VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • BiH ne smije da propusti voz za “Otvoreni Balkan”

    BiH ne smije da propusti voz za “Otvoreni Balkan”

    Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija su od Nove godine počele s primjenom prvih mjera u sklopu inicijative “Otvoreni Balkan”, što znači kraća zadržavanja na granicama i slobodniji protok određene robe.

    Prva od mjera koja je stupila na snagu uključuje slobodniji protok poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a znači da će ove tri države međusobno priznavati sertifikate, zbog čega će graničari na graničnim prelazima uglavnom propuštati robu nakon pregleda osnovne dokumentacije.

    Većina privrednika i analitičara slaže se da ovo znači prvi korak ka ekonomskoj integraciji regiona uz svestranu korist za cijeli region, iako ima i onih koji smatraju da je za manje zemlje poput BiH važno da na pravi način zaštite svoju privredu od velikih igrača.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, za “Nezavisne novine” kaže da je šteta što BiH nije ušla u istom paketu sa Srbijom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

    “Da smo ušli bilo bi nama sada lakše raditi, jer bi se i za nas pojednostavila procedura na graničnim prelazima i carinskim terminalima. Ali, nadamo se da će se u nekom narednom periodu, kada prođe ova kriza koja sada postoji u institucijama BiH, nadležne institucije i organi dogovoriti, da će se taj problem riješiti i da onda i BiH uđe u tu inicijativu. Zaista bi nama prevoznicima to mnogo pojednostavilo”, rekao je on.

    Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne novine” da je velika greška što BiH nije na vrijeme pristupila pregovorima.

    “Mislim da će sudjelovanje u ‘Otvorenom Balkanu’ biti korisno za sve zemlje koje učestvuju, uključujući u potencijalu i BiH”, rekao je on i dodao da se ne slaže s onima koji smatraju da će ova inicijativa biti štetna za BiH.

    “Međusobnim povezivanjem može se jačati vlastita ekonomija, a to će onda značiti i veću potražnju za proizvodima iz naše zemlje, jer su neke od zemalja koje su u ‘Otvorenom Balkanu’ naša važna izvozna tržišta”, naglasio je on.

    Dodao je da ostaje činjenica da je i dalje najviše bh. bruto domaćeg proizvoda povezano s EU i da još nije kasno da se BiH priključi ovoj regionalnoj inicijativi.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca, za “Nezavisne novine” ističe da je uvijek dobro kada se otvaraju granice i povezuju privrede, ali da to ima i svojih opasnosti o kojima treba voditi računa.

    “Interes je uvijek na strani jačeg, a ako je Srbija poznata kao izvoznik poljoprivrednih proizvoda onda to znači da je to i najveća korist za Srbiju. Treba voditi računa i o tome”, naglasio je on.

    Bilo kako bilo, analitičari i privrednici u tri zemlje koje su zasad dio “Otvorenog Balkana” naglašavaju da više ništa u regionu neće biti isto. Kako je za RTS objasnio Goran Đaković, savjetnik ministra poljoprivrede Srbije, kamion s, primjera radi, robom iz Srbije s odredištem u Sjevernoj Makedoniji više neće morati da bude kontrolisan na granici, već će srpske vlasti obavijestiti makedonske, a oni će kontrolu obaviti na mjestu istovara robe, odnosno na odredištu.

    “Imaćemo poverenje jedni među drugima i stalno će se raditi kontrole, kao što su se i do sada radile, ali to neće otežavati izvoz već želimo da ubrzamo promet proizvoda”, rekao je Đaković.

    On je pojasnio da će i u režimu “Otvorenog Balkana” biti potrebna ista dokumentacija kao i dosad, odnosno fitosanitarni i veterinarski sertifikati, s tim da će države prihvatati nalaze jedni drugih, odnosno priznavaće sve sertifikate.

    Kamioni će, kao i dosad, prolaziti kroz carinu, ali će službenici samo provjeravati dokumentaciju koju je izdala zemlja porijekla i generalno neće raditi dodatne kontrole. Sporadične kontrole i provjere su moguće kao i dosad, ali će se, kako je pojašnjeno, sprovoditi o trošku države. Vlasti Srbije ističu da je obim razmjene između tri zemlje 300 miliona evra, a da će ga “Otvoreni Balkan” značajno povećati, jer će olakšati sve procedure.

    BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo i dalje odbijaju da uđu u ovu inicijativu.

  • Cijena peleta sa 300 skočila na 500 KM po toni, poskupjeli i drvo i briket

    Cijena peleta sa 300 skočila na 500 KM po toni, poskupjeli i drvo i briket

    Građani BiH proteklih dana svjedoče poskupljenju ogrjeva, radilo se o drvetu, peletu ili briketu, a razlog se krije u poskupljenju sirovine, koje u konačnici najviše osjete krajnji potrošači.

    Cijena peleta po jednoj toni prošle godine bila je maksimalnih 300 KM, a sada njegova cijena iznosi i do 500 KM.

    Slična je cijena i ogrjevnog drveta, koja je prošle zimske sezone iznosila do 90 KM po kubnom metru, dok je danas i do 120 KM.

    Uz ovu računicu jedan penzioner teško da može zagrijati svoj prostor bez zaduživanja s obzirom na to da su mu potrebne minimalno tri penzije samo za energente u vidu drva, dok bi mu za zagrijavanje peletom trebalo dosta više.
    Tim povodom razgovarali smo s Josipom Šakićem, privrednikom iz drvne industrije Srednjobosanskog kantona, usmjerenog na izvoz ka EU, koji je u razgovoru za Klix.ba kazao da je na tržištu došlo do porasta cijena sirovina i ostalog repromaterijala, cijene rada i struje, ali da pored toga tolika poskupljenja nisu opravdana.

    “Ako gledamo 2020. godinu i drvno-prerađivačku industriju, proizvodnja je bila drastično smanjena zbog utjecaja pandemije koronavirusa. Sada, nakon lockdowna, je došlo do povećane potražnje gotovih proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije pa je povećana proizvodnja. Mnogi su, da bi nadoknadili minus iz prethodnog perioda, primorani podizati i cijene svojih proizvoda. Sve se to odrazilo i na cijene peleta, ogrjevnog drva i briketa”, kazao je Šakić.

    Jedan od proizvođača peleta nam je kazao da je veoma teško na tržištu nabaviti sirovinu od koje se pravi pelet te da je i cijena te sirovine danas viša nego prošlih godina.

    Šakić kaže da je na povećanje cijena utjecao zakon ponude i potražnje.


    “Cijena rada je porasla za desetak posto, energija ide do 20 posto, repromaterijali, ali to ne znači da proizvod treba poskupjeti čak 60 posto”, dodao je naš sagovornik.

    Na kraju je kazao da je poskupljenjem sirovina i energenata na svjetskom tržištu došlo i do poskupljenja svih drugih proizvoda kod nas, ali da vjeruje da će uskoro doći do stabilizacije tržišta pa čak i do pada cijena proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije.

    Na kraju se postavlja pitanje šta predstavlja ekološko, a šta finansijski prihvatljivo grijanje građana BiH u današnjem vremenu, kada je u državi penzionera minimalna penzija manja od 400 KM.

  • Prva svetska kompanija vredna 3 biliona dolara

    Prva svetska kompanija vredna 3 biliona dolara

    Epl je postao prva svetska kompanija koja je dostigla vrednost od tri biliona dolara, preneo je CNN.

    Tehnološka kompanija Epl tako je premašila još jednu “magičnu” garnicu.

    Vrednost proizvođača ajfona vrednost od tri biliona dolara dostigla je u ponedeljak, čime je postao prva kompanija te vrednosti čijim se akcijama javno trguje na berzi.

    Tačnije, akcije Epla dostigle su nakratko novu najvišu vrednost ikada – 182,88 dolara po komadu, čime je premašen nivo od 182,85 dolara koliko je potrebno da bi ta kompanija vredela više od 3 biliona “zelembaća”. Vrednost akcija kasnije je opala ispod tog nivoa.

    Da podsetimo, tržišna vrednost Epla premašila je granicu od bilion dolara 2018, a prag od dva biliona u avgustu 2020. godine.

    Eplove akcije u 2021. godini ojačale su ukupno skoro 35 odsto.

    Firma je zabeležila prošle godine rast potražnje za modelom ajfon 13 i drugim starijim modelima, kao i uslugama pretplate na Epl mjuzik, Epl TV+, popularni App Stor…

    Prodaja kompanije je porasla skoro 30 posto na više od 83 milijarde dolara tokom kvartala koji je završen u septembru.

    Epl takođe raspolaže ogromnim gotovinskim sredstvima u iznosu od 191 milijardu dolara.

  • Uprava Sueckog kanala odlučila: Od februrara veće cijene naknade za plovidbu

    Uprava Sueckog kanala odlučila: Od februrara veće cijene naknade za plovidbu

    Predsjednik Uprave Sueckog kanala (SCA) Osama Rabi izjavio je danas za televiziju Arabija da će naknade za plovidbu ovim kanalom biti povećane šest odsto od februara 2022, što će doprinijeti rastu godišnjih prihoda za 400 miliona dolara.

    Uprkos šestodnevnoj blokadi saobraćaja u oba smjera u martu prošle godine, kada se džinovski brod Ever Given poprečno zaglavio u kanalu, SCA je u 2021. ostvario godišnji prihod od 6,3 milijarde dolara, najveći ikada zabilježen u istoriji tog kanala koji se smatra žilom kucavicom svjetskog pomorskog prometa, prenio je egipatski Deli Njuz.

    Prema podacima Uprave kanala, prihodi su lane porasli za 12,8 odsto, odnosno za 720 miliona dolara u odnosu 2020. godinu.

    Rabi je naveo da su kroz kanal prošla 20.694 broda u oba smjera, što je deset odsto više nego prethodne godine.

    Sueckim kanalom je tokom 2021. godine transportovano ukupno 1,27 milijardi tona tereta, ili za 8,5 posto više u odnosu na 1,17 milijardi tona 2020. godine.

  • Četiri razloga zašto bi kineski ekonomski rast u 2022. mogao biti veći od očekivanog

    Četiri razloga zašto bi kineski ekonomski rast u 2022. mogao biti veći od očekivanog

    U investicijskoj kompaniji Morgan Stanley izdvojili su četiri razloga zašto bi ekonomski rast Kine u ovoj godini mogao biti veći od očekivanog.

    Nakon negativnih ekonomskih kretanja uslijedila su ona pozitivna, i to zbog ublažavanja monetarne i fiskalne politike. Monetarna politika je bila pooštrena kako bi se smanjili visoki dugovi u sektoru nekretnina.

    U prošloj godini je omjer duga prema BDP-u smanjen za 10 procentnih poena, što se nije desilo još od perioda od 2003. do 2007., primjećuju u Morgan Stanleyju.

    Istaknuto je da je ekonomski oporavak bio usporen zbog delta soja koronavirusa i politike “nula zaraženih koronavirusom”. Međutim, uočljivo je da kineski BDP već raste ka 5,5 posto. Većina analitičara očekuje da će ekonomski rast najmnogoljudnije države na svijetu iznositi pet posto te da će rast BDP-a biti između 7,7 i 8,8 posto.

    U Morgan Stanleyju su obrazložili četiri razloga zašto bi njen ekonomski rast u 2022. mogao biti veći o očekivanog.

    Ublažavanje monetarne i fiskalne politike

    Monetarna i fiskalna politika se posljednjih nekoliko sedmica ublažavaju. Time je omogućeno da se dodjeljuje više kredita, između ostalih, malim i srednjim preduzećima.

    Još više olakšanja sektoru nekretnina

    Kineski sektor nekretnina je u prošloj godini bio pogođen zbog velikih dugovanja. Najviše je dugovao konglomerat Evergrande, ali u Morgan Stanleyu su primijetili da se ovaj problem rješava intervencijom države, što se odražava na cijeli sektor nekretnina.

    Manje opterećujući energetski ciljevi u 2022.

    Ograničenja uvoza australskog uglja, plan da smanji emisiju ugljika i povećanje izvoza energije su tokom prošle godine za posljedicu imali redukcije struje u Kini. Smatra se da je to uzrokovano “previše agresivnim” energetskim ciljevima.

    U spomenutoj investicijskoj kompaniji očekuju da će ova zemlja revidirati energetske ciljeve za ovu godinu, a što će se odraziti na cijelu ekonomiju.

    Izvoz će ostati snažan

    Politika “nula zaraženih” je poremetila kinesku proizvodnju, a što je utjecalo i na udio ove države u globalnom izvozu. Međutim, povoljna globalna kretanja bi trebala podstaknuti rast trgovine.

    U Morgan Stanleyju su napomenuli da su investitori još oprezni zbog toga što još nije sasvim jasno da li će se normalizovati globalni lanac opskrbe, a što utječe i na izvoz iz Kine, piše CNBC.

  • I nakon 45 godina rada oko sedam miliona Nijemaca čeka mizerna penzija?

    I nakon 45 godina rada oko sedam miliona Nijemaca čeka mizerna penzija?

    Prema prognozama, u odnosu na trenutno stanje nivoa penzija, svaki treći zaposleni u Njemačkoj mogao bi primati bruto penziju manju od 1.300 evra mjesečno i to poslije 45 godina rada sa punim radnim vremenom.

    To proizlazi iz odgovora Saveznog ministarstva rada, dobijenog na zahtjev Ljevice u Bundestagu, prenose novinska izdanja medijske grupe Funke, piše DW.

    Prema tim informacijama, u odnosu na stanje zaključno sa 30. decembrom 2020. u Njemačkoj je oko 21,45 miliona građana u stalnom radnom odnosu – dakle uplaćaju doprinose za socijalno osiguranje. Od toga bi oko sedam miliona njih moglo imati penziju manju od 1.300 evra bruto – odnosno neto penziju od oko 1160 evra.

    3.200 evra plate za 1.500 evra penzije

    Prema sadašnjem nivou penzija, stalno zaposleni moraju zarađivati najmanje 2.800 evra mjesečno da bi dobili zakonsku penziju u iznosu od 1.300 evra bruto.

    Ko želi da ima penziju od 1.500 evra, mora mjesečno zarađivati ​​najmanje 3.200 evra bruto. Za penziju od 2.500 evra bruto trenutno je potrebna mjesečna bruto plata od 5.350 evra.

    “To podriva povjerenje u obavezno penziono osiguranje, jer je nakon punog radnog vijeka penzija samo nekoliko stotina evra više iznad nivoa Harc IV (socijalne pomoći )”, rekao je u izjavi za medijsku grupu Funke šef poslaničke grupe Ljevice u Bundestagu Ditmar Barč.

    Brojke Savezne vlade, istakao je on, pokazale su da “mnogi zaposleni ne samo da malo zarađuju, već i primaju preniske penzije za ono što su tokom radnog vijeka privrijedili”. Barč zahtijeva da se nivo penzija poveća na više od 50 posto. Prema izvještaju o penzionom osiguranju, u 2021. godini je on iznosio 49,4 posto od prosječne plate.

    Savezna vlada: Ograničena vrijednost informacija

    U svom odgovoru na pitanje, Savezno ministarstvo rada je istaklo da analiza brojki ne dozvoljava direktne zaključke o visini zarade tokom kompletnog radnog vijeka. U budućnosti bi moglo doći do povećanja plata koje se još ne mogu uzeti u obzir za trenutne analize.

    Vlada je takođe naglasila da se iz stečenih prava na penziju ne mogu izvlačiti zaključci o životnom standardu u starosti, jer bi se morala uzeti u obzir i dodatna primanja u starosti koja ne spadaju u prihode obuhvaćene zakonskim penzionim osiguranjem.

  • “Otvoreni Balkan” zaživio: Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija brišu granice

    “Otvoreni Balkan” zaživio: Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija brišu granice

    Zbog stupanja na snagu “Otvorenog Balkana”, za poljoprivredne proizvode između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije od početka godine više neće biti zadržavanja kamiona na graničnim prelazima.

    Kako ističu zvaničnici u sve tri zemlje, ovo će značiti da se više neće dešavati da na graničnim prelazima danima stoje kamioni s poljoprivrednim proizvodima, te da više neće biti opasnosti da se roba pokvari i propadne, što je izazivalo milionsku štetu za kompanije u ovim zemljama.

    Kako je za RTS objasnio Goran Đaković, savjetnik ministra poljoprivrede Srbije, kamion s, na primjer, robom iz Srbije s odredištem u Sjevernoj Makedoniji više neće morati da bude kontrolisan na granici, već će srpske vlasti obavijestiti makedonske, a oni će kontrolu obaviti na mjestu istovara robe, odnosno na odredištu.

    “Imaćemo poverenje jedni među drugima i stalno će se raditi kontrole, kao što su se i do sada radile, ali to neće otežavati izvoz već želimo da ubrazamo promet proizvoda”, rekao je Đaković.

    On je pojasnio da će i u režimu “Otvorenog Balkana” biti potrebna ista dokumentacija kao i do sada, odnosno fitosanitarni i veterinarski sertifikati, s tim da će države prihvatati nalaze jedni drugih, odnosno priznavaće sve sertifikate.

    Kamioni će, kao i do sada, prolaziti kroz carinu, ali će službenici samo provjeravati dokumentaciju koju je izdala zemlja porijekla, i generalno neće raditi dodatne kontrole. Sporadične kontrole i provjere su moguće kao i do sada, ali će se, kako je pojašnjeno, sprovoditi o trošku države.

    Vlasti Srbije ističu da je obim razmjene između tri zemlje 300 miliona evra, a da će “Otvoreni Balkan” značajno povećati obim razmjene jer će olakšati sve procedure.

    BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo I dalje odbijaju da uđu u ovu inicijativu.

  • Raste uvoz luksuzne robe

    Ferari vrijedan oko 600.000 KM juri po bh. putevima. To je najskuplje vozilo uvezeno lani. Vrtoglave cifre, običnim građanima nedostižne, izdvojene su za više vozila. Među njima i Lambordžini, za koji je iskeširano oko pola miliona KM. Da je auto najskuplja uvezena stvar mnogi su pogodili. Kada se dođe do cifri, rijetko ko je pogodio.

    “Nemam pojma, vjerovatno neko auto. Pa ne znam, negdje sam pročitao neki Ferari, u vrijednosti nekih 150.000, tako nešto, uglavnom neka basnoslovna cifra. Jeste, ovaj je bio oko 600.000 KM. Vjerovatno auto neko. Pa cifre su prije bile, čini mi se, jedno 400-500.000 KM, ali nisam siguran. Mislio sam da kažem automobili, jer to je prešlo sve granice s uvozom, najvjerovatnije da se radi preko 500.000 KM”, kažu građani.

    Takvi su u manjini. Od oko 46.000 auta, koliko je uvezeno u 10 mjeseci 2021, većinu je neko već vozio.

    “Činjenica je da je među tim vozilima nešto više od 39.000 vozila bilo polovnih, a da je 6.270 bilo novih putničkih motornih vozila. To je dakako i sama činjenica i podatak da većina građana BiH najčešće kupuje automobile srednje vrijednosti”, kaže Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju.

    Uvozio se i skup nakit. I tu se osjeti velika razlika u kupovnoj moći. 54.000 KM – toliko je koštao samo jedan sat. Dok je neko bio spreman za to da izdvoji nečije petogodišnje prosječne plate, većina stanovništva bi mogla nekoliko stotina KM.

    Da porast uvoza luksuzne robe nikada nije zavisio od životnog standarda najvećeg broja građana, objašnjavaju ekonomisti. Kažu da u uslovima krize, poput pandemije, uvijek postoje dobitnici. Vlasnici kompanija traže način da zarađen novac investiraju ili da sebi učine zadovoljstvo kupovinom luksuznih stvari.

  • Kako će Mask potrošiti pare zarađene prodajom dionica “Tesle”

    Kako će Mask potrošiti pare zarađene prodajom dionica “Tesle”

    Direktor kompanije “Tesla” Ilon Mask je nedavnim prodajama dionica zaradio milijarde dolara. Šta će uraditi s tim novcem?

    Prema navodima CNN-a, izgledno je da će dio novca investirati u svoju kompaniju za putovanje u svemir SpaceX. I u ovoj kompaniji je direktor i vlasnik je kontrolnih dionica.

    Od 16,4 milijarde dolara, koliko je prihodovao od 8. novembra prodajom dionica, 11 milijardi će morati izdvojiti za plaćanje federalnog poreza.

    Vjerovatno je i da će morati platiti dvije milijarde poreza u Kaliforniji, gdje je sjedište Tesle. Tako da će mu ostati tri milijarde dolara. Teško je da to neće izbjeći uprkos tome što je sjedište počeo izmiještati u Teksas, gdje se porez na dohodak ne plaća.

    Mask se na prodaju dionica odlučio u trenutku kada Tesla odlično posluje. Ona je šesta kompanija u istoriji koja vrijedi više od bilion dolara, a čime je njen direktor postao najbogatija osoba na svijetu.

    U međuvremenu njegov SpaceX prikuplja stotine miliona dolara u gotovini za finansiranje ambicioznih ciljeva. Prodajom dionica dodatno povećava mogućnost za njihovu realizaciju, prenosi CNN.

  • Rast prometa industrije RS

    Rast prometa industrije RS

    Ukupni desezonirani promet industrije Republike Srpske u novembru prošle godine u odnosu na oktobar veći je za 1,8 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    U posmatranom periodu desezonirani promet na domaćem tržištu imao je rast od 3,1 odsto, a na inostranom tržištu rast od 0,6 odsto.

    Posmatrano prema ekonomskoj namjeni proizvoda, najveći procentualni rast desezoniranog prometa od 13 odsto bio je kod trajnih proizvoda za široku potrošnju.

    Ukupni kalendarski prilagođeni promet industrije Srpske u novembru prošle godine u odnosu na isti mjesec predprošle godine imao je rast od 31,3 odsto, gdje je promet na inotržištu imao rast od od 33,4 odsto, a na domaćem tržištu rast od 29,1 odsto.

    Najveći procentualni rast kalendarski prilagođenog prometa od 37,6 odsto bio je kod kapitalnih proizvoda.