju je uzimanjem i provjerom računa, čime ukazuju na nepravilnosti. Na taj način svako od nas učestvuje u uspostavljanju finansijske discipline i stvaranju svijesti da je novac namijenjen državnom budžetu ujedno i novac građana – naglašavaju u Poreskoj.

    Osim povećanja prihoda i suzbijanja nelojalne konkurencije, što je cilj novog sistema fiskalizacije i u Srpskoj, u Hrvatskoj su posebno radili na kampanjama kojima su osvijestili građane o važnosti uzimanja računa i prijavljivanju nepravilnosti i to, kako kažu, savjetuju svima.

    Sličan savjet nedavno su dali i poreski stručnjaci iz Crne Gore gdje su računi sa QR kodom zaživjeli od juna, naglašavajući da čitavom regionu treba model u kojem ćemo, na neki način, svi biti “inspektori”. Srbija takve račune očekuje od nove godine, a u Republici Srpskoj će se uskoro Prijedlog zakona o fiskalizaciji, nakon što ga je juče usvojila Vlada, naći u Narodnoj skupštini.

    Prema obećanjima iz Vlade, za razliku od ostalih zemalja u regionu, novi sistem fiskalizacije u Srpskoj, kojim se u tehničkom smislu mijenja kompletan sistem dosadašnje fiskalizacije, biće uveden o trošku države.

  • Poreska uprava ove godine prikupila 2,480 milijardi KM: Značajan rast naplate javnih prihoda

    Poreska uprava ove godine prikupila 2,480 milijardi KM: Značajan rast naplate javnih prihoda

    Poreska uprava Republike Srpske je za 11 mjeseci ove godine na račun javnih prihoda prikupila ukupno 2,480 milijardi KM, što je za 238,8 miliona KM ili 11 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, uz rast naplate u apsolutno svim segmentima javnih prihoda.

    Da se radi o značajnom rastu naplate javnih prihoda pokazuje i podatak da je za 11 mjeseci ove godine naplaćeno javnih prihoda gotovo kao u cijeloj 2020. godini, kada je naplata iznosila 2,483 milijarde KM.

    Iz Poreske uprave saopšteno je da je naplata javnih prihoda u 2021. godini veća za 217,1 miliona KM ili 10 odsto u odnosu na 2019. godinu, koja nije bila opterećena krizom izazvanom pandemijom i mjerama ograničenja i zabrana rada privrednih subjekata, kao što je to bilo 2020. godine.

    Takođe, naplata javnih prihoda u periodu januar-novembar ove godine veća je i u odnosu na planiranu naplatu za taj period 2021. godine, i to za 165 miliona KM ili sedam procenata.

    Posmatrano od početka ove godine, naplata direktnih poreza je u periodu januar-novembar ove godine iznosila 440,4 miliona KM, što je za 21,8 miliona KM ili pet odsto više nego u istom periodu lani.

    Najveći rast naplate ostvaren je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 218,8 miliona KM, što je za 14,8 miliona KM ili sedam odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

    Naplata doprinosa je u periodu januar-novembar ove godine iznosila 1,620 milijardi KM i veća je za 139,1 miliona KM ili devet odsto nego u istom periodu prošle godine, odnosno za oko 190 miliona KM ili 13 odsto više nego u istom periodu 2019. godine.

    Kod ostalih javnih prihoda naplata je u prvih 11 mjeseci ove godine iznosila 419,6 miliona KM, što je povećanje za 77,8 miliona KM ili 23 odsto.

    Kada je u pitanju novembar ove godine, naplata je iznosila 222,5 miliona KM, što je za 22 miliona KM ili 11 odsto više nego u istom periodu prošle godine, odnosno 25,1 milion KM ili 13 odsto u odnosu na isti mjesec 2019. godine.

    Rast naplate u novembru ove u odnosu na novembar prošle godine zabilježili su i direktni porezi i doprinosi i ostali javni prihodi od tri, deset, odnosno 24 odsto, navedeno je u saopštenju.

    Manja naplata bilježi se jedino kod poreza na dohodak, i to za 2,9 miliona KM, prije svega zbog toga što je Vlada povećala neoporezivi dio plate sa 500 na 700 KM, čime se odrekla dijela prihoda u korist radnika.

    U saopštenju se podsjeća da je Zakonom o izmjenama Zakona o porezu na dohodak povećan osnovni lični odbitak od poreske osnovice, te lični odbitak od poreske osnovice za izdržavane članove porodice, pa je i zbog tih izmjena došlo do predviđenog smanjenja prihoda.

  • Odluka Vlade Srpske: Isplata mjesečnog novčanog primanja ugroženim nezaposlenim borcima

    Odluka Vlade Srpske: Isplata mjesečnog novčanog primanja ugroženim nezaposlenim borcima

    Na snagu je stupila odluka Vlade Republike Srpske o dopunama odluke o isplati mjesečnog novčanog primanja socijalno ugroženim nezaposlenim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata od prve do pete kategorije, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

    Ovom odlukom je obezbijeđeno mjesečno novčano primanje u visini mjesečnog boračkog dodatka socijalno ugroženim nezaposlenim borcima mlađim od 60 godina sa prebivalištem u Federaciji BiH i Brčko distriktu BiH.

    U saopštenju se podsjeća da se za 8.942 borca sa prebivalištem u Republici Srpskoj isplata mjesečnog novčanog primanja vrši od oktobra 2021. godine, dok se od 2012. godine za borce starije od 60 godina isplaćuje mjesečni borački dodatak.

    Mjesečni borački dodatak za oktobar primilo je 82.988 boraca.

    Ukupno je na mjesečnom nivou isplata obezbijeđena za 92.930 boraca od prve do pete kategorije, za šta je u budžetu za ovu godinu obezbijeđeno 66.401.600 KM.

    “Poboljšanje statusa i položaja boračkih kategorija vrši se u kontinuitetu, što je omogućeno stalnim povećanjem budžetskih izdvajanja za ovu oblast”, navedeno je u saopštenju Vlade.

    Budžet za boračko-invalidsku zaštitu za ovu godinu iznosi 249.551.300 KM, što je 10,5 miliona više nego lani.

    Ukupno godišnje budžetsko izdvajanje za boračke kategorije po propisima iz oblasti boračko-invalidske zaštite, oblasti rada i zapošljavanja i oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja iznosi 418.093.571 KM.

    Ovaj iznos je oko 11 odsto ukupnog ovogodišnjeg budžeta Republike Srpske, što je najveće izdvajanje od uspostavljanja boračko-invalidske zaštite u Srpskoj.

  • Svjetska banka odobrila odmrzavanje 280 miliona dolara Avganistanu

    Svjetska banka odobrila odmrzavanje 280 miliona dolara Avganistanu

    Odbor Svetske banke odobrio je prebacivanje 280 miliona dolara iz zamrznutog fonda Avganistana dvijema humanitarnim agencijama, kako bi se toj zemlji pomoglo da se izbori sa posrnulom ekonomijom nakon dolaska talibana na vlast i povlačenja SAD 31. avgusta, rekla su dva anonimna izvora upoznata sa ovim pitanjem.

    Donatori Povereničkog fonda za obnovu Avganistana (ARTF), kojim upravlja Svjetska banka, prvo moraju da odobre transfer prije nego što novac dođe u Svjetski program za hranu i UNICEF, prenio je Rojters.

    Donatori, kojih ima 31, trebalo bi sutra da se sastanu na ovu temu.

    Odbor Svjetske banke održao je neformalan sastanak u utorak kako bi razgovarao o transferu do 500 miliona dolara, od ukupno 1,5 milijardi dolara, koliko ima u agencijama ARTF za humanitarnu pomoć.

  • Cijene dionica na Vol Stritu oštro pale nakon pojave omikrona u SAD

    Cijene dionica na Vol Stritu oštro pale nakon pojave omikrona u SAD

    Na Vol stritu su cijene dionica oštro pale jer su ulagače zabrinuli komentari predsjednika američke centralne banke o inflaciji, kao i prvi slučaj omikron varijante korone u SAD-u.

    Dov Džons oslabio je 461 bod ili 1,34 odsto, na 34.022 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1,18 odsto, na 4.513 bodova, a Nasdaq indeks 1,83 odsto, na 15.254 boda.

    Na samom početku trgovanja ti su indeksi snažno porasli, pa je S&P 500 u jednom trenutku bio u plusu 1,9 odsto. Ali, u drugom dijelu trgovanja indeksi su izgubili sve te dobitke i zabilježili oštar pad drugi dan zaredom.

    Ulagači u strahu od zatvaranja ekonomije

    Ulagače je pokolebala vijest o prvom slučaju zaraze omikron varijantom korone u SAD-u kod osobe koja je došla iz Južnoafričke Republike.

    Iako doktori iz Južnoafričke Republike, gdje se ta varijanta prvo pojavila, tvrde da zaraženi nemaju teže simptome od ostalih varijanti virusa, mnoge zemlje pooštravaju granične kontrole.

    Varijanta virusa omikron mogla bi biti zaraznija od prethodnih i otporna na sadašnje vakcine, pa se ulagači plaše ponovnog zatvaranja ekonomije, što bi usporilo oporavak od koronakrize.

    “Pokušali smo u srijedu kupovati, nakon oštrog pada cijena dionica dan prije, no nakon vijesti o omikronu u SAD-u tržište je ostalo bez vjetra u jedrima”, kaže Kris Zakareli, direktor u kompaniji Independent Advisor Alliance.

    Problemi s inflacijom

    Ulagače je dodatno pokolebao predsjednik američke centralne banke Džerom Povel, koji je u drugom danu izvještavanja Kongresa o ekonomskoj situaciji kazao da Fed mora biti spreman reagirati u slučaju da inflacija ne splasne u drugoj polovini iduće godine.

    Vol Strit je već dan prije oštro pao nakon što je Povel naznačio da visoku inflaciju više ne smatra privremenom i da će Fed zbog toga ponovno razmotriti planove smanjenja programa otkupa obveznica na idućoj sjednici za dvije sedmice.

    To je na tržištu potaknulo špekulacije da bi zbog inflacije, koja bi mogla ostati visoka duže nego što se procjenjivalo, Fed mogao ubrzati proces ukidanja programa kupnje obveznica, a potom i povećati kamate prije nego što se očekivalo.

    “Tržište je zabrinuto zbog dvije stvari. Zbog varijante omikron, koja bi mogla biti otporna na postojeće vakcine, i verbalno oštrijeg Povela nego što se očekivalo”, kaže Zakareli.

    A na evropskim su berzama cijene dionica juče snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,55 posto, na 7.168 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 2,47 posto, na 15.472 boda, a pariški CAC 2,9 posto, na 6.881 bod.

  • Do kraja sedmice moguć “pad cijena” goriva u Srpskoj – evo o kojem tačno iznosu je riječ

    Do kraja sedmice moguć “pad cijena” goriva u Srpskoj – evo o kojem tačno iznosu je riječ

    Zbog višesedmičnog pada cijene sirove nafte na svjetskoj berzi, do kraja ove sedmice moglo bi da dođe i do pojeftinjenja goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj.

    “S obzirom na trenutnu situaciju na svjetskoj berzi, odnosno pad cijena sirove nafte, procjena je da će doći do pojeftinjenja i na pumpama u Srpskoj. Tako bi do kraja ove sedmice cijene goriva mogle da budu niže za jedan do tri pfeniga po litru”, rekao je za Srpskainfo predsjednik ove grupacije Dragan Trišić.

    Podsjećanja radi, litar benzina i dizela na pumpama u Republici Srpskoj kreće se 2,34 do 2,39 KM.

    Zvanična statistika pokazuje da je gorivo u Srpskoj od početka ove godine, do oktobra, poskupilo za skoro 22 odsto. Tako je u januaru ove godine litar benzina i dizela koštao 1,78, a u prošlom mjesecu u prosjeku 2,27 KM.

  • Kilogram ribe kao kilogram šnicle

    Kilogram ribe kao kilogram šnicle

    Počeo je Božićni post, predstoji sezona slava, ponuda za posne i svečane trpeze je velika, a cijene visoke.

    Primjera radi, očišćeni šaran košta koliko i kilogram mljevenog mesa, kotleti amura dostigli su cijenu juneće šnicle, a kilogram pasulja je došao do nevjerovatnih deset maraka.

    Oni koji su se pripremili na post, sudeći po trenutnim cijenama na pijacama i trgovinama, trebalo bi da pripreme i deblje novčanike.

    Cijena riba varira, u zavisnosti od vrste, da li je svježa ili zaleđena.

    Čak i one vrste koje su ranijih godina bile najjeftnijije, ove zime su nešto skuplje. Svježi šaran je osam maraka, očišćeni 10,5, amur je osam, a kotleti čak 15 maraka.

    Tolstolobik je šest, dok su kotleli ove ribe 12 KM. Pastrmka, kao i prošle godine, košta 8,5 KM, a komadi za čorbu su šest maraka.

    Ispred ribarnica i hladnjača sa smrznutom ribom i ne vlada velika gužva. Kraj je mjeseca, novca se nema, ali mnogi ipak žele da osjete duh praznika, da dobro i kvalitetno jedu.

    Penzionerka Radmila Đ. kaže da će i ove godine postiti, da se spremila psihički i duhovno, ali da su je zabrinule cijene.

    – Cijele godine cijene idu gore, malo po malo. Došli smo do toga da je krompir 1,5, marku, a zelena salata 3,5 marke. Ulje ne možete naći ispod tri marke. Gledam cijene ribe i opet su najjeftinije girice i srdele. Za svježu nemam novca, kupovaću zamrznutu, naprimjer riblje štapiće, nadam se da ću imati i za oslić – kaže za Srpskainfo ova penzionerka.

    Prodaja ribe, bila svježa ili zamrznuta, još nije drastično porasla. Ljudi uglavnom prilaze, raspituju se za cijene, a za sada, kako su nam ispričali neki trgovci, uglavnom prodaju one jeftinije, poput pastrmke i fileta oslića.

    Losos ili tuna je baš za one sa dubljim džepom i rijetko je pazare. U jednom marketu dva steka tune koštaju 14 maraka, a 100 grama dimljenog lososa 6,5 KM. Lignje su oko osam, oslić od šest do 13 maraka u zavisnosti od proizvođača i gramaže.

    Pola kilograma girica može se kupiti za dvije marke, pet maraka su plodovi mora, a dagnje 5,5 KM. Skuša je oko šest maraka, riblje pljeskavice pet.

    – Nema velike potražnje za smrznutom ribom. Možda ljudi više kuvaju čorbe, imaju zimnice, pa će dočekati Božić. Evo, kod nas je junetina 14,5 KM, mljeveno meso 10, piletina je poskupila, ali je i dalje najtraženija – kaže prodavačica u jednom marketu. Cijenu ribe, kako ističe, diktira to što je slab uvoz, pa nije isključeno da i dodatno poskupiti, ali i veće nabavne cijene. Doduše, pred početak posta trgovački lanci su napravili akcije na određene vrste smrznitih riba, pasulj i luk u namjeri da privuku veći broj kupaca.

    Ali, posnu trpezu ne čini samo riba. A cijene voća i povrća skočile su i prije zime. Na pijacama ili prodavnicama cijene su skoro iste. Za većinu Banjalučana skupo.

    Prema trenutnim cijenama, pasulj je od pet do 10 maraka, kilogram krompira je od 1,5 do 1,8 KM, a vrećica krompira je 15 KM. Kilogram paprika košta do 2,5 KM. Zelena salata je 3,5, koliko je i kilogram paradajza, dok je krastavac pola marke jeftiniji.

    Kelj i karfiol su po 2,5 marke, a patlidžan od četiri do pet maraka. Kupus je od marku do dve, blitva i špinat po pet maraka, tikvice 3,5, a bijeli luk dostiže cijenu i do 10 maraka.

    Banane se teško mogu naći za manje od dvije marke, narandže su od dvije do četiri marke, jabuke su od marku, pa na više, a mandarine oko 1,8 KM.

    Među najskupljim voćem ovih dana su kruške koje su oko četiri marke, te grožđe. Bijelo košta oko sedam, a crno oko pet maraka.

    Kalkukacija domaćica koje porede ovu sa prošlom godinu kažu da će božićni post i slavske trpeze biti skuplje bar za 20 odsto.

    – Sve je skuplje. Jer nije post samo riba, treba koristiti ulje, brašno, rižu. Voće je baš skupo, a u predstojeće praznike treba spremati i mrsnu hranu, kupovati meso, tjesteninu, orase, spremati kolače – kaže Ljubica M.

  • Višković: Veća izdvajanja iz budžeta za boračke kategorije

    Višković: Veća izdvajanja iz budžeta za boračke kategorije

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković istakao je da Vlada Srpske ostaje čvrsto opredijeljena da kontinuirano radi na daljem unapređenju statusa i materijalnog položaja boračkih kategorija, te najavio da su u budžetu za 2022. godinu planirana veća izdvajanja po različitim osnovama radi poboljšanja položaja ove populacije.

    Višković je na današnjem sastanku u Banjaluci sa predstavnicima boračkih udruženja i organizacija najavio veća budžetska izdvajanja za isplatu mjesečnog boračkog dodatka, ličnih i porodičnih invalidnina, te banjsko liječenje i rehabilitaciju.

    Na sastanku je razgovarano i o nastavku aktivnosti na rješavanju pitanja stambenog zbrinjavanja, zapošljavanju djece poginulih boraca, kao i o drugim pitanjima od značaja za boračke kategorije, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose s javnošću.

    O izradi budžeta Republike Srpske za narednu godinu, te planiranim izdvajanjima iz budžeta za potrebe boračkih kategorija građana Višković je razgovarao sa predstavnicima Boračke organizacije, Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Saveza ratnih vojnih invalida, Organizacije starješina Vojske Republike Srpske, Udruženja građana “Veterani Republike Srpske” i Organizacije amputiraca “UDAS”.

    Istaknuto je da ća Vlada Republike Srpske i predstavnici ovih udruženja, kao i do sada, na partnerskoj osnovi, nastaviti da rade na rješavanju svih otvorenih pitanja.

    Sastanku su prisustvovali ministar rada i boračko invalidske zaštite Srpske Duško Milunović i ministar finansija Zora Vidović.